Lojalnost predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, te istovremeno deklarativno opredjeljenje za evropske integracije, suštinski je primjer političke mimikrije. To može uticati na evropski put zemlje, na urušavanje povjerenja domaće javnosti, ali i međunarodne zajednice, te kompromitaciju crnogorske vanjske politike, kazala je analitičarka Digitalnog forenzičkog centra Jelena Danilović, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Cilj te politička mimikrije u djelovanju Mandića je, kaže, dugoročna destabilizacija institucija u Crnoj Gori.
- Javne izjave, politički potezi i kontinuirano djelovanje u skladu sa agendom “rusko-srpskog sveta” ukazuje na neusklađenost u retorici i djelovanju Andrije Mandića. Upravo u njegovoj izjavi da Crna Gora treba da pristupi Evropskoj uniji uzdignute glave, a ne na koljenima prepoznajemo retoriku, odnosno plasiranje narativa da proces evropskih integracija predstavlja političko poniženje i da Crna Gora na taj način gubi suverenitet i to je ono što je suprotno stvarnim evropskim vrijednostima. Upravo taj narativ prepoznajemo u brojnim srpskim i proruskim medijima, poput neregistrovanog portala IN4S, ali i portalu Borba - naglasila je Danilović.
Analiza DFC-a ukazuje na fenomen širenja Overtonovog prozora, kroz djelovanje političkih i vjerskih aktera. To je proces koji podrazumijeva prihvatanje i realizaciju ideja koje su bile nezamislive za crnogorsko građansko društvo. Overtonov prozor je, kaže Danilović, proces prilikom koga se radikalne ideje i vrijednosti predstavljaju kao prihvatljive crnogorskom društvu. Sa tim procesom se Crna Gora suočava, dodala je, posljednjih pet godina.
- Prosrpske i proruske političke partije, Srpska pravoslavna crkva, proruski i prosrpski mediji, portali, ali i brojna desničarska udruženja i organizacije, svojim djelovanjem usmjeravaju radikalne ideje i vrijednosti, kako bi one postale prihvatljive. U prvom redu tu mislim na negiranje crnogorske državnosti i nezavisnosti, negiranje crnogorskog jezika i crnogorskog identiteta. Takođe, sve češće smo svjedoci revizije istorije i falsifikovanje istorijskih događaja. Pored toga, sve češće promovisanje ideje “srpskog sveta”. Ipak, moram naglasiti da upravo djelovanje pomenutih aktera i njihova sinergija, ukazuju koliko je taj proces odmakao. Vjerujemo da postoji povratak na građanski okvir. Potrebna je konsolidacija i koordinacija, kako političkih aktera, tako i civilnog sektora, eksperata, ali i naučne zajednice, kako bi svi zajedno građanima Crne Gore prikazali prave vrijednosti evropskog demokratskog društva - &nbsp;rekla je Danilović.
Brojne su aktivnosti, objašnjava, u kojima se ogleda strani maligni uticaj, na koje DFC već godinama ukazuje. U posljednjih pet godina, taj uticaj je, kaže, postao mnogo izraženiji kroz medijsko izvještavanje i aktivnosti desničarskih organizacija. Na to ukazuje i Rezolucija Evropskog parlamenta, usvojena 18. juna.
- To nam je potvrda da zapadni partneri uočavaju sa kakvim problemima se suočava Zapadni Balkan, a posebno Crna Gora. Ipak, ne možemo očekivati da naši zapadni partneri rješavaju naše probleme. Problem je što u agendi naših vlasti ne postoji sistemsko i strateško opredjeljenje za borbu protiv stranog malignog uticaja. Strani maligni uticaj se sve češće relativizuje ili čak negira. Crnogorske institucije moraju djelovati u tom pravcu, mora postojati politička volja i snažne, stabilne institucije koje će reagovati, a sigurna sam da ćemo dobiti i podršku naših zapadnih partnera. Zapravo, mi je već imamo, a ovu Rezoluciju možemo doživjeti i kao vid podrške i sugestije nosiocima vlasti da rješavaju taj problem - zaključila je Danilović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtw9cgMpnRA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Danilović: Neusklađenost u retorici i djelovanju Mandića utiče na evropski put Crne Gore

Turistička organizacija Niksić finansirala je troškove ekipe RTS-a za snimanje serije "Tvrđava", kojom se Nikšić prikazuje kao Knin u periodu od 1990.do 1995. godine, iako od takvog projekta nemaju koristi ni građani Nikšića, niti Crne Gore. To nije ni promocija države, a u isto vrijeme crnogorski filmski radnici dobijaju simbolična sredstva za svoje projekte - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, analitičarka Digitalnog forenzičkog centra, Jelena Danilović.
Studija Digitalnog forenzičkog centra pokazala je da je proces evropskih integracija Crne Gore suočen sa ozbiljnim izazovima invazivnih djelovanja prosrpskih i proruskih aktera. Analiza je pokazala da režim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koristi narativ kojim se srpski narod pretvara u žrtvu, sa ciljem političke dominacije, a da Crnoj Gori nedostaje politička volja da se odupre prijetnjama koje mogu ugroziti evropske integracije.
Digitalni forenzički centar već godinama unazad kroz analize i studije, kaže Danilović, ukazuje na snažan maligni uticaj u Srbije, ali, kako kaže, i Rusije.
- Ono što je ključno za ovu studiju, koja predstavlja nastavak naše prethodne studije, jeste kako određene ideje i vrijednosti predstaviti crnogorskom društvu, a da one postanu prihvatljive. Dakle, ideje koje su bile neprihvatljive, da postanu prihvatljive. I upravo to je ono što radi režim u Beogradu, ali i naravno prosrpski proxy akteri u Crnoj Gori. Svi ti uticaji ogledaju se kroz različite sfere, sve te hegemonističke ambicije i hibridni pristupi, kroz političku sferu, putem političkih struktura, ali i kroz ostale društvene sfere, i to je ono što posebno zabrinjava, kroz polja religije, kulture i obrazovanja - rekla je Danilović.
To što srpski predsjednik predstavlja srpski narod kao žrtvu, objašnjava ona, veoma je opasan narativ i to je suptilniji oblik manipulacije informacijama, koji je, kako navodi, teži za prepoznavanje građanima.
- Utiče se na percepciju i stavove građana u važnim društveno političkim pitanja. Upravo režim Aleksandra Vučića pokušava da viktimizira srpsku etničku i nacionalnu pripadnost, a da, zapravo, taj narativ plasira u javnosti, i na taj način da kontrolise sve procese u regionu, pa i u Crnoj Gori. Prosrpske političke strukture u Crnoj Gori prihvataju taj narativ žrtve, i zapravo na tom konceptu i putem te matrice projektuju, ali u posljednje vrijeme i ostvaruju svoje političke ciljeve - istakla je Danilović.
Narativi koji se šire putem političkih struktura, objašnjava ona, putem medija, brojnih aktera, udruženja i organizacija utiču dodatno na već postojeće podjele u društvu, na tenzije, mobilizaciju, i, kako kaže, radikalizaciju društva.
Retorika ugroženosti ima za cilj, podsjeća Danilović, nastavak polarizacije društva, ali i na, ističe ona, na manje brojne narode i Crnogorce u Crnoj Gori.
- Ipak, neophodno je poštovati Ustavom garantovana prava za sve građane naše države u skladu sa karakterom naše države i Ustavom. Definitivno da su opasne najave koje smo mogli čuti nedavno o formiranju određene ustavotvorne skupštine, to je ono što bi bila neka platforma za promjenu Ustava, i scenario koji bi bio definitivno opasan, upravo iz razloga jer bi ugrozio građanski karakter države, ali bi i vodio i nekoj etnofiletizaciji, što bi zapravo podijelilo crnogorsko društvo po etničkim šavovima - naglasila je Danilović.
Upitana ima li granice za miješanje Srpske pravoslavne crkve u crnogorsku politiku, sagovornica Televizije E kaže da su se u posljednjoj studiji detaljno bavili upravo takvim ciljevima, a to je viktimizacija srpskog naroda, kako kaže, kroz narativ takvih organizacija.
- To su jako opasne inicijative, one mogu uticati na dalji proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ono što je problem, i što smo mi ukazivali u našim prethodnim analizama i u ovoj studiji, jesu posebno prijedlog Zakona o stranim agentima, koje autokratski režimi koriste za gušenje slobode govora i za dalju demokratizaciju država. Kroz brojne primjere smo pokazali kako to djeluje, i odakle je poteklo, iz Rusije, ali kako to djeluje i kakve to posljedice ima u brojnim evropskim državama koje su i usvojile takav zakon, ili sličan, ili barem pokušale, i kako je to zaustavilo njihove evropske integracije - kazala je Danilović.
Zakonom o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, koji se predlaže, zapravo bi se, kako kaže, ostvarila kontrola izbornog procesa, i to bi definitivno trasiralo put za ostvarivanje dugoročne strategije “srpskog sveta”.
- Srpska pravoslavna crkva ima ključnu ulogu u ostvarivanju uticaja režima iz Srbije, upravo podržavajući određene političke, odnosno prosrpske političke strukture konkretno. I ranije smo ukazivali na primjere, tokom lokalnih izbora u Nikšiću, ali i nedavnih lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, kada su podržavali određene političke strukture. Srpska pravoslavna crkva koristi taj duhovni uticaj kako bi manipulisala građanima, ali na neki način i mobilisala građane, i ono što se posebno izdvaja u toj ideološkoj matrici djelovanja Srpske pravoslavne crkve u regionu, pa i u Crnoj Gori, jeste svakako etnofiletizam, odnosno crkveni i vjerski nacionalizam - rekla je Danilović.
Studija DFC-a se bavila uticajem Aleksandra Vučića kroz medije, ali i na kulturu i obrazovanje, dodaje ona, koji nijesu manje važni u odnosu na, kako kaže, politički segment.
- Pokušava se uticati na kognitivnu ranjivost kod građana, i na njihove emocije, i posebno kod važnih društveno političkih procesa, i to je ono.što rade srpski mediji, ali i filijale rustih medija u Beogradu RT Balkan i Sputnik Srbija, srpski tabloidi, televizije u Srbiji koje su bliske režimu Aleksandra Vučića, ali i domaći portali, konkretno IN4S, Borba, Alo online, svi oni su uključeni i kroz njih se plasiraju dezinformacioni narativi. Primjer smo dali da su bili uključeni tokom intenzivne kampanje nakon objave rezultata popisa stanovništva u Crnoj Gori - kazala je ona.
Definitivni cilj je da se ugrozi evropski put Crne Gore, poručuje Danilović, i da dođe do erozije, naglašava ona,građanskog uređenja države Crne Gore. 
- Kroz sve primjere hibridnih aktivnosti ukazali smo kakve to može posljedice imati, definitivno usporavanja, ali možda čak i prekidanje evropskog puta. Reakcije državnih institucija nema, a sve manje reakcije imamo i od strane društva. Moramo pomenuti da političke elite u posljednje vrijeme relativizuju, ako ne čak i ignorišu, strane maligne uticaje koji ostavljaju posljedice koje smo pomenutli. Zbog svega toga DFC kroz ovu studiju, ali i kroz brojne druge materijale je dao konkretne preporuke upravo za političke partije, za donosioce političkih odluka, ali i za građane, ali i neke eksperte iz različitih oblasti, i upravo smo ukazali da glavni politički nosioci odluka moraju svu svoju pažnju i resurse usmjeriti na dalji proces pridruživanja Evropskoj uniji. Naglasila bih i jačanje institucija u borbi protiv dezimformacionih narativa, i jačanje institucije i otklon od vjerskih organizacija, kako bi se očuvao sekularizam i građanski karakter države - zaključila je Danilović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6RhvWWspuSg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Danilović: Serija RTS-a "Tvrđava" finansirana sa 200.000 eura novca građana Nikšića

Aktivnosti poput okupljanja grupe građana, u nedjelju, na graničnom prelazu Crne Gore sa Albanijom, Božaj, kako bi pružili, kako oni navode, podršku Srbima na Kosovu prepoznaju se kao strani maligni uticaj, koji šire proxy akteri u Crnoj Gori, kazala je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E analitičarka Digitalnog forenzičkog centra Jelena Danilović.
&nbsp;- Okupljeni građani su nosili transparent ‘Kad se vojska na Kosovo vrati’, što predstavlja nastavak kampanje iz maja 2023.godine, kada su takođe određeni akteri, nakon sukoba na Kosovu, u više gradova u Crnoj Gori iscrtavali upravo grafite sa istom porukom. Kako u Crnoj Gori, tako su se grafiti pojavili u Srbiji i u Rusiji. Dakle, uočavamo sinergiju aktera u ovim državama. Takođe, ovo je nastavak kampanje i oz septembra 2023.godine, nakon oružanog sukoba na Kosovu, kada se u određenim, možemo reći, nacionalističkim krugovima u Crnoj Gori, kada su zapravo napadači, putem određenih narativa, predstavljeni kao heroji i žrtve - rekla je Danilović.
&nbsp;Očigledno je, kako je rekla, da ne postoji politička volja i sistematsko djelovanje državnih institucija, da prepoznaju i reaguju na ovakve aktivnosti, što, dodaje ona, samo ide na ruku krajnje desničarskim organizacijama da i dalje sprovode ovakve aktivnosti.
&nbsp;Danilović smatra da nije pozitivna praksa da se organizacijama, portalima, pa i medijima, koji šire netrpeljivost i podižu tenzije, daju javna sredstva. “Potrebna je veća transparentnost, ali i kontrola i nadzor kuda odlaze ta javna sredstva”, istakla je Danilović.
&nbsp;Ne postoji, dodaje ona, institucija koja prati rad portala, te se iz Crne Gore može pristupiti spornim ruskim portalima RT Balkan i Sputnjik Srbija, čije je emitovanje zabranjeno sankcijama Evropske unije.
- Ono sto smo uočili nakon tromjesečnog monitoringa, odnosno praćenja analize sadržaja na ovim portalima jeste da postoji sinergija, da oni plasiraju iste narative, a to su anticrnogorski i proruski narativi.Te hibridne kampanje koje &nbsp;sprovode ti portali zapravo predstavljaju suprotstavljanje evroatlantskom putu kojem Crna Gora teži - naglasila je ona.
&nbsp;Digitalni forezinčki centar je tokom analite spornih portala , Sputnik Srbija i RT Balkan, kako objašnjava Danilović, uočio su mnogo tekstova koji su sadržavali neki oblik manipulacije informacijama, kojima se pokušava uticati na javno mnijenje.
&nbsp;- Ključni narativi koji su prepoznati su da se Rezolucijom o genocidu u Srebrenici Srbi proglašavaju genocidnim narodom. Zatim, da stranci, odnosno zapad, utiču na Crnu Goru i njene odluke i to je, zapravo, onaj narativ koji je sve više prisutan u javnom diskursu, a to je da je Crna Gora “ambasadoristan” i da zapadni partneri, zapadne ambasade i strani centri moći utiču na njenu unutrašnju, ali i vanjsku politiku. Takođe, tu je i narativ da Crna Gora, tokom istorije, nije imala nikog bližeg od Srbije i Rusije, da je Crna Gora podijeljena &nbsp;država, kao narativ, koji je već godinama prisutan, i na šta je DFC ukazivao tokom ranijih monitoringa srpskih tabloida a sada ga primjećujemo i u ruskim medijima, a to je da su Srbi u Crnoj Gori ugroženi - rekla je Danilović.
&nbsp;Građanima je, kako kaže, teško da prepoznaju suptilne narative, jer se njima utiče na emocionalne reakcije, što opet, prema njenim riječima, dovodi do dodatne polarizacije i tenzija u društvu.
&nbsp;- Ono što smo primijetili tokom monitoringa je da određeni mediji, odnosno portali, prosrpski i proruski, u Crnoj Gori, prenose identičan sadržaj &nbsp;RT Balkan i Sputnik Srbija - kazala je ona.
&nbsp;Nepostojanje odgovora državnih institucija i političkih elita, poručuje Danilović, ukazuje da se kroz strani maligni uticaj pokušava oblikovati javno mnjenje.
&nbsp;- Ono što je potrebno jeste jačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na demokratizaciju na izborne procese, jer, zapravo, to je cilj svih tih aktera, da se utiče na izborne procese, da se doprinese daljoj polarizaciji društva, a ako se utiče na izbore i polarizaciju društva to dalje može dovesti do stabilnosti vlasti - zaključila je Danilović.

Danilović: Potrebno ojačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na izborne procese

Novi izvještaj The Wall Street Journal po prvi put detaljno opisuje šta se dogodilo kada su se ukrajinski operateri dronova suočili s konvencionalnim snagama NATO-a tokom vježbe Hedgehog 2025 u Estoniji. Rezultati su bili katastrofalni za savez.
Hedgehog 2025 (na estonskom Siil 2025) okupila je više od 16.000 vojnika iz 12 NATO zemalja u scenariju simulirane ruske invazije širom Estonije.
Mali tim od oko 10 ukrajinskih operatera dronova, koji su igrali ulogu protivničkih snaga, simulirano je uništio 17 oklopnih vozila i izveo 30 udara na druge ciljeve za otprilike pola dana. Dva NATO bataljona praktično su eliminisana.
Autorski tekst objavljen u WSJ oslanja se na svjedočenja učesnika vježbe i estonskih zvaničnika iz oblasti odbrane.
Vježba je simulirala ruski upad preko estonske granice duge 294 kilometra s Rusijom, što je pokrenulo puni odgovor NATO-a prema članu 5. Vježba je trajala od 5. do 23. maja 2025. i uključivala tešku opremu poput britanskih tenkova Challenger 2, jurišnih helikoptera Apache i raketne artiljerije HIMARS. Međutim, najteža oprema nije bila presudna.
U jednom scenariju, borbena grupa od nekoliko hiljada vojnika, uključujući britansku brigadu i estonsku diviziju, pokušala je izvesti napad. Vježbe poput Hedgehoga osmišljene su da testiraju slabosti i ova ih je razotkrila. Tokom napredovanja, snage nisu uzele u obzir kako su dronovi učinili moderno bojište potpuno transparentnim.
Jedan učesnik rekao je za WSJ da se NATO borbena grupa "samo kretala unaokolo, bez ikakvog maskiranja, parkirajući šatore i oklopna vozila". Ishod? "Sve je bilo uništeno".
Tokom vježbe, Ukrajinci su prvi put na estonskom tlu koristili svoj sistem upravljanja bojištem Delta. Delta prikuplja obavještajne podatke u realnom vremenu s dronova, satelita, senzora i ljudskih izvora, zatim koristi vještačku inteligenciju za analizu podataka, identifikaciju ciljeva i koordinaciju udara između komandi i jedinica. Lanac djelovanja je brz: uoči, podijeli, pogodi — sve u roku od nekoliko minuta.
Jedan tim od oko 10 ukrajinskih operatera, u ulozi protivnika, izveo je kontraudar na NATO snage i simulirano uništio 17 oklopnih vozila te izveo dodatnih 30 udara na druge ciljeve za svega pola dana.
Protivničke snage, prema riječima Ajvara Haniotija (Aivar Hanniotti), koji je tokom vježbe koordinirao bespilotne sisteme za Estonsku odbrambenu ligu, "bile su sposobne eliminisati dva bataljona u jednom danu", tako da "u smislu vježbe, oni nakon toga praktično više nisu bili sposobni za borbu".
— NATO strana nije uspjela ni doći do naših timova dronova — rekao je Haniotti za WSJ. Ukupni rezultati za NATO snage opisani su kao "užasni".
Haniotti je predvodio protivničku jedinicu od oko 100 pripadnika, uključujući Estonce i Ukrajince, koja je rasporedila više od 30 dronova protiv NATO trupa na prostoru manjem od 10 kvadratnih kilometara. To je otprilike upola manje zasićenje dronovima nego što ukrajinske snage trenutno trpe na frontu.
Čak i uz manji obim izviđanja nego u stvarnim borbenim uslovima, Haniotti je rekao:
— Nije bilo mogućnosti da se sakriju. Vrlo lako smo pronalazili vozila i mehanizovane jedinice i brzo ih neutralisali udarnim dronovima.
Estonija je već znala da je stara manevarska doktrina mrtva.
Izvještaj WSJ-a potvrđuje ono što je estonski javni servis ERR News prenosio tokom same vježbe. Rezervni major Sten Reiman (Sten Reimann), koji je organizovao učešće sistema Delta, rekao je da je ključna lekcija jasna:
— Stare manevarske taktike, kretanje u velikim dnevnim konvojima, više jednostavno nisu održive na modernom bojištu — naveo je.
Haniotti je tada za ERR izjavio da je bojište "vrvjelo dronovima".
— Toliki broj dronova u zraku tokom vježbe nikada prije nisam vidio. Informacije s dronova prenosile su se u roku od nekoliko minuta — kazao je.
Sigurnosni ekspert i rezervni oficir Ilmar Raag, koji je tokom vježbe bio uz jednu od ukrajinskih grupa dronova, objavio je nakon toga zabrinjavajuću analizu. Ukrajinski piloti dronova procijenili su da bi samo Estoniji u ratnim uslovima bilo potrebno približno 200.000 dronova mjesečno, na osnovu trenutne ukrajinske potrošnje.
Ukrajina je povećala proizvodnju dronova s 2,2 miliona jedinica u 2024. na 4,5 miliona u 2025. NATO saveznici nisu ni blizu takvog industrijskog kapaciteta.
Vježba je također otkrila jaz u obuci. Tokom jednog angažmana, jedan estonski FPV dron uspio je pogoditi neprijateljski tenk. Ukrajinci koji su posmatrali rekli su da je do tog trenutka već 8 do 10 dronova trebalo biti u napadu, jer jedan gotovo nikada nije dovoljan. To nije kritika pojedinačnih operatera, već sistemski problem koji zahtijeva više sredstava, više pilota i temeljno drugačiji pristup strukturi snaga.
Važno je napomenuti: američke trupe nisu učestvovale u vježbi Hedgehog 2025. Evropski odbrambeni zvaničnici odbili su spekulisati o razlozima njihovog izostanka. Taj izostanak sam po sebi šalje snažnu poruku.
Ovaj izvještaj predstavlja do sada najozbiljnije javno upozorenje o jazu u spremnosti NATO-a za ratovanje dronovima.
Suština je brutalno jednostavna: deset ljudi s dronovima i laptopom koji pokreće sistem Delta eliminisalo je za pola dana više borbene moći nego što bi većina NATO bataljona generisala u sedmici konvencionalnih operacija.
To nije problem tehnologije. To je problem doktrine. NATO i dalje trenira, kreće se i ratuje kao da je nebo prazno. Ukrajina je još prije tri godine pokazala da nije.

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate, jer su dio evropskog kontinenta i zato su potencijalno dio Evropske unije, kao i da o tome postoji konsenzus. Merc je to kazao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, odgovarajući na pitanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na jednom od panela, o perspektivi proširenja.
Njemački kancelar je kazao da EU mora ponovo otvoriti strategiju kako da približi zemlje EU, rekavši da osjeća nelagodu zbog ophođenja prema aspirantima. Rekao je i da u sobi sjedi slon i da svi znaju ko je protiv toga, ali se to mora prevazići, aludirajući na Mađarsku, koja koči većinu dogovora EU po pitanju Ukrajine, a gdje će u aprilu biti parlamentarni izbori, koji mogu dovesti do smjene Orbana, prenosi<a href="https://rtcg.me/"> Portal RTCG</a>.
Predsjednik Jakov Milatović je kancelara pitao šta misli o dinamici pristupanja EU i da li vjeruje da je proširenje Unije dobro za konkurentnost Evrope na svjetskoj sceni.
Podsjetimo, Milatović je danas prisustvovao svečanom otvaranju Minhenske bezbjednosne konferencije, jednog od najuticajnijih globalnih foruma na kojem se oblikuju ključne politike bezbjednosti i definišu pravci buduće međunarodne saradnje.

Merc na pitanje Milatovića: Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s delegacijom Senata Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koju su činili senatori Rodžer Viker, Džin Šahin, Džejms Hajs, Kris Marfi, Mark Keli i Ruben Galjego.
Bećirović je poručio da je politika Milorada Dodika šovinistička i nastavak njegove antidejtonske i neodgovorne politike.
On i njegovi najbliži saradnici i dalje predstavljaju faktore destabilizacije Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Umjesto da prestane s antidejtonskim djelovanjem, Dodik ponovo zagovara opasnu politiku koja ugrožava mir, stabilnost i državu Bosnu i Hercegovinu. Evidentno je da njegovi potezi krše i američki Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, usvojen krajem 2025. godine, te je neophodno adekvatnim mjerama zaustaviti njegovo destabilizujuće djelovanje.
Tokom sastanka razgovarano je o energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, s naglaskom na projekat Južne gasne interkonekcije. Bećirović je istakao da Južna gasna interkonekcija predstavlja jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata za Bosnu i Hercegovinu, jer omogućava diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom, jačanje energetske nezavisnosti države i smanjenje sigurnosnih rizika.
— Radi se o projektu od državnog i geopolitičkog značaja, koji direktno doprinosi stabilnosti Bosne i Hercegovine i jačanju njene otpornosti na vanjske pritiske — naglasio je Bećirović.
Član Predsjedništva BiH je posebno podvukao da je snažna i kontinuirana podrška SAD-a ključna za uspješnu realizaciju ovog projekta, te da Južna gasna interkonekcija predstavlja konkretan primjer strateške saradnje Bosne i Hercegovine i SAD-a u oblasti energetike, sigurnosti i ekonomskog razvoja.
Američki senatori su potvrdili da SAD podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te su istakli važnost jačanja energetske otpornosti i strateških infrastrukturnih projekata koji doprinose dugoročnoj stabilnosti države i regiona.

Bećirović razgovarao sa šestoro američkih senatora: Dodikova šovinistička politika ugrožava mir i stabilnost BiH

U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

Tag: jelena-danilovic

Danilović: Neusklađenost u retorici i djelovanju Mandića utiče na evropski put Crne Gore

Danilović: Serija RTS-a "Tvrđava" finansirana sa 200.000 eura novca građana Nikšića

Danilović: Potrebno ojačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na izborne procese

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Merc na pitanje Milatovića: Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate

Bećirović razgovarao sa šestoro američkih senatora: Dodikova šovinistička politika ugrožava mir i stabilnost BiH

Rusija i Ukrajina nastavile napade tokom noći

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO