Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Republike Slovačke Eve Ponomarenkove, Ujedinjenih Arapskih Emirata Hamisa Rašeda Ahmeda Lebsailija Alšemeilija, Republike Koreje Kim Hjong Tea i Republike Kazahstan Dauleta Batraševa, saošteno je iz Milatovićevog Kabineta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141212_8133264f1ece65d7dedcec295858c1f5b18674c2fcc5f44b7cae021416da6b57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208141212_8133264f1ece65d7dedcec295858c1f5b18674c2fcc5f44b7cae021416da6b57" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Koreje"> </figure>  - Predsjednik je ambasadorima poželio srdačnu dobrodošlicu i uspješan mandat, izrazivši očekivanje da će njihov angažman doprinijeti daljem intenziviranju političkog dijaloga i jačanju bilateralne saradnje u oblastima od zajedničkog interesa- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141212_9332f5b6729b7374914380a8594dbd23a3c17e7936b0d997c3ae90332b2c1305.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208141212_9332f5b6729b7374914380a8594dbd23a3c17e7936b0d997c3ae90332b2c1305" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Kazahstana"> </figure>  Ambasadori su zahvalili na prijemu i poručili da će predano raditi na unapređenju političkih, ekonomskih i kulturnih veza svojih država sa Crnom Gorom. - Predsjednik Milatović upoznao je ambasadore sa ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore, među kojima su članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine, jačanje kredibiliteta u okviru NATO saveza, dobrosusjedski odnosi i aktivno učešće Crne Gore u multilateralnim inicijativama- zaključuje se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141216_d7d55231631bc3704b2558d5d30f44e69c70a9ad61526b98ef121753838cc97c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251208141216_d7d55231631bc3704b2558d5d30f44e69c70a9ad61526b98ef121753838cc97c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador UAE"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Slovačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Republike Koreje i Kazahstana

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uručiće hrvatskom kolegi Zoranu Milanoviću uramljenu kopiju pisma koje je Petar II Petrović Njegoš 20. decembra 1848. godine poslao banu Josipu Jelačiću. 
 
Njegoš je u pismu naveo da se svakom napretku bana Jelačića raduje kao sopstvenom. 
 
- Jerbo je Tvoj napredak narodni, a to se zna i moj kako Tvojega sobrata. Svijetli Bane, trudno li je Tvoje sveto zvanije, no veličestveno i divno. Tebe je tajna sudbina na čelu Južnih Slavjanah postavila, Tebe sreća s divnima naprednostima vjenčaje, ali se vidi, sve tvoje izopačuju &nbsp;piše u pismu. 
 
Njegoš je naveo da ga je veoma obradovalo posljednje Jelačićevo pismo od 7. oktobra. 
 
- Želio sam, da mi je moguće bilo, poslati Vam u pomoć nekoliko Crnogoracah i gotovi su svagda na Tvoj glas a na korist opštu. Ništa me dosada na svijetu nije interesiralo toliko koliko Tvoj posao. Radi toga bi veliku zadužbinu učinio da me češće udostojiš Tvojim neocijenjenim pismom. Svako, malo i veliko, moli Ti Boga za zdravlje i za srećan uspjeh, a ja više od svakoga, koji s najvišim počitanijem ostajem - piše u pismu. 
 
Milanović će od danas do petka boraviti u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv Milatovića. 
 
Iz kabineta Milatovića su kazali da je zvanična posjeta Milanovića Crnoj Gori prilika da se učvrste međudržavni odnosi u duhu prijateljstva, međusobnog poštovanja, saradnje i dobrosusjedstva. 
 
- Posjeta je nastavak snažnih diplomatskih aktivnosti Milatovića, imajući u vidu da Hrvatska kao zemlja članica Evropske unije predstavlja važnog partnera u nastojanjima Crna Gora da do 2028. godine postane punopravna članica Unije - navodi se u saopštenju. 
 
Milatović će dočekati Milanovića u Vili Gorica, uz najviše državne i vojne počasti. 
 
Kako je najavljeno, Milatović i Milanović će dati izjave za javnosti, a zatim posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Vile Gorica. 
 
- Na kraju dana, Milatović će prirediti svečanu večeru u čast predsjednika Hrvatske - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će, drugog dana posjete, Milatović i Milanović održati sastanak sa Hrvatsko-crnogorskim poslovnim klubom, nakon čega će položiti vijenac na Spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica. 
 
- Milatović i Milanović će na Fakultetu političkih nauka održati predavanje za studente na temu „Proširenje Evropske unije kao geopolitički imperativ - dodaje se u saopštenju.

Milatović poklanja Milanoviću kopiju Njegoševog pisma banu Jelačiću

Inicijativu predsjednika Jakova Milatovića, koja se odnosi na donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika na Golom otoku, u Pokretu Evropa sad smatramo humanom, pravednom i zasnovanom na istorijskim činjenicama, kazao je poslanik PES-a Miodrag Laković.
Ipak, Laković smatra da bi u trenutnom političkom kontekstu i društvenom trenutku, ova tema potencijalno mogla da izazove dalje podjele i polarizaciju, kao i paralelno otvaranje drugih bolnih i traumatičnih tema iz prošlosti. 
- Zbog toga, insistiramo da se okupimo i kao politički subjekti i kao društvo, oko ispunjenja strateških ciljeva Crne Gore, na način definisan u dokumentu Barometar 26, a da rješavanje ovog i sličnih pitanja ostavimo nakon što ispunimo državne prioritete za koje su nam građani dali mandat - poručio je Laković.

Laković: Milatovićeva inicijativa humana, ali bi sada mogla da izazove dalje podjele i polarizaciju

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za donošenje zakona koji bi obezbijedio rehabilitaciju i obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih sličnih kazamata.
HRA podsjeća da do danas ni vlast pod vođstvom DPS-a, ni vlasti od 2020. na ovamo nijesu prihvatile inicijativu udruženja Golootočana i Akcije za ljudska prava da se takav zakon donese, zbog čega su golootočke žrtve teških kršenja ljudskih prava iz Crne Gore i njihove porodice jedine u regionu ostale obespravljene.&nbsp;
Slovenija, Hrvatska i Srbija imaju zakone kojima su odavno te žrtve obeštetile.&nbsp;
Iz Akcije za ljudska prava podsjećaju i da je još 1992. godine Skupština Republike Crne Gore osudila "teror nad osuđenicima na Golom otoku i drugim po zlu čuvenim logorima i zatvorima" i objavila da će se "svima njima obezbijediti moralna i pravna satisfakcija", a da su se i Ombudsmani Šefko Crnovršanin i Šućko Baković bezuspješno zalagali za rehabilitaciju i obeštećenje Golootočana.
- Propuštena je prilika da se i ovo pitanje riješi prilikom donošenja Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja 2015. godine. Vlade pod vođstvom Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića propustile su priliku da isprave istorijsku nepravdu - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Apeluju na Vladu Milojka Spajića da odmah formira radnu grupu za izradu zakona, da bi još svega nekoliko živih zatvorenika sa Golog otoka dočekalo satisfakciju koju zaslužuju, kao i potomci preminulih.&nbsp;
- Pozivamo Vladu da obezbijedi da ove godine Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, koji se obilježava 24. marta, dočekamo bar sa radnom grupom koja bi počela sa radom - navode u saopštenju.
Takođe podsjećaju da je samo na Golom otoku bilo 3.390 Crnogoraca, što je 21,5 odsto od ukupnog broja zarobljenika.&nbsp;
- To je proporcionalno daleko najveći broj u odnosu na broj stanovnika svake od tadašnjih jugoslovenskih republika - zaključuju u svom saopštenju.&nbsp;

HRA: Pozdravljamo inicijativu Milatovića za obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 sata M. N, osumnjičenom za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
&nbsp;Iz beranskog ODT-a saopšteno je da je osumnjičeni M.N. u srijedu oko 14 sati u Andrijevici, u alkoholisanom stanju, teško tjelesno povrijedio člana porodice - partnerku u intimnoj vezi.
Navodi se da je M.N. u porodičnoj kući od oštećene tražio da mu postavi ručak, a zatim joj uputio više uvredljivih riječi.
Dodaje se da je M.N, kada je oštećena pokušala da pobjegne, prišao do nje, uhvatio je sa obje ruke i bacio na pod u hodniku kuće, kada se ona teško povrijedila.
- Osumnjičenom je određeno zadržavanje zbog opasnosti od bjekstva - navodi se u saopštenju.

Određeno zadržavanje za jednu osobu zbog nasilja u porodici

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 19 saobraćajnih nezgoda, poginula je jedna osoba i jedna je teže povrijeđena.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano 13 nezgoda, a u Nikšiću dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Cetinju, Baru i Kotoru.
Izdata su 454 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 66 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Odbornički klub Demokratske partije socijalista Herceg Novi izražava ozbiljnu zabrinutost zbog radova na nasipanju obale i izgradnji kupališta u Baošićima, uprkos rješenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara kojim je naložena hitna obustava radova i vraćanje prostora u prvobitno stanje, jer se lokacija nalazi u zahvatu UNESCO zaštićene zone i bez potrebnih je saglasnosti.
- Ono što danas gledamo u Baošićima predstavlja brutalnu devastaciju prostora, ponižavanje institucija države i opasan presedan koji Herceg Novi vodi putem nekontrolisane betonizacije obale. Posljedice ćutanja pred takvim potezima su dugoročne, na štetu svih građana Novoga - ističu u saopštenju.
Posebno zabrinjava činjenica da je Opština Herceg Novi izdala dozvolu za radove, dok državni organ tvrdi da zahvat nema potrebne konzervatorske uslove.&nbsp;
- Ukoliko je procedura bila zakonita, kako tvrdi sekretar Vladislav Velaš, postavlja se pitanje zašto nadležna državna institucija nalaže obustavu i vraćanje prostora u prvobitno stanje. Dodatno zabrinjavaju navodi građana da se radovi nastavljaju i nakon izrečene zabrane, što bi predstavljalo direktno ignorisanje odluka državnih organa i osnov za krivično gonjenje - navode u saopštenju.
Zbog svega navedenog pozivaju predsjednika opštine Stevana Katića i sekretara za prostorno planiranje i izgradnju Vladislava Velaša da hitno objasne sve okolnosti vezane za navedeni slučaj.
- Herceg Novi ne smije biti grad u kojem se zakoni primjenjuju selektivno, a javni prostor ustupa privilegovanim investitorima na štetu građana i kulturnog nasljeđa. Odbornički klub DPS u Herceg Novom će iskoristiti sve institucionalne mehanizme kako bi zaštitio javni interes, obalu i međunarodni status Boke - poručili su iz ove partije.

DPS Herceg Novi: Katić i Velaš hitno da objasne devastaciju obale u Baošićima, naš grad nije privatna investitorska zona

Treba se baviti promocijom znanja i niko od nas nije protiv toga da, kada je riječ o znanju i obrazovanju i kvalitetu diploma, na našem tržištu svi damo doprinos i budemo odgovorni &nbsp;- rekla je članica skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Zoja Bojanić-Lalović komentarišući najavljene izmjene Zakona o visokom obrazovanju kojima se predviđa uvođenje obaveznog prijemnog ispita za upis na specijalističke i master studije.
Ona je, u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, objasnila da bi to značilo da za model studija koji podrazumijeva 180 kredita plus 60 , odnosno za prvu godinu specijalističkih studija polaže prijemni ispit.
- Ukoliko je model 240 plus 60 to bi značilo da se za master studij polaže takođe prijemni ispit, ili za 180 plus 120 opet polaže prijemni ispit za ove svije godine master studija. Znate da je Zakonom &nbsp;o visokom obrazovanju predviđen taj fleksibilni model studiranja. Kada je riječ o modelu 3 +1+1 tu se prijemni ispit ne polaže za master, već se on polagao za prvu godinu specijalističkog, a kako model 1 plus 1 čini specijalistički plus master onda se za taj prvi nivo postdiplomskog studija polaže - rekla je Bojanić-Lalović.
Podsjeća i da je Univerzitet Crne Gore najavio da će tražiti od Skupštine da izmijeni Zakon o visokom obrazovanju kako bi se uveo prijemni ispit zbog velikog interesovanja za postdiplomske studije i kako bi, naglašava ona, to bio novi nivo selektivnosti.&nbsp;
- Mi ćemo se u Odboru izjasniti nakon analiza ovog zahtjeva. Naravno, Skupštinu čine politički subjekti i svaka stranka će se izjasniti o ovom pitanju i opet treba razmišljati ne samo o interesu studenata, već o interesu akademske zajednice uopšte. Treba sve uporediti sa evropskom praksom i analizirati mobilnost studenata kada je riječ o svim fakultetima - zaključila je Bojanić-Lalović.&nbsp;

Bojanić-Lalović: Treba svi da damo doprinos u promociji znanja

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: jakov-milatovic-olivera-injac