Rodna ravnopravnost predstavlja osnovno ljudsko pravo i suštinsku komponentu održivog upravljanja, zbog čega je neophodno kontinuirano raditi na tome da proces kreiranja politika u javnoj upravi bude usklađen sa rodno odgovornim standardima. Transformacijom javne uprave postavljaju se temelji za efikasnije upravljanje resursima i osiguravanje jednakih prilika za sve građane i građanke, što vodi u dugoročne promjene sa konkretnim uticajem na cjelokupno društvo. To je poruka događaja „Rodna ravnopravnost i javna uprava”, koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u cilju podsticanja dijaloga o rodno odgovornim politikama i istraživanja izazova i prilika za transformaciju javne uprave, kroz integraciju rodne perspektive u kreiranje politika. Na događaju je naglašeno da put Crne Gore ka članstvu u EU zahtijeva sistemsku integraciju rodne ravnopravnosti kao centralnog principa demokratskog upravljanja, te da javne institucije imaju ključnu ulogu u promovisanju inkluzivnog razvoja i moraju usvojiti rodno odgovorne pristupe kako bi strukture upravljanja odražavale potrebe i prava svih. - Izvještaj o trendovima UNDP-a za 2024. godinu ističe da je napredak u okviru Cilja održivog razvoja 5 koji se odnose na rodnu ravnopravnost i dalje ozbiljno usporen, bez ijednog indikatora koji je u potpunosti ostvaren na globalnom nivou. U UNDP-u smatramo da je rodna ravnopravnost i osnovno ljudsko pravo i temelj održivog razvoja. Društva koja prihvataju rodnu ravnopravnost imaju bolju upravu, snažnije ekonomije i inkluzivnije razvojne puteve. Tokom proteklih nekoliko godina, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, podržali smo razvoj rodno odgovornih politika, inicijativa za jačanje kapaciteta i institucionalnih okvira usklađenih sa standardima EU i globalnim standardima. Za nas, postizanje rodne ravnopravnosti nije samo pitanje formalnosti, već izgradnje društva u kojem svi imaju priliku da napreduju i u kojem pojedinci – i žene i muškarci – mogu ostvariti svoj puni potencijal - poručila je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206171220_4f795a82ec10a1524ba78b1bad57d5a4c775c600f76dd5676ef9afdb7dba50b0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241206171220_4f795a82ec10a1524ba78b1bad57d5a4c775c600f76dd5676ef9afdb7dba50b0" data-rendition-name="original" width="1638" height="1092" loading="lazy" alt="Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”"> <figcaption>Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselotte Isaksson rekla je da je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih vrijednosti EU, zahtjev u procesu pristupanja, temelj efikasne javne uprave i jedini način da se osigura da javne politike i budžeti odgovaraju potrebama svih građana podjednako. - Put naprijed znači obezbijediti da administracija ima rodno odgovorne prakse, te da su državni službenici spremni da ih razumiju i primjenjuju. Nalazimo se u trenutku koji znači priliku, jer Ministarstvo javne uprave radi na akcionom planu za 2025-2026. godinu, a posebna pažnja treba biti posvećena uključivanju rodnih aspekata prilikom planiranja i sprovođenja mjera. I dalje ćemo posvećeno pružati podršku u implementaciji ovih mjera i pomagati da javna uprava postane model pravičnosti i inkluzivnosti, a da rodna ravnopravnost ne bude samo težnja, već stvarnost - poručila je ona. Ministar javne uprave, Marash Dukaj, identifikovao je izazove u implementaciji rodno odgovornih politika, osvrćući se na važnost saradnje i podrške za uvođenje rodnih principa u sve segmente rada institucija.&nbsp; - Suočavamo se sa izazovima poput nedovoljnih kapaciteta, stereotipa i nedostatka alata za sprovođenje politika rodne ravnopravnosti. Međutim, odlučno radimo na transformaciji. Pilot projekat sa Upravom za ljudska resurse za uvođenje institucionalonog standarda za rodnu ravnopravnost, po globalnoj UNDP metodologiji označava novi početak za našu javnu upravu - naglasio je Dukaj. Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, istakla je značaj procesa transformacije institucija sa aspekta rodne ravnopravnosti u kontekstu evropskih integracija.&nbsp; - Rodna ravnopravnost nije samo usklađivanje sa politikama Evropske unije, već je i prilika da Crna Gora pokaže liderstvo u regionu. Naša je odgovornost da rodne principe ugradimo u sve aspekte upravljanja, dok istovremeno gradimo budućnost u kojoj će jednakost biti stvarnost za sve - naglasila je Gorčević. Direktor Uprave za ljudske resurse, Agron Camaj, istakao je da promjena uvijek počinje od ljudi.&nbsp; - A mi, kao institucija koja ima ključnu odgovornost u upravljanju ljudskim resursima, imamo priliku da budemo nosilac promjena. U toj misiji, želimo da budemo inspiracija i ostalim organima državne uprave i udružimo snage kako bismo zajedno gradili temelje rodne ravnopravnosti, ali i ravnopravnog i pravednog društva - dodao je on. Naglašavajući potrebu za kontinuiranom edukacijom i praćenjem napretka, direktor Instituta za standardizaciju, Zoran Glomazić, skrenuo je pažnju na značaj međunarodnih standarda za institucionalizaciju rodne ravnopravnosti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241206171220_2a11e00823f952b4fddb8eea4c2dadc779e2219308e2d610ac3bc9d2e1c0c611.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241206171220_2a11e00823f952b4fddb8eea4c2dadc779e2219308e2d610ac3bc9d2e1c0c611" data-rendition-name="original" width="1638" height="1092" loading="lazy" alt="Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”"> <figcaption>Događaj „Rodna ravnopravnost i javna uprava”(Photo: UNDP)</figcaption> </figure>  - Standardizacija omogućava kreiranje jasnih i obavezujućih procedura koje osiguravaju da rodno odgovorne prakse ne budu samo deklarativne, već postanu dio svakodnevnog rada javne uprave - kazao je Glomazić. Zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vućić Popović, naglasila je važnost ulaganja u ljudske resurse i kapacitete institucija.&nbsp; - Ne postoji bolja investicija od ulaganja u ljudske resurse.Kada izgradimo mrežu kompetentnih stručnjaka i stručnjakinja za rodnu ravnopravnost, kreiramo održive temelje za buduće generacije i osiguravamo da rodna ravnopravnost bude trajno ugrađena u naš sistem upravljanja - kazala je Vućić Popović. Zaključci konferencije osnažili su poziv na veću međuinstitucionalnu saradnju, jačanje kapaciteta javnih službenika i službenica, kao i implementaciju rodno odgovornih standarda u svim sektorima. Posebno je naglašena potreba za razvojem mehanizama odgovornosti i mjerljivosti rezultata, kako bi se osiguralo da javne politike zaista odgovaraju potrebama svih građana i građanki. Konferencija je dio projekta „Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti“, koji u Crnoj Gori sprovodi UNDP, a finansira Evropska unija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rodna ravnopravnost temelj demokratskog upravljanja i inkluzivnih institucija

Nakon što proizvođači podnesu zahtjev za sertifikaciju, odnosno kompletnu prijavnu dokumentaciju, mi sa svim proizvođačima potpisujemo ugovor o kontroli i sertifikaciji, vršimo inicijalnu kontrolu kako bi utvrdili da li postoje uslovi za uspostavljanje &nbsp;organske proizvodnje, a nakon što proizvođač uđe u postupak sertifakicije svake godine se vrši nadzor te proizvodnje, kako bi se provjerilo da li se pravila poštuju u kontinuitetu, kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, direktorica Društva za vršenje kontrole i izdavanje sertifikata u organskoj poljoprivredi Ivana Vojvodić.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede ,šumarstva i vodoprivrede u Skupštini Crne Gore usvojen je Zakon o organskoj proizvodnji. Crna Gora kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a u skladu sa nacionalnim pravnim okvirom preuzela je obavezu da uskladi nacionalno zakonodavstvo u oblasti organske proizvodnje sa relevantnim pravnim tekovinama Evropske unije, a 1.januara 2022.godine u &nbsp;Evropskoj uniji stupila je na snagu Uredba 2018, i uvedene su mnoge izmjene u cilju jačanja kontrole.&nbsp;
Zakonom o organskoj proizvodnji propisuju se kriterijumi, objašnjava Vojvodić, za sertifikaciju u organskoj proizvodnji, te će svakako, dodaje ona, uticati na rad sertifikacionog tijela, ali i za, ističe ona, za proizvođače koji će, kako kaže, morati da se prilagode novim pravilima.
- Izmjene koje su se desile donošenjem novog Zakona o organskoj proizvodnji nijesu nešto drastične, u odnosu na ono što je bilo propisano prethodnim Zakonom. Ono što je neka novina jeste to da je propisan sistem grupne sertifikacije, detaljnije je propisana oblast uvoza i izvoza organskih proizvoda, i jasnije su definisane nadležnosti svih aktera u oblasti sistema organske proizvodnje, Ministarstva poljoprivrede, nadležnih inspektora, kontrolnih tijela i samih proizvođača - rekla je Vojvodić.
U dijelu koji se odnosi na opšta pravila, kaže Vojvodić, Zakona o organskoj proizvodnji, usaglašeni su sa opštim pravilima, navodi ona, kako su propisana baznom evropskom Uredbom 848 iz 2018.godine.
- Ono što nam sad predstoji je da izradimo podzakonska akta, kako bi uskladili detaljna pravila za sve oblasti organske proizvodnje, biljnu, stočarsku, preradu organskih proizvoda, akvakulturu, sa detaljnim pravilima koja su definisana kako u ovoj baznoj Uredbi 848, tako i ostalim uredbama koje se oslanjaju na Uredbu 848 - istalla je Vojvodić.
Neki opštepoznati kriteriju za dobijanje sertifikata, podsjeća Vojvodić, su ograničenje upotrebe inputa koja se koriste u poljoprivredi, &nbsp;ograničenje upotrebe zaštitnih sredstava, kao i sredstava za liječenje životinja.
- Ograničenje upotrebe aditiva, pomoćnih sredstava u preradi organskih proizvoda, zatim određene zabrane, kao što su zabrana upotrebe azotnih mineralnih đubriva, zabrana upotrebe jonizujućih zračenja, zabrana upotrebe genetskih modifikovanih organizama, zabrana hidroponskog načina uzgoja biljaka…Obavezne su primjene preventivnih mjera i mjera predostrožnosti, kako bi se očuvao integritet kako organske proizvodnje, tako i organskog proizvoda. Što se tiče stočarske proizvodnje bitno je napomenuti da se tu mora obezbjediti organska ishrana, visoki standardi dobrobiti životinja - naglasila je Vojvodić.
Monteorganici su povjereni poslovi obavljanja stručne kontrole, kaže Vojvodić, te imaju zadatak da provjere i utvrde da li se ono što je definisano Zakonom i podzakonskim aktima tako i sprovodi na terenu.
- Nakon što proizvođači podnesu zahtjev za sertifikaciju, odnosno kompletnu prijavnu dokumentaciju, mi sa svim proizvođačima potpisujemo ugovor o kontroli i sertifikaciji, vršimo inicijalnu kontrolu kako bi utvrdili da li postoje uslovi za uspostavljanje &nbsp;organske proizvodnje, a nakon što proizvođač uđe u postupak sertifakicije svake godine se vrši nadzor te proizvodnje, kako bi se provjerilo da li se pravila poštuju u kontinuitetu. Obavezni smo da sprovedemo minimum jednu kontrolu godišnje, a postoji mogućnost da uradimo više kontrola, odnosno vanredne kontrole, uzorkovanje i slično - zaključila je Vojvodić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D--85C03pWAg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vojvodić: Novi Zakon o organskoj proizvodnji je usklađivanje sa uredbama Evropske unije

Pozivamo sve slobodne, savjesne i moralno odgovorne odbornike u Skupštini Glavnog grada da ne učestvuju u kreiranju većine koja ima za cilj da DPS i Đukanovićev sistem vrate na pozicije moći i odlučivanja, saopštilo je 27 odbornika u Skupštini Glavnog grada, sa listi koalicija PES-DCG i Za budućnost Podgorice.
Uvjereni su, kako kažu, da Podgorica, njeni građani, resursi i budžet, ne smiju biti plijen "političkih i parapolitičkih hijena". 
- Građani i građanke su jasno stavili do znanja da se ne žele povratak na vlast subjekata i pojedinaca koji su trideset godina pustošili zemlju, svađali građane, držali proces EU integracija u blokadi a Crnu Goru daleko od Evrope, a sve to radi zaštite svojih kriminalnih partnera - navedeno je u saopštenju.
Kažu da su oni radi ličnog bogaćenja, Crnu Goru doveli do duga od skoro četiri i po milijarde eura.
- Ugasili su cjelokupnu crnogorsku industriju, uništili sektor proizvodnje, stvorili uvozno zavisnu zemlju, otpustili na desetine hiljada radnika, a ogroman broj mladih ljudi potjerali van granica naše zemlje, zbog svoje kleptomanske politike i burazerske ekonomije. Građani odlično pamte da su ih ove strukture pljačkale preko neustavnih taksi na "sim kartice" i kablovsku televiziju, gorivo, kršili Ustav desetinama puta, neustavno sebi produžavali mandate, zaduživali se milijarde, a uvećavali plate i penzije po par eura godišnje. Svako koaliranje sa njima, predstavlja brutalnu prevaru izborne volje građana i građanki Podgorice - ističe se u saopštenju.
Većinska volja Podgorice nije da, kako su kazali, glavnim gradom upravljaju partije koje su omogućile razvoj škaljarskog i kavačkog klana, "partije koje su legitimisale prebijanje ljudi po ulicama, čiji partijski funkcioneri odgovorne tužioce nazivaju "skaj tužiocima" i istovremeno pohode sahrane mafijaških bosova, niti da glavnim gradom upravljaju oni koji su uzimali besplatne stanove na račun građana, dok su se u državi ubijali i prebijali novinari".
- Konačno, uz sve prednosti i nedostatke koje ima dosadašnja većina u glavnom gradu i aktuelna većina u državi, nesumnjivo je da danas živimo u društvu sa mnogo većom slobodom, boljim standardom i mnogo boljom perspektivom - navodi se u saopštenju.
Ubijeđeni su, kažu, da većina odbornika neće zaboraviti šta su pričali u predizbornoj kampanji, niti šta od njih očekuju građani Podgorice. 
- Građani već masovno iskazuju nezadovoljstvo najavom formiranja vlasti pod okriljem bivšeg režima i neće prihvatiti postizbornu prodaju i povratak u prošlost - zaključeno je u saopštenju.

Koalicija PES-DCG i Za budućnost Podgorice: Moralno odgovorni odbornici da ne učestvuju u povratku DPS-a

Kultivator je koncept koji posjetiocima nudi izložbu umjetničkih slika, mnogo umjetničkih proizvoda poput skulptura, grnčarije, vitraža, suvenira od domaćih lokalnih umjetnika, a u kafeu ima kompletnu ponudu baziranu isključivo na lokalnim proizvodima - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, vlasnik lokala Kultivator Vladimir Živković.
Kultivator je novi koncept, kaže Živković, koji pored umjetničke izložbe, koja se mijenja u određenim vremenskim intervalima, a odnosi se na lokalne umjetnike. Postoji još i 15-ak lokalnih izlagača koji se bave raznim vidovima umjetnosti.
- Vidjeli smo, Danilo Radonjić i ja, da u Crnoj Gori postoji toliko kreativnih ljudi koji prave fantastične stvari, samo kod nas u lokalu, a kamoli svuda po Crnoj Gori. Samo u Nikšiću ima ljudi koji se stvarno bave sjajnim stvarima, proizvode kvalitetne, predivne stvari, bilo da su umjetničke radinosti, ili da je neka mala proizvodnja. Odlučili smo se da u okviru galerije kultivator posluje jedan vid kafea, odnosno to i nije kafe, već jedan mali ugostiteljski objekat, koji služi samo lokalne proizvode. Imamo od domaćih sokova, Frulife, koji se proizvode u Straševini, Velimirović vida, Aneta čokolada, Madona kafa, i mnogi drugi domaći mali proizvođači, koji zaista to zaista rade izvrsno - rekao je Živković.
Prva povrtna informacija je dobra od ljudi koji su došli i vidjeli o čemu se radi, te to daje nadu, kaže Živković, da će i nastaviti tako.
Poznajući ljude koji se bave kako proizvodnjom tako i raznim vidovima umjetnosti, Živković kaže da im nedostaje prostor gdje bi prezentovali to što stvore. Takva je situacija na nivou, kako kaže, cijele Crne Gore.
- Manjka prostora koji nude promociju umjetnost, domaće radinosti, pa &nbsp;samim tim i kulture, iako smo mi turistička zemlja, a turistima bi sigurno bilo zanimljivo da dođu na jedno mjesto gdje su okupljeni ljudi koji nešto rade. Ja opet ponavljam, ovdje je fini završni proizvod, takav skup izlagača da stranci mogu da dođu i kupe kvalitetan suvenir, ili neki komad za sebe, odjeće, nešto da ponesu, što je zaista napravljeno u Crnoj Gori - zaključio je Živković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D--85C03pWAg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Živković: Kultivator je galerija koja je otvorila vrata lokalnim umjetnicima

Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije je osudio jučerašnje ometanje i sprečavanje novinara da obavljaju svoj posao u parlamentu. 
Podsjećamo, šef kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović juče je iz plenarne sale Skupštine pokušao da bahato istjera novinare uz riječi „marš napolje“, nakon što je krenula burna rasprava poslanika opozicije i predsjednika parlamenta Andrije Mandića koji im je izrekao mjeru oduzimanja riječi.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kazao je da su novinari su već duži niz godina izloženi otvorenim uvredama, poniženjima i fizičkim napadima. Jučerašnji incident je utoliko teži, jer je, kako kaže, izazvan od visokog političkog funkcionera jedne od vladajućih partija, koji je prilično grubo pokušao da spriječi fotoreportere, snimatelje i novinare da isprate jednu od kriznih situacija u zgradi parlamenta. 
- Pravdajući se da se radi o bruci koju ne treba snimati taj poslanik je demonstrirao potpuno nepoznavanje novinarskog posla i uloge medija u društvu. Upravo je snimanje bruke, kako kaže poslanik, odnosno praćenje zloupotreba u najvišem zakonodavnom domu misija i uloga medija i novinara. Ili da pojednostavimo, u tom trenutku je postojao javni interes da novinari i snimatelji ostanu u plenarnoj sali i zabilježe incident koji se dešavao naočigled svih prisutnih - kazao je Vujović.
Đurović je, dodaje, zaboravio ili ne zna da su političari ti koji su najodgovorniji za stvaranje ambijenta u državi koji će omogućiti novinarima i medijima sigurnost i bezbjednost u radu.
- U normalnim državama bi političari trebali da budu poslkednji od kojih će se novinari plašiti ili strijepiti. Nažalost, izgleda da je praksa u nas nešto drugčija i da će trebati još mnogo vremena da protekne dok neki naši političari prihvate i razumiju da su napadi na novinare i medije napadi na temelje svakog demokratskog društva pa i ovog našeg - zaključio je Vujović.

Vujović: Đurović zaboravio da su političari najodgovorniji za stvaranje sigurnog ambijenta za rad novinara

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: javne-uprave

Rodna ravnopravnost temelj demokratskog upravljanja i inkluzivnih institucija

Vojvodić: Novi Zakon o organskoj proizvodnji je usklađivanje sa uredbama Evropske unije

Koalicija PES-DCG i Za budućnost Podgorice: Moralno odgovorni odbornici da ne učestvuju u povratku DPS-a

Živković: Kultivator je galerija koja je otvorila vrata lokalnim umjetnicima

Vujović: Đurović zaboravio da su političari najodgovorniji za stvaranje sigurnog ambijenta za rad novinara

PRATITE TVe UŽIVO