Ministarstvo odbrane je, kako je ranije planirano, raspisalo tender za podizanje olupine rashodovanog desantnog broda - minopolagača DMB-241 "Krk" koji je, u februaru 2023, uslijed nevremena, potonuo u blizini vojnog objekta Pristan u Boki Kotorskoj.
Kako je objavljeno na portalu javnih nabavki, procijenjena vrijednost postupka izvlačenja broda na površinu iznosi 363.000 eura sa PDV-om.
- Usluga podrazumijeva izvlačenje potonulog broda sa lokacije "Rakite" na molo vojnog dijela "Pristan", koja je udaljena od sadašnje lokacije oko 1.000 metara. Usluga podrazumijeva da se svi njegovi elementi koji bi eventualno, u postupku izvlačenja broda, otpali ili se polomili, pokupe i premjeste na lokaciju molo vojnog dijela "Pristan" - navedeno je u dokumentaciji objavljenoj na sajtu CeJN.
U postupku javne nabavke, kako je istaknuto, može da učestvuje samo privredni subjekat koji posjeduje iskustvo na kvalitetnom i uspješnom izvršavanju minimum jednog istog ili sličnog posla iz ove oblasti.
- Isti poslovi podrazumijevaju izvlačanje potonulih plovnih objekata iz vode, težine minimalno 70 tona, metodom kojom će ponuđač izvršavati predmetnu uslugu i koju je naveo u svojoj ponudi, dok slični poslovi podrazumijevaju izvlačenje iz vode tereta, težine minimalno 70 tona, bilo kojom metodom - navedeno je, pored ostalog, u javnom oglasu.
Od ponuđača se traži da dostave opis metode kojom će izvući potonuli brod, spisak osoba koje će biti angažovane na ovom poslu sa dokazima o stručnoj spremi i osposobljenosti, faze realizacije i njihova dinamika...
Tender traje do 8. novembra kada će se obaviti i otvaranje ponuda.
Brod DBM-241, sagrađen u Splitu 1998. godine, dug je 49,7, širok 10,2 metra, a visine je 5,4 metara. Puni deplasman mu iznosi 945 tona. Udaljen je oko 10-15 metara od mola Rakite i desnim bokom je oslonjen na dno mora. Lijevi bok broda je iznad površine oko dva-tri metra. Dubina mora na kojoj je potonuli brod je između 15 i 20 metara.
Ratni brod, koji se od 2007. godine nalazio na tzv. mrtvom vezu na Luštici, bio je namijenjen za iskrcavanje mornaričke pješadije, tenkova i naoružanja na neuređenu obalu. Deceniju i po je van operativne upotrebe u Mornarici Vojske Crne Gore.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Za izvlačenje potonulog vojnog broda iz Boke spremni da iskreširaju 360.000 eura

Izvještaj Evropske komisije ponovo je postavio ogledalo pred Crnu Goru, upozoravajući da, uprkos formalnom napretku i najboljim prosječnim ocjenama do sada, suštinske reforme i dalje izostaju. Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević za Portal ETV poručuje da je sada ključno pitanje – želimo li da vidimo uljepšanu ili realnu sliku sebe?
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje kazala je da „Izvještaj Evropske komisije, kao i uvijek, drži ogledalo pred Crnom Gorom, ali je pitanje kakvu sliku sebe želimo vidjeti: uljepšanu ili realnu.“
Ona je dodala da „formalno, EK prepoznaje napredak i ocijenila nas je najboljim prosječnim rezultatom do sada, ali između redova je ozbiljno upozorenje – zakoni postoje, ali vladavina prava još ne funkcioniše u našoj praksi.“
Najkritičnije ocjene, prema riječima Uljarević, odnose se na srž pregovaračkog procesa, odnosno poglavlja 23 i 24. 
- Drugim riječima, na papiru smo najspremniji, ali u praksi i dalje ranjivi na stare obrasce negativnog političkog uticaja. Tehnički napredak, poput usklađivanja zakonskih tekstova, nije dovoljan dok institucije i donosioci odluka ne pokažu profesionalizam, odgovornost i volju za primjenu, čak ili posebno kada to ugrožava njihove monopole moći - istakla je ona.
Prema njenim riječima, „iako Brisel otvara vrata nevjerovatne prilike, vlasti još nisu pokazale da je znaju iskoristiti, a četiri zatvorena poglavlja od prošlog izvještaja primarno su rezultat dobre volje EU nego stvarnog rada u Crnoj Gori.“
- Najveći izazovi ostaju u vladavini prava, preciznije nezavisnosti pravosuđa, borbi protiv korupcije, političkoj instrumentalizaciji institucija, slobodi medija i povezanim oblastima - ocijenila je Uljarević, dodajući da „civilno društvo funkcioniše u nepovoljnom okruženju, dok vlasti pokazuju nisku otpornost na maligne uticaje. 
 Crna Gora ima realnu šansu da bude spremna za članstvo do 2028. godine, ali samo zato što je EU odlučila da nam pruži tu priliku. Umjesto da se ovo shvata kao garantovani ‘poklon’, što je trenutno pristup vlasti, treba prepoznati obavezu da se odlučno i sveobuhvatno primijene reforme, poručila je Uljarević.
Ona je naglasila da „fokus mora biti na stvarnim promjenama u praksi, transparentnosti i depolitizaciji institucija, uz jačanje političke kulture kao temelja stabilnosti i efikasno korišćenje EU fondova.“
Na kraju je upozorila da „simulirane reforme i uhu ugodna retorika ne mogu ‘otkočiti’ ove ključne oblasti, jer u konačnici rezultati moraju biti mjerljivi i vidljivi.“

Uljarević: Crna Gora pred ogledalom Evropske komisije – zakoni postoje, ali vladavina prava još ne funkcioniše

Dioničari Tesle odobrili su rekordni platni paket za šefa Ilona Maska koji bi mogao da vrijedi gotovo bilion dolara.
Dogovor koji je preporučio upravni odbor firme, odobren je glasanjem dioničara na godišnjoj skupštini kompanije održanoj u četvrtak.
Sporazum zahtijeva od Maska, koji je već najbogatiji čovjek na svijetu, da drastično poveća tržišnu vrijednost kompanije za električne automobile tokom perioda od nekoliko godina.
Ako ispuni različite ciljeve, biće nagrađen stotinama miliona novih dionica.
Obim posla je kontroverzan, ali uprava Tesle tvrdila je da bi Mask mogao napustiti kompaniju ako ne bude odobren, te da ne može priuštiti da ga izgubi.
Paket isplata odobrilo je 75 odsto dioničara Tesle koji su glasali, što je izazvalo glasan aplauz publike na godišnjoj skupštini u Austinu u Teksasu.
- Ono u što ćemo se uskoro upustiti nije samo novo poglavlje budućnosti Tesle, već potpuno nova knjiga - rekao je Mask publici kada je izašao na pozornicu uz još više ovacija.

Dioničari Tesle odobrili Masku rekordni platni paket od bilion dolara

Savjet bezbjednosti UN večeras je ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika Ahmada el Šareha, što je simbolična odluka samo nekoliko dana prie njegove istorijske posjete Bijeloj kući.
Rezolucija, koju su pripremile SAD i usvojena sa 14 glasova za i jednim uzdržanim (Kina), uklanja Ahmada el Šareha i njegovog ministra unutrašnjih poslova Anasa Hataba sa liste sankcija usmjerenih na pojedince i grupe povezane sa Islamskom državom i Al Kaidom, koji su bili podvrgnuti zabrani putovanja, zamrzavanju imovine i embargu na oružje.
Posebno se pohvaljuju obaveze novih sirijskih vlasti da se "bore protiv terorizma, uključujući strane terorističke borce", Al Kaide, Islamske države i povezanih grupa.
- Usvajanjem ovog teksta, Savjet bezbjednosti UN šalje snažnu političku poruku prepoznajući da je Sirija u novoj eri - rekao je američki ambasador Majk Volc.
Kina je bila uzdržana, a njen ambasador Fu Cong izrazio je zabrinutost zbog prisustva "stranih terorističkih boraca" u Siriji sposobnih da "iskoriste krhku bezbjednosnu situaciju". Kineski ambasador je izrazio žaljenje što Savjet bezbjednosti UN nije u potpunosti procijenio situaciju.
Snage Ahmada el Šareeha, uključujući grupu Hajat Tahrir el Šam (HTS), koju je on predvodio, a koja je od tada raspuštena, smijenile su bivšeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. godine.
Upravo u svojstvu lidera HTS-a, bivši džihadista je bio na listi sankcija UN od 2013. godine.
Hajat Tahrir el Šam (HTS) je ranije bio poznat kao Al-Nusra front, bivši ogranak Al Kaide u Siriji, ali je prekinuo veze sa džihadističkom grupom 2016. godine.
Uprkos tome što je stavljen na listu sankcija UN, privremeni predsjednik je od stupanja na dužnost obavio brojna međunarodna putovanja, svaki put dobijajući izuzeće od Komiteta za sankcije UN.
On je prvi put posjetio SAD u septembru kako bi se obratio Generalnoj skupštini UN.
Šareh će biti prvi sirijski predsjednik koji će biti primljen u Bijeloj kući u ponedjeljak, prenijela je nedavno Bijela kuća.

Savjet bezbjednosti UN ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika

Tajfun Kalmaegi pogodio je u četvrtak Vijetnam, nakon što je na Filipinima odnio najmanje 114 života i potopio čitave gradove.
Prema vijetnamskim medijima i informacijama vladinog portala, više od 260.000 pripadnika vojske nalazi se u pripravnosti za spašavanje, dok vjetrovi jačine do 149 km/h pogađaju obalu zemlje.
Vlada je saopštila da je šest aerodroma privremeno zatvoreno te da će stotine letova biti otkazane ili odgođene. Vijetnam, koji se već bori s rekordnim kišama i poplavama, sada se suočava s jednim od najsnažnijih tajfuna koji su pogodili Aziju ove godine.
Ministarstvo zaštite okoliša objavilo je u saopštenju koje prenosi agencija AFP (Agence France-Presse) da se „oluja trenutno nalazi na kopnu, u provincijama Dak Lak i Gia Lai“.
Prema nacionalnom meteorološkom zavodu, stotine lokaliteta u sedam gradova i provincija izložene su visokom riziku od poplava i klizišta u narednim satima.
Iz više provincija već stižu izvještaji o materijalnoj šteti — od otkinutih krovova i razbijenih staklenih fasada hotela do iščupanog drveća koje blokira puteve i gradske ulice. U području Quy Non zabilježeno je obaranje stabala i razbijeni prozori na hotelima.
<h2>Zatražili pomoć</h2>
Kalmaegi je stigao do vijetnamskog kopna u 19:29 po lokalnom vremenu. Oko pola sata kasnije, stotine stanovnika iz dvije opštine u provinciji Dak Lak zatražile su pomoć, prenijeli su lokalni mediji.
Mnogi su prijavili urušavanje i plavljenje svojih kuća, dok oluja i dalje donosi jake vjetrove i obilne padavine. Provincija Dak Lak nalazi se oko 350 kilometara sjeveroistočno od Ho Ši Mina.
Vijetnamski meteorolozi upozoravaju da bi Kalmaegi mogao izazvati talase visoke i do osam metara na Južnom kineskom moru.
Vojska je rasporedila više od 260.000 vojnika i službenika, kao i više od 6.700 vozila i letjelica, uključujući šest aviona, radi pomoći u spašavanju i ublažavanju posljedica oluje.
Novinar agencije AFP javio je da su zvaničnici u srijedu ujutro obilazili obalne zajednice, upozoravajući stanovnike na hitnu evakuaciju.
<h2>Onlajn sastanak</h2>
Prema lokalnim medijima, premijer Vijetnama Fam Min održao je onlajn sastanak kako bi koordinirao hitne intervencije.&nbsp;
- Moramo stići do izoliranih područja i osigurati da ljudi imaju hranu, pitku vodu i osnovne potrepštine - poručio je premijer.
Prije nego što je stigao do Vijetnama, tajfun, lokalno poznat kao Tino, ostavio je za sobom katastrofalne posljedice na Filipinima.
Najmanje 114 osoba izgubilo je život, a desetine hiljada su evakuisane, posebno iz centralnih regija i s ostrva Cebu, popularne turističke destinacije, gdje su poplave odnosile automobile s ulica.
U samo 24 sata Kalmaegi je na ostrvu donio količinu kiše koja uobičajeno padne tokom cijelog mjeseca, izazvavši bujice blata i krhotina koje su se slijevale niz planine u urbana područja.
<h2>Mukotrpan posao čišćenja</h2>
Preživjeli koji su se uspjeli skloniti na viši teren posmatrali su kako poplavna voda nosi autobuse i kontejnere, dok su mnoga siromašna naselja gotovo potpuno uništena.
Stanovnici su započeli mukotrpan posao čišćenja blata i traženja ostataka svojih domova.
Rano u četvrtak, predsjednik Filipina Ferdinand Markos Mlađi proglasio je vanredno stanje, nakon što su ispunjeni kriteriji koji uključuju masovne žrtve, veliku štetu i poremećaj osnovnih sredstava za život u pogođenim područjima.

Tajfun Kalmaegi stigao u Vijetnam: Na Filipinima odnio najmanje 114 života

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: izvlacenje

Za izvlačenje potonulog vojnog broda iz Boke spremni da iskreširaju 360.000 eura

Uljarević: Crna Gora pred ogledalom Evropske komisije – zakoni postoje, ali vladavina prava još ne funkcioniše

Dioničari Tesle odobrili Masku rekordni platni paket od bilion dolara

Savjet bezbjednosti UN ukinuo sankcije protiv privremenog sirijskog predsjednika

Tajfun Kalmaegi stigao u Vijetnam: Na Filipinima odnio najmanje 114 života

PRATITE TVe UŽIVO