Institut alternativa (IA) upozorio je da Nacrt izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama, iako donosi određena unapređenja, nosi rizik slabljenja kontrole sistema, posebno kroz ukidanje inspekcije za javne nabavke i prebacivanje nadležnosti na budžetsku inspekciju bez adekvatnih kapaciteta.
IA je Ministarstvu finansija, tokom javne rasprave, dostavio komentare na Nacrt, problematizujući predviđeno ukidanje inspekcije za javne nabavke, kao i nedostatak kapaciteta budžetske inspekcije da kontroliše realizaciju ugovora.
Kako navode, Nacrt uvodi jasnija određenja korupcije u javnim nabavkama, obaveznu analizu tržišta – što je bila njihova ranija preporuka – te predviđa jačanje kontrole realizacije ugovora. Međutim, ističu da su pojedina rješenja potencijalno problematična u praksi.
Predložili su da se nadzor nad primjenom zakona i dalje sprovodi putem inspektora za javne nabavke, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Nacrtom je, kako navode, faktički predviđeno ukidanje ove inspekcije, dok njene nadležnosti preuzima Ministarstvo finansija, bez preciziranja da će nadzor imati inspekcijski karakter i biti sprovođen po pravilima sistemskog zakona o inspekcijskom nadzoru.
IA pozdravlja namjeru da se unaprijedi kontrola realizacije ugovora, ali upozorava da je za to neophodno izmijeniti i Zakon o budžetskoj inspekciji. Ističu da ova inspekcija već sada nema dovoljne kapacitete – od osam sistematizovanih mjesta za inspektore, popunjena su svega dva, dok jedan inspektor postupa po ovlašćenju. Sa takvim kapacitetima, planirano je svega deset nadzora u 2026. godini, što, kako ocjenjuju, dovodi u pitanje mogućnost sprovođenja novih nadležnosti.
Institut alternativa protivi se i brisanju odredbe prema kojoj je ponuda čija cijena prelazi procijenjenu vrijednost nabavke neispravna. Upozoravaju da bi takvo rješenje moglo podstaći praksu formalnog određivanja niže procijenjene vrijednosti radi primjene jednostavnijih postupaka, dok bi se stvarna vrijednost ugovora naknadno „korigovala“ prihvatanjem više ponude.
Takođe su predložili da se antikoruptivne mjere prošire i na jednostavne i direktne nabavke, koje su regulisane podzakonskim aktom. Posebno ističu rizik od sukoba interesa kod direktnih nabavki, budući da se ugovori zaključuju neposredno. Uz to, traže uvođenje prekršajnih sankcija za nepravilnosti u sprovođenju jednostavnih nabavki, jer važeći zakon takve sankcije ne predviđa.
IA je ukazao i na potrebu preciziranja obaveze izvještavanja o istraživanju tržišta prije pokretanja postupka javne nabavke, predlažući da se propiše obaveza objavljivanja izvještaja i utvrdi njegov obavezni sadržaj.
Među predlozima su i jasno propisivanje da komisija za javne nabavke ne može imati manje od tri člana, kao i preciziranje da prednost ranije pristigle ponude ima smisla samo u slučaju potpune izjednačenosti po svim kriterijumima.
Iz Instituta alternativa poručuju da izmjene zakona moraju voditi ka jačanju transparentnosti i odgovornosti u sistemu javnih nabavki, a ne ka njegovom dodatnom slabljenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Institut alternativa: Umjesto slabljenja, ojačati kontrolu javnih nabavki

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki odbila je žalbu koju je kompanija Bemax izjavila protiv odluke Ministarstva javnih radova o izboru najpovoljnije ponude za adaptaciju stare zgrade Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
 Podsjetimo, procijenjena vrijednost radova bila je 1.930.000 eura bez PDV-a, a na tender su se prijavile dvije strane. Bemaxova ponuda vrijedna 1.781.788 eura bez PDV-a, dok ponuda drugog konzorcijuma (Ramel, LD Gradnja, Stambeno, Timing) iznosi 1.928.368 eura bez PDV-a, dakle razlika u plaćanju je 146.580 eura. 
 
 I tako je Ministarstvo za, po njima, najpovoljniju ponudu izabralo skoro 150.000 eura skuplju ponudu.
U rješenju o žalbi navodi se da je Bemax podnio zbog "bitne povrede zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava". Takođe, u žalbi navode i razloge zbog kojih bi, kako tvrde, trebalo iz postupka da bude isključena zajednička ponuda "Ramel". 
 
 "Žalilac (Bemax) u žalbi, u bitnom, ističe da je neopravdano isključen iz postupka javne nabavke, tj. da je razlog koji je naveden kao osnov za isključenje čisto formalistički razlog koji je suprotan načelu ekonomičnosti i konkurentnosti", navodi se, između ostalog, u Rješenju o žalbi. 
 
 Pored toga što je Komisija, nakon utvrđenog razloga za isključenje, odbila da razmatra Bemaxov argument o tome da je njegova ponuda najpovoljnija, takođe je jasno odbila da cijeni navode o nepravilnostima u ponudi Konzorcijuma (Ramel) na koje je Bemax u žalbi ukazao. 
 
 "Zajednička ponuda "Ramel" nije dostavio Ugovor o zajedničkom nastupanju u skladu sa odredbama člana 122 stav 4 Zakona o javnim nabavkama iz razloga što je samo zadnja strana navedenog ugovora dostavljena kao skenirana kopija ali ne i kompletan ugovor. Takođe, nejasno je na osnovu čega je ponuđač zajednička ponuda "Ramel" izvršio podjelu posla ... jer raspodjela posla između članova zajedničke ponude nije izvršena po stavkama, što predstavlja još jedan razlog za isključenje ovog ponuđača iz postupka", citira se u Rješenju o žalbi. 
 
 U krajnjem, Bemax je isključen iz postupka jer je u jednom dijelu, kako Komisija navodi "izjava privrednog subjekta nepravilno sačinjena". 
 
 Takođe, Komisija je u rješenju navela: ,,Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca (o cijeni i povoljnosti) jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke i da je njegova ponuda najpovoljnija".
Postavlja se pitanje, da li bi komisija smjela da koristi ovaj pravni stav za eliminaciju ponuđača koji nudi najveću uštedu i čija se suštinska kvalifikovanost ne dovodi u pitanje. 
 
 Dakle, iako se radi o poslu koji nas može koštati značajno više zbog navodno "nepravilno sačinjene izjave", navode koje je kompanija Bemax navela kao razloge zbog kojih bi, po njima, trebalo isključiti iz postupka zajedničku ponudu "Ramel", nijesu ni razmatrani. 
 
 Bemax: Politički motivisan udarac 
 
 Kompanija Bemax nedavno se obratila javnosti saopštenjem u kojem su ocijenili da je odluka o njihovom isključenju politički motivisan udarac. 
 
 "Odluka o diskvalifikaciji je donesena sumnjivom žurbom, u jeku neviđene medijske hajke koja se vodi protiv naše kompanije. Sve je tempirano tako da se Bemax što prije eliminiše iz javnih poslova, bez obzira na štetu po državni budžet - istaknuto je u saopštenju", istakli su u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.4087%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbemax-transparentnost-ministarstva-na-testu-ko-ce-dobiti-kljucnu-rekonstrukciju-stare-zgrade-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zakon predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka 
 
 Načelo javnih nabavki definisano je i Zakonom o javnim nabavkama. Načelo ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti upotrebe javnih sredstava u članu 7 jasno kaže: 
 "Naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi ekonomično, efikasno i efektivno korišćenje javnih sredstava i da nabavi robe, usluge odnosno radove, odgovarajućeg kvaliteta u odnosu na svrhu, namjenu i procijenjenu vrijednost javne nabavke." 
 
 Zakon o javnim nabavkama (ZJN) takođe predviđa mehanizme za prevazilaženje formalnih grešaka.
U članu 62 ZJN kaže se da: „Naručilac (u ovom slučaju Ministarstvo) može da zahtijeva od ponuđača da razjasni, precizira i prilagodi ponudu ili da pruži dodatne informacije, kojima se ne vrše izmjene osnovnih elemenata ponude, pod uslovom da takvo pojašnjenje nema za posljedicu narušavanje konkurencije ili diskriminaciju ponuđača. '' 
 
 Zbog čega Ministarstvo nije pribjeglo ovim zakonskim mogućnostima nije poznato.
Da li ovo rješenje znači da će od sada državne institucije i u drugim postupcima javnih nabavki isključivati ponuđače zbog sličnih formalnosti, čak i kada oni nude drastično niže cijene?&nbsp;
GLAVNO PITANJE JE: Šta tačno plaćaju građani u toj razlici?

Država udara na džep građana: Platićemo skoro 150.000 eura više da se SDT-u adaptira stara zgrada Vlade?

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kojim rukovodi, čudi li ikoga, kadar Demokrata Damjan Ćulafić, sprovodi javnu nabavku za, pazite sad - “Izradu Prijedloga zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini i pet podzakonskih akata”, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.
Zirojević je naveo da Ministarstvo koje, po prirodi stvari, ima zaposlene, za javnu nabavku ovim povodom predviđa, ni manje ni više nego 7.000 eura.
- Za šta služe, ministre, zaposleni u ministarstvu, kad nam zakone pišu treća lica, preko javnih nabavki? Da li ćete da nam kažete da u ministarstvu ne postoji osoba sposobna da obavi ovaj posao za platu koju prima? Ili se, pak, radi o klasičnom namještanju da neko Vama blizak uzme pare - objavio je Zirojević u postu na mreži X.
Ne zna, ističe, kako je poslanik Demokrata Boris Bogdanović logici naučio profesore sa fakulteta iz ispovijesti o svim desetkama i jednoj devetki, ali u toj partiji se, kako kaže, što se logike tiče, ama baš ništa primilo nije.
- Možda da raspišemo jednu javnu nabavku za elementarno sposobnog ministra - poručio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%2Fstatus%2F1968694883494850672%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević Ćulafiću: Za šta služe, ministre, zaposleni u ministarstvu, kad nam zakone pišu treća lica preko javnih nabavki?

Crna Gora do zatvaranja Poglavlja 5 nije samo ispunila formalne zahtjeve Evropske komisije (EK), već je promijenila koncept javnih nabavki, saopštila je šefica radne grupe za to poglavlje Jelena Jovetić i dodala da je važno da država ima sistem u koji se vjeruje.
Direktor Direkcije za javne nabavke u Vladi Slovenije, Sašo Matas, smatra da je poglavlje o javnim nabavkama jedno od najbitnijih u pregovorima sa EU i da će se njegovo zatvaranje odraziti na pregovore u drugim poglavljima.
Jovetić je, u podkastu agencije MINA, rekla da zatvaranje Poglavlja 5 nije podrazumijevalo samo pregovarački tok i usaglašavanje sa regulativom, već da su u tom procesu gradili crnogorske institucije.
Ona je kazala da su u Ministarstvu finansija javne nabavke kao mehanizam posmatrali kao fiskalnu kategoriju, odnosno trošenje javnog novca - novca građana.
- Imali smo uvijek obavezu više, a to je da obazrivo postupamo sa tim novcem i to smo prenosili na ostala javna tijela koja učestvuju u sistemu javnih nabavki - objasnila je Jovetić.
Sa druge strane, javne nabavke su, kako je dodala, ekonomska kategorija i postoji obaveza da se novac koji se troši kroz javne nabavke, a to je 700 do 800 miliona eura godišnje, troši transparentno i da se obezbijedi konkurencija.
Jovetić je navela da su sve to bili zahtjevi koje je ispostavila EK, a postojala su i tri završna mjerila koja su se odnosila na regulativu, elektronski sistem javnih nabavki i kreiranje ljudskih i institucionalnih kapaciteta za praćanje javnih nabavki.
Ona je saopštila da su ispunjena formalna očekivanja evropskih partnera, ali i da su istovremeno radili mnogo više.
- Mislim da je EK upravo zatvaranjem Poglavlja 5, koje je jedno od najkompleksnijih u pregovaračkom procesu i dio klastera 1, odnosno vladavine prava, poslala poruku da, ne samo da smo ispunili formalne zahtjeve, što je bila obaveza, nego smo radili dodatne aktivnosti i zapravo u cjelokupnom procesu promijenili koncept javne nabavke - kazala je Jovetić.
Matas je čestitao na zatvaranju Poglavlja 5 i dodao da je u pitanju jedno od najtežih u pregovorima. On je objasnio i da su javne nabavke u EU dio unutrašnjeg tržišta i da se 15 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) koristi u javnim nabavama.
- To znači da svaki šesti euro koji potrošimo u EU, potrošimo preko sistema javnih nabavki. Tako da je ovo poglavlje sigurno jedno od najbitnijih i najznačanijih. Poglavlje 5 značajno je i za samu zemlju i za EU - rekao je Matas.
On ja na pitanje kako će se zatvaranje tog poglavlja odraziti na dalje pregovore sa EU, odgovorio da je vrlo bitno da je ono jedno od prvih zatvorenih.
- I kako je to jedno od, inače, najtežih poglavlja, činjenica da je Crna Gora tako brzo zaključila ovaj proces, mislim da će se odraziti i na druga poglavlja - naveo je Matas.
Jovetić je, odgovarajući na isto pitanje, kazala da zatvaranje Poglavlja 5 predstavlja novi zalet, kao i da je važna poruka to što je EK podržala Crnu Goru u vrlo složenom poglavlju, koje ima implikacije na fiskalni sistem i ekonomski ambijent i dio je unutrašnjeg tržišta.
Kako je navela, najznačajnija poruka je to što je Poglavlje 5 dio klastera 1 i vladavine prava, a to je prvo poglavlje koje je zatvoreno iz tog klastera, što simbolizuje da se država odlučno bori i ima antikoruptivnu politiku za borbu protiv nepravilnosti i zloupotreba u sistemu.
Govoreći o benefitima koje će građani i privreda imati od zatvaranja Poglavlja 5, Jovetić je podsjetila da je donijet novi regulatorni okvir i da je važna poruka da država ima sistem u koji se vjeruje, što je najvažnije kada se gradi novi sistem javnih nabavki.
Ona je saopštila da su, uz podršku EK, uspjeli da naprave elektronski sistem javnih nabavki, pa se sada ponude i žalbe dostavljaju elektronskim putem i cjelokupan sistem je pokriven novim sistemom funkcionisanja, što je doprinijelo rastu konkurencije.
Jovetić smatra da je važno da se motivišu privredni subjekti da učestvuju u sistemu javnih nabavki, kao i da je Crna Gora dobila potvrdu da su javne nabavke na evropskim standardima.
- Onda će naši građani moći da dobiju sve one javne usluge na efikasan način i na nivou koji očekuju evropski građani - kazala je Jovetić.
Prema njenim riječima, to znači i da će moći da postoji poštovanje tih standarda kako na nivou tenderskih procesa, tako i u dijelu poštovanja ugovornih obaveza, odnosno ugovora o javnim nabavkama.
- Sistem smo proširili zakonom, pa javne nabavke nijesu samo forma da imate objavu tendera i zaključivanje ugovora, već smo ih proširili od objave tendera do realizacije ugovora, što znači da se širi segment obuhvata kontrola koje radimo - objasnila je Jovetić.
Ona je dodala da vjeruje da će crnogorski građani ono što očekuju od javnih vlasti dobiti na vrijeme, na efikasan način.
- I ključna poruka je da će sredstva kojima država raspolaže, a to su javna sredstva građana, biti trošena na transparentan način i da svako zna koji je put utroška tih sredstava - saopštila je Jovetić.
Matas je, govoreći o benefitima, naglasio da je puno koristi od evropske integracije u javnim nabavkama.
- Najprije je to neki kvalitetan, moderan i efikasan sistem javnih nabavki, koji zapravo snižava korupciju, povećava vrijednost za novac, a sigurno tu su i neki drugi društveni benefiti - rekao je Matas.
On smatra da zatvaranje Poglavlja 5 i evropska integracija donosi veću stabilnost u toj oblasti.
Matas je objasnio da naručiocu treba stabilan i kvalitetan sistem koji pruža ono što on želi da kupuje na tržištu, sa što više konkurencije i tržišnog takmičenja, te da se snizi korupcija. Transparentnost preko digitalizacije je, prema njegovim riječima, jedna od najbitnijih stvari.
- Mislim da je Crna Gora kod digitalizacije već puno napravila. To je bio i dio tih pregovora sigurno, nije samo transpozicija zakonodavstva u domaći pravni poredak - rekao je Matas.
On je dodao da je digitalizacija jedan od tri ili četiri najbitnija stuba javnih nabavki.
- Preko digitalizacije ne povećava se samo transparentnost, nego se više dobije za novac i smanjuju se troškovi - rekao je Matas, navodeći da je, u dobu vještačke inteligencije, digitalizacija najvitnija stvar poslije stabilnog zakonodavstva, što je Crna Gora već uradila.
Upitana koje su najvažnije promjene koje su uspostavljene u sistemu javnih nabavki u Crnoj Gori, Jovetić je rekla da je promijenen zakon koji reguliše tu oblast, donijet potpuno novi okvir i podzakonska regulativa, ali i novi regulatorni okviru u dijeli javno-privatnih partnerstava i koncesija.
Jovetić je kazala da je u tom procesu napravljen i elektronski sistem javnih nabavki, dodajući da je najvažnije bilo da rasterete privredu određenih administrativnih radnji i ohrabre da budu dio sistema javnih nabavki.
Ona je naglasila da je posebno važno da se od države očekuje da u okviru sistema javnih nabavki ima institucije koje mogu da se nose sa izazovima.
- Očekuje se da smo ove standarde koje smo prihvatili, nove sisteme na kojima radimo, spremni da implementiramo i mi u Ministarstvu finansija ostajemo čvrsto pri primjeni standarda - poručila je Jovetić.
Ona je rekla da je u procesu bilo ključno to što su na raspolaganju imali iskustva kolega iz Hrvatske i Slovenije.
Upitana šta će raditi kako bi Crna Gora ostala na nivou evropskih standarda, Jovetić je odgovorila da je važno da se evropske direktive ne mijenjaju tako često, navodeći da to daje stabilnost.
Kako je kazala, Crnoj Gori je najvažnije da osigura antikorupcijsku politiku i to je ono što se od države očekuje.
- Moraćemo da u narednih godinu, uz partnerstvo sa ostalim institucijama, jačamo mehanizme djelovanja, posebno one koje implementiramo u Ministarstvu finansija i na tome posvećeno radimo - poručila je Jovetić.
Ona je navela da je druga važna stvar implementacija, što znači da se, ako su prihvaćeni određeni standardi, mora osigurati i njihova primjena.
Jovetić je kazala da je važno da one radnje, koje ne obavlja sam sistem u elektronskim sistemima, rade kvalifikovane osobe, u koje se ulaže.
Matas je, upitan koliko je važno da nakon zatvaranja Poglavlja 5 Crna Gora i dalje razvija i unapređuje sistem javnih nabavki, odgovorio da je puno napravljeno, ali da je to tek početak.
- Sve vrijeme treba ulagati u povjerenje građana, u profesionalizaciju onih javnih službenika i drugih koji rade u javnim nabavkaama, u sam sistem i u institucije - rekao je Matas.
Prema njegovim riječima, može se imati najbolji zakon, ali ako institucije ne rade kako bi trebalo, onda je sistem slab.
Matas je naveo da je EK sada počela konsultacije i da priprema nove direktive, tako da će u narednih par godina sve zemlje EU, i Crna Gora, vjerovatno trebati da promijene zakonodavstvo.
On je upozorio i da je zatvaranjem Poglavlja 5 jedan dug put zapravo tek dobro počeo.

Jovetić: Crna Gora promijenila koncept javnih nabavki; Matas: Zatvaranje Pogavlja 5 odraziće se na pregovore u drugim

Crna Gora napravila je veoma važan iskorak na evropskom putu, a Ministarstvo finansija, kao nosilac poglavlja 5 u Briselu je dobilo snažnu potvrdu da upravlja javnim sredstvima na transparentan, efikasan i odgovoran način, u skladu sa najboljom evropskom praksom, saopštilo je ministarstvo finansija.
Poglavlje 5, koje je dobilo zeleno svijetlo svih 27 članica EU, ima poseban značaj jer se tiče svakog građanina, a efikasne javne nabavke znače bolje škole, bolnice, infrastrukturu i usluge.
Ministar Novica Vuković poručio je da je zatvaranje poglavlja velika profesionalna satisfakcija, ali i čast jer se, upravo u toku njegovog ministarskog mandata, zatvara prvo poglavlje u nadležnosti Ministarstva finansija, ali i prvo iz oblasti vladavine prava.
Prvi čovjek finansija Crne Gore poručio je da resor kojim rukovodi, u ovoj oblasti, ima evropske standarde i za to potvrdu Evropske komisije.
Vuković je naglasio &nbsp;da to nije samo važna prekretnica za finansije kao nadležni resor, već i podstrek cijeloj državi da nastavi posvećeno da radi na daljim reformama.
- Drago mi je što smo ovdje poslije samo 6 mjeseci da zatvorimo još jedno poglavlje koje je rezultat vaše ozbiljnosti, posvećenosti i kredibilnog planiranja, kao i da sve ide zacrtanom dinamikom - kazao je generalni direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo, Gert Jan Kopman.&nbsp;
Naglasio je da je ova Međuvladina konferencija svjedočanstvo da proširenje zasnovano na zaslugama funkcioniše i veliki signal o tome cijelome regionu.&nbsp;
- Radujem se da proslavimo jos nekoliko MVK već do kraja ove godine - saopštio je Kopman.
Dobijanju zelenog svijetla u Briselu, prethodio je posvećen i temeljan decenijski rad radne grupe na čijem je čelu generalna direktorica u Ministarstvu finansija, Jelena Jovetić, a čije je kontinuirano djelovanje rezultiralo potpunom modernizacijom sistema javnih nabavki. Proces je u potpunosti reformisan, digitizovan i ubrzan, a CeJN platforma postala je simbol transparentnosti i digitalne transformacije.
Sprovedenim reformama zaštićen je javni interes i ojačan antikorupcijski okvir. Sistem je sada u potpunosti usklađen sa EU zakonodavstvom, a broji preko devet hiljada obučenih službenika i obuhvata više od trideset podzakonskih akata, navode iz ministarstva finansija.
Sprovedene reforme, navode, &nbsp;rezultirale su rastom indeksa konkurencije sa 2,01 prosječne ponude, zabilježenom 2019. godine, do čak 3,03 prosječne ponude u 2024. godini. Sistem javnih nabavki trenutno koriste 4.542 aktivna privredna subjekta, ostvarujući ekonomsku aktivnost kroz oko 847 miliona eura, ukupne vrijednosti javnih nabavki u prethodnoj godini, koju je ostvarilo oko 700 javnih tijela koja koriste e-nabavke.
Potvrda briselskih zvaničnika da Crna Gora ima fer tržišno nadmetanje i javne nabavke koje služe građanima, Ministarstvu finansija je dodatan podsticaj da i ubuduće nastavi da jača nadzor, kontrolu i odgovornost za svaki euro javne potrošnje.
- Cilj nam je da dodatno jačamo stabilnost sistema i institucionalno povjerenje, poručuju iz ministarstva finansija. Pored zahvalnosti evropskim partnerima koji su, tokom cijelog procesa pružali podršku i prepoznali naše napore, izražavamo zahvalnost i nevladinom sektoru, koji je aktivnim učešćem u procesu dao značajan doprinos, kao i medijima Crne Gore koji su, cijeneći važnost teme, o njoj stručno izvještavali - zaključuju iz ministarstva finansija.

Ministarstvo finansija: Zatvoreno poglavlje 5; Efikasne javne nabavke znače bolje škole, bolnice, infrastrukturu i usluge

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica poručila je da javne nabavke u Crnoj Gori i dalje nijesu usklađene s evropskim standardima i da se taj proces često koristi za ličnu promociju, a ne za unapređenje javne uprave. Ona je, gostujući u 24 sata na Televiziji E, posebno problematizovala nabavku službenih vozila za Upravu policije.
– Da li su nabavke kola za Upravu policije, sa dva pisma, bile u skladu sa crnogorskim ili evropskim standardima? – upitala je Kasalica.
Govoreći o navodnom napretku u oblasti javnih nabavki, podsjetila je na obaveze iz evropske agende:
– U izvještaju za 2024. godinu za poglavlje 5 jasno piše da treba postići punu usklađenost sa evropskim pravilima – u svim slučajevima. Nijesmo sproveli sve što treba, ali danas su nominalni ministar finansija i direktorica direktorata u pjesničkom tonu uspjeli da budu samopromoteri – ocijenila je Kasalica.
Dodala je da se javne politike i reformski procesi često koriste kao platforma za buduće lične koristi.
– Sve ove stvari u vezi sa javnim poslovima, politikama i agendom pridruživanja su realno lična promocija za ono što treba da uslijedi kasnije – da li će se neko udomiti u SZO, ili će neko ostati otpravnik vozova svih ministara u Ministarstvu finansija, navela je ona.
Osvrnula se i na jučerašnje izjave šefa Poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Borisa Bogdanovića, koji je javno targetirao pojedine novinare.
– On je odigrao amaterski staljinizam, čime je zatvorio Demokrate. To što se desilo je zastiđe Ministarstva kulture i medija, jer se ne čuju povodom toga – istakla je Kasalica.
Dodala je i da je reakcija izostala čak i danas, "kada su se našli u glembajevštini".
– Predstavom ne vide da je danas poštena Srbija poražena od onoga ko je na vlasti. Pimpajte, dobra đeco Srbije, da spasite Srbiju od fašizma, poručila je.
Govoreći o stanju u javnoj upravi i kvalitetu usluga, Kasalica je istakla da je Crna Gora daleko ispod prosjeka.
– U razvoju ljudskih resursa, u načinu na koji se s tim resursima radi i u digitalizaciji izvršavanja usluga, Crna Gora je daleko ispod evropskog prosjeka. U tom padu kvaliteta javne usluge i produktivnosti onih koji rade u državnoj administraciji, ni privreda, ni građani ne mogu da izdrže – upozorila je Kasalica.
Zaključno je poručila da odgovornost za ovakvo stanje snose svi oni koji su, kako je navela, tome kumovali – uključujući i predsjednika države.
– Toga treba da se stide svi oni koji su tome kumovali, uključujući i predsjednika Crne Gore, zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do_uZVLCGoZw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;D.J.

Kasalica: Javne nabavke služe za samopromociju, a Bogdanovićev nastup bio je amaterski staljinizam

Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).
Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.
- Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja - napomenuto je u izvještaju EP.
<h2>Smanjiti deficit i javni dug</h2>
Izveštaj i rezolucija izvjestioca za Crnu Goru Marjana Šareca predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.
U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napori za smanjenje fiskalnih ranjivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i na dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nijesu usklađena sa pravnim tekovinama EU.
EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.
- Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju - konstatuje se u izvještaju.
Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.
- Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti - konstatuje se u izvještaju.
EP je pozdravio napore za smanjenje ranjivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reforme i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivijih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.
- Crna Gora se poziva da poveća transparentnost u budućim infrastrukturnim projektima, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora - poručeno je u izvještaju.
<h2>Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost</h2>
Takođe, EP je pozitvnim ocijenio uključivanje Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.
Kao značajan izdvaja se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj intergracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.
Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih mjera reformi u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.
Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.
<h2>Finansiranje uslovljeno napretkom</h2>
U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanja Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanju prevara.
EP podsjeća da finansiranje EU može biti modifikovano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.
EU i zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.
U tom smislu, Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO, a EU poziva da napravi neophodne pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidatu.
<h2>Hitno se pozabaviti odlivom mozgova</h2>
Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.
Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što bi ključno omogućilo stvaranje digitalno bezbjednog okruženja.
Istovremeno, ukazuje se da je Crnoj Gori potrebna brža digitalna transformacija i razvijanje politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronično visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i obezbijediti efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.
- Vlasti treba da se hitno pozabave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori - ističe se u izvještaju.
<h2>Roming kao kod kuće</h2>
EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.
Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.
<h2>Povećati energetsku otpornost</h2>
U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakone o energetskoj efikasnosti i dalje se integrisati sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.
Data je podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.
- Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeka i mora kanalizacijom u sedam opština - konstatuje se u izvještaju.

Tamara Klikovac

EP upozorava: Crna Gora zaobilazi pravila javnih nabavki, Vlada da obezbijedi punu transparentnost i poštovanje EU standarda

Međunarodna organizacija Transparensi internešnal (TI) izrazila je duboku zabrinutost povodom Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina koji su potpisale vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
U TI su konstatovali da, iako je privlačenje stranih investicija važno, određene odredbe ovog sporazuma mogu ugroziti put Crne Gore ka članstvu u EU, naročito u vezi sa Poglavljem 5 koje se odnosi na javne nabavke.
Podsjećaju da Sporazum predviđa da su svi ugovori i naknadni dogovori sa UAE investitorima izuzeti iz pravila o javnim nabavkama, tenderima i konkurenciji u obe zemlje.&nbsp;
- To omogućava dodjelu ugovora bez javnog nadmetanja, čime se podrivaju principi transparentnosti i jednakog tretmana - navedeno je u saopštenju TI.
Konstatuju da su takve prakse u suprotnosti s pravom EU i obavezama koje Crna Gora ima prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Evropska komisija već je ranije ukazivala da bi takvi izuzeci mogli da naruše konkurenciju i transparentnost.
- Crna Gora je postigla pohvalan napredak u usklađivanju svojih pravila javnih nabavki sa standardima EU. Izvještaj Evropske komisije za 2024. godinu priznaje umjeren do dobar nivo pripremljenosti u ovoj oblasti, uz napomenu o poboljšanjima u elektronskom sistemu javnih nabavki. Međutim, usvajanje trenutnog Sporazuma prijeti da poništi ovaj napredak. Sprovođenje odredbi koje su u suprotnosti sa zakonima EU o javnim nabavkama moglo bi da zaustavi ili ometa pregovore u vezi sa Poglavljem 5, čime bi se ometala ukupna putanja pristupanja Crne Gore EU - navedeno je u saopštenju.
TI naglašava da su javne nabavke teren podložan korupciji, a nedostatak transparentnosti Sporazuma i odsustvo mehanizama za borbu protiv korupcije, napominju, pogoršavaju ovaj rizik.
- Dozvoljavanjem izuzeća od standardnih procedura javnih nabavki, Sporazum stvara mogućnosti za favorizovanje i zloupotrebu javnih sredstava. Ovo ne samo da narušava povjerenje javnosti, već je i u suprotnosti sa principima dobrog upravljanja i odgovornosti koji su ključni za integraciju sa EU - konstatuje se u saopštenju.
S tim u vezi, TI prepučuje da parlament preispita usklađenost ovog Sporazuma sa Ustavom i međunarodnim obavezama, a Vlada da sprovede temeljnu reviziju dokumenta i ukloni sporne odredbe.
Takođe, smatraju da je neophodno organizovati široku raspravu uključujući civilno društvo, stručnjake i EU partnere.
- Zalažemo se za reviziju Sporazuma kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonima EU o javnim nabavkama i SSP-om, čime bi se zaštitili izgledi Crne Gore za pristupanje EU - ističe se u sugestijama TI.
Pozvali su i Evropsku komisiju da pažljivo prati sprovođenje konačnog Sporazuma i njegov uticaj, kako bi se osiguralo da ovaj aranžman ne ugrozi put Crne Gore ka pristupanju.
- Transparensi internešenel ostaje posvećen podržavanju napora koji promovišu transparentnost, odgovornost i integritet u javnoj upravi. Spremni smo da pomognemo u preispitivanju i izmjenama Sporazuma kako bi se uskladio sa najboljim praksama i međunarodnim standardima - poručeno je iz TI.

Transparensi internešnal zabrinut zbog Sporazuma sa UAE: Neke odredbe mogu ugroziti put Crne Gore ka EU

Ministarstvo odbrane raspisao je javnu nabavku za obezbjeđanje ski pasova u Kolašinu, vrijednosti 24.793,39 eura.
Rok izvršenja ugovora je godinu od dana zaključivanja ugovora, odnosno do utroška ugovorenih sredstava, ukoliko ta okolnost nastupi ranije, kroz sukcesivno korišćenje tokom trajanja ugovora.
Plaćanje će se vršiti sukcesivno tokom trajanja ugovora u roku od 30 dana za svaku pojedinačnu uplatu.
- Privredni subjekat treba da posjeduje mehanizaciju, tehničku opremu i/ili druge kapacitete koji su potrebni za blagovremeno i kvalitetno izvršenje ugovora, tj. treba da posjeduje minimum jedan sistem za vještačko osnježavanje staza, što se dokazuje listom osnovnih sredstava i opreme u svojini ili obezbijeđenih oslanjanjem na sposobnosti drugog subjekta ili obezbijeđenih na drugi način, u skladu sa zakonom - navedeno je u dokumentu javne nabavke.
Naručilac i ponuđač se obavezuju da po zaključivanju Ugovora, u roku ne dužem od 3triradna dana od dana, razmijene pisana obavještenja sa podacima o licima koja će biti ovlašćena za praćenje i kontrolu realizacije Ugovora, kao i da o svakoj promjeni, bez odlaganja, u pisanoj formi, obavijeste drugu ugovornu stranu.
- Ponuđač se obavezuje da će primijenjivati mjere zaštite na radu propisane zakonom, kako ne bi došlo do povrede, odnosno nesreće na poslu, a u slučaju da do istih dođe, odgovoran je po svim osnovama i dužan je da nadoknadi svu štetu naručiocu koja bude prouzrokovana nesavjesnim ili nekvalitetnim radom Izvršioca usluge - navedeno je, pored ostalog, u javnoj nabavci.
Pponuđač je u obavezi da sve podatke, tj. informacije do kojih dođe prilikom realizacije ugovora, a koje bi mogle biti zloupotrijebljeni u bezbjednosnom smislu, čuva kao poslovnu tajnu od neovlašćenog korišćenja i otkrivanja.
- Ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija dužan je da uz potpisan ugovor o nabavci dostavi garanciju za dobro izvršenje ugovora za slučaj povrede ugovorenih obaveza u iznosu od 10 odsto od vrijednosti ugovora sa rokom važenja od 425 dana od dana izdavanja iste, kojom bezuslovno i neopozivo garantuje potpuno i kvalitetno izvršenje ugovorenih obaveza. Naručilac može aktivirati garanciju za dobro izvršenje ugovora u svakom momentu kada nastupi neki od razloga za raskid ugovora - navedeno je u dokumentaciji.
Rok važenja ponude je 120 dana od dana njenog otvaranja.
T.K.

Za obezbjeđenje ski pasova u Kolašinu skoro 25.000 eura

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je tendere za nabavku spasilačke opreme vrijedne skoro 50.000 eura i policijske opreme od 6.800 eura.
Među spasilačkom opremom koju potražuje resor Danila Šaranovića su alpinistička užad i pojasevi, karabineri, sidrišta za brzo povezivanje, ručni navigacioni instrumenti, pilotske slušalice za helikopter...
Takođe, MUP potražuje više komada zaštitnih zimskih i ljetnjih jakni, višenamjenske pantalona, ruksake, ciple, tehničke rukavice...
U postupku javne nabavke može da učestvuje samo privredni subjekat koji, zajedno sa izvršnim direktorom, nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje i primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, terorizma...
Na tender može da se prijavi privredni subjekat koji je izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, kao i onaj koji je upisan u Centralni registar privrednih subjekata ili drugi odgovarajući registar u državi u kojoj privredni subjekat ima sjedište.
Kako je navedeno na sajtu javnih nabavki, ponude se dostavljaju do 3. oktobra, a rok važenja je 60 dana od dana njihovog otvaranja.
Rok izvršenja ugovora je maksimum 60 dana od dana potpisivanja dvije strane.
&nbsp;

MUP nabavlja spasilačku opremu vrijednu blizu 50.000 eura

Promocija knjiga „Dvadeset deveti je obožavao Maslačak“ i „Tuđemilski svici“ autora Slobodana Vukanovića održaće se sjutra u u 12 sati, u Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.
Kako stoji u najavi, ovo je prilika da se publici bliže predstave tematski i estetski okviri djela crnogorskog književnika, čiji rad zauzima značajno mjesto u novijoj književnoj produkciji.
Moderatorka programa je Ivana Mugoša , a o knjigama i književnom opusu autora govoriće Svetlana Čabarkapa, Andrijana Nikolić, Aleksandar Radoman i Slobodan Vukanović.
U programu učestvuju i učenici Srednje stručne škole, što predstavlja dodatnu afirmaciju veza između savremene književnosti i mladih čitalaca, kao i značaj uključivanja učenika u kulturne sadržaje od šireg društvenog značaja.

Promocija knjiga Slobodana Vukanovića sjutra na FCJK

Kina i Njemačka žele produbiti saradnju, izjavili su u srijedu u Pekingu njemački kancelar Fridrih Merc i kineski premijer Li Čiang, na početku Mercove posjete čiji je cilj ponovno uspostaviti veze u kontekstu sve većih trgovinskih neravnoteža.
Merc je rekao Liju da Njemačka pridaje veliku važnost održavanju i produbljivanju intenzivne privredne razmjene s Kinom, svojim najvećim trgovinskim partnerom prošle godine, naglašavajući potrebu osiguranja pravedne saradnje i otvorene komunikacije.
- Imamo vrlo konkretne zabrinutosti u vezi sa našom saradnjom, koju želimo unaprijediti i učiniti pravednijom- rekao je Merc, koji se suočava s teškom zadaćom redefinisanja privrednog odnosa sve nepovoljnijeg za njemačke interese.
Li poziva na multilateralizam
Li je pozvao obje strane da zajedno rade na očuvanju multilateralizma i slobodne trgovine, aludirajući na trgovinski rat američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je uzdrmao globalni trgovinski sistem.
- Kina i Njemačka, kao dvije najveće svjetske ekonomije i važne zemlje s velikim uticajem, trebale bi ojačati povjerenje u saradnju, zajednički štititi multilateralizam i slobodnu trgovinu te težiti izgradnji pravednijeg i poštenijeg sistema globalnog upravljanja- rekao je Li.
Evropa zabrinuta zbog zavisnosti od Kine
Kina se nastoji predstaviti kao pouzdan privredni partner, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, u trenutku kada se Evropa suočava s povećanim rizicima u svojim opskrbnim lancima i zabrinuta je zbog sve veće zavisnosti od Kine.
Evropa svjedoči ubrzanju zabrinjavajućih trendova u Kini, rekao je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič u utorak u Evropskom parlamentu, navodeći sve jaču dominaciju Kine u ključnim proizvodnim sektorima, sve veću neravnotežu u bilateralnoj trgovini te pad tržišnog udjela kompanija iz EU u Kini.

Merc: Njemačka želi da produbi ekonomsku saradnju sa Kinom

Berlinski proces je inicijativa koja jača saradnju među zemljama Zapadnog Balkana, a crnogorsko predsjedavanje tokom 2026. godine prilika je za nove, konkretne rezultate koji će unaprijediti živote građana širom regiona, poruka je susreta predstavnika Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore sa njemačkim diplomatama iz diplomatskih misija u šest država Zapadnog Balkana, kao i njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.
Tema sastanka koji je održan danas u Podgorici bila je, kako su naveli iz njemačke ambasade, crnogorsko predsjedavanje Berlinskim procesom i pregovori o pristupanju Evropskoj uniji. Učesnici su se saglasili da Berlinski proces treba prvenstveno da dovede do novih, opipljivih poboljšanja za stanovništvo Zapadnog Balkana.
- U tom kontekstu, crnogorska strana je predstavila četiri prioriteta svog predsjedavanja: Snažan i inkluzivan ekonomski rast: zasnovan na dubljoj regionalnoj integraciji tržišta i stvarnoj konvergenciji sa Evropskom unijom; Konkurentnost: kroz podršku inovacijama, digitalnoj transformaciji i razvoju ljudskog kapitala; Bezbjednost i otpornost: kroz saradnju u oblasti unutrašnje i spoljne bezbjednosti, jačanje institucionalnih kapaciteta, upravljanje granicama i borbu protiv organizovanog kriminala i ilegalnih finansijskih tokova; te Zelena i održiva tranzicija: kroz usklađivanje politika sa Evropskim zelenim dogovorom, sprovođenje Zelene agende za Zapadni Balkan, ulaganje u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i klimatsku otpornost- navodi se.
Tokom sastanka bilo je riječi o dinamici agende u okviru koje će zemlje učesnice Berlinskog procesa kroz niz susreta na najvišem nivou i u okviru inicijativa u različitim oblastima dati dalji podsticaj regionalnoj saradnji i razvoju u kontekstu budućeg članstva u Evropskoj uniji.
Berlinski proces je platforma za jačanje regionalne saradnje i približavanje zemalja Zapadnog Balkana EU. Pored šest zemalja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, u ovom formatu učestvuju Njemačka, druge partnerske zemlje i EU. Proces je 2014. godine pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel. Prošle godine, Berlinskim procesom predsjedavalo je Ujedinjeno Kraljevstvo.

Crna Gora preuzima Berlinski proces: U fokusu ekonomski rast, bezbjednost i zelena tranzicija

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Dablinu sa predsjednicom Irske Catherine Connolly, u okviru prve zvanične posjete jednog crnogorskog predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti 2006. godine, tokom koje je potvrđena snažna podrška Irske evropskoj budućnosti Crne Gore.
Milatović je primljen u rezidenciji Áras an Uachtaráin, gdje se upisao u Knjigu gostiju, nakon čega je uslijedio bilateralni razgovor i susret delegacija. Kako je saopšteno, riječ je o prvoj posjeti predsjednika Crne Gore Irskoj od obnove nezavisnosti, čime se, kako se navodi, otvara novo poglavlje u odnosima dvije države i potvrđuje spremnost za intenziviranje političkog dijaloga.
Istaknuto je da je Milatović tek drugi šef države kojeg je predsjednica Connolly primila, što dodatno, kako se ocjenjuje, potvrđuje značaj susreta i kvalitet međusobnih odnosa.
Tokom razgovora potvrđeni su prijateljski odnosi Crne Gore i Irske, uz zajedničku posvećenost evropskim vrijednostima, demokratiji i jačanju institucionalne saradnje.
Predsjednica Connolly izrazila je snažnu podršku evropskom putu Crne Gore, u trenutku kada država ulazi u završnu fazu reformskog procesa sa ciljem punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Milatović je zahvalio na, kako je naveo, principijelnoj i dosljednoj podršci Irske politici proširenja, ističući da Crna Gora ulazi u odlučujuću fazu pregovaračkog procesa, sa ambicijom da ga privede kraju i postane punopravna članica EU.
Sagovornici su ocijenili da Crna Gora i Irska, uprkos geografskoj udaljenosti, dijele snažnu evropsku viziju i uvjerenje da je kredibilna politika proširenja u interesu stabilnosti i budućnosti cijelog kontinenta.
Predsjednik Crne Gore uputio je predsjednici Connolly poziv da posjeti Crnu Goru, ocjenjujući da bi takva posjeta dodatno učvrstila bilateralne odnose i prijateljstvo dvije zemlje.

Tag: javne-nabavke