Sve trajektne linije iz crnogorske Luke Bar prema Italiji i Albaniji obustavljene su nakon urušavanja dijela gata na putničkom terminalu u Baru, piše Radio Slobodna Evropa.
Hrvatska Jadrolinija i italijanska Adria Ferries čiji feriboti plove na ovim linijama otkazale su do daljnjeg putovanja na relacijama sa Italijom - Bar–Bari i Bar–Ankona. Na sajtu Barske plovidbe zvanično je saopšteno da 5. i 12. avgusta iz Barija neće krenuti ka Baru.
Otkazana su i putovanja italijanskog feribota "AF Mia" koji iz Ankone, preko Bara, ide do Drača u Albaniji.
Za putnike koji su već kupili karte, kompanija Barska plovidba saopštila je da će biti organizovan alternativni prevoz do Drača ili Dubrovnika (Hrvatska), navodeći da mogućnost povrata novca.
Ove linije bile su ugovorene do kraja ljetnje sezone.
Ministarstvo pomorstva se nije oglašavalo.
<h2>Kako je došlo do oštećenja?</h2>
Prema saopštenju iz Luke Bar, do urušavanja je došlo 31. jula, nakon što je brod "AF Mia" napustila luku.
Sumnja se da je oštećenje izazvano radom elise tog feribota.
- Uvidom na licu mjesta od strane stručnjaka Luke Bar konstatovana su oštećenja i pojava dva otvora ispunjena morskom vodom, čije su okvirne dimenzije zone oštećenja oko 15 x 15 metara - navodi se u saopštenju.
Iako je način vezivanja broda ranije dogovoren sa nadležnima, sumnja se da se feribot u nekim momentima približio obali više od dozvoljenog minimalnog rastojanja, što je dodatno narušilo stabilnost zida.
Ministarstvo pomorstva naložilo je Luci Bar, kao koncesionaru, hitan inspekcijski nadzor i procjenu štete.
Lučka kapetanija odlučiće o daljoj upotrebi veza.
<h2>Putnici obaviješteni mejlom, snalaze se sami</h2>
Putnici su o otkazivanju linija obaviješteni putem mail adrese, uz obrazloženje da je riječ o vanrednim okolnostima, odnosno urušavanju pristaništa u Luci Bar i odluci Lučke kapetanije o obustavi saobraćaja.
U mejlu Jadrolinije navodi se da je, kao alternativa, ponuđen polazak iz Barija za Dubrovnik, umjesto za Bar.
Redakciji Radija Slobodna Evropa obratila se Mirjana, jedna od putnica koja je imala kartu iz Barija za Bar, odakle je planirala nastavak putovanja vozom do Beograda.
- Sjutra je trebalo da se vratimo iz Barija za Bar, karta kupljena preko Jadrolinije. Par dana ranije stigao je mejl da se dio luke urušio, bez jasnih detalja. Umjesto povratka u Bar, da ćemo biti prebačeni za Dubrovnik, bez pomoći oko prevoza do Bara, smeštaja... - kaže Jovana.
Dodaje da Jadrolinija nije organizovala prevoz od Dubrovnika do Bara.
Uz to, strahuje da će joj propasti i rezervacija za smještaj, moguće i karta za voz.
- Zvali smo željezničku stanicu u Baru, tražili da nam pomjere datum poratka, ali su rekli da to mogu samo ako im lično donesemo kartu, što naravno ne možemo, jer smo, kao što smo i rekli, fizički onemogućeni - navodi Jovana.
Kako kaže, uputila je mejl sa molbom ali ne zna da li će im izaći u susret.
<h2>Ne zna se kada će saobraćaj biti uspostavljen</h2>
Nepoznato je koliko će vremena trebati za sanaciju oštećene obale i kada će saobraćaj biti uspostavljen.
Lučka infrastruktura, uključujući dokove, je u vlasništvu države.
Za sanaciju je nadležno Ministarstvo pomorstva i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Iz ovih institucija nisu se oglasili.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zbog urušavanja na doku u Luci Bar obustavljene trajektne linije za Italiju i Albaniju

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković smijenio je kompletnu upravu Jadrolinije zbog teške nesreće u Malom Lošinju, koja se dogodila u avgustu prošle godine, a u kojoj su stradala tri člana posade.
To je odlučeno nakon jutrošnjeg sastanka Plenkovića sa čelnikom uprave Jadrolinije Davidom Soptom.
- Članovi Vlade na Skupštini Jadrolinije donijeće odluku o opozivu cijele Uprave Društva - poručeno je iz Vlade Hrvatske, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Tokom nesreće je pala rampa na trajektu "Lastovo", a poginula su trojica pomoraca.

1084x550

Zbog nesreće sa troje mrtvih: Plenković smijenio kompletnu upravu Jadrolinije

Barska plovidba i hrvatska "Jadrolinija" potpisali su ugovor o obnavljanju pomorske linije Bar - Bari u julu i avgustu 2025. "Jadrolinijin" brod "Dalmacija", kapaciteta 800 putnika i 280 vozila, ploviće na toj ruti jednom sedmično. Utorkom isplovljava iz Barija, srijedom iz Bara. Cijena karte još nije definisana; okvirno će za putnike biti 70 eura, a za vozila do pet metara, prevoz je približno 100 eura.
Ukoliko bude interesovanja, ta pomorska linija između Crne Gore i Italije biće aktivirana, već u junu, ističe komercijalni direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković, u razgovoru sa Miloradom Filipovićem u emisiji "Mirno more" na Radiju Crne Gore.
- Ugovor je potpisan, znači da su, da kažem, izvjesni detalji vezani za tu poslovnu saradnju. Očekujemo da će se njihov brod 'Dalmacija' naći na ovoj liniji, odnosno zaploviti definitivno tokom jula i avgusta mjeseca, a ukoliko potražnja bude i u prethodnom ili u postsezonskom periodu prisutna, mi ćemo naravno nastaviti da ta linija bude i duže, odnosno da bude i tokom juna, odnosno septembra - kaže Mirković.
Za sada je dogovorena saradnja tokom jula i avgusta, ali očekuje da će biti veća potražnja i da će marketinški zajedno sa "Jadrolinijom" raditi na privlačenju što više putnika, kako bi ta linija radila i u junu.
- Kada je reč o brodu "Dalmacija", ima kapacitet 800 putnika i 280 vozila, izgrađen je 1993. godine, rekonstruisan u potpunosti 2014. Malo je rano govoriti o preciznim iznosima cijene prevoza na ovoj liniji za 2025. godinu. One će biti preciznije definisane u narednom periodu, negde u februaru, martu. Ali okvirno možemo da kažemo da bi cijena karte trebala da bude za putnika, palubna karta negde oko 70 eura, a za vozilo do pet metara dužine, oko 100 eura - objašnjava Mirković.
"Dalmacija" će ploviti između crnogorske i italijanske obale jednom sedmično.
- S obzirom da je taj brod od strane Jadrolinije angažovan na njihovoj redovnoj liniji između Crne Gore i Dubrovnika, brod će na liniji Bar-Bari saobraćati jedanput sedmično, jer je jako teško da uklope više putovanja s obzirom da imaju i svoju liniju Dubrovnik-Bari - kazao je Mirković.

Linija Bar-Bari od juna jednom sedmično, karta od 70 do 100 eura

Hrvatska kompanija Jadrolinija je potpisala ugovor s Barskom plovidbom na osnovu kojeg će brodom Dalmacija u 2025. ponovno povezati crnogorsku luku Bar s italijanskom lukom Bari, na međunarodnoj liniji Dubrovnik – Bari, piše RSE.
Iz Jadrolinije su danas saopštili da je međunarodna linija od Bara do Barija realizovana u partnerstvu s Barskom plovidbom koja će imati ulogu lučkog agenta i obavljati prodaju karata za međunarodne linije Jadrolinije.
Navode da se njihov brod Dalmacija u proljeće pridružio floti i podignuo uslugu linije Dubrovnik – Bari na novi nivo.
Iz Jadrolinije još kažu da je Dalmacija najveći brod u istoriji te kompanije i da je stvorio uslove za proširenje reda plovidbe i ponovno povezivanje luke Bar, prenosi RSE.
Jadrolinija je, kako navode, posljednji put povezivala Bar i Bari 2022. godine i dodaju da je ta linija uvijek pokazivala dobre rezultate i velik turistički potencijal.
Brod Dalmacija ima kapacitet 800 putnika i 280 osobnih vozila, dva restorana, bar i grill bar na otvorenoj palubi, igraonicu za najmlađe te arkadne igre.
Linija Bar - Bari održavaće se u ljetnoj sezoni, od 1. jula do 27. avgusta, sa mogućnošću produženja u septembru, o čemu će se naknadno pregovarati.
Putovanja će se obavljati jednom sedmično, a plovidba u jednom smjeru traje osam sati.
Polazak iz luke Bari biće utorkom u 11 sati, s dolaskom u Bar u 19 sati, a polazak iz luke Bar srijedom u 11 sati, s dolaskom u Bari u 19 sati.

Hrvatska Jadrolinija ponovo povezuje Crnu Goru i Italiju

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Grad Oujda, na istoku Maroka, jutros se probudio prekriven snijegom, prizorom koji stanovnici nisu vidjeli gotovo 25 godina.
Ulice i trgovi ovog grada osvanuli su prekriveni bijelim pokrivačem, izazivajući iznenađenje i brojna pitanja o uzrocima ovako rijetke zimske pojave u ovom dijelu zemlje.
Meteorološki stručnjaci navode da su sniježne padavine izazvali snažan ciklon koji je zahvatio Maroko, praćen prodorom veoma hladne zračne mase. Prema objašnjenju stručnjaka iz Arab Weathera, temperature su se spustile gotovo do nule čak i u nižim predjelima, što je omogućilo da snježne pahulje ostanu na tlu bez topljenja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBGatesIsaPyscho%2Fstatus%2F2009037103842079083%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009037103842079083%7Ctwgr%5E837815070552763a6461befbf49fbc39af7a0bba%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatni faktor bila je geografska pozicija Oujde, otvorena prema hladnim sjevernim i istočnim vjetrovima, zbog čega su padavine umjesto kiše prešle u snijeg. Snijeg je počeo padati u utorak uveče, a u samom centru grada formirao se sloj debljine oko dva centimetra.
U okolnim područjima, uključujući sela Tinisan i Touissit, zabilježene su znatno obilnije sniježne padavine, s visinom snijega između sedam i deset centimetara.
Iako je hladni talas donio niske temperature, stanovnici su s oduševljenjem dočekali ovu rijetku pojavu.
- Snijeg nam je, uprkos hladnoći, donio posebnu radost. Ove padavine su dobra vijest za vodne rezerve i oživljavanje poljoprivredne sezone u regiji - ističu građani.

(VIDEO) Prvi put nakon 25 godina: Palo 10 cm snijega u Maroku

Vlada Španije i katolička crkva te zemje složile su se danas oko zajedničkog plana za nadoknadu štete žrtvama seksualnog zlostavljanja koje su počinili sveštenici koji su preminuli.
Španska episkopska konferencija saopštila je da će novi sporazum omogućiti žrtvama koje ne žele da traže pomoć direktno od crkve da se obrate vladi i državnom ombudsmanu, koji je preuzeo vodeću ulogu u rasvjetljavanju zlostavljanja.
Ministar pravde Feliks Bolanjos rekao je na konferenciji za novinare u Madridu da bi žrtve čiji su agresori preminuli ili su sada veoma stari konačno mogle da dobiju priznanje za zlostavljanje i ekonomsku reparaciju koju isplaćuje crkva.
- Danas smo platili dug žrtvama. Tačno je da je država reagovala kasno, ali mi sada djelujemo. Juče žrtve nisu mogle ništa da urade jer su ovi zločini bili isključeni - rekao je on.
Španski ombudsman objavio je 2023. godine izvještaj od 800 stranica koji je istražio 487 poznatih slučajeva seksualnog zlostavljanja i uključivao anketu koja je izračunala da bi broj mogućih žrtava mogao da dostigne stotine hiljada.
Biskupi su snažno osporili tu procenu i utvrdili da je njihova sopstvena istraga otkrila 728 seksualnih zlostavljača unutar crkve od 1945. godine.
Navodi se da se većina zločina dogodila prije 1990. godine i da je 60 odsto agresora sada mrtvo.
Vlada je 2024. godine objavila namjeru da primora crkvu da nadoknadi štetu žrtvama, a biskupi su nekoliko mjeseci kasnije rekli da formiraju poseban odbor koji će saslušati žrtve, procijeniti njihove zahtjeve i osigurati njihovu "ekonomsku, duhovnu i psihološku" reparaciju.
Nadbiskup Luis Argueljo priznao je danas da se neke žrtve nisu osjećale prijatno kada su prilazile crkvenim kancelarijama, a one sada mogu da se obrate ministarstvu pravde.
Ministarstvo će predlog proslijediti ombudsmanu, koji će ga proučiti i predložiti paket nadoknade koji će potom procijeniti crkveni odbor.
Ukoliko se ne postigne dogovor sa crkvom i žrtvom, slučaj će biti razmatran pred zajedničkim odborom sa predstavnicima crkve, kancelarije ombudsmana i udruženja žrtava.
Bolanjos je zahvalio pokojnom papi Franji i aktuelnom papi Lavu XIV na otkrivanju zlostavljanja u crkvi.
Argueljo je rekao da je crkva već isplatila dva miliona eura odštete nakon što je prihvatila peticije više od stotinu žrtava od kada je njen poseban odbor osnovan 2024. godine.
Vatikanski savjetodavni odbor za zaštitu djece je u svom izvještaju prošle godine saopštio da Katolička crkva ima moralnu obavezu da pomogne žrtvama da se oporave i da su finansijske reparacije za zlostavljane i strože sankcije za zlostavljače i njihove pomagače neophodna rješenja.

Španija i Katolička crkva postigle sporazum o odšteti žrtvama seksualnog zlostavljanja

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je zarobljavanje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura u akciji SAD povezano sa izdajom.
- Želim da shvatite da je tu svega bilo. I sporazum i novac koji je plaćen, uključujući ljude u Venecueli i vojne i civilne ličnosti. Bilo je dosluha i bilo je izdaje. Svega je tu bilo - rekao je Lukašenko.
Ako SAD nastave sa kopnenim upadom u Venecuelu, Lukašenko je ocijenio da se to neće završiti u njihovu korist i rezultovaće hiljadama žrtava, uključujući američke građane. 
- Mislim da to ne želi ni Donald Tramp ni drugi - dodao je Lukašenko.
On je rekao da je Tramp morao da dozvoli vojsci da pokaže da je "sposobna za nešto" nakon, kako je naveo, bježanja iz Avganistana dok su se držali za stajne trapove aviona, prenosi Srna.

Tag: jadrolinija