Delegacija Državne revizorske institucije Crne Gore (DRI), koju čine senator dr Branislav Radulović i državna revizorka Jadranka Delibašić, učestvuje na 23. godišnjem sastanku EUROSAI Radne grupe za reviziju životne sredine (WGEA), koji se održava u Bratislavi, saopšteno je iz DRI.
Centralna tema ovogodišnjeg skupa, koji okuplja predstavnike iz više od 30 evropskih i međunarodnih institucija, posvećena je povezanosti klime, voda i biodiverziteta – kao ključnim izazovima u zaštiti životne sredine i održivom razvoju.
- EUROSAI radna grupa za reviziju životne sredine (WGEA) formalno je osnovana rezolucijom na IV Kongresu EUROSAI u Parizu 1999. Vrhovna državna revizija Crne Gore (DRI) punopravna članica EUROSAI je od 2008. i aktivno učestvuje u radu WGEA, kao i u radu Radne grupe za reviziju lokalne samouprave od 2016 i Radne grupe za reviziju informacionih tehnologija od 2018. godine- navodi se u saopštenju.
Tokom sesije WGEA, senator Radulović održao je bilateralne razgovore s predsjednikom Vrhovne revizije Slovačke Ljubomírom Andrassyjem, kao i sa predsjednikom AFROSAI WGEA Charlesom Kichereom, o jačanju saradnje i razmjeni iskustava u primjeni inovativnih alata u revizijama koje prate ostvarenje ciljeva UN Agende 2030.
Kako je saopšteno iz DRI, tokom ovogodišnje sesisje WGEA u Bratislavi predstavnici tridesetak vrhovnih revizija razmatrali su teme vezane za efikasnost upravljanja resursima, važnost transparentnosti i jačanja kapaciteta za odgovor na klimatske i ekološke rizike i oblike sprovođenja paralelnih revizija u ovoj oblasti.
- Danas će delegacija DRI na posebnoj sesiji posvećenoj „Biodiversity Nexus“ predstaviti iskustva iz sprovedenih revizija vezanih za održivi razvoj i sa drugim SAI raspravljati i definisati smjernice o budućim revizijama u ovoj oblasti, u cilju što uspješnije razmjene znanja, jačanje profesionalnih veza i zajedničkog kreiranja inovativnih audit alata u skladu sa najnovijim međunarodnim standardima- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorska delegacija na skupu evropskih revizora u Bratislavi: Klimatske promjene, voda i biodiverzitet u fokusu

Protiv M.R. (66) iz Plava podnijeta je krivična prijava zbog nelegalne gradnje na prostoru nacionalnog parka, saopšteno je oz Uprave policije (UP).&nbsp;
Za M.R. se, kako se navodi u saopštenju, sumnja da je u toku septembra ove godine, na državnom zemljištu u mjestu Bajrovića katun u zoni II Nacionalnog parka Prokletije, započeo izgradnju objekta.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ će i u narednom periodu u koordinaciji sa nadležnim insitucijama, sprovoditi intenzivne aktivnosti na sprečavanju i suzbijanju nelegalne gradnje, u cilju zaštite životne sredine i prirodnih resursa - zaključuje se iz UP.&nbsp;

Krivična prijava protiv Plavljanina zbog nelegalne gradnje na državnom zemljištu u zoni nacionalnog parka

Jučerašnje glasanje u parlamentu, kada je izabran samo jedan od tri sudije Ustavnog suda, još je jedna propuštena prilika u ključnom trenutku za Crnu Goru, ocijenio je šef Delegacije Evropske unije u Podgorici, Johan Satler.
Satler je novinarima ispred Kliničkog centra Crne Gore, upitan da prokomentariše to što je od tri kandidata za sudije Ustavnog suda potrebnu većinu dobio samo Jovan Jovanović, rekao da žali zbog onoga što se desilo u Skupštini, odnosno zbog onoga što se nije desilo.
On je kazao da su svi uključeni akteri bili svjesni značaja popunjavanja Ustavnog suda.
– Ovo je jedna propuštena prilika u ključnom trenutku za Crnu Goru, jer smo prije nekoliko sedmica objavili godišnji izvještaj o napretku Crne Gore koji je bio veoma ohrabrujući i koji je sadržao poziv da se popune mjesta u Ustavnom sudu – poručio je Satler.
On je poručio da očekuju saradnju svih političkih aktera.
– Ono što smo očekivali da svi politički akteri sarađuju i mimo političkih razlika da bi se našlo zajedničko rješenje, što se nije desilo – naveo je Satler.
On je, govoreći o narednim koracima, rekao da očekuju da svi akteri sjednu zajedno, razmisle i nađu rješenje koje se može brzo implementirati.
– Jer već sljedećeg mjeseca će se penzionisati još jedan sudija Ustavnog suda. Kako bi mogli da idemo naprijed, očekujemo da se ova situacija riješi – rekao je Satler.

Satler: Glasanje o sudijama Ustavnog suda još jedna propuštena prilika u ključnom trenutku

Crnogorski parasnouborder Andrej Šibalić nastupiće sjutra na Evropskom kupu, koji će naredna dva dana biti održan u holandskom Landgrafu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta (POK). 
 
Šibalić će, kako se dodaje, se takmičiti u disciplini banked slalom, u kategoriji LL2. 
 
- To će biti njegovo prvo međunarodno takmičenje u ovoj sezoni, na kojem će početi sakupljanje bodova za Paraolimpijske igre - navodi se u saopštenju. 
 
Šibalić je u holandskom Landgrafu krajem novembra 2021. godine debitovao u parasnoubordu i osvojio prve bodove u Evropskom kupu u karijeri.

Šibalić na Evropskom kupu u holandskom Landgrafu

Najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru predstavlja brutalno otvoren obračun sa ekonomskom politikom Vlade Crne Gore.
Iza fasade samozadovoljnih saopštenja Ministarstva finansija o "stabilnosti i otpornosti ekonomije", MMF otkriva zabrinjavajuću sliku: ekonomija koja usporava, inflacija koja ponovo raste, fiskalna disciplina koja se raspada, i spoljna neravnoteža koja dostiže opasne nivoe. Dok Vlada Crne Gore objavljuje trijumfalističke poruke, međunarodne finansijske institucije upozoravaju na strukturne probleme koji se godinama akumuliraju kao rezultat nesposobnosti i populizma, ocijenio je za "Dan" ekonomski analitičar Miloš Vuković.
– Najgori pokazatelj ekonomske neodgovornosti sadašnje Vlade je drastično pogoršanje fiskalnih pokazatelja. MMF projekcija da će se budžetski deficit proširiti sa 2,9 odsto BDP-a u 2024. na 3,6 odsto BDP-a u 2025. godini. Ovo predstavlja potpuni obrnuti trend od perioda fiskalne konsolidacije koji je uslijedio nakon pandemije kovida-19. Vlada je u 2024. godini sistematski urušavala fiskalnu stabilnost države. Umjesto strukturnih reformi koje bi osigurale dugoročnu održivost javnih finansija, Vlada je odabrala put kratkoročnog i neodrživog populizma: povećanje plata u javnom sektoru bez reforme javne uprave, širenje socijalnih programa bez unapređenja sistema ciljanja pomoći i kapitalne projekte upitne ekonomske vrijednosti motivisane prije svega političkim kalkulacijama – kazao je direktor Fideliti konsaltinga.
Posebno je, kako je istakao, alarmantna činjenica koju MMF eksplicitno navodi: "Zakon o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore nije dosljedno poštovan u praksi".
– Ovo priznanje od strane MMF-a otkriva fundamentalnu istinu o načinu na koji Vlada upravlja državnim finansijama – zakoni postoje na papiru, ali se u praksi sistematski krše jer Vlada neometano vodi politiku fiskalne ekspanzije u najgorem mogućem trenutku – naglasio je Vuković.
Dalje je naveo da je MMF izuzetno eksplicitan u ocjeni dugoročne fiskalne pozicije Crne Gore: "Do 2035. godine, Crna Gora će trebati 5–6 odsto BDP-a u dodatnim resursima za pokriće pritisaka iz starenja stanovništva, obaveza vezanih za odbranu i klimatskih promjena".
– No, Vlada ne samo da ne priprema zemlju za ove izazove, već aktivno pogoršava fiskalnu poziciju kroz neodgovorne politike. Umjesto da se vrši reforma penzionog sistema i javne uprave, ovi problemi su ignorisani. Međutim, u izvještaju je jasno navedeno da je Ministarstvo finansija zatražilo tehničku podršku MMF-a za obuzdavanje rashoda i reformu javne uprave. Cijena ove fiskalne neodgovornosti biće plaćena u narednim godinama kada će buduće generacije morati da saniraju budžetske deficite kroz drastične rezove programa ili povećanje poreza – poručio je Vuković.
Kao najalarmantniji nalaz MMF-a, istakao je dramatično pogoršanje spoljnotrgovinske pozicije Crne Gore. MMF projektuje da će se deficit tekućeg računa naglo proširiti na oko 18 odsto BDP-a u 2025. godini.
– MMF je precizan u ocjeni: "Tekući račun se procjenjuje kao značajno slabiji od nivoa opravdanog ekonomskim fundamentima i poželjnim politikama". Drugim riječima, deficit tekućeg računa nije rezultat privremenih eksternih šokova već posljedica loših ekonomskih politika koje vodi Vlada. Objašnjenje ove situacije je jednostavno: Vlada podstiče domaću potrošnju kroz ekspanzivnu fiskalnu politiku i rast plata koji nije potkrijepljen rastom produktivnosti, što direktno vodi rastu uvoza i pogoršanju tekućeg računa. Istovremeno, turizam, tradicionalni generator deviznog priliva, pokazuje znake stagnacije, a Vlada nije uspjela da diverzifikuje ekonomiju dalje od turizma i nekretnina. Ovakav deficit tekućeg računa predstavlja egzistencijalnu prijetnju. Bez adekvatnog priliva stranih direktnih investicija, Crna Gora će morati da finansira deficit kroz zaduživanje, što će dodatno povećati ionako visok javni dug i otežati servisiranje budućih obaveza – ocijenio je on.
<h3>Skraćeno radno vrijeme je ekonomski populizam</h3>
MMF upozorava da bi "moguće uvođenje skraćenog radnog dana moglo smanjiti ponudu rada i dodatno ograničiti rast produktivnosti".
– Ova mjera, koju Vlada promoviše kao progresivnu socijalnu politiku, u realnosti predstavlja još jedan primjer ekonomskog populizma koji ignoriše strukturne slabosti crnogorske ekonomije. Crna Gora već ima problem sa niskom stopom zaposlenosti, visokom stopom neformalne ekonomije i stagnirajućom produktivnošću. U takvim uslovima, smanjenje radnog vremena bi dodatno smanjilo proizvodni kapacitet ekonomije i pogoršalo ionako loše pokazatelje produktivnosti. Umjesto da radi na reformama koje bi povećale produktivnost (obrazovanje, digitalizacija, unapređenje poslovnog okruženja, smanjenje birokratije), donosioci odluka se bez pardona usuđuju da "slome" mikro, mala i srednja preduzeća – naveo je Vuković.
Vuković je istakao da MMF konstatuje dramatičan povratak inflatornih pritisaka, te da je inflacija porasla na 4,9 odsto u septembru 2025. godine.
– Ovaj skok inflacije nije rezultat eksternih faktora već direktna posljedica ekspanzivne politike plata koju vodi Vlada. MMF eksplicitno upozorava da "inflatorni pritisci ponovo se javljaju, djelimično vođeni rastom plata". Vlada je u predizbornom periodu sistemski povećavala plate u javnom sektoru bez obzira na produktivnost, što je stvorilo pritisak na privatni sektor da prati ta povećanja. Rezultat je spirala plata i cijena koja erodira kupovnu moć građana, posebno onih na fiksnim primanjima poput penzionera – rekao je Vuković.
MMF, kako je naveo, takođe upozorava da "veza između rasta plata i produktivnosti mora biti čvrsto ponovo uspostavljena".
– Ovo je diplomatski način da se kaže ono što ekonomisti odavno znaju: crnogorska Vlada je dozvolila da plate rastu mnogo brže od produktivnosti, što u srednjem roku vodi gubitku konkurentnosti, porastu inflacije, i pogoršanju vanjskotrgovinske pozicije – poručio je direktor Fideliti konsaltinga.
Kako je kazao, MMF predviđa da će "domaće cijene električne energije porasti kako se domaća karbonska cijena usklađuje sa cijenom EU sistema trgovanja emisijama (ETS)".
<h3>Usvajamo EU zakone, ali ih ne primjenjujemo</h3>
MMF kao prioritet navodi "jačanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i operacionalizaciju nezavisnog Fiskalnog savjeta".
– Problem je što Fiskalni savjet, premda predviđen zakonom još prije nekoliko godina, nikada nije postao operativan. Ovo je simptomatično za širi obrazac ponašanja jer Vlada formalno usvaja zakone i institucije koje zahtijevaju međunarodne institucije i EU, ali ih u praksi ne implementira ili aktivno sabotira njihovo funkcionisanje. Rezultat je fasada institucionalnog okvira iza koje stoji politička realnost potpune arbitrarnosti u vođenju ekonomske politike – ocijenio je Vuković.
– Ovo predstavlja ogroman fiskalni i socijalni šok za koji Vlada nije pripremila niti građane, niti privredu. Povećanje cijena električne energije će direktno pogoditi najsiromašnije građane koji već sada imaju problema da plaćaju račune. Istovremeno, energetski intenzivne industrije će se suočiti sa dramatičnim povećanjem troškova što će ugroziti njihovu konkurentnost i može dovesti do zatvaranja pogona i gubitka radnih mjesta. Privreda će trošak povećanja cijene struje prebaciti na građane, što će dovesti do povećanja inflacije, što u krajnjem pogoršava životni standard građana – pojasnio je Vuković.
MMF preporučuje da bi "unapređenje praksi upravljanja javnim investicijama povećalo ekonomski rast i efikasnost kapitalnih rashoda".
– Iza ove formulacije krije se surova realnost: Crna Gora hronično loše upravlja javnim investicijama, sa projektima koji sistematski kasne, prekoračuju budžete, i ne postižu projektovane rezultate. Vlada nema transparentan sistem prioritizacije kapitalnih projekata zasnovan na ekonomskoj analizi troškova i koristi. Umjesto toga, projekti se biraju na osnovu političkih kriterijuma. Rezultat je infrastruktura upitnog kvaliteta, projekti koji ne doprinose produktivnosti ekonomije i ogromno rasipanje javnih resursa – tvrdi Vuković.
<h3>Ugrožavanje CBCG vodi ka lošim ishodima</h3>
MMF naglašava da "za nastavak obezbjeđivanja finansijske stabilnosti, operativna nezavisnost Centralne banke mora biti očuvana".
– Ova opomena nije slučajna jer postoje indicije da Vlada pokušava da utiče na odluke Centralne banke. Istorija pokazuje da ugrožavanje nezavisnosti centralnih banaka uvijek vodi ka lošim ishodima – inflaciji, finansijskim krizama i gubitku kredibiliteta svih aktera – zaključio je direktor Fideliti konsaltinga.
Izvještaj MMF-a, kako je naveo, predstavlja opominjuću sliku ekonomske politike Vlade Crne Gore.
– Iza optimističke retorike i samozadovoljnih saopštenja krije se realnost: fiskalna disciplina se rapidno raspada, spoljne neravnoteže rastu, finansijski rizici se akumuliraju, a dugoročni izazovi se ignorišu. Strukturne reforme se odlažu. Fiskalna pravila se krše. Nezavisne institucije se marginalizuju. Dugoročna održivost se žrtvuje za kratkoročne političke poene. MMF je bio diplomatski ali jasan u svojoj poruci: sadašnja ekonomska politika nije održiva i mora se promijeniti. Pitanje je da li će Vlada uvažiti ove savjete ili će nastaviti da vodi zemlju prema ekonomskoj krizi koja će biti mnogo bolnija i skuplja za saniranje nego preventivne mjere koje bi trebalo preduzeti danas. Građani Crne Gore zaslužuju odgovornu ekonomsku politiku zasnovanu na dugoročnoj održivosti, a ne populističkim mjerama i kratkoročnim kalkulacijama – zaključio je Vuković.

Vuković: Ekonomija usporava, inflacija raste, fiskalna disciplina se raspada

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Tag: jedranka-delibasic

Crnogorska delegacija na skupu evropskih revizora u Bratislavi: Klimatske promjene, voda i biodiverzitet u fokusu

Krivična prijava protiv Plavljanina zbog nelegalne gradnje na državnom zemljištu u zoni nacionalnog parka

Satler: Glasanje o sudijama Ustavnog suda još jedna propuštena prilika u ključnom trenutku

Šibalić na Evropskom kupu u holandskom Landgrafu

Vuković: Ekonomija usporava, inflacija raste, fiskalna disciplina se raspada

PRATITE TVe UŽIVO