U Crnoj Gori je potvrđen prvi slučaj obolijevanja riba od virusne encefalopatije i retinopatije, saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. 
 
Infekcija je, kako se navodi, potvrđena kod dvije kernje koje je dostavio Institut za biologiju mora (IBM). 
 
Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove su kazali da se bolest ne prenosi na ljude i ne predstavlja nikakav rizik ljudskom zdravlju. 
 
U saopštenju se navodi da bolest kod riba izaziva Betanodavirus iz familije Nodaviridae. 
 
- Bolest se prenosi sa oboljele na zdravu ribu kontaktom, kontaminiranom vodom i alatom, a prenosi se i vertikalno - navedeno je u saopštenju. 
 
Kako se dodaje, oboljeva veliki broj vrsta riba. 
 
- Bolest je utvrđena kod riba u moru i za sada nema nikakvih simptoma na ribama koje se uzgajaju u kavezima - kazali su iz Uprave. 
 
Oni su podsjetili da je bolest u prethodnom periodu detektovana i u drugim zemljama Mediterana. 
 
- Simptomi bolesti su nepravilno plivanje (vrtložno ili poput igle), sljepilo inficiranih riba, tamnjenje kože, anoreksija - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da može doći do visokog mortaliteta, naročito kod mlađi. 
 
- Jako je bitno na kaveznim sistemima pojačati sanitarne mjere, kako se bolest ne bi prenijela na njih, pošto je riba brancin veoma osjetljiva na ovu bolest - naveli su iz Uprave. 
 
Oni su apelovali na uzgajivače riba da se u slučaju značajnijeg mortaliteta na kavezima ili promjena u zdravstvenom stanju što prije obrate nadležnoj veterinarskoj službi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Potvrđen prvi slučaj virusne infekcije kod riba

Direktorat za ribarstvo u Minstarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprovrede apeluje na oprez nakon što su od Instituta za biologiju mora dobili informaciju o pojavi &nbsp;ećeg broja oboljelih i uginulih riba, uglavnom kernji.&nbsp; Pronađene ribe, kako su precizirali, imaju vidljiva oštećenja na očima, koži i drugim djelovima tijela.&nbsp; - Veći broj jedinki je uočen kako pluta na površini vode. Pretpostavlja se da je riječ o VER-u, &nbsp;virusnoj infekciji uzrokovanoj Betanodavirusom, koja je u više navrata zabilježena i u drugim mediteranskim zemljama tokom ovog perioda godine. Simptomi koji se uočavaju kod oboljelih jedinki u skladu su sa opisima ove infekcije u naučnoj literaturi, a virus se pojavljuje pri većim temperaturama mora - istaknuto je u saopštenju. Institut je dobio oboljeli primjerak bijele kernje (Epinephelus aeneus) sa područja Herceg Novog.&nbsp; - Konačna analiza oboljeljelog primjerka biće dostavljena u novembru, &nbsp;kako bi se izvršila PCR analiza i definitivno utvrdilo prisustvo virusa - najavili su iz Direktorata za ribarstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022091048_2687c62c2104026e3dc90b1ca953ad2e7a1cbb680886e190593d6f63b53fa6c3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241022091048_2687c62c2104026e3dc90b1ca953ad2e7a1cbb680886e190593d6f63b53fa6c3" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Virus u Jadranskom moru"> </figure>  Apeluju na građane da izbjegavaju konzumaciju oboljelih riba, dok ribare pozivaju da, ukoliko u ulovu primijete slične primjerke, da ih dostave Institutu za biologiju mora radi daljih analiza. - Direktorat za ribarstvo je o ovoj pojavi obavjestilo Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove kako bi imali koordinisan i efikasan odgovor u u slučaju eventualnih novih nalaza oboljelih riba - navodi se u saopštenju.&nbsp;

Direktorat za ribarstvo apeluje na oprez: Virusna infekcija među ribama u Jadranskom moru

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se danas sa ruskim građanima koji su oslobođeni iz zarobljeništva palestinske militantne grupe Hamas.
On je izazio zahvalnost rukovodstvu i političkom krilu Hamasa na oslobađanju ruskih talaca u Pojasu Gaze.
- To što ste se danas našli na slobodi rezultat je činjenice da Rusija ima stabilne, dugogodišnje odnose sa palestinskim narodom i sa predstavnicima raznih palestinskih organizacija. Moramo da izrazimo zahvalnost rukovodstvu i političkom krilu Hamasa što su nam izašli u susret i pristali na ovaj humanitarni čin - rekao je Putin tokom sastanka, prenosi agencija Intefaks.
Prema riječima ruskog predsjednika Rusija će „učiniti sve da se takva (humanitarna) djela događaju što je češće moguće tako da svi ljudi koji se nalaze u zarobljeništvu budu oslobođeni“.
Na sastanku sa oslobođenim Rusima u Kremlju prisustvovali su glavni rabin Rusije Berl Lazar i rabin i predsjednik Federacije jevrejskih opština Rusije Aleksandar Boroda.
Državljanin Rusije Aleksandar Trufanov koji je pušten iz Hamasovog zatočeništva zahvalio je Putinu na oslobađanju i izrazio nadu da će i ostali taoci, koji su mu postali bliski kao braća, biti oslobođeni.

Putin zahvalio Hamasu na oslobođenju ruskih talaca iz Gaze

Isplata redovnog mjesečnog primanja za korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za mart će početi danas 17. aprila - saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
Prosječna penzija bez obračunate razlike za mart, kako je precizirano, iznosi 525,14 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 538,27 eura.
- Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za mart su oko 65,61 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Isplata penzija danas, prosječna za mart iznosi 524 eura

Policijski službenici Mađarske policije uhapsili su crnogorskog državljanina M. B. (34) iz Mojkovca po međunarodnoj potjernici koju je raspisao NCB Interpol Podgorica, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako je nezvanično potvrđeno Televiziji E, radi se o Milanu Bakoviću.
M. B, kako je precizirano u saopštenju, traži Osnovni sud u Podgorici radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od pet mjeseci zbog izvršenog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u privrednom poslovanju.
- M. B. je kao zaposleni na radnom mjestu poslovođe jedne privatne firme iz Podgorice zloupotrijebio sredstva za rad i time izvršio ovo krivično djelo - kazali su iz Uprave policije.
Njemu je nadležni sud u Mađarskoj odredio ekstradicioni pritvor.

Mojkovčanin sa potjernice uhapšen u Mađarskoj: Traži se zbog izdržavanja petomjesečne kazne zatvora

Kampanji „Na istoj smo strani“, koju je pokrenula Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) sa ciljem podizanja svijesti o značaju medijske pismenosti i ohrabrivanja kritičkog promišljanja među građanima i građankama Crne Gore, pridružili su se glumica Kristina Obradović i frontmen grupe „Perper“ Nikola Radunović.
Glumica Kristina Obradović, kako se navodi u saopštenju, poznata po svom izraženom emotivnom pristupu i snažnoj poruci koju prenosi kroz umjetnički izraz, u okviru kampanje nas podsjeća da upravo od naših ruku, srca i uma zavisi kako ćemo koristiti medijski prostor.
- Njena poruka je snažan podsjetnik na ličnu odgovornost svakog pojedinca u vremenu preplavljenom informacijama - ističu iz AMU.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0dUeGAiP0tY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Muzičar Nikola Radunović, svojim autentičnim i ličnim pristupom, priključio se kampanji - iskreno, otvoreno i sa dubokim razumijevanjem za zajedničko dobro.&nbsp;
- Njegovo učešće šalje jasnu poruku da su svi aspekti društva važni saveznici u borbi za medijsku pismenost - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2S164LMP2bo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Kako ističu, upravo zahvaljujući angažmanu javnih ličnosti poruke kampanje „Na istoj smo strani“ dopiru do šire javnosti, a posebno do mladih, koji ih često prepoznaju kao uzore i izvore inspiracije.&nbsp;
- Njihovo prisustvo daje kampanji dodatnu snagu, povećava njenu vidljivost i doprinosi širenju svijesti o važnosti medijske pismenosti - u vremenu kada je kritičko promišljanje i razumijevanje medijskog sadržaja važnije nego ikada - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Agencija zahvaljuje Kristini i Nikoli što su svojim ugledom, prepoznatljivošću i ličnim zalaganjem odlučili da podrže kampanju i doprinesu širenju poruke o odgovornom i svjesnom korišćenju medijskih sadržaja.
- Kampanja „Na istoj smo strani“ podrazumijeva kreiranje serije od 12 video klipova u kojima učestvuje 12 javnih ličnosti iz različitih oblasti društvenog, sportskog, novinarskog i kulturnog života. Svaki od video klipova bavi se konkretnim aspektom medijske pismenosti. Svi do sada objavljeni video klipovi dostupni su putem zvaničnih kanala Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i putem kanala „Medijska pismenost Crna Gora“, kao i na sajtu <a href="https://www.medijskapismenost.me/">www.medijskapismenost.me</a>, posvećenom jačanju medijske pismenosti u Crnoj Gori - precizirano je u saopštenju.

Glumica Kristina Obradović i frontmen benda "Perper" Nikola Radunović podržali kampanju AMU posvećenu medijskoj pismenosti

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.