Crna Gora mora biti sigurno mjesto za sve, posebno mlade i posebno goste - poručio je poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović povodom incidenta koji se desio u Podgorici u kojem je napadnut petnaestogodišnjak iz Sarajeva.
Vršnjačko nasilje u Crnoj Gori, kako je istakao, postaje više nego zabrinjavajuće.
- Država bi morala ozbiljnije da se pozabavi ovim problemom jer ono što je do sada preduzimala očigledno ne daje rezultate - ocijenio je Ćorović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkrivicna-prijava-protiv-dva-maloljetnika-osumnjicena-za-prebijanje-vrsnjaka-iz-sarajeva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodaje da nasilje uzrokovano vjerskom i nacionalnom mržnjom i netrpeljivošću predstavlja trend koji je u Crnoj Gori suviše dugo prisutan, a sa kojim naše društvo ne samo da se ne suočava, već ga pojedini njegovi segmenti podržavaju i podstiču.
- Državni organi ne smiju ostati nijemi na današnji slučaj i tražimo da sprovedu detaljnu istragu i utvrde sve aspekte događaja u Podgorici, te da svaki aspekt nazovu svojim pravim imenom i provedu odgovarajuće postupke. Svako skrivanje činjenica i svaka relativizacija pojedinih činjenica &nbsp;pod plaštom drugih, put je u pogrešnom smjeru koji nas neće dovesti do građanskog i slobodnog društva - naveo je Ćorović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ćorović: Crna Gora mora biti sigurno mjesto za sve, posebno mlade i posebno goste

Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović pružio je podršku direktorici Akcije za ljudska prava Tei Gorjanc-Prelević nakon napada od strane Demokratske Crne Gore.
Ćorović je naglasio kako su Gorjanc-Prelević i HRA istinski borci za ljudska i manjinska prava i generalno za vladavinu prava i pravedno društvo.
- Njen aktivizam i podrška u brojnim slučajevima ratnih zločina počinjenih u Crnoj Gori ili nad građanima Crne Gore, posebno onih koji su počinjeni nad Bošnjacima (a većina je takvih) bili su veoma značajni, te je zavrijedila pažnju i poštovanje i kao osoba i kao profesionalac - naveo je on.
Napadi na nju su, dodaje, napadi na sve nas.
- Na časnu, pravednu, građansku i evropsku Crnu Goru. Stoga zahtijevam da hitno prestanu svi pritisci na nju, njen rad i njenu porodicu, te pozivam nadležne organe da se ozbiljno pozabave njenim pozivom da joj je sigurnost ugrožena - istakao je Ćorović.
Kako on naglašava, napadi na bilo koga, iz bilo kakvih poriva ne smiju biti tolerisani.
- Posebno ne na one kojih Crna Gora ima malo, a koji pale svjetlo u mraku ratnih zločina i brojnih drugih slučajeva kršenja ljudskih i manjinskih prava - zaključio je on.

Ćorović: Napad na Gorjanc-Prelević napad je na časnu, pravednu, građansku i evropsku Crnu Goru

Savjet JU "Ratkovićeve večeri poezije" doniio je odluku da se ime ratnog zločinca Radovana Karadžića izbriše iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković", potvrdio je za Antenu M član Savjeta Jasmin Ćorović.&nbsp;
Kako je Ćorović rekao, odluka je donijeta na sjednici koja je održana 1. jula.&nbsp;
Na pitanje Antene M da li su se tim povodom obraćali Ministarstvu kulture ili pravde, on je odgovorio da su upućivali dopis Ministarstvu kulture.
- Oni su odgovorili da nijesu nadležni oko te nagrade- kazao je Ćorović.&nbsp;
Objašnjava da po Statutu ta Javna ustanova ne može retroaktivno da oduzima nagradu, ali da su na sjednici Savjeta usvojili izmjene pravilnika te su ostavili mogućnost oduzimanja nagrade za buduće laureate.
Što se tiče nagrade Radovanu Karadžiću, kaže da je sada na potezu Skupština Opštine na prvoj narednoj sjednici, od koje očekuju mišljenje kako se nagrada može oduzeti.&nbsp;
Podsjećmo, Karadžić je tu nagradu dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmisterija-nestanka-imena-radovana-karadzica-sa-spiska-dobitnika-ratkoviceve-nagrade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ćorović: Savjet odlučio da se Karadžićevo ime izbriše iz evidencije dobitnika nagrade, Ministarstvo kulture se proglasilo nenadležnim

Poslanik Bošnjačke stranke (BSCG) Jasmin Ćorović pozvao je nadležno Ministarstvo kulture kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova i sudske organe da hitno i bez odlaganja reaguju i narede uklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću, četničkom komandantu iz drugog svjetskog rata, koji je danas postavljen u selu Gornje Zaostro kod Berana.
Ćorović je rekao da je čin postavljanja spomenika kvislingu i fašisti Đurišiću je atak na Crnu Goru i njen ustavni poredak, kojim se šalje opasna poruka manjinskim narodima Crne Gore koji su za vrijeme drugog svjetskog rata stradali od kame Pavla Đirišića. 
- Ministarstvo kulture pod čijom ingerencijom su i pitanja postavljanja spomenika, ne dužno da spriječi ovaj javašluk i postavljanje spomenika mimo svih propisanih zakonskih procedura. Takođe, ministarstvo policije se mora uključiti i bar asistirati u uklanjanju spomenika kojii može izazsvati različite posljedice i narušavanje javnog reda i mira i sigurnosti građana - naglasio je Ćorović u objavi na Fejsbuku.
On je rekao da je pokretanje krivičnih prijava protiv svih pojedinaca i eventualnih organizacija koji su učestvovali u postavljanju ovog spomenika, ali i protiv pojedinaca iz sistema i institucija koji su svojim nečinjenjem dopustili da do ovoga dođe .
- Pozivam sve Bošnjake i organizacije koje su nas kontaktirale povodom postavljanja spomenima na mir i strpljenje, u nadi da će institucije odreagovati na pravi način - poručio je Ćorović.

Ćorović povodom podizanja spomenika Pavlu Đurišiću: Podnijećemo krivične prijave zbog gnusnog ataka na državu

Poslanici Bošnjačke stranke nijesu učestvovali u današnjoj raspravi oko smjene predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, jer se, prema njihovim riječima, radi o neozbiljnoj i namještenoj inicijativi koja za cilj ima samo prikupljanje sitnih dnevnopolitičkih poena neinventivne opozicije, koji svakodnevno pokušavaju da nanesu političku štetu njihovoj partiji.&nbsp;
Oni su na Feksbuk stranici kazali da za razliku opozicije, Bošnjačka stranka ostaje vjerna svojoj ideologiji i ključnom vanjskopolitičkom cilju Crne Gore, učlanjenju u Evropsku uniju.&nbsp;
Ističu da je dobrobit građana i prosperitet naše Crne Gore je prioritet, dodajući da ovakvi pokušaji političke zloupotrebe ne dotiču Bošnjačku stranku, samo je čine još jačom!&nbsp;
- Dragi građani, drage Bošnjakinje i Bošnjaci ne pristajemo na dupli pas DPS-a i ZBCG-a i ne želimo učestvovati u namještenoj igri smjene predsjednika Skupštine, koja ima za cilj isključivo jačanje ove dvije partije koje se međusobno hrane ovakvim i sličnim inicijativama - poručio je poslanik BS, Jasmin Ćorović.&nbsp;
Ćorović se osvrnuo na navode poslanika DPS-a Jevta Erakovića.&nbsp;
- A Jevtu Erakoviću, koji se upinje pokazati kao zaštitnik manje brojnih naroda poručujem da umjesto što neuspješno pokušava zadati neki sitni udarac BS-u, pojasni npr. izjave bivšeg službenika bezbjednosti Paunovića o podiljeljenih 10000 cijevi oružja iz magacina MUP-a Crne Gore 1992. godine – zaključio je Ćorović.&nbsp;

Ćorović: Ne želimo učestvovati u namještenoj igri smjene Mandića, koja ima za cilj isključivo jačanje DPS-a i ZBCG-a

Albanske partije i Bošnjačka stranka, prema eventualnom pozivu predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua, da napuste Vladu, ukoliko se ne poništi tender za zakup plaža odlučiće, kažu, na organima partija. Ističu kako podržavaju stavove ulcinjskih zakupaca. I iz ostalih opština nijesu zadovoljni procedurom i najvaljuju da će uložiti žalbe, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.
Ne stišava se bura oko zakupa plaža. Nakon što je jedna arapska firma ponudila najveće novčane naknade za više od deset kupališta na Velikoj plaži, negodovali su lokalni zakupci i tražili poništenje tendera.
I predsjednik Opštine Ulcinj, Gencini Nimanbegu, kazao je da će, ukoliko vlada ne poništi tender, pozvati sve albanske partije da izađu iz vlasti.
Šef Poslaničkog kluba Albanskog foruma Artan Čobi kazao je da će o tom pitanju odlučivati i u organima partije i najjače albanske koalicije.&nbsp;
- Mi ćemo težiti tome da se tender poništi, pošto ima dosta sumnjivih stvari tu, registar koji pokazuje kada je ova firma registrovana i mislim da tu treba da reaguje i Vlada i premijer - navodi šef poslaničkog kluba Artan Čobi.
Čobi se nada da će se, ipak, naći rješenje.
- Ja se nadam da ćemo imati razumijevanje Vlade i premijera. On je čuo naš stav, to je stav ne samo političkih partija nego i cijelog grada i svih građana Ulcinja. Treba da nađemo soluciju - ističe Čobi.
I u Bošnjačkoj partiji se nadaju kompromisnom rješenju, ali ukoliko do njega ne dođe, kako je kazao Jasmin Ćorović, odluku o eventualnom izlasku iz vlade donijeće na stranačkim organima.
- Još nijesmo dobili takav jedan zahtjev i ako pratimo tu situaciju, nadam se da će do rješenja, ipak, doći. Ukoliko ne dođe, a mi dobijemo takav zahtjev, svakako da ćemo ga razmotriti na organima partije, gdje ćemo se nakon toga i zvanično izjasniti - kaže Ćorović.
Iz drugih primorskih opština podržavaju zahtjeve Ulcinjana. Zakupac iz Petrovca Ilija Armenko ipak sumnja da će tender biti poništen, ali da svakako slijede žalbe.
- Ovaj tender je prošao, ja mislim da nema povratka nazad, biće tu nezadovoljnih i tužićemo se, pa ćemo vidjeti. Mi stari zakupci imamo preče pravo, pa ćemo vidjeti za ove visoke iznose, što su dati, to je vjerovatno fiktivno ponuđena cijena, niko nema te pare. To je po zakonu, pa kako je tako, ili krivo ili pravo, ali po zakonu. Pa kada je tender prošao, nemamo direktora, gospodin Mikijelj je trebao da bude, prošle godine je spasio sezonu - kaže Armenko.
Premijer Milojko Spajić saopštio je da vlada ne vidi pravni osnov po kom bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen. Ipak, ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, poručuje da je spreman da razmotri.

Albanski forum i BS još neće o statusu ministara, nadaju se kompromisnom rješenju

Podaci o multikulturalizmu, ali i aktuelne prakse, ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, iako je sve jasnije da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima koji ga urušavaju - poručeno je na Forumu o multikulturalnosti, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Ljudmila Popović rekla je da predstoji prva izrada nacrta strategije za društvenu koheziju.
- Ovo je trenutak u kojem moramo stati iza vrijednosti koje dijelimo. Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti - istakla je Popović.
Naglasila je da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.&nbsp;
- Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu," navela je ona. Popović je ukazala da je potrebno preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje. "Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku - zaključila je Popović.
Programski direktor u Centru za građansko obrazovanje Petar Đukanović kazao je da Crna Gora zemlja bogate istorije i raznolikosti, ali se suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta.
- Ključno je da se kao društvo i država suočimo s prošlošću na otvoren i iskren način. Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu - ocijenio je Đukanović.
Podvukao je neophodnost jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje.&nbsp;
- Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera - kazao je Đukanović.
Saradnik na programima u CGO Nikola Đurašević predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koje je obuhvatilo zasebno dvije kategorije - opštu populaciju i srednjoškolsku populaciji.
- Iako je prvi utisak većine od 76,8 odsto građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu 2023. godinu za skoro pet odsto Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu - sa 18,3 odsto na 23,2 odsto - istakao je Đurašević.&nbsp;
Kad je riječ o mladima, i tu imamo većinu od 70,1 odsto kojia cijeni da je naše društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8 odsto, a 15,1 odsto ne može da se odredi o ovom pitanju.&nbsp;
- Mi u CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti - kazao je Đurašević.&nbsp;
On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.&nbsp;
- Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini 52,3 odsto građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4 odsto iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6 odsto) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4 odsto to odbija - istakao je Đurašević.
Poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da ne iznenađuju ovakvi rezultati istraživanja, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu. Crna Gora nije izolovan sistem.
- Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva - istakao je Dizdarević.
Dodao je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu, da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz ove situacije.
- Cikličnost istorijskih situacija nas je dovela do civilizovanog društva kakvo imamo danas, i to bi trebalo da služi kao podsjetnik da ništa ne počinje od nas, već je rezultat djelovanja ljudi u prošlosti - rekao je Dizdarević.
Ukazao je i na potrebu za boljim kanalima komunikacije s mladima, ističući da civilni sektor u tom pogledu ima bolje rezultate od političara.&nbsp;
- Revolucija u obrazovanju ne znači povratak u prošlost ili dogme. Ustavno je riješeno pitanje društvenog uređenja – postoje licencirane škole koje se bave religijom, dok svjetovne škole treba da prenose građansko obrazovanje - dodao je Dizdarević.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović je, komentarišući rezultate istraživanja, kazao da je sve ono što se dešava u našem društvu posljedica političkih procesa.&nbsp;
- Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces. Na žalost, mi kao društvo nismo skupili snage da se suočimo sa suštinskom regresijom koja se desila 90-ih godina. Naši mladi ljudi ne znaju šta se desilo 90-ih godina, i zato nam se te godine u recikliranom obliku i danas, u određenim formama, dešavaju, i to se snažno osjeća u društvu - istakao je Vujović.&nbsp;
Proces suočavanja sa prošlošću moramo proći.
- Jer i dan danas relativizujemo šta nama se to desilo, a iz takvog neznanja, nepoznavanja prošlosti, nakaradna ideologija koju smo izbacili kroz prozor nam se vraća a tako se ne može ići naprijed - rekao je Vujović.
Poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović smatra da su promjena vlasti 2020. godine i formiranje tzv. apostolske vlade donijeli snažno su uzdrmali multikulturalizam kroz "čišćenje" institucija i klanjanje kadrova prema njihovom izjašnjavanju.&nbsp;
- Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor - rekao je Ćorović.
On je istakao da su odnosi prema nekim događajima, poput Srebrenice, kada je jedan od ministara pao na ispitu, poslali poruku da jednovjerske vlade ne mogu uspjeti u Crnoj Gori.&nbsp;
Ćorović je mišljenja da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.&nbsp;
- Ne možemo kvalitetno rješavati probleme bez vraćanja u istoriju. Ne smijemo zanemarivati probleme iz prošlosti jer nacionalizam, koji je bio potisnut, eskalirao je u ratove čije posljedice još osjećamo. No, i danas imamo političke partije koje poentiraju na tim pričama - rekao je Ćorović.&nbsp;
Iznio je i svoj stav o vjeronauci u obrazovanju, ističući da je pristalica sekularnosti države.&nbsp;
- Uvođenje vjeronauke u obrazovni proces nije dobro ni za obrazovanje, ni za vjeru - kategoričan je Ćorović.&nbsp;
Zaključio je da je ključ u izgradnji građanske svijesti, te da su političke partije, NVO i obrazovanje potrebni za formiranje razumnog i savjesnog društva.
Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur takođe ne vidi nalaze istraživanja kao iznenađenje.&nbsp;
- Mi osjećamo u društvu da teme skreću sa građanskih na nacionalne…Mislim da moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima - kazala je Ćinćur.
Iskazala je i razumijevanje prema mladima.&nbsp;
- Uvijek mislim da su mladi žrtva naših političkih procesa, poremećenih vrijednosti, praznine jedne kulturne scene, očigledno je da im ne nudimo ono što ima treba, pa se oni okreću nekim drugim kvazivrijednostima. Sistem obrazovanja nije dobar i treba ga mijenjati, prije svega kritičko mišljenje nije na onom nivou na kojem bi trebalo biti. &nbsp;Moramo dobro da osvijestimo šta je to što nije dobro i na čemu trebamo raditi, i moramo uhvatiti korak sa evropskim obrazovanjem - navela je Ćinćur.
Zalaže se za uvođenje multikulturalizma i etike u obrazovni sistem i to kroz prisustvo u različitim predmetima. Na drugoj strani, navela je da lično nije za uvođenje vjeronauke u škole, osim ukoliko bi postoja većinski stav za to.
Predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić rekao je da se možemo plašiti negativnog trenda koji pokazuje istraživanje.
- Rezultati su opominjujući, posljedica su negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u našem društvu. Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem - ističe Vulić.
On je pojasnio da je za njega religija intimna stvar, a da problemi nastaju kad ona počne sa svojim janim manifestovanjem.&nbsp;
- U posljednjih 10 godina, doživio sam žestoke nacionalne uvrede. Imamo problem od kojeg ne možemo bježati i o kojem moramo razgovarati. Kada je u pitanju multikulturalizam, napraviću jednu komparaciju - &nbsp;problem multikulturalizma ne postoji u kriminalu, zašto? Jer, postoji zajednički cilj. Pitanje za sve je: da li Crna Gora treba da bude naš zajednički cilj? Koje god vjere i nacionalnosti bili, moramo težiti istom cilju, ujediniti se. Multikulturalizam je potreba zajedničkog cilja, bilo ekonomski cilj, bilo građanski, suština je postojanje zajedničkog cilja. No, izgleda da se, u našim okolnostima, javlja kao smetnja političkim interesima - zaključio je Vulić.

Multikulturalizam se pozicionira kao smetnja određenim političkim partijama u Crnoj Gori

Pitanje dvojnog državljanstva za Crnu Goru, kao malu državu, usko je povezano sa pitanjem njenog faktičkog suvereniteta. Nećemo učestvovati u rješenjima koja su dio bilo kakvog političko – ideološkog inženjeringa - poručio je potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović.
Ideološki i politički heterogena Vlada bi trebalo, podvlači on, da se fokusira na pitanje EU integracija, infrastrukturu i poboljšanje standarda građana - a sve u interesu i građana i države Crne Gore.
- To je suština našeg sporazuma sa PES, i insistiraćemo na tome da Vlada i parlamentarna većina budu fokusirane na ta pitanja - dodao je Ćorović.
O svim pitanjima za koja postoji oštra podjela u javnosti, i koja izazivaju tenzije u društvu mogu razgovarati, poručuje on, samo tražeći najširi mogući konsenzus u društvu.

Ćorović o dvojnom državljanstvu: BS neće učestvovati u rješenjima koja su dio bilo kakvog političko – ideološkog inženjeringa

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti promjenljivo oblačno, sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti umjereno do potpuno oblačno, uglavnom tokom prijepodneva ponegdje sa slabim padavinama.
Vjetar će biti sjevernih smjerova, povremeno umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, u jutarnjim satima moguće i olujne jačine, krajem dana u slabljenju.
Jutarnja temperatura vazduha od tri do 15, najviša dnevna od šest do 22 stepena.

Sjutra oblačno, do 22 stepena

Evropska unija (EU) kreće u ofanzivu za spasavanje svoje industrije čelika - Eropska komisija je danas saopštila nove mjere, uključujući udvostručavanje carina na uvoz čelika, da bi svoje proizvođače zaštitila od rastuće kineske konkurencije koja se smatra nepravednom.
Evropska komisija namjerava da prvo prepolovi kvote za uvoz čelika bez carine iz zemalja van EU, napisao je na platformi Iks (X) potpredsjednik Komisije, Francuz Stefan Sežurne.
Pored toga, uvoz koji prelazi te kvote biće podložan udvostručenim carinama, povećavanjem "sa 25 na 50 odsto", rekao je Sežurne.
Ove carine će stići na nivoe slične onima koji se primijenjuju u SAD i Kanadi, po predlozima Komisije koje treba da potvrde 27 država članica i Evropski parlament.
- Taj novi plan za spasavanje naših čeličana i naših evropskih radnih mjesta ima za cilj da zamijeni zaštitnu klauzulu koju je EU uvela 2019. godine da bi pomogla evropskim proizvođačima, a koja ističe sredinom 2026. godine - rekao je Sežurne, prenio N1.
On je dodao da je evropska industrija čelika bila na ivici kolapsa.
- Zaštitićemo je da bi mogla da investira, dekarbonizuje se i tako ponovo postane konkurentna - rekao je on.
EU takođe pregovara sa Vašingtonom o carinskom izuzeću za evropski čelik. Cilj je da se Evropa i SAD uzajamno podrže da bi se bolje oduprle kineskoj konkurenciji.
Prošle godine Kina je proizvela više od 1.000 miliona tona čelika, više od polovine svjetske proizvodnje, daleko ispred Indije (149 miliona), Japana (84 miliona) i SAD (79 miliona), po podacima profesionalne organizacije World Steel.
Evropske zemlje su slabije - Nemačka je proizvela samo 37 miliona tona, Španija 12, a Francuska manje od 11.
Evropski proizvođači su godinama duboko destabilizovani konkurencijom masovno subvencionisanih kineskih čeličana. I oni zato snose najveći teret prekomjernih kapaciteta koje održava Peking, što obara globalne cijene.
Uz nagli rast cijena energije izazvan ratom u Ukrajini i sporom potražnjom u Evropi (što odražava teškoće u sektorima kao što su automobilska i građevinska industrija), nefer praksa Kine, po EU, gurnula je evropske proizvođače čelika "u crveno".
Kao rezultat toga, oni povećavaju otpuštanje i zatvaranje čeličana što izaziva strah od posledica u tom sektoru koji i dalje ima 300.000 radnih mjesta i još 2,5 miliona pratećih radnih mesta u EU.

EU će udvostručiti carine na uvoz čelika da bi spasla svoju industriju

Crnogorski vojnik je oduvijek bio više od vojnika. On je bio simbol dostojanstva jedne male, ponosne zemlje, koja je svoje mjesto među slobodnim državama izborila krvlju i vjerom u slobodu. Naši preci su se izborili da stojimo rame uz rame sa velikim zemljama i nacijama, kao nezavisna, međunarodno priznata i suverena država. To nas nasljeđe obavezuje da vojsku jačamo kao stub bezbjednosti, mira i državnosti, ali i da je čuvamo od svakog pokušaja zloupotrebe, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom govora na svečanosti povodom Dana Vojske Crne Gore u kasarni "Milovan Šaranović" u Danilovgradu.
Prema njegovim riječima, vojska ne pripada partijama, vojska pripada državi Crnoj Gori građanima.&nbsp;
- Zato ću se, uvijek boriti da u vašim redovima napreduju najbolji, a ne podobni. Samo tako Vojska može biti u službi države i građana - poručio je Milatović.
On je kazao da je Crna Gora, kao kredibilna NATO članica, dio iste misije na braniku otadžbine i zaštite sigurnosti naših domova i porodica.
- Na tome vam, kao čovjek, roditelj i građanin, od srca zahvaljujem. U svakoj misiji širom svijeta Crna Gora pokazuje da zna šta znači biti pouzdan saveznik. Vi, naši vojnici danas rame uz rame sa savezničkim snagama branite vrijednosti na kojima se temelje savremena demokratska društva.Vrlo je važno da država na adekvatan način pokaže poštovanje za rad i ulogu Vojske Crne Gore. Tretman crnogorskog vojnika treba biti onakav kakav mu i priliči, u skladu sa časnom službom svojoj domovini. Materijalna situacija naših vojnika mora se popraviti i biti odraz vašeg društvenog značaja. Dodatna sredstva za odbranu, na koja smo se obavezali na NATO samitu u Hagu, moraju biti transparentno raspoređena i usmjerena na modernizaciju naše vojske i unapređenje položaja naših vojnika - rekao je Milatović.
On je kazao da investicije u odbranu nisu trošak, već ulaganje u sigurnost svake porodice u Crnoj Gori.
- Modernizovana vojska i bolji standard našeg vojnika su najjača garancija da će Crna Gora ostati sigurna i poštovana u svijetu. Ljetos, kada je vatrena stihija gutala naše domove i šume, još jednom smo svi svjedočili nezamjenljivoj ulozi koju su crnogorski vojnici odigrali kada je bilo najpotrebnije. Pokazali ste da se u Crnoj Gori i danas rađaju šćeri i sinovi spremni da, bez dvoumljenja, uđu u svaku vrstu borbe i da u toj borbi pobijede, bez obzira na cijenu koju plaćaju. Vojska je pokazala ono što druge institucije često zaboravljaju: odgovornost i spremnost da se djeluje odmah i bez oklijevanja. Zato od svih zahtijevam isto: da država funkcioniše kao što funkcioniše Vojska Crne Gore: tačno, pravovremeno i bez izgovora -saopštio je Milatović.
On je kazao da ne traži čuda već vojsku bez politike i državu koja cijeni svoju vojsku.
- Da Crna Gora ostane zemlja koja zna ko su joj bili heroji i šta znači braniti njeno ime, čast i slobodu: to je zavjet svake generacije vojnika, i to je zavjet svih građanki i građana Crne Gore. Živjela Vojska Crne Gore i da je vječna Crna Gora -zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Crnogorski vojnik oduvijek simbol dostojanstva male, ponosne zemlje koja je mjesto među slobodnim državama izborila krvlju i vjerom u slobodu

Američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg na što mu je sada stigao njen odgovor.
Ove komentare je dao nakon što je Tunberg pritvorena i deportovana iz Izraela gdje je učestvovala u Globalnoj flotili solidarnosti za Gazu.
On ju je nazvao “izazivačicom problema” te je izrazio iznenađenje jer je “tako bijesna” za jednu mladu osobu.
- Ona je samo problematična. Misliš da je više ne zanima životna sredina, a sada se bavi ovim? Ima problem s upravljanjem bijesom, mislim da bi trebala posjetiti doktora. Toliko je ljuta, toliko je luda - kazao je Tramp.
Ona mu je sada odgovorila putem Instagrama uz poruku da je čula kako je Tramp “ponovo iznio veoma laskave komentare o mom karakteru” te kako je zahvalna na njegovoj brizi za njeno mentalno zdravlje.
- Rado bih prihvatila bilo kakve preporuke koje možda imate za suočavanje s takozvanim ‘problemima s kontrolom bijesa’, budući da, sudeći po vašem impresivnom dosadašnjem ponašanju, izgleda da i sami patite od istih - navela je ona.
Tunberg je bila među više od 400 aktivista koji su na više od 40 brodova pokušali probiti blokadu Gaze i dostaviti pomoć stanovništvu.
Nakon što su ilegalno zarobljeni u međunarodnim vodama, aktivisti su zadržani u izraelskim logorima. Tunberg je bila izložena psihičkom i fizičkom zlostavljanju dok se nalazila u izraelskom zatvoru dok nije prebačena u Grčku.

Greta odgovorila Trampu: Prihvatam Vaše preporuke za kontrolu bijesa, jer i Vi sami patite od toga

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Tag: jasmin-corovic