Ako je neko iz tužilaštva uradio nešto nezakonito, treba da odgovara, bilo etički, disciplinski, krivično, i vjerujte mi, Ministarstvo pravde niti jednoj osobi u takvim radnjama neće biti saveznik. Naprotiv, poručio je ministar pravde Bojan Božović.
Božović je to istakao u pisanom odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Oskaru Huteru kojeg je interesovalo da li ministar smatra da je povrijeđen član 35 Ustava Crne Gore i ostvareno biće jednog od krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore (protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, ili zloupotreba službenog položaja) time što su iz tužilaštva dostavljene telefonske, lične prepiske određenim medijima.
Podsjećamo, dio medija objavio je djelove sadržaja naredbe o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva protiv crnogorskog biznismena Aleksandra Mijajlovića, visokih funkcionera policije i bezbjednosnih službi Milovana Pavićevića i Draga Spičanovića, policajca Vladana Lazovića, tužiteljke Andrijane Nastić i bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25 iako je bila pod oznakom tajnosti. Naknadno su se oglasili iz SDT-a, navodeći da je postupak do 5. oktobra bio tajan, kad je skinuta oznaka tajnosti.
Huter je u pitanju, koje je bilo predviđeno da danas postavi u parlamentu, istakao da je Zakonom o krivičnom postupku, u dijelu koji se odnosi na istragu, jasno propisan postupak i ovlašćenja iz nadležnih organa.
- Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da je postupak bio proglašen tajnim, a oznaka tajnosti skinuta sa istog ne obavještavajući advokate pritvorenih lica, koji su za skidanje oznake tajnosti saznali putem medija – naveo je Huter.
Božović je u pisanom odgovoru kazao da ne nema informaciju da su lični podaci građana nezakonito proslijeđeni medijima iz tužilaštva.
- Ja takvu informaciju nemam, a da imam, i sam bih bio u obavezi da takvo postupanje prijavim nadležnim institucijama u ciiju utvrđivanja odgovornosti. Sve dok takva tvrdnja ne bude potvrđena neću je komentarisati, baš kao što nisam komentarisao niti jedno hapšenje, niti jedno otvaranje istrage, podizanje optužnice – poručio je Božović.
<h2>Mandićevu izjavu o VDT-u doživljava kao politički stav</h2>
Odgovarajući na drugo pitanje Hutera o izjavi predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je on bio presudan političar koji je odlučio da Milorad Marković postane vrhovni državni tužilac, Božović je rekao da je ne doživljava kao urušavanje procedura i institucije, već kao politički stav.
Na sličan način Božović kaže da je doživio pitanje poslanika DPS-a da li je Mandić svojim javnim svjedočenjem o izboru VDT-a diskreditovao sve institucije koje su učestvovale u predlaganju i izboru VDT-a, te da li je njegovo izlaganje javni uticaj na tužilaštvo i pravi pokazatelj stanja u Crnoj Gori?
- Činjenica je da se VDT bira u Skupštini Crne Gore kvalifikovanom većinom od strane poslanika, dakle nas političara. Pravo je svakog od vas da iz određenih razloga glasate za ili protiv nekog kandidata. Dobro je što je danas Crna Gora na tom nivou demokratije da javno svi 
 iznosimo stavove i što je sloboda izražavanja doprla do svih pora ovog društva, iako svi mi ponekad moramo imati i mjeru, jer ni ta sloboda nije apsolutna. Uostalom, EU je u svom posljednjem Izvještaju govorila i o tome, i kako je dobro da nekad svi malo zastanemo, jer pravosuđe nije i ne treba da bude u poziciji da nam odgovara i da komunicira uvijek na način na koji to Vi i ja činimo trenutno – zaključio je Božović u pisanom odgovoru.
<h2>Prenijeće poruku Ankari da Crna Gora ne podržava nasilje</h2>
Ministar Božović izrazio je očekivanje da će uskoro posetiti Ankatu i tom prilikom prenijeti poruku crnogorskoj dijaspori koja je, kaže, zabrinuta zbog nedavnih dešavanja u Podgorici i ksenofobnih ispada.
Božović je to saopštio u odgovoru poslaniku Bošnjačke stranke (BS) Jasminu Ćoroviću koji je pitao ministra da li planira da nešto učini po pitanju sprečavanja stvaranja, izazivanja, podsticanja i učestvovanja u “atmosferi linča”, kakvu smo nedavno imali u glavnom gradu, čiji su motivi vjerska i nacionalna netrpeljivost, ksenofobija, politički motivi i slično?
Božović navodi da se trudio da lično ne istupa u javnosti kako se njegove riječi ne bi okarakterisale kao pritisak na pravosuđe i zaštita bilo koga, dok je, podsjeća, institucionalni, ali i lični stav javno iznio i državni sekretar Sergej Sekulović, osuđujući ova dešavanja.
- Ako mislite da treba nešto da uradim, što već nijesam, otvoren sam za vaše sugestije. Naš Krivični zakonik je jedan od najstrožih u Evropi i pozivam sve koji ga primjenjuju da to čine dosljedno i nediskriminatorno. Osim toga, nadam se da ću uskoro posjetiti i Ankaru i da ću i zvanično razmijeniti iskustva i poruke sa uvaženim kolegama iz prijateljske Turske, ali i kako bih prenio poruku našoj dijaspori koja se trenutno osjeća veoma zabrinuto, da Crna Gora ne podržava nasilje, napade i atmosferu linča, i da ćemo dati institucionalni odgovor – poručio je Božović.
On je istakao dobre odnose sa Turskom i podsjetio da više od 250.000 naših građana živi u toj zemlji.
- Moramo nastaviti saradnju koja je u prethodnom periodu bila izuzetno kvalitetna, posebno u oblasti ekstradicija. Naši ljudi u Turskoj, kao i turski državljani koji poštuju zakone i propise Crne Gore, moraju se osjećati dobrodošlo i bezbjedno - zaključio je Božović.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božović: Nemam informaciju da su lični podaci građana proslijeđeni medijima iz tužilaštva, ako je neko uradio nešto nezakonito treba da odgovara

Crna Gora mora biti sigurno mjesto za sve, posebno mlade i posebno goste - poručio je poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović povodom incidenta koji se desio u Podgorici u kojem je napadnut petnaestogodišnjak iz Sarajeva.
Vršnjačko nasilje u Crnoj Gori, kako je istakao, postaje više nego zabrinjavajuće.
- Država bi morala ozbiljnije da se pozabavi ovim problemom jer ono što je do sada preduzimala očigledno ne daje rezultate - ocijenio je Ćorović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkrivicna-prijava-protiv-dva-maloljetnika-osumnjicena-za-prebijanje-vrsnjaka-iz-sarajeva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodaje da nasilje uzrokovano vjerskom i nacionalnom mržnjom i netrpeljivošću predstavlja trend koji je u Crnoj Gori suviše dugo prisutan, a sa kojim naše društvo ne samo da se ne suočava, već ga pojedini njegovi segmenti podržavaju i podstiču.
- Državni organi ne smiju ostati nijemi na današnji slučaj i tražimo da sprovedu detaljnu istragu i utvrde sve aspekte događaja u Podgorici, te da svaki aspekt nazovu svojim pravim imenom i provedu odgovarajuće postupke. Svako skrivanje činjenica i svaka relativizacija pojedinih činjenica &nbsp;pod plaštom drugih, put je u pogrešnom smjeru koji nas neće dovesti do građanskog i slobodnog društva - naveo je Ćorović.

Portal ETV

Ćorović: Crna Gora mora biti sigurno mjesto za sve, posebno mlade i posebno goste

Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović pružio je podršku direktorici Akcije za ljudska prava Tei Gorjanc-Prelević nakon napada od strane Demokratske Crne Gore.
Ćorović je naglasio kako su Gorjanc-Prelević i HRA istinski borci za ljudska i manjinska prava i generalno za vladavinu prava i pravedno društvo.
- Njen aktivizam i podrška u brojnim slučajevima ratnih zločina počinjenih u Crnoj Gori ili nad građanima Crne Gore, posebno onih koji su počinjeni nad Bošnjacima (a većina je takvih) bili su veoma značajni, te je zavrijedila pažnju i poštovanje i kao osoba i kao profesionalac - naveo je on.
Napadi na nju su, dodaje, napadi na sve nas.
- Na časnu, pravednu, građansku i evropsku Crnu Goru. Stoga zahtijevam da hitno prestanu svi pritisci na nju, njen rad i njenu porodicu, te pozivam nadležne organe da se ozbiljno pozabave njenim pozivom da joj je sigurnost ugrožena - istakao je Ćorović.
Kako on naglašava, napadi na bilo koga, iz bilo kakvih poriva ne smiju biti tolerisani.
- Posebno ne na one kojih Crna Gora ima malo, a koji pale svjetlo u mraku ratnih zločina i brojnih drugih slučajeva kršenja ljudskih i manjinskih prava - zaključio je on.

Ćorović: Napad na Gorjanc-Prelević napad je na časnu, pravednu, građansku i evropsku Crnu Goru

Savjet JU "Ratkovićeve večeri poezije" doniio je odluku da se ime ratnog zločinca Radovana Karadžića izbriše iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković", potvrdio je za Antenu M član Savjeta Jasmin Ćorović.&nbsp;
Kako je Ćorović rekao, odluka je donijeta na sjednici koja je održana 1. jula.&nbsp;
Na pitanje Antene M da li su se tim povodom obraćali Ministarstvu kulture ili pravde, on je odgovorio da su upućivali dopis Ministarstvu kulture.
- Oni su odgovorili da nijesu nadležni oko te nagrade- kazao je Ćorović.&nbsp;
Objašnjava da po Statutu ta Javna ustanova ne može retroaktivno da oduzima nagradu, ali da su na sjednici Savjeta usvojili izmjene pravilnika te su ostavili mogućnost oduzimanja nagrade za buduće laureate.
Što se tiče nagrade Radovanu Karadžiću, kaže da je sada na potezu Skupština Opštine na prvoj narednoj sjednici, od koje očekuju mišljenje kako se nagrada može oduzeti.&nbsp;
Podsjećmo, Karadžić je tu nagradu dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmisterija-nestanka-imena-radovana-karadzica-sa-spiska-dobitnika-ratkoviceve-nagrade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ćorović: Savjet odlučio da se Karadžićevo ime izbriše iz evidencije dobitnika nagrade, Ministarstvo kulture se proglasilo nenadležnim

Poslanik Bošnjačke stranke (BSCG) Jasmin Ćorović pozvao je nadležno Ministarstvo kulture kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova i sudske organe da hitno i bez odlaganja reaguju i narede uklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću, četničkom komandantu iz drugog svjetskog rata, koji je danas postavljen u selu Gornje Zaostro kod Berana.
Ćorović je rekao da je čin postavljanja spomenika kvislingu i fašisti Đurišiću je atak na Crnu Goru i njen ustavni poredak, kojim se šalje opasna poruka manjinskim narodima Crne Gore koji su za vrijeme drugog svjetskog rata stradali od kame Pavla Đirišića. 
- Ministarstvo kulture pod čijom ingerencijom su i pitanja postavljanja spomenika, ne dužno da spriječi ovaj javašluk i postavljanje spomenika mimo svih propisanih zakonskih procedura. Takođe, ministarstvo policije se mora uključiti i bar asistirati u uklanjanju spomenika kojii može izazsvati različite posljedice i narušavanje javnog reda i mira i sigurnosti građana - naglasio je Ćorović u objavi na Fejsbuku.
On je rekao da je pokretanje krivičnih prijava protiv svih pojedinaca i eventualnih organizacija koji su učestvovali u postavljanju ovog spomenika, ali i protiv pojedinaca iz sistema i institucija koji su svojim nečinjenjem dopustili da do ovoga dođe .
- Pozivam sve Bošnjake i organizacije koje su nas kontaktirale povodom postavljanja spomenima na mir i strpljenje, u nadi da će institucije odreagovati na pravi način - poručio je Ćorović.

Ćorović povodom podizanja spomenika Pavlu Đurišiću: Podnijećemo krivične prijave zbog gnusnog ataka na državu

Poslanici Bošnjačke stranke nijesu učestvovali u današnjoj raspravi oko smjene predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, jer se, prema njihovim riječima, radi o neozbiljnoj i namještenoj inicijativi koja za cilj ima samo prikupljanje sitnih dnevnopolitičkih poena neinventivne opozicije, koji svakodnevno pokušavaju da nanesu političku štetu njihovoj partiji.&nbsp;
Oni su na Feksbuk stranici kazali da za razliku opozicije, Bošnjačka stranka ostaje vjerna svojoj ideologiji i ključnom vanjskopolitičkom cilju Crne Gore, učlanjenju u Evropsku uniju.&nbsp;
Ističu da je dobrobit građana i prosperitet naše Crne Gore je prioritet, dodajući da ovakvi pokušaji političke zloupotrebe ne dotiču Bošnjačku stranku, samo je čine još jačom!&nbsp;
- Dragi građani, drage Bošnjakinje i Bošnjaci ne pristajemo na dupli pas DPS-a i ZBCG-a i ne želimo učestvovati u namještenoj igri smjene predsjednika Skupštine, koja ima za cilj isključivo jačanje ove dvije partije koje se međusobno hrane ovakvim i sličnim inicijativama - poručio je poslanik BS, Jasmin Ćorović.&nbsp;
Ćorović se osvrnuo na navode poslanika DPS-a Jevta Erakovića.&nbsp;
- A Jevtu Erakoviću, koji se upinje pokazati kao zaštitnik manje brojnih naroda poručujem da umjesto što neuspješno pokušava zadati neki sitni udarac BS-u, pojasni npr. izjave bivšeg službenika bezbjednosti Paunovića o podiljeljenih 10000 cijevi oružja iz magacina MUP-a Crne Gore 1992. godine – zaključio je Ćorović.&nbsp;

Ćorović: Ne želimo učestvovati u namještenoj igri smjene Mandića, koja ima za cilj isključivo jačanje DPS-a i ZBCG-a

Albanske partije i Bošnjačka stranka, prema eventualnom pozivu predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua, da napuste Vladu, ukoliko se ne poništi tender za zakup plaža odlučiće, kažu, na organima partija. Ističu kako podržavaju stavove ulcinjskih zakupaca. I iz ostalih opština nijesu zadovoljni procedurom i najvaljuju da će uložiti žalbe, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Ne stišava se bura oko zakupa plaža. Nakon što je jedna arapska firma ponudila najveće novčane naknade za više od deset kupališta na Velikoj plaži, negodovali su lokalni zakupci i tražili poništenje tendera.
I predsjednik Opštine Ulcinj, Gencini Nimanbegu, kazao je da će, ukoliko vlada ne poništi tender, pozvati sve albanske partije da izađu iz vlasti.
Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artan Čobi kazao je da će o tom pitanju odlučivati i u organima partije i najjače albanske koalicije.&nbsp;
- Mi ćemo težiti tome da se tender poništi, pošto ima dosta sumnjivih stvari tu, registar koji pokazuje kada je ova firma registrovana i mislim da tu treba da reaguje i Vlada i premijer - navodi šef poslaničkog kluba Artan Čobi.
Čobi se nada da će se, ipak, naći rješenje.
- Ja se nadam da ćemo imati razumijevanje Vlade i premijera. On je čuo naš stav, to je stav ne samo političkih partija nego i cijelog grada i svih građana Ulcinja. Treba da nađemo soluciju - ističe Čobi.
I u Bošnjačkoj partiji se nadaju kompromisnom rješenju, ali ukoliko do njega ne dođe, kako je kazao Jasmin Ćorović, odluku o eventualnom izlasku iz vlade donijeće na stranačkim organima.
- Još nijesmo dobili takav jedan zahtjev i ako pratimo tu situaciju, nadam se da će do rješenja, ipak, doći. Ukoliko ne dođe, a mi dobijemo takav zahtjev, svakako da ćemo ga razmotriti na organima partije, gdje ćemo se nakon toga i zvanično izjasniti - kaže Ćorović.
Iz drugih primorskih opština podržavaju zahtjeve Ulcinjana. Zakupac iz Petrovca Ilija Armenko ipak sumnja da će tender biti poništen, ali da svakako slijede žalbe.
- Ovaj tender je prošao, ja mislim da nema povratka nazad, biće tu nezadovoljnih i tužićemo se, pa ćemo vidjeti. Mi stari zakupci imamo preče pravo, pa ćemo vidjeti za ove visoke iznose, što su dati, to je vjerovatno fiktivno ponuđena cijena, niko nema te pare. To je po zakonu, pa kako je tako, ili krivo ili pravo, ali po zakonu. Pa kada je tender prošao, nemamo direktora, gospodin Mikijelj je trebao da bude, prošle godine je spasio sezonu - kaže Armenko.
Premijer Milojko Spajić saopštio je da vlada ne vidi pravni osnov po kom bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen. Ipak, ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, poručuje da je spreman da razmotri.

Albanski forum i BS još neće o statusu ministara, nadaju se kompromisnom rješenju

Podaci o multikulturalizmu, ali i aktuelne prakse, ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, iako je sve jasnije da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima koji ga urušavaju - poručeno je na Forumu o multikulturalnosti, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Ljudmila Popović rekla je da predstoji prva izrada nacrta strategije za društvenu koheziju.
- Ovo je trenutak u kojem moramo stati iza vrijednosti koje dijelimo. Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti - istakla je Popović.
Naglasila je da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.&nbsp;
- Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu," navela je ona. Popović je ukazala da je potrebno preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje. "Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku - zaključila je Popović.
Programski direktor u Centru za građansko obrazovanje Petar Đukanović kazao je da Crna Gora zemlja bogate istorije i raznolikosti, ali se suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta.
- Ključno je da se kao društvo i država suočimo s prošlošću na otvoren i iskren način. Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu - ocijenio je Đukanović.
Podvukao je neophodnost jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje.&nbsp;
- Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera - kazao je Đukanović.
Saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koje je obuhvatilo zasebno dvije kategorije - opštu populaciju i srednjoškolsku populaciji.
- Iako je prvi utisak većine od 76,8 odsto građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu 2023. godinu za skoro pet odsto Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu - sa 18,3 odsto na 23,2 odsto - istakao je Đurašević.&nbsp;
Kad je riječ o mladima, i tu imamo većinu od 70,1 odsto kojia cijeni da je naše društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8 odsto, a 15,1 odsto ne može da se odredi o ovom pitanju.&nbsp;
- Mi u CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti - kazao je Đurašević.&nbsp;
On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.&nbsp;
- Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini 52,3 odsto građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4 odsto iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6 odsto) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4 odsto to odbija - istakao je Đurašević.
Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da ne iznenađuju ovakvi rezultati istraživanja, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu. Crna Gora nije izolovan sistem.
- Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva - istakao je Dizdarević.
Dodao je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu, da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz ove situacije.
- Cikličnost istorijskih situacija nas je dovela do civilizovanog društva kakvo imamo danas, i to bi trebalo da služi kao podsjetnik da ništa ne počinje od nas, već je rezultat djelovanja ljudi u prošlosti - rekao je Dizdarević.
Ukazao je i na potrebu za boljim kanalima komunikacije s mladima, ističući da civilni sektor u tom pogledu ima bolje rezultate od političara.&nbsp;
- Revolucija u obrazovanju ne znači povratak u prošlost ili dogme. Ustavno je riješeno pitanje društvenog uređenja – postoje licencirane škole koje se bave religijom, dok svjetovne škole treba da prenose građansko obrazovanje - dodao je Dizdarević.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović je, komentarišući rezultate istraživanja, kazao da je sve ono što se dešava u našem društvu posljedica političkih procesa.&nbsp;
- Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces. Na žalost, mi kao društvo nismo skupili snage da se suočimo sa suštinskom regresijom koja se desila 90-ih godina. Naši mladi ljudi ne znaju šta se desilo 90-ih godina, i zato nam se te godine u recikliranom obliku i danas, u određenim formama, dešavaju, i to se snažno osjeća u društvu - istakao je Vujović.&nbsp;
Proces suočavanja sa prošlošću moramo proći.
- Jer i dan danas relativizujemo šta nama se to desilo, a iz takvog neznanja, nepoznavanja prošlosti, nakaradna ideologija koju smo izbacili kroz prozor nam se vraća a tako se ne može ići naprijed - rekao je Vujović.
Poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović smatra da su promjena vlasti 2020. godine i formiranje tzv. apostolske vlade donijeli snažno su uzdrmali multikulturalizam kroz "čišćenje" institucija i klanjanje kadrova prema njihovom izjašnjavanju.&nbsp;
- Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor - rekao je Ćorović.
On je istakao da su odnosi prema nekim događajima, poput Srebrenice, kada je jedan od ministara pao na ispitu, poslali poruku da jednovjerske vlade ne mogu uspjeti u Crnoj Gori.&nbsp;
Ćorović je mišljenja da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.&nbsp;
- Ne možemo kvalitetno rješavati probleme bez vraćanja u istoriju. Ne smijemo zanemarivati probleme iz prošlosti jer nacionalizam, koji je bio potisnut, eskalirao je u ratove čije posljedice još osjećamo. No, i danas imamo političke partije koje poentiraju na tim pričama - rekao je Ćorović.&nbsp;
Iznio je i svoj stav o vjeronauci u obrazovanju, ističući da je pristalica sekularnosti države.&nbsp;
- Uvođenje vjeronauke u obrazovni proces nije dobro ni za obrazovanje, ni za vjeru - kategoričan je Ćorović.&nbsp;
Zaključio je da je ključ u izgradnji građanske svijesti, te da su političke partije, NVO i obrazovanje potrebni za formiranje razumnog i savjesnog društva.
Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur takođe ne vidi nalaze istraživanja kao iznenađenje.&nbsp;
- Mi osjećamo u društvu da teme skreću sa građanskih na nacionalne…Mislim da moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima - kazala je Ćinćur.
Iskazala je i razumijevanje prema mladima.&nbsp;
- Uvijek mislim da su mladi žrtva naših političkih procesa, poremećenih vrijednosti, praznine jedne kulturne scene, očigledno je da im ne nudimo ono što ima treba, pa se oni okreću nekim drugim kvazivrijednostima. Sistem obrazovanja nije dobar i treba ga mijenjati, prije svega kritičko mišljenje nije na onom nivou na kojem bi trebalo biti. &nbsp;Moramo dobro da osvijestimo šta je to što nije dobro i na čemu trebamo raditi, i moramo uhvatiti korak sa evropskim obrazovanjem - navela je Ćinćur.
Zalaže se za uvođenje multikulturalizma i etike u obrazovni sistem i to kroz prisustvo u različitim predmetima. Na drugoj strani, navela je da lično nije za uvođenje vjeronauke u škole, osim ukoliko bi postoja većinski stav za to.
Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić rekao je da se možemo plašiti negativnog trenda koji pokazuje istraživanje.
- Rezultati su opominjujući, posljedica su negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u našem društvu. Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem - ističe Vulić.
On je pojasnio da je za njega religija intimna stvar, a da problemi nastaju kad ona počne sa svojim janim manifestovanjem.&nbsp;
- U posljednjih 10 godina, doživio sam žestoke nacionalne uvrede. Imamo problem od kojeg ne možemo bježati i o kojem moramo razgovarati. Kada je u pitanju multikulturalizam, napraviću jednu komparaciju - &nbsp;problem multikulturalizma ne postoji u kriminalu, zašto? Jer, postoji zajednički cilj. Pitanje za sve je: da li Crna Gora treba da bude naš zajednički cilj? Koje god vjere i nacionalnosti bili, moramo težiti istom cilju, ujediniti se. Multikulturalizam je potreba zajedničkog cilja, bilo ekonomski cilj, bilo građanski, suština je postojanje zajedničkog cilja. No, izgleda da se, u našim okolnostima, javlja kao smetnja političkim interesima - zaključio je Vulić.

Multikulturalizam se pozicionira kao smetnja određenim političkim partijama u Crnoj Gori

Pitanje dvojnog državljanstva za Crnu Goru, kao malu državu, usko je povezano sa pitanjem njenog faktičkog suvereniteta. Nećemo učestvovati u rješenjima koja su dio bilo kakvog političko – ideološkog inženjeringa - poručio je potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović.
Ideološki i politički heterogena Vlada bi trebalo, podvlači on, da se fokusira na pitanje EU integracija, infrastrukturu i poboljšanje standarda građana - a sve u interesu i građana i države Crne Gore.
- To je suština našeg sporazuma sa PES, i insistiraćemo na tome da Vlada i parlamentarna većina budu fokusirane na ta pitanja - dodao je Ćorović.
O svim pitanjima za koja postoji oštra podjela u javnosti, i koja izazivaju tenzije u društvu mogu razgovarati, poručuje on, samo tražeći najširi mogući konsenzus u društvu.

Ćorović o dvojnom državljanstvu: BS neće učestvovati u rješenjima koja su dio bilo kakvog političko – ideološkog inženjeringa

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u polufinale i obezbijedio bronzano odličje na Evropskom prvenstvu u Helsingborgu.&nbsp;
On je danas u četvrtfinalnom meču kategorije S10 pobijedio Španca Marlona Lopeza 3:0 (11:8, 11:3 i 11:3) i ostvario uspjeh karijere.
To je njegovo prvo pojedinačno evropsko odličje u karijeri.
Ima i ekipnu bronzu, osvojenu prije šest godina u istoj dvorani, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
Bakić je, u jednom od najboljih izdanja u posljednjih nekoliko sezona, potpuno razbio rivala, koji je samo u prvom setu bio na očekivanom nivou.
Vodio je 8:3, ali je uslijedila serija Bakića za potpuni prekret i prvi set.
Španac u ostala dva seta nije postojao na terenu, pa je samo bilo pitanje sa kojom razlikom će na kraju slaviti.
Bakić je plasman u četvrtfinale izborio kao drugoplasirani u prvoj grupi, sa polovičnim učinkom.
Poražen je na startu od Francuza Matea Bohasa 3:1, dok je u direktnom meču za drugo mesto savladao Njemca Mia Vagnera 3:0
Rival Bakiću u polufinalu biće Poljak Igor Mištal, koji je u četvrtfinalnom duelu eliminisao Kristijan Gardoša 3:1.
U drugom polufinalu sastaće se Mateo Bohas i Patrik Čajnovski.&nbsp;
Polufinalni mečevi počeće u 18 sati.
Četvrtfinalni meč u Helsingborg areni prisustvovala je ambasadorka Crne Gore Snežana Radović.

Bakić izborio polufinale i mjesto na pobjedničkom postolju

Gost ovoneđeljne emisije Dres nacija reprezentacija je Miloš Stijepović, savjetnik u Sekretarijatu za sport Glavnog grada. 
 
Emisiju Dres nacija reprezentacija možete pratiti večeras od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaClYMrwQL4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dres nacija reprezentacija: Gost Miloš Stijepović

Podgoričanin Aleksandar Klimović, poznatiji javnosti kao Radosav Vrbica na društvenim mrežama, objavio je da je na saslušanju u Centru bezbjednosti Tivat.
- Pogodite šta je novo! Dobro, to ste pogodili jer nije ništa novo. Ali ovo nikad ne biste pogodili: Dajem izjavu u Odjeljenju bezbjednosti Tivat! - napisao je Klimović na društvenim mrežama.&nbsp;
Nakon toga je podsjetio na problem sa prostorijama Centra bezbjednsoti Tivat.&nbsp;
- Onaj što mu se plafon urušava - napisao je Klimović.

Radosav Vrbica opet na saslušanju u policiji

Protiv četrnaestogodišnjaka u Tivtu podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je obio jedan market.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo teška krađa u pokušaju.
- Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Tivat obaviještena je 16. novembra oko 17.15 sati da se u jednom marketu koji se nalazi u mjestu Kukuljina uključio alarm nakon čega su policijski službenici odmah izašli na lice mjesta. Njihovom brzom reakcijom i koordinisanim i efikasnim aktivnostima, na licu mjesta su zatekli maloljetnika od 14 godina koji je ušao u unutrašnjost ovog objekta u cilju otuđivanja određenih predmeta radi sticanja protivpravne imovinske koristi i spriječili ga u daljoj namjeri - kazali su u policiji.&nbsp;
On je prilikom nasilnog ulaska, kako su naglasili, nanio i određena oštećenja na ovom objektu.
- Protiv njega je po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa u pokušaju - dodali su u policiji.
Ovaj dječak se, kako su naveli u policiji, sumnjiči i da je ranije ukrao električni bicikl iz dvorišta jedne kuće. Bicikl je, napominju oni, pronađen i vraćen vlasniku.

Četrnaestogodišnjaku krivična prijava zbog obijanja marketa u Tivtu

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: jasmin-corovic