URA je osvojila jedan mandat na izborima u Herceg Novom, a nosilac njihove liste Nikola Radman poručio je da su i više nego zadovoljni.
- Bila je velika konkrencija zbog većeg broja lokalnih lista - rekao je on.
Dodao je da je URA imala dobru saradnju sa partijama koje su do sad bile u vlasti.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

URA osvojila mandat, Radman: Zadovoljni smo

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da ta stranka neće poržati sporazume Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima iz više razloga, a glavni se tiču, kako je rekao, transparentnosti procedura, nedovoljno dobre komunikacije sa javnošću i sadržajem teksta sporazuma.
- Ipak treba pohvaliti da konačno pričamo o investicijama - rekao je Rakočević na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
On je rekao da bi se cijli dan moglo govoriti o projektima koji su zaustavljeni nakon 2020. godine.
- Od 2006. do 2020. godine u Crnu Goru je uloženo 14 milijardi stranih direktnih investicija. Od 2020. godine do danas teško je nabrojati makar jedan projekat koji je započet, ali je lako nabrojati one koji su zaustavljeni, počevši od nacionalne avio kompanije koja je ugašena, a Crna Gora pretvorena u avio koloniju. Već četiri godine je zatvoren Aman Sveti Stefan, sad se pokušava da se izbjegne da država kroz arbitražu u Londonu plati odgromnu štetu jer je zaustavlejna aktivnost poslovanja kompanije zbog koje su se nakon investicije dogodile. Zaustavljene su naredne faze razvoja Portonovog i Porto Montenegra, ugašena je tradicionalna proizvodnja u Kombinatu aluminijuma... - naveo je, pored ostalog, Rakočević.
Ovo što predlaže Vlade, smatra on, neće oporaviti situaciju.
- Što se grbavo rodi, vrijeme ne ispavi - poručio je Rakočević.
On je istakao da je trebalo napraviti sporazum u skladu sa našim zakonodavstvom i Ustavom, a nakon toga kroz transparentnu proceduru, koja podrazumijeva i međunarodne pozive, vidjeti ima li zainteresovanih investitora.
- Izbjegli ste sve ono što je trebalo da prati realizaciju ovog projekta i pripremu saradnje sa ovako kredibilnim investitorima - ocijenio je Rakočević.
On je dodao da je očigledno da je ovakav projekat dugo planiran.
- Nije se slučajno Mohamed Alabar sjetio tendera Morskog dobra pa se javio za neku plažu, nego mu je neko kazao da bi to bio dobar način da uđe na mala vrata. Velika šteta je napravljena kredibilnom investitoru - naveo je Rakočević.
<h2>Nedović: Istorijska investicija</h2>
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović kazala da je pred Crnom Gorom istorijska investicija.&nbsp;
- Radi se možda o milijardama koje će možda biti uložene. Govorimo o sjeveru i jugu Crne Gore. Ako Ulcinjani ne žele da se ulaže u njihov grad, Alabar je dobdodošao u Bijelo Polje - istakla je Nedović, tvrdeći da je od velikog broja građana Ulcinja dobila poruke podrške.
<h2>Konatar: Velike plaže sa Solanom nema niđe, a onakvih rizorta ima 50 u svijetu</h2>
Poslanik GP URA Miloš Konatar pitao je članove Odbora da li bi dali svoju imovinu nekome koga su "100 puta uhvatili da laže".&nbsp;
- Ako mu ne biste dali svoju imovinu nemojte da dajete ni imovinu građana Crne Gore - kazao je Konatar.&nbsp;
Nakon 99 godina, kako kaže, Crnoj Gori će ostati samo staze između zgrada u zaleđu Velike plaže.
- Što ćemo da radimo sa tim? Samo nemojmo da se pravimo da ne možemo da saberemo jedan i jedan - istakao je Konatar.
Legitimno je pitanje, napominje on, hoćemo li nešto jedinstveno u svijetu pokloniti nekome kako bi dobili nešto što već postoji na 50 ili 100 lokacija u svijetu.
- Mi imamo nešto što je jedinstvemo u svijetu. Velika plaža, Crno jezero, Boka, Skadarsko jezero... Mislim da Velike plaže sa Solanom iza nema niđe... Onih rizorta koje je pokazao premijer ima 50 u svijetu - kategoričan je Konatar.
On je ukazao na neozbiljnost ove procedure, ističući da je premijer ni sa čim nije dao za pravo da mu se može vjerovati.
- Ne ulazim u to što je prvo rekao da će investicija na Velikoj plaži biti 20 milijardi, pa 30, pa je došao do 35 milijardi. Da se odužila skupštinska rasprava možda bi došli do 50 milijardi. Ali premijer kaže da će biti investicija 35 milijardi, a na pianje novinara zašto se ne ide u tendersku proceduru, on odgovara: "Nema puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura". Onda imamo ministarku Majdu Adžović koja je rekla: "Ne, cifra od 30-35 milijardi eura nije konkretno investicija, nego ono što će izazvati na tržištu". Premijer kaže da je to investicija, ministarka da nije, nego multiplikativni efekat... A onda Alabar kaže: "Ja ne namjeravam da uložim 35 milijardi". Vidite ovu papazjaniju - naglasio je Konatar.
<h2>Ćalović-Marković: Beograd na vodi neuporediv sa onim što ovdje planirate</h2>
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković kazala je da smo došli u situaciju da nam sada s punim pravom DPS priča o tranparentnosti i da imamo goru praksu nego u slučaju Beograda na vodi.
- Ovaj točak koji izmišljaju o preduzeću u koje će država da uloži zemljište, a Alabar će doći da gradi stanove - taj točak je već izmišljen u Beogradu. Ne samo da je na isti način urađen Beograd na vodi, nego čak i ovih 99 godina, a koji po našem zakonu ne postoje, su isto naučene lekcije iz Beograda. Jer je Beograd na vodi dat na 99 godina. Srbija od tog projekta u okviru koga je za četiri godine prodato stanova za preko 800 miliona eura - ima manje od 10 miliona. Je li to to što nam obećava premijer? Kroz tu stanogradnju se pere novac. Nepuna četiri stana je dobila Srbija za četiri godine po onom aranžmanu koji nam predlaže premijer. Sigurna sam ako pitate bilo koga zvaničnika Srbije neće biti zadovoljan onim što je dobila država. Reći ću vam da je Beograd na vodi neuporediv sa onim što ovdje planirate - poručila je Ćalović-Marković.
<h2>Nimanbegu: Ministarka čita što joj odgovara</h2>
Ministarka javnih radova Majda Adžović rekla je da je Opština Ulcinj ranije zvaničnim dopisima predlagala određene lokalitete za investitore iz UAE, između ostalih, Veliku plažu i Adu Bojanu.&nbsp;
Sa druge strane, predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kaže da ministarka čita ono što joj odgovara.
- Mi ne možemo da nudimo ništo. Mi smo predlagali. Nuditi i predlagati nije isto. Mi ne možemo da nudimo. Mi se pozivamo na čuvanje resursa, na zakone i konvencije u skladu sa planskom dokumentacijom - poručio je Nimanbegu.&nbsp;
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić pitao je Nimanbegua da li će izaći iz Vlade ako se u Skupštini usvoje sporazumi sa UAE.
Premijeru Milojku Spajiću je kazao da je trebalo pravovremeno organizovati ovu raspravu.
<h2>Spajić: 35 milijardi je konzervativna brojka, može biti i veća</h2>
Spajić je ponovio da su ogromni benefiti najavljenih projekata, te da sporazumi omogućavaju da privučemo investicije od preko 35 milijardi eura.
- 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Razumijem da se mnogi plaše procesa saradnje sa UAE jer bi mogle da isplivaju neke bezbjednosno interesantne informacije koje ne bi bile poželjene, onima koji su u politici sada ili su bili prije - naglasio je on.
Uskoro opširnije...

Spajić: 35 milijardi je konzervativna brojka, može biti i veća

Osnivač Emaar Properties, predsjednik kompanije &nbsp;“Eagle Hills” i potencijalni investitor u Veliku plažu Mohamed Alabar kazao je da njegova ideja bila da uloži 2,5 milijarde eura, ali kaže da to zavisi od površine zemlje koju država planira da mu ustupi.
- Moraju se odraditi posebne stvari, konsultacije sa Agro-tehnološkim univerzitetom i zainteresovanim stranama. I onda da mi se kaže šta se može izgraditi. Ova investicija može biti milijardu dolara, a ponekad tri milijarde mogu poći na 15 milijardi - rekao je Alabar za TVCG.
Na pitanje da li se 35 milijardi eura koje je pominjao premijer Milojko Spajić odnosi na investiciju, Alabar kaže da se radi o ekonomskom uticaju koji je, tvrdi, višestruk.
- Ekonomski uticaj projekta koji vrijedi stotine milione eura je trostruk. Hoteli rade, radnici se zaposle, svi su upošljeli... Moje mišljenje je da se državi može vratiti više od 40 milijarde - rekao je Alabar.
Na pitanje da li je spreman da ulaže u ideje koje ima Opština Ulcinj, Alabar kaže da nije upoznat sa njima.
- Nijesam svjestan tih ideja, nisam u kontaktu sa predstavnicima Opštine. Volio bih da radim sa bilo kojim idejama koje imaju - dodao je on.
Komentarišući kritike da se cijeli proces odvija brzo, Alabar kaže da se još ništa nije desilo.
- Nema još projekata. Ako ne sanjamo šta smo mi? Kada sanjate možete reći: "Hajde da ovaj san bude malo manji,ili veći". Trenutno nemam nikakve projekte u Crnoj Gori, ali ideja da se nešto uradi je veoma uzbudljiva. Oluškujem šta Vlada i ljudi žele, razgovaram sa zajednicom i tako se bavim biznisom - dodao je on.
Osvrnuo se i na kritike ekoloških aktivista, poručujući da treba da postoji zaštita životne sredine.
- Prošao sam kroz pitanja životne sredine, bavio sam se održivom pitanjima i mislim da bi trebalo zaštititi životnu sredinu. Stoga, treba da postoji zaštita, vaša zemlja je prelijepa - poručio je Alabar.
T.K.

Alabar: Ideja bila da uložim 2,5 milijarde, to zavisi od površine zemlje koja će mi biti izdata

Pravni zastupnik kompanije Bemax, Zoran Piperović saopštio je da će direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković biti tužena zbog povrede prava na ličnost pravnog lica.
Piperović je reagovao na tvrdnje Vanje Ćalović-Marković koja je na današnjoj sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike kazala da je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić bio ministar finansija kada je Bemax švercovao cigare iz Slobodne zone Luke Bar.
Piperović je u izjavi Vijestima kazao da će on zatražiti da se Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) izjasne da li postoje dokazi da se Bemax bavi bilo čime osim onim što mu je u Statutu.
On je kazao da Ćalović Marković iznosi tvrdnje da Bemax učestvuje u švercu cigareta jer ima lične motive, zna ona koje.
- Ako neko zna da se Bemax bavi švercom cigareta, pozivam ga da se obrati tužilaštvu u svojoj opštini. Nedozvoljeno je da jedna žena blati pravno lice Bemax jer ima nešto lično protiv jednog fizičkog lica - kazao je Piperović Vijestima.
 
&nbsp;

Piperović: Ćalović-Marković će biti tužena, iznosi tvrdnje da Bemax švercuje cigarete jer ima lične motive

Buduća njemačka vlada ima velike planove oko obnove infrastrukture, za šta će joj biti potrebno mnogo građevinaca, ali u isto vrijeme ograničava useljavanje sa Zapadnog Balkana. Prva građevinska udruženja već se bune.
Buduća njemačka vlada Demohrišćana (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD) planira da u nadolazećim godinama uloži 500 milijardi eura u obnovu dotrajale infrastrukture: pruge, puteve i mostove. Istovremeno namjerava i da se okomi na drugi gorući problem, a to je nedostatak stanova u Njemačkoj.
Ali za te planove će, osim novca, biti potrebno i mnogo radnika – kvalifikovanih, ali i onih bez kvalifikacije. Upravo u tom sektoru je Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je uvedeno 2016, proteklih godina pokrivalo potrebe njemačkog tržišta rada, jer za razliku od ostalih programa za useljavanje radne snage, Pravilo o Zapadnom Balkanu nije podrazumevalo kvalifikaciju, već samo radni ugovor njemačkog poslodavca. To je posebno građevinskoj industriji dozvoljavalo zapošljavanje nekvalifikovanih radnika koji su takođe deficitarni na njemačkom tržištu rada, piše Dojče vele.
<h2>Pogrešna i štetna odluka</h2>
Prošle godine je socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada, u jeku liberalizacije useljavanja, podigla i godišnju kvotu u sklopu Pravila o Zapadnom Balkanu s 25.000 na 50.000 radnih dozvola godišnje. Ali nova vlada, u svom koalicionom sporazumu od prošle nedjelje, ponovo je tu kvotu smanjila na 25.000 dozvola godišnje. Sada se mnogi poslodavci pitaju koji je razlog za to.
- Pravilo o Zapadnom Balkanu pokazalo se kao isprobani instrument pronalaženja radne snage i to bez pretjerane birokratije, što je inače rijetkost kada je riječ o imigraciji - kaže za list Štutgarter cajtung zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore Ahim Derks. Zato je odluka buduće vlade da opet prepolovi zapadnobalkansku kvotu, prema njegovom mišljenju, pogrešna.
Sličnog mišljenja je i Tim-Oliver Miler, direktor Centralnog saveza njemačke građevinske industrije. On je takođe za Štutgarter cajtung rekao da smanjenje godišnje kvote posebno pogađa građevinsku industriju.
- Značajan dio stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz neke od zemalja bivše Jugoslavije. Sadašnja odluka o smanjenju tog kontingenta je iznenađujuća i štetna, i to posebno ako se uzmu u obzir planirani infrastrukturni projekti koji će povećati potražnju za radnom snagom - kaže Miler.
<h2>Zašto smanjivati kvote?</h2>
Smanjenje kontingenta neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte, već i stanogradnju, smatra Aksel Gedaško, direktor Krovnog udruženja stanogradnje (GdW).
- Ako se dotok radnika sa Zapadnog Balkana prepolovi, to bi moglo da pogorša nestašicu radne snage na gradilištima - smatra on.
Za razloge za smanjivanje kontingenta nema razumijevanja ni Jan Danenbring, iz Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH).
- Savezna vlada nedavno je udvostručila tu kvotu, a sada je ponovo vraća, iako se okolnosti u poređenju s prošlom godinom nisu promijenile - kaže Danenbring, takođe za Štutgarter cajtung. I zaključuje: „Ako u oblasti stanogradnje želimo nešto da promijenimo, biće nam potreban svaki čovjek“.
Negativni komentari i nedostatak razumijevanja na odluku buduće vlade o Pravilu o Zapadnom Balkanu dolaze i iz redova stručnjaka za tržište rada. Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada tim potezom „šalje pogrešan signal“. On ukazuje na to da je Pravilo o Zapadnom Balkanu do sada pokazalo kao uspješan mehanizam.
- 95 do 98 odsto onih koji su u Njemačku stigli u sklopu tog pravila su i u godini nakon dolaska u Njemačku zaposleni i uredno plaćaju doprinose - zaključuje Briker.

Njemačke građevinske firme se bune zbog kvota radnika sa Balkana: Ako se prepolove, pogoršaće se nestašica radne snage

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: jedan-mandat

URA osvojila mandat, Radman: Zadovoljni smo

Spajić: 35 milijardi je konzervativna brojka, može biti i veća

Alabar: Ideja bila da uložim 2,5 milijarde, to zavisi od površine zemlje koja će mi biti izdata

Piperović: Ćalović-Marković će biti tužena, iznosi tvrdnje da Bemax švercuje cigarete jer ima lične motive

Njemačke građevinske firme se bune zbog kvota radnika sa Balkana: Ako se prepolove, pogoršaće se nestašica radne snage

PRATITE TVe UŽIVO