Sajam sezonskog zapošljavanja u posljednje dvije godine posjetilo je 5,5 hiljada mladih, a zaposlenje našlo preko hiljadu, saopšteno je iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) i najavljeno da će sedamnaesti Sajam sezonskog zapošljavanja biti održan 12. i 13. marta u Podgorici i Kotoru.
Konferenciju za medije povodom najave Dana otvorenih vrata UCG i Sajma sezonskog zapošljavanja “Summer job 2025”, organizovao je Studentski parlament Univerziteta Crne Gore.
Predsjednik Studentskog parlamenta UCG, Jakov Vukčević, istakao je da je osnovna ideja projekta pružanje mogućnosti mladima da se, kroz direktnu komunikaciju sa poslodavcima, upoznaju sa prilikama za zapošljavanje i steknu prvo radno iskustvo.
- Sedamnaesti Sajam sezonskog zapošljavanja održaće se 12. marta u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru u Podgorici i 13. marta na Fakultetu za turizam i hotelijerestvo u Kotoru. Mladi kroz direktne razgovore mogu da istraže specifične uslove rada i prilike za zapošljavanje tokom turističke sezone - kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, u posljednje dvije godine sajam je posjetilo preko 5,5 hiljada mladih, a zaposlenje je našlo preko hiljadu.
- Obezbijedićemo prisustvo svih zainteresovanih maturanata na teritoriji Crne Gore. Biće besplatan prevoz za sve zainteresovane. Mladi će, osim prilike za sezonsko zapošljavanje, imati mogućnost da se upoznaju sa prilikama za nastavak obrazovanja na državnom univerzitetu, kroz projekat Dan otvorenih vrata UCG, koji će se održati istog datuma i na istom mjestu kao i Sajam. Biće predstavljeni svi studijski programi, mogućnosti razmjene, studentske organizacije, kancelarije, centri, instituti - naveo je Vukčević.
Ministar sporta i mladih, Dragoslav Šćekić, istakao je da taj resor želi da postigne najveći stepen mobilnosti mladih, da im pruži što više mogućnosti učešća u društvenoj zajednici, kako bi bili dio odluka koje se tiču uopšte funkcionisanja država, ali i njih samih.
- Sajam je tradicionalan i iz godine u godinu postiže sve bolje rezultate. Pružamo punu podršku Studentskom parlamentu i siguran sam da će i ove godine biti veliki odziv, kako poslodavaca, tako i mladih. Ovo se tiče njih i stvaranja novih šansi i mogućnosti. Ministarstvo sporta i mladih je sa 10 hiljada eura podržalo organizaciju Sajma. Uz sve ostale partnere siguran sam da ćemo postići uspjeh - kazao je Šćekić.
Rukovodilac Kancelarije za razvoj karijere i cjeloživotni učenje, Ivica Todorović, smatra da je u saradnji sa turističkom privredom i institucijama potrebno obezbijediti domaćoj radnoj snazi dostojne uslove rada, smještaja i ishrane tokom ljetnje turističke sezone.
- Samo pažljivim odnosom uspjećemo da mlade ljude iz Crne Gore zadržimo ovdje. Zato je jedan dio kampanje za ovogodišnji Sajam sezonskog zapošljavanja usmjeren ka turističkoj privredi, uz napomenu da treba da vode računa prije svega o smještaju i ishrani za radnike tokom sezone - objasnio je Todorović.
Drugi dio kampanje će se, kako je dodao, odnositi na mlade, kako bi se kod njih podigla svijest i promijenio sistem vrijednosti, da shvate da treba da rade u Crnoj Gori, da mogu da zarade, steknu iskustva odnosa sa poslodavcima, kolegama.
Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, David Perčobić, poručio je da se o sezonskom zapošljavanju ne smije razmišljati neposredno pred početak turističke sezone, već mnogo ranije.
- Želimo da ovim partnerstvom pokažemo inicijativu i ostalim univerzitetima da je Zavod za zapošljavanje i te kako spremna i sposobna državna institucija, da uđe u ovakve aranžmane za rješavanje nezaposlenosti - kazao je Perčobić.
Ukazao je da je na sjeveru države najveća stopa nezaposlenosti od 35 odsto, u centralnoj regiji oko pet-šest odsto, a na jugu je ta stopa oko tri odsto.
- Veoma je značajno da ovakvim incijativama animiramo ljude sa sjevera da se sezonski zapošljavaju i na taj način polako stabilizujemo tržište rada u Croj Gori. Pored promocije sezonskih poslova, veoma je važno da mladima ukažemo na potrebe i deficit na tržištu rada. Zavod za zapošljavanje će uvijek biti tu da podrži sve inicijative mladih kako bi našli adekvatno zaposlenje - rekao je Perčobić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sajam sezonskog zapošljavanja 12. i 13. marta u Podgorici i Kotoru

Procenat nezaposlenih visokoškolaca je na visokom nivou, a studiranje se sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda, ocijenio je predsjednik Studentskog parlamenta UCG, Jakov Vukčević.
Vukčević je čestitao studentima i članovima akademske zajednice Međunarodni dan studenata – 17. novembar.
- Dan koji visokoškolci širom svijeta obilježavaju kao Međunarodni dan studenata, prisjećajući se dešavanja iz 1939. godine kada su nacisti pogubili 20 čehoslovačkih studenata koji su protestovali protiv okupacije, svake godine je prilika ne samo da se prisjetimo onih koji su bili simbol borbe za demokratsko obrazovanje i društvo, već i da na temeljima i putu koji su trasirale prethodne generacije, ukažemo na to što je potrebno uraditi za našu bolju budućnost - naveo je Vukčević.
Vukčević konstatuje da su u posljednjih godinu dana, po pitanju problema na koje godinama ukazuju, napravljeni određeni pomaci u pozitivnom smjeru.
- Međutim, i dalje postoji veliki prostor za napredak, unapređenje položaja studenata i studentskog standarda. Izazovi koji su pred nama su brojni i po svom karakteru takvi da zahtijevaju hitne, odlučne reakcije - kako bi rezultati bili stvarno vidljivi, velikog dometa, a naravno - u najboljem interesu studenata - poručuje Vukčević. 
Očekivanja studenata, kako navodi Vukčević, možda, po obimu, nekada jesu velika, ali smatraju - prilično opravdana, budući da se, kako kaže, radi o populaciji koja je, po prirodi, nosilac brojnih potencijala, energije, te generator uspjeha i promjena.
- Realnost je takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju - a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore - poručuje Vukčević.
Na inicijativu SPUCG, napravljeni su, ističe, značajni pomaci kada je u pitanju studentski standard. Iznosi novčanih davanja po osnovu prava iz studentskog standarda, studentskog kredita i stipendije, pratili su, pojašnjava, povećanja zarada u državi, i sada je taj iznos značajno veći u odnosu na iznos/e od prije nekoliko godina.
- Takođe, na našu inicijativu povećan je iznos naknade za korisnike Programa stručnog osposobljavanja, a godinama ukazujemo na neophodnost temeljne reforme ovog programa, čime bi se stvorili preduslovi za dodatno povećanje ove naknade, te aktiviranje mehanizama kontrole i aktivnijeg učešća poslodavaca. Pomenuta reforma je neophodna kako bi Program opravdao značajna sredstva uložena u njegovu realizaciju - ali ni u kom slučaju ne podržavamo ukidanje ovog izuzetno značajnog programa, koji omogućava sticanje prvog radnog iskustva za veliki broj visokoškolaca koji izađu iz sistema visokog obrazovanja - ističe Vukčević.
Poručuje da brojna druga pitanja čekaju na rješavanje.
- Ističemo da je procenat nezaposlenih visokoškolaca na visokom nivou, a da se studiranje sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda. Postoje i izazovi pri realizaciji praktične nastave - koje se i dalje ne sprovodi dosljedno i na način da studente adekvatno pripremi za tržište rada. Raduje nas što postoji određen stepen političke volje za rješavanje problema koje je generisao model studija u formatu 3+2+3, budući da se nacrtom Zakona o visokom obrazovanju predviđa fleksibilni model studija i mogućnost njegove primjene u formatu 3+1+1+3 - saopštio je Vukčević.
Napominje kako je, u cilju ispravljanja nepravde koja je nanesena studentima upisanim počev od studijske 2017/18. godine pa do danas, neophodno predvidjeti mogućnost izdavanja diplome/uvjerenja studentima dvogodišnjih master studija koji su uspješno završili prvu godinu master studija, položili sve planom i programom predviđene ispite, te kumulativno stekli 240 ECTS (odnosno kvalifikaciju u nivou VII-1 prema nacionalnom okviru kvalifikacija).
- Pozitivno gledamo i na ispunjavanje preduslova za konačno uspostavljanje Studentskog servisa, nakon našeg dugogodišnjeg insistiranja i inicijativa, po ugledu na zemlje regiona i Evrope. Ovim bi se studentima dala mogućnost da kroz privremene i povremene poslove, zarade sredstva za svoje studentske potrebe, ali i da se pripreme za stalni radni angažman. Dakle, napravljen je prvi korak ka formiranju studentskog servisa, budući da se nacrtom novog Zakona o visokom obrazovanju normira pravo na obavljanje studentskih poslova kao pravo iz studentskog standarda - navodi Vukčević.
Ističe da rad na uspostavljanju studentskog servisa treba ozbiljno intenzivirati. 
- Ipak, i dalje nemamo na vidiku rješenja za neka od suštinskih pitanja, kao što su: sprečavanje hiperprodukcije diploma, sprovođenje rangiranja univerziteta ili suštinska provjera diploma koje dolaze iz zemalja regiona. Čekajući rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje treba da bude visoko na listi prioriteta. Ovdje mislimo na potrebu izgradnje novog studentskog doma u Podgorici - povodom čega smo 2023. godine uputili inicijativu Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima. Nadamo se da će do početka gradnje doći već u narednoj, 2025. godini. Takođe, potrebno je pozabaviti se i poboljšanjem uslova u postojećim domovima, te sa pažnjom i nestrpljenjem očekujemo postupanje po našim inicijativama. Ovi problemi su izraženiji iz razloga što je Glavni grad Podgorica, kada je u pitanju podstanarski život, postao skup grad i za zaposlene sa prosječnim primanjima, a kamoli za studente - poručuje Vukčević.
U pitanju su, kako navodi, realni, brojni problemi, koji prilično opterećuju studentsku populaciju.
- Postoji iskrena potreba za njihovim urgentnim rješavanjem. Studenti su ti koji možda i najviše ispaštaju zbog turbelentnog vremena u kojem živimo, a u kojem se zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, zaboravljaju oni koji su budućnost društva. Čini se da smo i dalje daleko od fokusa donosilaca odluka, populacija smo koje se nadležni sjete samo u rijetkim situacijama – prilikom obilježavanja važnih datuma za studentsku populaciju. Zato i ne čudi ne čudi što je većina mladih svoju profesionalnu i životnu sreću potražila u inostranstvu i što se nažalost, takav trend nastavlja.
Jasno je, navodi on, da je krajnje vrijeme za suštinske promjene i adekvatan odnos svih društvenih aktera prema studentima. 
- Drage koleginice i kolege, neka nam je srećan Međunarodni dan studenata, u nadi da ćemo naredni dočekati u boljem raspoloženju, sa uslovima studiranja i pozicijom u društvu koja će biti primjerenija - zaključio je Vukčević.

Vukčević: Visok procenat nezaposlenih visokoškolaca, studiranje se sve više svodi na formu

Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ iz Nikšića, odgovorila je na reagovanje Danice Nikolić povodom dodjele nagrade koja nosi ime njenog oca, pjesnika Vitomira Vita Nikolića.
Podsjetimo, Nikolić je optužila „četnike iz nikšićke vlasti“ da dodjelom nagrade koja nosi ime njenoga oca žele da „operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade“.&nbsp;
Iz Književne zajednice „Vladimir Mijušković“ su istakli da nagradu „Vitomir Vito Nikolić“ „nije ustanovila niti je dodjeljuje Opština Nikšić“, već da udruženje samostalno formira Žiri koja bira dobitnika. Napominju da je nagrada ustanovljena još 1995, ali da tokom više godina iz „objektivnih razloga“ nije dodjeljivana te da ju je do sada dobilo 10 istaknutih crnogorskih stvaralaca.
- Nagrada je definisana i Statutom i Pravilnikom o dodjeli nagrada i priznanja Književne zajednice, u kojem jasno stoji da se dodjeljuje za liriku crnogorskom autoru. Što se tiče sastava Žirija, on je uvijek bio nepoznat široj javnosti, sve do objavljivanja odluke o dobitniku nagrade, kako bi se izbjegao bilo kakav pritisak i uticaj na rad Žirija. Uvjeravamo Vas da je Žiri kompetentan, kao i svaki put dosad, i da se veoma vodi računa da ova prestižna nagrada ode u prave ruke. Takođe, kako ovo nije državna nagrada, sastav Žirija se ne objavljuje unaprijed. U reagovanju ste pomenuli kako je konkurs Književne zajednice „izmišljen“ i skoro pa „tajan“, što isto nije tačno. Svaki naš konkurs objavljen je u medijima, pa tako i ovaj, koji su crnogorski mediji objavili 16. novembra 2025. godine. Dalje, u vezi dobitnika nagrade Žiri još nije donio odluku, pa njegovo ime nije sakriveno, kako kažete, nego će Žiri zasijedati 23. decembra i objaviti odluku ko je dobitnik nagrade. Za sve ove godine koliko nagrada nije dodjeljivana nijeste se zapitali zašto se ne dodjeljuje, kontaktirali nekoga u Književnoj zajednici „Vladimir Mijušković“, ponudili pomoć- navodi se u odgovoru.&nbsp;
Kažu kako im je žao što Nikolić kao kćerka pjesnika koji je bio njihov član i prvi dobitnik nagrade „Zaloga“ dovodi Književnu zajednicu „Vladimir Mijušković“ u kontekst bilo koje politike.&nbsp;
- Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ nikada nije radila tajno, nijesmo nikakva podmukla antidržavna organizacija, naprotiv! Ono što smo uradili za 58 godina postojanja ostaje kao kulturno dobro Crne Gore i Nikšića. Da ništa nijesmo uradili osim pokretanja znamenitih „Nikšićkih književnih susreta“ i objavili preko 650 naslova, bilo bi dovoljno, s obzirom na to da smo do skoro bili i bez prostora za rad. Tokom više od pola vijeka postojanja trudili smo se da se ne uprljamo politikom. U Zajednici koja broji preko 30 članova svih generacija ima različitih mišljenja o aktuelnim zbivanjima, što bi valjda trebalo da bude normalno, ali Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ nije i neće nikad biti sredstvo za dnevnopolitička prepucavanja ni „ovih“ ni „onih“.Tokom svih ovih godina nikad nam se nije desilo da nam se lokalna vlast u Nikšiću miješa u donošenje odluka oko književnih nagrada, pa nije ni ova aktuelna. A pamtimo svačiju pomoć i podršku. Od ustanovljenja nagrade 1995. godine, koje je podržala porodica Nikolić, do danas, nikada niko nije reagovao na ovaj način, niti je osporavao naše pravo da dodijelimo nagradu koju smo ustanovili i koju iz objektivnih razloga nijesmo dodjeljivali duže vrijeme, tako da ovo nije nikakvo „obnavljanje“ ili ponovno ustanovljenje nagrade „Vito Nikolić“ iza kojeg stoje neke skrivene namjere“- ističe se u odgovoru.
Podsjećaju da su dosadašnji dobitnici ove nagrade: Dušan Govedarica, Dragomir Brajković, Đoko Mijanović, Vukman Otašević, Miodrag Tripković, Milo Kralj, Zoran Kostić, Spasoje Bajović, Pavle Goranović i Mladen Lompar.
- Na kraju, vjerujemo da Vam je jasnija naša uloga u dodjeli nagrade „Vitomir Vito Nikolić“, da nijesmo ničiji eksponenti, da ne koristimo i ne zloupotrebljavamo ime i djelo Vašeg oca, jer misija Književne zajednice „Vladimir Mijušković“ nije revizionistička i dnevnopolitička, već razvoj i afirmacija crnogorske književnosti, kojoj svakako pripada i Vito Nikolić. Želimo Vam sve najbolje i povodom ovoga se Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ više neće oglašavati- zaključuje se u odgovoru Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9316%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnikolic-necete-ime-i-djelo-mog-oca-zloupotebljavati-za-vase-revizionisticke-ciljeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ odgovorila Nikolić: Vlast u Nikšiću nikada nam se nije miješala u dodjeljivanje nagrada

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) donijelo je niz mjera u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha u Pljevljima.
U resoru Damjana Ćulafića uvjeravaju da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti nakon što su hitna mjerenja emisija u Termoelektrani Pljevlja pokazala značajna prekoračenja azotnih oksida i sumpor-dioksida. 
Ministarstvo je naložilo aktiviranje postrojenja za odsumporavanje i redukciju gasova, zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj ulici i preporučilo lokalnoj samoupravi kontrolu individualnih ložišta.
- Na osnovu izvještaja Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), kojim je utvrđeno da su hitna emisijska mjerenja na postrojenju Termoelektrane Pljevlja pokazala prekoračenja graničnih vrijednosti ukupnih azotnih oksida izraženih kroz azot dioksid (473,8 mg/m3) i sumpor-dioksida (3249 mg/m3), ekološki inspektor je dana 22.12.2025. godine donio rješenje kojim se subjektu nadzora nalaže da postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenja za redukciju azotnih oksida u dimnim gasovima stavi u funkciju, sa rokom izvršenja od 30 dana od dana prijema rješenja - navodi se u saopštenju MERS-a.
Nakon prijave Agencije za zaštitu životne sredine o povećanim koncentracijama sumpor-dioksida u Pljevljima, 14. decembra izvršen je vanredni inspekcijski nadzor, tokom kojeg je konstatovano da sistem za automatsko mjerenje emisija (AMS) na dimnjaku TE Pljevlja nije bio u funkciji.
- Tim povodom je usmenim rješenjem naloženo da se sistem hitno dovede u funkcionalno stanje (što je, u međuvremenu, učinjeno), kao i da se preko ovlašćene stručne institucije sprovedu hitna emisijska mjerenja. Zbog neodržavanja AMS sistema u funkcionalnom stanju, protiv pravnog i odgovornog lica u pravnom licu podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka - navodi se u saopštenju.
U cilju doprinosa rješavanju situacije u Pljevljima, Ministarstvo je, u okviru svojih nadležnosti, donijelo paket mjera.
Ovaj paket mjera, kako je objašnjeno, obuhvata rješenje o stavljanju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenja za redukciju azotnih oksida u dimnim gasovima u funkciju, sa rokom izvršenja od 30 dana od dana prijema rješenja; nalog za sprovođenje svih mjera utvrđenih Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu za ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“; rješenje o zatvaranju kotlarnice u Skerlićevoj ulici koje će ostati na snazi sve dokle emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa; preporuku lokalnoj samoupravi Opštini Pljevlja da, u skladu sa nadležnostima, komunalna inspekcija izvrši hitnu kontrolu individualnih ložišta i postrojenja snage manje od 1 MW.
Ministarstvo naglašava da problem zagađenja vazduha u Pljevljima ima višestruke uzroke (među koje treba uračunavati i geografski položaj, klimatske odlike i promjene, vremenske prilike, ali, naravno, i već poznate uticaje koji su plod djelovanja čovjeka) i da njegovo rješavanje zahtijeva koordinisano djelovanje više institucija, uključujući druge nadležne resore, lokalnu samoupravu i same zagađivače.
- MERS je u potpunosti iskoristio sve mehanizme i ovlašćenja iz svoje nadležnosti i nastaviće da, u saradnji sa ostalim institucijama, preduzima dodatne aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteta vazduha i zaštite zdravlja građana Pljevalja - zaključeno je u saopštenju.

MERS donio paket mjera za poboljšanje vazduha u Pljevljima, kotlarnica zatvorena sve dok emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa

Glavni spoljnopolitički savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Jurij Ušakov, kazao je da do sada niko nije ozbiljno raspravljao o inicijativi Kijeva za trilateralnim pregovoima, tvrdeći da se ona čak ni ne priprema, ali da je ruski predjsednik spreman za razgovor sa francuskim kolegom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da su Sjedinjene Američke Države predložile trilateralne pregovore Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, najavljujući pritom i mogućnost učešća Evropljana u takvim pregovorima.&nbsp;
Posljednji direktni ukrajinsko-ruski pregovori održani su u Istanbulu prije šest mjeseci. Zelenski je podržao takav prijedlog. Kremlj je, očekivano, po ko zna koji put odbio prijedlog direktnih razgovora sa Zelenskim.&nbsp;
Iako Zelenski kaže da je riječ o inicijativi Vašingtona, u Moskvi tvrde da je u pitanju prijedlog Ukrajinaca. Glavni vanjskopolitički savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Jurij Ušakov, kaže da do sada niko nije ozbiljno raspravljao o inicijativi Kijeva, tvrdeći da se ona čak ni ne priprema. Ruska strana takođe odbacuje bilo kakve razgovore u prisustvu Evropljana, iako su predstavnici tri evropske države — Njemačke, Francuske i Britanije — već učestvovali u pregovorima na Floridi, ali sa Ukrajincima i Amerikancima. Iako je Rusija ta koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu i koja tu invaziju ne želi da okonča, u Kremlju Evropljane nazivaju „ratnim huškačima“, pokušavajući da evropske lidere prikažu kao najodgovornije za to što rat i dalje traje, iako je odluka o ratu i miru isključivo u Putinovim rukama. Ušakov pritom naglašava da promjene za koje su Evropljani i Ukrajinci odgovorni u američkim prijedlozima za okončanje rata ne povećavaju izglede za mir.
Inače, Amerikanci su puni hvale za razgovore koje sa ruskom i ukrajinskom stranom vode Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džered Kušner, iako su pregovori već mjesecima u slijepoj ulici, i to isključivo zbog ruskog odbijanja svih mirovnih prijedloga, dok američka strana pokušava da primora Ukrajince na što veće ustupke. I Sjedinjene Američke Države i Ukrajinci opisuju američko-ukrajinske razgovore na Floridi kao „produktivne“ i „konstruktivne“, a Vitkof nakon razgovora s Putinovim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim takođe tvrdi da Rusija ostaje „u potpunosti posvećena postizanju mira u Ukrajini“. Ta izjava ponovo svjedoči o nedovoljnoj kapacitiranosti i nerazumijevanju ruske pregovaračke taktike, i to ne samo Vitkofa lično, već i kruga ključnih ljudi oko Donalda Trampa u administraciji, koji ne shvataju da Rusija ne pregovara da bi okončala rat, već isključivo da bi odugovlačila i u tom odugovlačenju razbila koaliciju koja pomaže Ukrajini i tako došla do svog stvarnog cilja — kapitulacije Ukrajine.
I dok ne želi da razgovara sa Zelenskim, Putin je, kako je saopštio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, izrazio spremnost za razgovore s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, koji je nakon evropskog samita u Briselu u petak izjavio da bi bilo korisno da Evropa i Ukrajina ponovo razgovaraju s Putinom kako bi se mogle direktno uključiti u pregovore, umjesto da te pregovore same vode Sjedinjene Američke Države. Makronov kabinet odmah je pozdravio Putinovu spremnost da se sastane s Makronom, iako još nije jasno kada će do susreta doći.&nbsp;
- Pozdravljamo činjenicu da je Kremlj javno pristao na ovu inicijativu. U narednim danima odlučićemo kako je najbolje dalje postupiti- poručeno je iz Pariza.
Makron i Putin razgovarali su telefonom 1. jula, prvi put nakon tri godine. Makron je bio među posljednjima koji su u Moskvi, uoči pokretanja sveobuhvatne invazije prije četiri godine, bezuspješno pokušavali da Putina ubijede da odustane od rata. Zašto Putin ne želi da razgovara sa Zelenskim, dok mu je razgovor s Makronom prihvatljiv? Putinov cilj je uništenje ukrajinske države i njenog suvereniteta, a Zelenski je simbol te države. Zbog toga Putin konstantno pokušava da delegitimizuje Zelenskog, tvrdeći da ukrajinski predsjednik nema mandat i da Ukrajinci moraju na izbore — što je prihvatio i Donald Tramp — pa Zelenski po toj logici ne može biti legitiman sagovornik. Kada bi razgovarao sa Zelenskim, Putin bi priznao da Ukrajina i dalje funkcioniše kao suverena država, a time i sopstveni poraz. S druge strane, razgovor s Makronom mu je prihvatljiv jer se i u tom slučaju radi o razgovoru o Ukrajini bez Ukrajine, iako Makron uvjerava da će se svi razgovori voditi „u potpunoj transparentnosti“ prema ukrajinskom predsjedniku i evropskim liderima. Putin želi da Ukrajinu prikaže isključivo kao marionetu Zapada, a ne kao suverenu državu s vlastitom političkom voljom. Zbog toga Peskov kaže da se, ukoliko postoji obostrana politička volja, na razgovore Putina i Makrona može gledati samo pozitivno.
Peskov je takođe poručio da američke obavještajne službe griješe ukoliko vjeruju da Putin želi da zauzme cijelu Ukrajinu i djelove Evrope koji su nekada bili dio Sovjetskog Saveza. Tu informaciju je ovih dana objavila agencija Rojters, pozivajući se na čak šest neimenovanih izvora, prema kojima Putin nije odustao od namjere da osvoji cijelu Ukrajinu i obnovi sovjetski imperijalni prostor. Takvi zaključci američkih obavještajaca u oštroj su suprotnosti s tvrdnjama predsjednika Donalda Trampa, koji je uvjeren da Putin iskreno želi kraj rata, zbog čega je takve navode demantovala i direktorica američke obavještajne zajednice Talsi Gabard, koju brojni kritičari često optužuju za naklonost Kremlju.
Međutim, ruske tvrdnje treba uzeti s rezervom. Nesporno je da Putin u februaru 2022. godine nije poslao svoju vojsku ka Kijevu samo zbog Donbasa, tim prije što se ruska invazija na Ukrajinu fokusirala na osvajanje Donbasa tek nakon neuspjeha u zauzimanju Kijeva. Osim toga, u Kremlju se konstantno naglašava da rat neće biti završen dok Rusija ne ostvari svoje ciljeve u Ukrajini, a među tim ciljevima su i „demilitarizacija“ i „denacifikacija“ Ukrajine, odnosno promjena vlasti u Kijevu i pretvaranje Ukrajine u vazalnu državu. Iako Kremlj taj cilj u ovom trenutku nije u stanju da ostvari vojnim putem, to ne znači da to neće pokušati u budućnosti, naročito u slučaju prethodne „demilitarizacije“ Ukrajine, što od Ukrajinaca zahtijevaju i Sjedinjene Američke Države.

Bez Kijeva za stolom: Putinova strategija odugovlačenja mirovnih pregovora

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović uputila je telegram saučešća povodom smrti istaknutog kulturnog stvaraoca, slikara Tomislava Toma Pavićevića.
- Zatečeni smo viješću o smrti Tomislava Toma Pavićevića, istaknutog kulturnog stvaraoca i jednog od najznačajnijih predstavnika crnogorske likovne umjetnosti. Bio je autor snažnog i prepoznatljivog izraza, dobitnik brojnih priznanja, među kojima i najvišeg državnog priznanja – Trinaestojulske nagrade, čime je potvrđen njegov izuzetan doprinos kulturi Crne Gore - navela je Vujović u telegramu.
Ona je istakla da crnogorska likovna scena ostaje bez izuzetno važnog autora, prepoznatog po snažnoj likovnoj senzibilnosti, autentičnom izrazu i trajnom uvažavanju koje je imao u zemlji i šire.
- Njegovo stvaralaštvo, usmjereno na unutrašnje prostore čovjeka i svakodnevicu, ostavilo je djela trajne vrijednosti. Žao nam je što nije imao još vremena da živi i stvara. Upućujemo saučešće porodici, prijateljima i svima koji su ga poštovali - zaključila je Vujović.

Vujović: Crnogorska likovna scena ostaje bez važnog autora

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.