Zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije (nedostavljanje izvještaja o prihodima i imovini u zakonskim rokovima, po prestanku funkcije, u slučaju uvećanja imovine...), javni funkcioneri u Crnoj Gori najčešće prolaze bez sankcije, a i u slučaju kada im je izrekne nadležni sud za prekršaje, to uglavnom bude – opomena.
Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), u prvom kvartalu ove godine okončan je 331 postupak (uključujući i one iz prethodnih godina) pred prekršajnim sudovima zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije, a u svega 30 odsto slučajeva, odnosno 99 predmeta, izrečene su sankcije.
Od 99 izrečenih sankcija, 28 je novčanih kazni, a 71 opomena. Upitno je koliko ovako izrečene (novčane) kazne imaju odvraćujući karakter kako funkcioneri ne bi ponovo kršili zakon i potencijalno krili imovinu, s obzirom da je ukupan iznos za sve izrečene novčane kazne ukupno 5.000 eura (prosječno 178,5 eura).
Najviše okončanih postupaka u prvom kvartalu ove godine odnosi se na slučajeve pokrenute zbog nedostavljanja redovnog godišnjeg izvještaja o prihodima i imovini (159 postupaka).
– U prvom kvartalu, prema podacima iz evidencije ASK, konstatovano je da 15 od 151 javnog funkcionera koji su imali obavezu dostavljanja izvještaja 30 dana od stupanja na javnu funkciju nije ispunilo obavezu. Takođe, 18 od 148 lica koja su imali obavezu dostavljanja izvještaja 30 dana po prestanku javne funkcije nije ispunilo obavezu – navodi se u kvartalnom izvještaju.
Iako je planirano da realizacija provjere izvještaja o prihodima i imovini otpočne u drugom kvartalu, iz ASK navode da je već izvršena provjera tačnosti i potpunosti jednog izvještaja, u kojem su utvrđene nepravilnosti.
– Po službenoj dužnosti, kao i na zahtjev (drugog državnog organa, fizičkog ili pravnog lica, anonimno), u prvom kvartalu je započeta provjera tačnosti i potpunosti 51 izvještaja o prihodima i imovini. Okončana je provjera 48 izvještaja – u 27 su utvrđena moguća kršenja zakona i predmeti su upućeni nadležnom odsjeku na dalje postupanje – naglasili su iz Agencije.
Najsloženijem vidu kontrole prihoda i imovine javnih funkcionera – dubinskoj provjeri izvještaja – biće podvrgnuto maksimalno 30 javnih funkcionera, izabranih u skladu sa stepenom ranjivosti oblasti/funkcije na korupciju. Pod lupom ASK dodatno će se naći ministri tri ministarstva koja imaju najveći budžet (ukoliko nijesu bili dio provjere prethodne godine), direktori dva veća javna preduzeća, sedam starješina državnih organa, predsjednici dvije lokalne samouprave, tri visoka funkcionera Uprave policije, dvije visoke tužilačke i dvije visoke sudske funkcije, tri ili pet članova (zavisno od toga koje je preduzeće) odbora direktora u privrednim društvima u kojima država ima najmanje 33 odsto udjela u vlasništvu i direktor Centralnog depozitarnog klirinškog društva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Za skrivanje imovine javnim funkcionerima najčešća "kazna" opomena

Članovi školskih odbora, prema važećem Zakonu o sprečavanju korupcije, nemaju status javnih funkcionera - kazali su iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
U saopštenju ističu da je, nakon posljednjih izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, jasno definisano da članovi školskih odbora nijesu izabrana, imenovana niti postavljena lica, što znači da ne potpadaju pod regulative iz člana 3 Zakona o sprečavanju korupcije.
- ASK je već povukla ranije odluke i tumačenja prema kojima su predsjednici i članovi radnih tijela - poput komisija, savjeta i drugih organa formiranih od strane državnih institucija i Vlade - imali status javnih funkcionera - podsjećaju iz ove institucije.
Najavljuju da nastavljamo sa detaljnim preispitivanjem svih prethodnih odluka koje su dovele do neosnovanog uvrštavanja velikog broja osoba u evidenciju javnih funkcionera.&nbsp;
- Takva "kreativna" tumačenja zakona dovela su do nepotrebnog povećanja broja javnih funkcionera, iako za to nije postojao zakonski osnov. Cilj Agencije je da broj javnih funkcionera svedemo na realan i opravdan nivo, uz fokus na kvalitet rada i antikorupcijske mjere koje sprovodimo. Na taj način ćemo osigurati efikasnije rezultate i bolje efekte antikorupcijskih mjera koje Agencija primjenjuje - kazali su u saopštenju.

ASK: Članovi školskih odbora nijesu javni funkcioneri

Crna Gora je, zahvaljujući odgovornom i konstruktivnom pristupu parlamentarne većine i spremnošću dijela opozicije da podrži reformske zakone, bliža cilju da do kraja godine zatvori pet poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), ocijenila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je agenciji MINA kazala da su, usvajanjem zakona potrebnih za ispunjavanje obaveza iz evropske agende u Skupštini Crne Gore, svi poslanici – i iz redova vladajuće većine i iz opozicije – pokazali da evropska budućnost države može biti zajednički prioritet, iznad političkih razlika.
Kako je rekla Gorčević, odgovornim i konstruktivnim pristupom parlamentarne većine, ali i spremnošću dijela opozicije da podrži reformske zakone, omogućiće se ostvarivanje planirane dinamike zatvaranja poglavlja.
- Preciznije, doprinosom koji su poslanici u plenumu dali, bliži smo zatvaranju oko pet poglavlja do kraja ove godine - naglasila je Gorčević.
Ona je navela da, prema procjeni, trenutno postoji puna ili gotovo puna internu spremnost u poglavljima iz oblasti osnivanja preduzeća i pružanja usluga, kretanja kapitala, prava privrednih društava, poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i ribarstva.
- Time bi se stvorili uslovi za sve izvjesnije zatvaranje svih preostalih poglavlja do kraja sljedeće godine - kazala je Gorčević.
Ona je pojasnila da datum održavanja međuvladine konferencije (MVK) zavisi od više faktora, koji su uglavnom eksternog karaktera, dakle u diskreciji predsjedavajuće članice Savjetom EU.
- Dosadašnja praksa pokazuje da se MVK uglavnom održavaju krajem predsjedavanja, iako u našem slučaju, zbog većeg broja poglavlja, nije isključeno da ćemo u posljednjih nekoliko mjeseci ove godine imati dvije konferencije - navela je Gorčević.

Gorčević: Sve smo bliži zatvaranju pet poglavlja do kraja godine

Ukrajinske snage nastavile su da ruše vojno povezanu infrastrukturu duboko u Rusiji rano jutros, vršeći pritisak na Kremlj nekoliko dana prije roka koji je američki predsjednik Donald Tramp dao Moskvi da prihvati mirovni sporazum sa Kijevom.
Ruske vlasti u popularnom crnomorskom ljetovalištu Sočiju saopštile su da su ukrajinski dronovi zapalili regionalno skladište nafte, a više od 120 vatrogasaca bori se da stavi pod kontrolu požar u gradskom okrugu Adler, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Istovremeno, ruske vazduhoplovne vlasti saopštile su da su letovi na aerodromu Soči obustavljeni kao sigurnosna mjera zbog napada dronom, najnovijeg u nizu nedavnih mjera dok ukrajinski napadi remete civilno vazduhoplovstvo u Rusiji.
Ruski aerodromi su često prisiljeni da obustavljaju rad širom zapada države.
Soči, grad sa oko 455 hiljada stanovnika, nalazi se 1.360 kilometara južno od Moskve i oko hiljadu kilometara od ukrajinske granice.
Guverner ruske Voronješke oblasti Aleksandar Gusev sinoć je rekao je da je kao rezultat pada ostatka drona došlo do požara u brojnim privatnim kućama i pomoćnim zgradama, a oštećeno je i nekoliko vozila.
- Opasnost od napada dronom u cijeloj regiji i dalje postoji - napisao je Gusev na Telegramu.
Kijev nije odmah komentarisao izvještaje o napadima, koji nijesu mogli biti odmah potvrđeni.

Ukrajina vrši pritisak napadima na rusku teritoriju prije Trampovog roka za primirje

Danas je buknuo požar između podgoričkih naselja Donja Gorica i Kokoti, kazao je za Portal Analika komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović.&nbsp;
Ističe da je požar počeo na jednoj livadi i da gori trava.&nbsp;
- Gori u blizini kod auto-otpada Camović - kazao je Bojanović.
Na terenu je deset vatrogasaca sa pet vozila.&nbsp;
Vatra se, prema njegovim riječima, primiče kućama.&nbsp;
- Trenutno vatrogasci gase prema kućama. Druga ekipa će gasiti sa suprotne strane - kazao je Bojanović.&nbsp;

Buknuo požar u Podgorici: Vatrogasci brane kuće

Kada je ministarka vanjskih poslova Maida Gorčević iz Pokreta Evropa sad, u martu prošle godine, jasno saopštila da će Crna Gora podržati članstvo Kosova u Savjetu Evrope, učinila je ono što bi se u normalnim okolnostima očekivalo od evropske države sa proklamovanim jasnim vanjskopolitičkim kursom. Međutim, ta izjava izazvala je lavinu – ali ne u Crnoj Gori, već u Srbiji, gdje se našla na meti kritika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ju je izvrijeđao i rekao da je Gorčević „sva ustreptala“, otišla u Prištinu „ne bi li se izvinila Amerikancima“.
- Sram ih bilo sve zajedno - naveo je tada Vučić.
Nakon toga – muk iz vrha crnogorske vlasti. Bez riječi podrške, institucionalnog odgovora, čak i bez simbolične solidarnosti. Ministarka je na kraju sama, u Skupštini, prozvala predsjednika države Jakova Milatovića da je trebao da stane iza nje. On je, pak, dan kasnije hladno prebacio odgovornost na premijera Milojka Spajića i Ministarstvo vanjskih poslova. Svako je štitio sebe, niko – državu.
<h2>Partija bez stava, država bez kompasa</h2>
Ova epizoda pokazala je koliko je vanjska politika Pokreta Evropa sad (PES) krhka, nedosljedna i u konačnici – beskičmena. Premda nominalno proevropska partija, PES u praksi vodi politiku koja se oslanja na formulu “ne talasaj”. Sve što bi moglo izazvati unutrašnje napetosti, pogotovo kod koalicionih partnera iz prosrpskog tabora, pažljivo se izbjegava ili relativizuje. Tako je i Vučićeva uvreda prošla bez odgovora – ne samo zbog nedostatka političke hrabrosti, već zbog kalkulacija.
PES je 2022. nastao kao „startap“ pokret bez ideološkog temelja, sa marketinškim fokusom na plate i penzije. U predizbornim kampanjama, pa i neposredno nakon formiranje Vlade, izbjegavali su bezbjednosne i identitetske teme, geopolitičke orijentacije ili &nbsp;bilo kakvu naznaku ozbiljne vanjske politike - osim floskula o evropskom putu. Stvarnost je, međutim, neumoljiva: kada se jednom preuzmu institucije, mora se imati stav. No, način na koji u PES-u iznose stavove više je šizofren, nego konkretan.&nbsp;
<h2>Koalicioni pritisci: (Ne)vidljivi cenzor politike PES-a</h2>
Pritisci s kojima se PES suočava nijesu imaginarni. Njihovi partneri u vlasti dolaze iz prosrpskog i proruskog političkog bloka, gdje se podrška članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama doživljava kao nacionalna izdaja. Zato i ne čudi što je lider NSD-a i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na posljednjem skupštinskom zasijedanju 31. jula, propali pokušaj izglasavnja Zakona o amnestiji iskoristio da pošalje poruku.&nbsp;
- Partner ne možete biti samo kada se dobija, morate biti partner i kad je nešto neprijatno, politika je takva – poručio je Mandić poslanicima PES-a, upozoravajući ih da će preispitati kolege iz Evrope sad, te sva partnerstva koja imaju u koaliciji.&nbsp;
Iako izrečena u drugom kontekstu, poruka se lako može prevesti i na vanjskopolitičke interese nekadašnjeg Demokratskog fronta – prvenstveno na odnos prema Kosovu, ali i bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Pokret Evropa sad brzo će se suočiti sa činjenicom da vanjsku politiku nije moguće voditi kao PR kampanju, bez posljedica.
Ponašanje poslanika PES-a u međunarodnim organizacijama možda najbolje oslikava šizofreniju takve politike.
Tako je poslanik Spajićevog PES-a Vasilije Čarapić na Skupštini Savjeta Evrope 16. aprila prošle godine, na kojoj se glasalo za prijem Kosova u tu organizaciju, bio uzdržan, dok je njegov partijski i kolega iz skupštinskih klupa Miodrag Laković već krajem maja iste godine, u Parlamentarnoj skupštini NATO, glasao da Kosovo postane pridruženi član tog tijela.&nbsp;
I ove godine, u maju, izjava ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića (Bošnjačka stranka) na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope da će Crna Gora podržati članstvo Kosova u Savjetu Evrope, nakon žestoke reakcije Andrije Mandića koji je ustvrdio da je ministar „dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada“, uslijedile su kontroverzne izjave premijera Spajića koji je bio „iznenađen“, ali i PES-ovog potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića koji je ocijenio kao nepotrebnu najavu ministra vanjskih poslova da će podržati ulazak Kosova u SE.&nbsp;
Ali, osim toga, otvara i pitanje na koje je ukazao Mandić – koju politiku vodi Spajićeva Vlada u odnosu prema pitanju Kosova čiju je nezavisnost Crna Gora priznala još 2018. godine, a svi konstituenti aktuelne vlasti se obavezali koalicionim sporazumom na puno poštovanje te činjenice.
Ovakvo vođenje vanjske politike nije ni diplomatsko ni pragmatično – ono je besmisleno, ali svako balansiranje ima svoj rok trajanja. Ipak. dok PES pokušava da izbjegne otvorenu konfrontaciju sa bilo kim – Vučićem, Briselom, NSD-om – zemlja klizi u vanjskopolitičku nevidljivost.&nbsp;
<h2>Izborna noć, Dua Lipa, simbolika i realnost</h2>
Na kraju, valja se podjetiti i atmosfere iz izborne noći na predsjedničkim izborima u aprilu 2023. godine ispred štaba PES-a, čiji je tada kandidat bio Jakov Milatović, a čija se pobjeda slavila, između ostalog, uz trobojke i pjesme o Kosovu.&nbsp;
Takođe, juče je i jedna estradna informacija – da je svjetski poznata pop zvijezda kosovskog porijekla, Dua Lipa, dobila državljanstvo te države - razotkrila da pojedinci u PES-u više ne kriju da Kosovo doživljavaju „takozvanim“.
Tako je članica podgoričkog odbora PES-a, Natalija Ćorac ovu informaciju na X-u prokomentarisala riječima: „Dobila državljanstvo nepostojeće države. Zanimljivo“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsaturnuvodoliji%2Fstatus%2F1951660871144333669%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iako se možda činilo tokom proslavljanja pobjede Milatovića ispred štaba PES-a da niko u tom pokretu ne zna, ili ne želi da zna, šta to znači, danas je jasno da to slavlje nije bilo slučajnost, već simptom jedne dublje nemoći: nesposobnosti da se izgradi jasan politički identitet, posebno u pitanjima gdje kompromis nije stvar taktike, već karaktera.

PES-ova vanjska politika između Brisela, Beograda i bulevara Svetog Petra Cetinjskog

U jeku žestoke političke rasprave tokom Premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, lider Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović izazvao je pravu buru izjavom da, kako tvrde izvori Portala ETV, posjeduje fotografiju ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u društvu s “nekim kriminalcem”.
Ova rečenica, izrečena u prolazu, otvara niz ozbiljnih pitanja: ima li Abazović zaista kompromitujući materijal protiv Šaranovića? Čuva li ga kao “keca u rukavu” za pogodniji trenutak političkog obračuna?
Podsjetimo, dok je obavljao funkciju premijera i koordinatora bezbjednosnih službi, Abazović je često isticao da “zna sve o svima”. Ako je to zaista tačno, onda je moguće da već posjeduje detaljna saznanja o vezama aktuelnog ministra sa bezbjednosno interesantnim licima. Ko je, onda, ta osoba s kojom se, prema Abazoviću, sastajao ministar Šaranović? I zašto o tome ne govori otvoreno?
Ukoliko su optužbe tačne, postavlja se pitanje: kako čovjek koji rukovodi sektorom bezbjednosti, jednim od ključnih stubova države, može sebi dozvoliti kontakte sa kriminalnim miljeom? I, još važnije – zašto bivši premijer to ne procesuira, već koristi kao političku municiju?
Dramatična razmjena optužbi doživjela je vrhunac kada je ministar Šaranović iz redova Demokrata, tokom svog izlaganja, pokazao fotografiju Dritana Abazovića u društvu sa, kako tvrdi, visoko rangiranim članom organizovane kriminalne grupe “Škaljari”.
– Evo vaše fotografije od prije mjesec dana. Na slici ste sa desnom rukom vođa škaljarskog klana Bobana Baćovića i Luke Đurovića. Draga gospodo, to je vaš šampion u broju susreta sa članovima OKG – poručio je Šaranović dok je pokazivao fotografiju.
Prema nezvaničnim informacijama iz bezbjednosnih krugova, riječ je o Gavrilu Lekoviću – Leki, licu koje se već duže vrijeme vodi kao bezbjednosno interesantno.
Nekadašnji partneri, danas ljuti politički protivnici, sada se javno utrkuju u optužbama: ko je bliži švercerskim i kriminalnim strukturama? Od savezništva koje je počivalo na navodnim zajedničkim ciljevima, ostale su samo međusobne optužbe i javna diskreditacija.
Da li će iz sjenke uskoro biti izvučeni novi dokazi? Ili je sve ovo samo još jedan čin u političkom teatru optuživanja, bez konkretnih pravnih posljedica?
Na kraju, jedno pitanje za Abazovića: Jesu li dokazi koje pominje na sigurnom, te kada će ih predočiti nadležnim državnim organima, te &nbsp;o tome obavijestiti crnogorsku javnost?

Politička bomba u Skupštini: Ima li Abazović kompromitujući dokaz protiv ministra Šaranovića?

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

Papir koji je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović predstavio kao original u Skupštini, a na osnovu koga je javno imenovao nalogodavce i izvršioca ubistva nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, uopšte nije zvanični dokument i nikada nije bilo u sistemu crnogorske bezbjednosti, podaci su do kojih je došla Televizija E. Riječ je, kažu izvori iz bezbjednosnog sektora, o naknadno sročenoj informaciji u čijem sastavljaju su učestvovali neki bivši pripadnici službe bezbjednosti iz vremena zajedničke države koji su se nedavno aktivirali u Crnoj Gori. Stručnjaci kažu da je nezabilježeno da bilo ko iz policije javno iznosi operativne podatke, a Šaranovićeve tvrdnje biće predmet provjere Višeg državnog tužilaštva. <h2>Opasna neozbiljnost i neprofesionalnost</h2> Šaranović je pred poslanicima 28. jula najavio "politički zemljotres" i crnogorskoj javnosti pročitao informacije za koje je i sam rekao da su neprovjerene. - Prema informaciji Službe javne bezbjednosti prije 20 godina, operativni podaci pokazuju da je ubistvo Gorana Žugića izvršio Ivan Delić, po nalogu Darka Belog Raspopovića i Brana Mićunovića - rekao je Šaranović u parlamentu. Sve što zna o ubistvu iz 2000. godine, tada dvanaestogodišnjak, danas ministar Šaranović čitao je sa papira i to tuđih. Stručnjaci upozoravaju da se nešto slično u Crnoj Gori nikada do sada nije desilo. - Ministar Šaranović je na plenumu u Skupštini iznio operativne podatke za krivično djelo na štetu Gorana Žugića koje je izvršeno prije 25 godina, a kako je i sam rekao na bazi nepotvrđenih informacija. Iznošenje operativnih informacija u javnost je u najmanju ruku neozbiljno i neprofesionalno i ja se ne sjećam da je bilo ko i bilo kad od službenika Uprave policije iznosio operativne podatke kao što je to uradio ministar Šaranović - kazao je za Televiziju E Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250520210532_64ab7548c7d34310387be2029c75c54665452f41f239c3a676723995483ff95b" data-rendition-name="original" width="1919" height="1059" loading="lazy" alt="Nikola Janjušević"><figcaption>Nikola Janjušević</figcaption></figure>  Slično misle i pravnici - operativni podaci, ukoliko ih imaju ne iznose se javno, jer se tako ugrožava bezbjednosti. - To može da uradi samo neko ko je totalna neznalica. Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora mi imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno, saopštavaju bilo koje operativne podatke, to može ostaviti nesagledive posljedice - rekao je ranije u intervjuu Televiziji E advokat Veselin Radlović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  <h2>Iznenađenje i za šefa policije</h2> Za neke je podatke prvi put čuo i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, desna ruka ministra Šaranovića. To je dan nakon što je Šaranović sa sigurnošću u Skupštini govorio o tome ko je ubio Gorana Žugića, Šćepanović kazao na skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. - Ministar unutrašnjih poslova je juče iznio podatke koji ni meni nijesu poznati i određenih činjenica. Uzimajući u obzir da je 2025 – 2026 bilo razdvajanje službi javne i državne bezbjednosti tako da isto ministar dobija neke podatke kao što i ja dobijam – kazao je tada Šćepanović. Tvrdio je i da ministar, niti drugi ovlašćeni službenici nijesu iznijeli nikakve operativne podatke. Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati o kakvim je podacima riječ. - Kada su krivično pravni predmeti u pitanju, treba razlikovati podatke koji se smatraju operativnim i podatke koji imaju snagu dokaza u krivičnom postupku. Operativne informacije dobijaju se operativnim radom policije, koje podrazumijevaju sve kriminalističko taktičke i tehničke mjere i aktivnosti koje preduzima policija u vršenju policijskih poslova i one nemaju snagu dokaza u krivičnom postupku – upozorava Nikola Janjušević, stručnjak za bezbjednosti. <h2>Izjave bez pokrića</h2> Pred Tužilaštvom nema podataka i dokaza o onome što je tvrdio ministar Šaranović iz skupštinske klupe, iako je sa istog mjesta dobacio da ih je predao. Više tužilaštvo, kako su kazali medijima, saslušaće njega, ali i "svako lice u vezi sa datim izjavama, a naročito kada one potiču od javnih funkcionera, imajući u vidu njihovu društvenu odgovornost".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072112078_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="Na potezu Specijalno državno tužilaštvo"><figcaption>ŠARANOVIĆA ZVANIČNO SASLUŠAVAJU ZBOG NEZVANIČNIH INFORMACIJA: Zgrada tužilaštava</figcaption></figure>  Više osoba koje je ministar Šaranović optužio za organizovanje i ubistvo nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost Gorana Žugića, više nijesu među živima. Darko Beli Raspopović je bio službenik Službe državne bezbjednosti Crne Gore. Ubijen u januaru 2001. u centru Podgorice, a njegovo ubistvo nije rasvjetljeno. Nije živ ni Brano Mićunović, kontroverzni biznismen, kojeg su mediji povezivali sa osobama iz kriminalnog miljea. Nijedna optužba protiv njega nikada nije dokazana. Ivan Delić je ove godine iz Dubaija, gdje je uhapšen, izručen Crnoj Gori, a osumnjičen je za međunarodno krijumčarenja narkotika. Njegov advokat Stefan Jovanović smatra da je ministar Šaranović iznio tešku optužbu na osnovu neprovjerenih informacija, koje nijesu potkrijepljene drugim dokazima. <h2>Nepoštovanje pretpostavke nevinosti</h2> - Mora se voditi računa o posljedici onoga što se izgovori, jer na ovaj način nastupila je šteta za mog branjenika, nenadoknadiva, zatim po porodicu Raspopović koja se oglasila saopštenjem i ukazala kako oni tu informaciju doživljavaju i ja ih u cijelosti razumijem. Direktor policije je otišao korak dalje i rekao da on poštuje pretpostavku nevinosti i to treba pozdraviti. Sa druge strane, istup ministra govori da ta pretpostavka nevinosti nije ispoštovana, jer postoji procedura, jasna i poznata, siguran sam i ministru unutrašnjih poslova i trebalo je postupiti na taj način – rekao je Jovanović za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250131220116_e852f38f7cb5439264d36cbfca8ac8b671a269c7700be405dcca04526ec79473" data-rendition-name="original" width="955" height="507" loading="lazy" alt="Stefan Jovanović"><figcaption>Stefan Jovanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  Reagovala je i porodica Raspopović. Šaranoviću poručuju da se posveti rasvjetljavanju masovnih ubistava koja su u crno zavila Crnu Goru. - Porodica Raspopović iskazuje duboku povrijeđenost i ogorčenost prema službenom licu koje je pred Crnom Gorom zloupotrijebilo ministarsku funkciju kako bi – ne nudeći bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, ne razmišljajući o posljedicama koje saopštene neistine mogu prouzrokovati članovima porodice pokojnog Belog – svjesno saopštio to što je saopštio, zaklanjajući se iza "ministarskog autoriteta" i “operativnih saznanja“, koja su (prema njegovom kazivanju) pribavljena od lica sa upitnim integritetom – napisali su u otvorenom pismu.

Šaranovićev “original” nije zvanični dokument već naknadno sročena informacija

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.