Lojalnost predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, te istovremeno deklarativno opredjeljenje za evropske integracije, suštinski je primjer političke mimikrije. To može uticati na evropski put zemlje, na urušavanje povjerenja domaće javnosti, ali i međunarodne zajednice, te kompromitaciju crnogorske vanjske politike, kazala je analitičarka Digitalnog forenzičkog centra Jelena Danilović, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Cilj te politička mimikrije u djelovanju Mandića je, kaže, dugoročna destabilizacija institucija u Crnoj Gori.
- Javne izjave, politički potezi i kontinuirano djelovanje u skladu sa agendom “rusko-srpskog sveta” ukazuje na neusklađenost u retorici i djelovanju Andrije Mandića. Upravo u njegovoj izjavi da Crna Gora treba da pristupi Evropskoj uniji uzdignute glave, a ne na koljenima prepoznajemo retoriku, odnosno plasiranje narativa da proces evropskih integracija predstavlja političko poniženje i da Crna Gora na taj način gubi suverenitet i to je ono što je suprotno stvarnim evropskim vrijednostima. Upravo taj narativ prepoznajemo u brojnim srpskim i proruskim medijima, poput neregistrovanog portala IN4S, ali i portalu Borba - naglasila je Danilović.
Analiza DFC-a ukazuje na fenomen širenja Overtonovog prozora, kroz djelovanje političkih i vjerskih aktera. To je proces koji podrazumijeva prihvatanje i realizaciju ideja koje su bile nezamislive za crnogorsko građansko društvo. Overtonov prozor je, kaže Danilović, proces prilikom koga se radikalne ideje i vrijednosti predstavljaju kao prihvatljive crnogorskom društvu. Sa tim procesom se Crna Gora suočava, dodala je, posljednjih pet godina.
- Prosrpske i proruske političke partije, Srpska pravoslavna crkva, proruski i prosrpski mediji, portali, ali i brojna desničarska udruženja i organizacije, svojim djelovanjem usmjeravaju radikalne ideje i vrijednosti, kako bi one postale prihvatljive. U prvom redu tu mislim na negiranje crnogorske državnosti i nezavisnosti, negiranje crnogorskog jezika i crnogorskog identiteta. Takođe, sve češće smo svjedoci revizije istorije i falsifikovanje istorijskih događaja. Pored toga, sve češće promovisanje ideje “srpskog sveta”. Ipak, moram naglasiti da upravo djelovanje pomenutih aktera i njihova sinergija, ukazuju koliko je taj proces odmakao. Vjerujemo da postoji povratak na građanski okvir. Potrebna je konsolidacija i koordinacija, kako političkih aktera, tako i civilnog sektora, eksperata, ali i naučne zajednice, kako bi svi zajedno građanima Crne Gore prikazali prave vrijednosti evropskog demokratskog društva - &nbsp;rekla je Danilović.
Brojne su aktivnosti, objašnjava, u kojima se ogleda strani maligni uticaj, na koje DFC već godinama ukazuje. U posljednjih pet godina, taj uticaj je, kaže, postao mnogo izraženiji kroz medijsko izvještavanje i aktivnosti desničarskih organizacija. Na to ukazuje i Rezolucija Evropskog parlamenta, usvojena 18. juna.
- To nam je potvrda da zapadni partneri uočavaju sa kakvim problemima se suočava Zapadni Balkan, a posebno Crna Gora. Ipak, ne možemo očekivati da naši zapadni partneri rješavaju naše probleme. Problem je što u agendi naših vlasti ne postoji sistemsko i strateško opredjeljenje za borbu protiv stranog malignog uticaja. Strani maligni uticaj se sve češće relativizuje ili čak negira. Crnogorske institucije moraju djelovati u tom pravcu, mora postojati politička volja i snažne, stabilne institucije koje će reagovati, a sigurna sam da ćemo dobiti i podršku naših zapadnih partnera. Zapravo, mi je već imamo, a ovu Rezoluciju možemo doživjeti i kao vid podrške i sugestije nosiocima vlasti da rješavaju taj problem - zaključila je Danilović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtw9cgMpnRA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Danilović: Neusklađenost u retorici i djelovanju Mandića utiče na evropski put Crne Gore

Turistička organizacija Niksić finansirala je troškove ekipe RTS-a za snimanje serije "Tvrđava", kojom se Nikšić prikazuje kao Knin u periodu od 1990.do 1995. godine, iako od takvog projekta nemaju koristi ni građani Nikšića, niti Crne Gore. To nije ni promocija države, a u isto vrijeme crnogorski filmski radnici dobijaju simbolična sredstva za svoje projekte - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, analitičarka Digitalnog forenzičkog centra, Jelena Danilović.
Studija Digitalnog forenzičkog centra pokazala je da je proces evropskih integracija Crne Gore suočen sa ozbiljnim izazovima invazivnih djelovanja prosrpskih i proruskih aktera. Analiza je pokazala da režim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koristi narativ kojim se srpski narod pretvara u žrtvu, sa ciljem političke dominacije, a da Crnoj Gori nedostaje politička volja da se odupre prijetnjama koje mogu ugroziti evropske integracije.
Digitalni forenzički centar već godinama unazad kroz analize i studije, kaže Danilović, ukazuje na snažan maligni uticaj u Srbije, ali, kako kaže, i Rusije.
- Ono što je ključno za ovu studiju, koja predstavlja nastavak naše prethodne studije, jeste kako određene ideje i vrijednosti predstaviti crnogorskom društvu, a da one postanu prihvatljive. Dakle, ideje koje su bile neprihvatljive, da postanu prihvatljive. I upravo to je ono što radi režim u Beogradu, ali i naravno prosrpski proxy akteri u Crnoj Gori. Svi ti uticaji ogledaju se kroz različite sfere, sve te hegemonističke ambicije i hibridni pristupi, kroz političku sferu, putem političkih struktura, ali i kroz ostale društvene sfere, i to je ono što posebno zabrinjava, kroz polja religije, kulture i obrazovanja - rekla je Danilović.
To što srpski predsjednik predstavlja srpski narod kao žrtvu, objašnjava ona, veoma je opasan narativ i to je suptilniji oblik manipulacije informacijama, koji je, kako navodi, teži za prepoznavanje građanima.
- Utiče se na percepciju i stavove građana u važnim društveno političkim pitanja. Upravo režim Aleksandra Vučića pokušava da viktimizira srpsku etničku i nacionalnu pripadnost, a da, zapravo, taj narativ plasira u javnosti, i na taj način da kontrolise sve procese u regionu, pa i u Crnoj Gori. Prosrpske političke strukture u Crnoj Gori prihvataju taj narativ žrtve, i zapravo na tom konceptu i putem te matrice projektuju, ali u posljednje vrijeme i ostvaruju svoje političke ciljeve - istakla je Danilović.
Narativi koji se šire putem političkih struktura, objašnjava ona, putem medija, brojnih aktera, udruženja i organizacija utiču dodatno na već postojeće podjele u društvu, na tenzije, mobilizaciju, i, kako kaže, radikalizaciju društva.
Retorika ugroženosti ima za cilj, podsjeća Danilović, nastavak polarizacije društva, ali i na, ističe ona, na manje brojne narode i Crnogorce u Crnoj Gori.
- Ipak, neophodno je poštovati Ustavom garantovana prava za sve građane naše države u skladu sa karakterom naše države i Ustavom. Definitivno da su opasne najave koje smo mogli čuti nedavno o formiranju određene ustavotvorne skupštine, to je ono što bi bila neka platforma za promjenu Ustava, i scenario koji bi bio definitivno opasan, upravo iz razloga jer bi ugrozio građanski karakter države, ali bi i vodio i nekoj etnofiletizaciji, što bi zapravo podijelilo crnogorsko društvo po etničkim šavovima - naglasila je Danilović.
Upitana ima li granice za miješanje Srpske pravoslavne crkve u crnogorsku politiku, sagovornica Televizije E kaže da su se u posljednjoj studiji detaljno bavili upravo takvim ciljevima, a to je viktimizacija srpskog naroda, kako kaže, kroz narativ takvih organizacija.
- To su jako opasne inicijative, one mogu uticati na dalji proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ono što je problem, i što smo mi ukazivali u našim prethodnim analizama i u ovoj studiji, jesu posebno prijedlog Zakona o stranim agentima, koje autokratski režimi koriste za gušenje slobode govora i za dalju demokratizaciju država. Kroz brojne primjere smo pokazali kako to djeluje, i odakle je poteklo, iz Rusije, ali kako to djeluje i kakve to posljedice ima u brojnim evropskim državama koje su i usvojile takav zakon, ili sličan, ili barem pokušale, i kako je to zaustavilo njihove evropske integracije - kazala je Danilović.
Zakonom o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, koji se predlaže, zapravo bi se, kako kaže, ostvarila kontrola izbornog procesa, i to bi definitivno trasiralo put za ostvarivanje dugoročne strategije “srpskog sveta”.
- Srpska pravoslavna crkva ima ključnu ulogu u ostvarivanju uticaja režima iz Srbije, upravo podržavajući određene političke, odnosno prosrpske političke strukture konkretno. I ranije smo ukazivali na primjere, tokom lokalnih izbora u Nikšiću, ali i nedavnih lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, kada su podržavali određene političke strukture. Srpska pravoslavna crkva koristi taj duhovni uticaj kako bi manipulisala građanima, ali na neki način i mobilisala građane, i ono što se posebno izdvaja u toj ideološkoj matrici djelovanja Srpske pravoslavne crkve u regionu, pa i u Crnoj Gori, jeste svakako etnofiletizam, odnosno crkveni i vjerski nacionalizam - rekla je Danilović.
Studija DFC-a se bavila uticajem Aleksandra Vučića kroz medije, ali i na kulturu i obrazovanje, dodaje ona, koji nijesu manje važni u odnosu na, kako kaže, politički segment.
- Pokušava se uticati na kognitivnu ranjivost kod građana, i na njihove emocije, i posebno kod važnih društveno političkih procesa, i to je ono.što rade srpski mediji, ali i filijale rustih medija u Beogradu RT Balkan i Sputnik Srbija, srpski tabloidi, televizije u Srbiji koje su bliske režimu Aleksandra Vučića, ali i domaći portali, konkretno IN4S, Borba, Alo online, svi oni su uključeni i kroz njih se plasiraju dezinformacioni narativi. Primjer smo dali da su bili uključeni tokom intenzivne kampanje nakon objave rezultata popisa stanovništva u Crnoj Gori - kazala je ona.
Definitivni cilj je da se ugrozi evropski put Crne Gore, poručuje Danilović, i da dođe do erozije, naglašava ona,građanskog uređenja države Crne Gore. 
- Kroz sve primjere hibridnih aktivnosti ukazali smo kakve to može posljedice imati, definitivno usporavanja, ali možda čak i prekidanje evropskog puta. Reakcije državnih institucija nema, a sve manje reakcije imamo i od strane društva. Moramo pomenuti da političke elite u posljednje vrijeme relativizuju, ako ne čak i ignorišu, strane maligne uticaje koji ostavljaju posljedice koje smo pomenutli. Zbog svega toga DFC kroz ovu studiju, ali i kroz brojne druge materijale je dao konkretne preporuke upravo za političke partije, za donosioce političkih odluka, ali i za građane, ali i neke eksperte iz različitih oblasti, i upravo smo ukazali da glavni politički nosioci odluka moraju svu svoju pažnju i resurse usmjeriti na dalji proces pridruživanja Evropskoj uniji. Naglasila bih i jačanje institucija u borbi protiv dezimformacionih narativa, i jačanje institucije i otklon od vjerskih organizacija, kako bi se očuvao sekularizam i građanski karakter države - zaključila je Danilović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6RhvWWspuSg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Danilović: Serija RTS-a "Tvrđava" finansirana sa 200.000 eura novca građana Nikšića

Aktivnosti poput okupljanja grupe građana, u nedjelju, na graničnom prelazu Crne Gore sa Albanijom, Božaj, kako bi pružili, kako oni navode, podršku Srbima na Kosovu prepoznaju se kao strani maligni uticaj, koji šire proxy akteri u Crnoj Gori, kazala je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E analitičarka Digitalnog forenzičkog centra Jelena Danilović.
&nbsp;- Okupljeni građani su nosili transparent ‘Kad se vojska na Kosovo vrati’, što predstavlja nastavak kampanje iz maja 2023.godine, kada su takođe određeni akteri, nakon sukoba na Kosovu, u više gradova u Crnoj Gori iscrtavali upravo grafite sa istom porukom. Kako u Crnoj Gori, tako su se grafiti pojavili u Srbiji i u Rusiji. Dakle, uočavamo sinergiju aktera u ovim državama. Takođe, ovo je nastavak kampanje i oz septembra 2023.godine, nakon oružanog sukoba na Kosovu, kada se u određenim, možemo reći, nacionalističkim krugovima u Crnoj Gori, kada su zapravo napadači, putem određenih narativa, predstavljeni kao heroji i žrtve - rekla je Danilović.
&nbsp;Očigledno je, kako je rekla, da ne postoji politička volja i sistematsko djelovanje državnih institucija, da prepoznaju i reaguju na ovakve aktivnosti, što, dodaje ona, samo ide na ruku krajnje desničarskim organizacijama da i dalje sprovode ovakve aktivnosti.
&nbsp;Danilović smatra da nije pozitivna praksa da se organizacijama, portalima, pa i medijima, koji šire netrpeljivost i podižu tenzije, daju javna sredstva. “Potrebna je veća transparentnost, ali i kontrola i nadzor kuda odlaze ta javna sredstva”, istakla je Danilović.
&nbsp;Ne postoji, dodaje ona, institucija koja prati rad portala, te se iz Crne Gore može pristupiti spornim ruskim portalima RT Balkan i Sputnjik Srbija, čije je emitovanje zabranjeno sankcijama Evropske unije.
- Ono sto smo uočili nakon tromjesečnog monitoringa, odnosno praćenja analize sadržaja na ovim portalima jeste da postoji sinergija, da oni plasiraju iste narative, a to su anticrnogorski i proruski narativi.Te hibridne kampanje koje &nbsp;sprovode ti portali zapravo predstavljaju suprotstavljanje evroatlantskom putu kojem Crna Gora teži - naglasila je ona.
&nbsp;Digitalni forezinčki centar je tokom analite spornih portala , Sputnik Srbija i RT Balkan, kako objašnjava Danilović, uočio su mnogo tekstova koji su sadržavali neki oblik manipulacije informacijama, kojima se pokušava uticati na javno mnijenje.
&nbsp;- Ključni narativi koji su prepoznati su da se Rezolucijom o genocidu u Srebrenici Srbi proglašavaju genocidnim narodom. Zatim, da stranci, odnosno zapad, utiču na Crnu Goru i njene odluke i to je, zapravo, onaj narativ koji je sve više prisutan u javnom diskursu, a to je da je Crna Gora “ambasadoristan” i da zapadni partneri, zapadne ambasade i strani centri moći utiču na njenu unutrašnju, ali i vanjsku politiku. Takođe, tu je i narativ da Crna Gora, tokom istorije, nije imala nikog bližeg od Srbije i Rusije, da je Crna Gora podijeljena &nbsp;država, kao narativ, koji je već godinama prisutan, i na šta je DFC ukazivao tokom ranijih monitoringa srpskih tabloida a sada ga primjećujemo i u ruskim medijima, a to je da su Srbi u Crnoj Gori ugroženi - rekla je Danilović.
&nbsp;Građanima je, kako kaže, teško da prepoznaju suptilne narative, jer se njima utiče na emocionalne reakcije, što opet, prema njenim riječima, dovodi do dodatne polarizacije i tenzija u društvu.
&nbsp;- Ono što smo primijetili tokom monitoringa je da određeni mediji, odnosno portali, prosrpski i proruski, u Crnoj Gori, prenose identičan sadržaj &nbsp;RT Balkan i Sputnik Srbija - kazala je ona.
&nbsp;Nepostojanje odgovora državnih institucija i političkih elita, poručuje Danilović, ukazuje da se kroz strani maligni uticaj pokušava oblikovati javno mnjenje.
&nbsp;- Ono što je potrebno jeste jačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na demokratizaciju na izborne procese, jer, zapravo, to je cilj svih tih aktera, da se utiče na izborne procese, da se doprinese daljoj polarizaciji društva, a ako se utiče na izbore i polarizaciju društva to dalje može dovesti do stabilnosti vlasti - zaključila je Danilović.

Danilović: Potrebno ojačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na izborne procese

Neću da budem predsjednik Bijelog Polja ili poslanik zato što sam Bošnjak - nego zato što želim da budem prepoznat kao dobar čovjek, koji teži društvu svijeta, obrazovanju i profesionalnom integritetu - poručio je potpredsjednik i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević u odgovoru na izjavu Amera Smailovića iz Bošnjačke stranke (BS) koji ga je pozvao da se „zajedno bore za građansku državu u kojoj mu nacionalna pripadnost neće biti smetnja da bude predsjednik Opštine“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsmailovic-abaze-bujrum-kod-nas-da-se-borimo-za-gradansku-drzavu-u-kojoj-ti-nacionalna-pripadnost-nece-biti-smetnja-da-budes-predsjednik-opstine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dizdarević je istakao da je, za one koji ga poznaju, jasno njegovo promišljanje da se interes Bošnjaka ne ostvaruje isključivo kroz funkcije - nego kroz doprinos građanskom društvu i afirmaciji vrijednosti savremenog doba.
- S vašeg stanovišta, to je jako teško za razumjeti? Nijesu fotelje osnovni princip za djelovanje u politici, nikako da se tome naučimo. Funkcije prema meritokratskom, a ne nacionalnom ključu je politika za koju se zalažem i za koju ću se boriti - naglasio je Dizdarević u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAbazDizdarevic%2Fstatus%2F2026266677428535602&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bošnjaci, cijeni on, najviše rade u svoju korist kad rade na građanskoj - a ne etnofederalizovanoj Crnoj Gori.
- Narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku, bez razumijevanja koju vrstu štete dugoročno možete nanijeti građanskoj Crnoj Gori - zaključio je Dizdarević.

Dizdarević Smailoviću: Neću da budem predsjednik Opštine jer sam Bošnjak, narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao je ministra pravde Bojana Božovića kako je moguće da Vlada usvoji inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, a ne za uvođenje srpskog jezika kao službenog.
Knežević je, na vanrednoj sjednici Skupštine na kojoj se razmatra set prijdloga zakona u oblasti pravosuđa, rekao da je Crna Gora nije Crna Gora, nego "ambasadoristana", a da je premijer Johan Satler koji je, kako je rekao, dao nalog da se sve inicijative DNP-a odbiju.
- Pošto ste prošle nedjelje usvojili inicijativu za ustavne promjene iz oblasti pravosuđa, kako može ta inicijativa, a ne za srpski jezik? Kako su to važniji Tužilački i sudski savjet od srpskog jezika kojim govori lingvistička većina? To je vrhunski primjer licemjerstva premijera Milojka Spajića da nas upućuje u Skupštinu da pričamo o srpskom jeziku, a Vlada 15 dana nakon toga donosi inicijativu za ustavnu promjenu u oblasti pravosuđa. Hajde, budite šmekeri, pa ubacite i srpski jezik u tu priču i da se potpuno poravna priča o diskriminaciji i pokušajima da se sprki jezik predstavi kao kočenje evropskog puta Crne Gore - istakao je Knežević u parlamentu.
Umjesto da se povećavaju penzije, predlaže se, navodi on, rast plata sudijama.
- Predložio bih da kažete Satleru da sve sudije i tužioci koji su pravili greške, od kojih će država imati štetu, zatvorimo u onaj tunel i da ih držimo jedno deset dana. Ko pretekne da im damo 30 odsto, ko ne pretekne da ih zatrpamo. Jer nam je država otkopani tunel koji je zacementiran, a svako može da uđe i izađe iz njega - naveo je Knežević.
Na dnevnom redu Skupštine su Predlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Predlog zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Predlog zakona o javnim izvršiteljima i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Knežević je upitao Božovića da li imaju saglasnost Satlera za donošenje ovih izmjena.&nbsp;
- Pojedini visoki državni fucnkcioneri bez njegove saglasnosti ne mogu se ni istuširati. Satler je izazvao ustavnu krizu proške godine, jer je tražio da se penzionišu tri sudije Ustavnog suda. A kada su penzionisali samo sutkinju Draganu Đuranović, pojavio se kao vatrogasac da ugasi krizu. On je tražio i insistirao i najodgovorniji je za inrervenciju u Botunu - kazao je, pored ostalog, Knežević.
<h2>Nikolić: Imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da se dio javnosti s pravom pita zašto sve više preovladava utisak da imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike.
- Imamo institucije koje se pred očima crnogorske javnosti prepucavaju oko odbjeglog spomenika Pavlu Đurišiću, oko odbjeglog Miloša Medenice... Ova država treba za tri godine da postane članica EU, a imamo institucijalnu i političku anariju i pravdu koja je pod sjenkom politike - naglasio je Nikolić.
Stiče se, dodaje on, utisak da se istrage vode gdje postoji politički interes, a gdje je milionska šteta po državu vlada muk.
- Godinama slušamo priču o navodnoj nabavci stotinu kalašnjikova za izbore 2020. godine. Rečeno je da su zakopani po Crnoj Gori. Šta je sa tim predmetom, gdje su pretresi i optužnice? Gdje je informacija šta se spremalo u Crnoj Gori u susret 2020. godini - pitao je Nikolić ministra Božovića.
Uskoro opširnije...

Knežević Božoviću: Budite šmekeri i ubacite srpski jezik u ustavne promjene kao i pravosuđe

Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo presudu Privrednog suda Crne Gore &nbsp;po tužbi „CG SKI“ doo Žabljak i „Baltic International Trading“ iz Talina protiv Crne Gore za naknadu materijalne štete u iznosu od 18.791.841,05 eura i vratio predmet tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
- Tom presudom djelimično je usvojen tužbeni zahtjev i obavezana Crna Gora da na ime naknade materijalne štete isplati tužiocima iznos od 1.369.726,93 eura, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 26. novembra 2024. godine do isplate, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan - naveli su u Apelacionom sudu.
Tužioci tužbeni zahtjev, prema njihovim riječima, zasnivaju na tvrdnjama da je država povrijedila obaveze iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 20. novembra 2018. godine, zaključenog radi realizacije turističkog projekta na lokalitetu bivšeg vojno-turističkog kompleksa „Mediteran“ na Žabljaku.
- Tužioci potražuju naknadu stvarne štete i izgubljene dobiti, tvrdeći da je realizacija projekta onemogućena postupanjem nadležnih organa u vezi sa procedurama zaštite područja Nacionalnog parka „Durmitor“, koje se nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a - pojasnili su u Apelacionom sudu.
Apelacioni sud je odlučujući o žalbama i jedne i druge strane u sporu, ocijenio da prvostepena presuda sadrži bitne povrede odredaba parničnog postupka, da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, kao i da je materijalno pravo za sada pogrešno primijenjeno.&nbsp;
Ovaj sud je posebno ukazao da u prvostepenoj odluci nijesu dati jasni i potpuni razlozi o odlučnim činjenicama koje se tiču odgovornosti države za eventualnu štetu i u vezi sa tim nijesu cijenjene sve relevantne ugovorne odredbe, uključujući međusobne izjave i garancije ugovornih strana, niti je razjašnjena pravna priroda i sadržaj eventualnog mišljenja UNESCO-a, niti ishod upravnog postupka u vezi sa prijavom građenja.
U rješenju je navedeno da je u ponovnom postupku potrebno da prvostepeni sud ima u vidu ukazano, nakon čega će biti u mogućnosti da donese novu na zakonu zasnovanu odluku.

Apelacioni sud ukinuo presudu za naknadu štete za izgradnju turističkog kompleksa na Žabljaku

Jubilarni 150. koncert KIC pop hor pod nazivom „150. muzički zagrljaj“ biće održan u petak, 27. februara 2026. godine, u Atrijumu BIG FASHION Podgorica, sa početkom u 19 sati. Tim povodom gošće i gosti emisije Srećan dan na Televizija E bili su menadžerka hora Snežana Burzan-Vuksanović i dirigent Mladen Čelebić.
Burzan-Vuksanović kaže da članovi hora s nestrpljenjem iščekuju jubilarni nastup.
- Sve je normalno i prirodno, kako će zvučati puno premijernih pjesama, hoćemo li ispuniti zadate ciljeve i slično, baš jedna fina i pozitivna energija - rekla je Burzan-Vuksanović.
Za devet godina postojanja hor je održao ukupno 150 koncerata, od čega 50 antifašističkih i 20 van granica Crne Gore. Prema njenim riječima, iza tog rezultata stoji ogroman rad osnivačice i menadžerke hora, kao i nevladinog udruženja Kutak i Sanje Radusinović, koja je, kako kaže, podrška horu od prvog dana.
- To je ogroman rad uz podršku svih šest dirigenata, svih njih pojedinačno i grupno, svi su dali određenu količinu njihove sopstvene energije i znanja ulažući u hor. Prva proba je održana 1. marta 2017. Tada nas je bilo 25–26, a već sljedeća proba je bilo pedesetak ljudi, toliko nas je i danas. Ne nastupaju svi, neko dolazi samo zbog hobija, izlaska iz kuće, pjevanja - istakla je Burzan-Vuksanović.
Dirigent Čelebić naglašava da je i nekoliko dana pred koncert u muzici dragocjeno vrijeme.
- Mi imamo još tri probe, u četvrtak je generalna proba i ja sam čovjek kojem uoči probe nešto sine u glavi, uvijek su neke ideje prisutne. Što se tiče programa, spremnosti i volje, već večeras bi mogli da održimo koncert - zaključio je Čelebić.
Jubilarni „150. muzički zagrljaj“ biće prilika da publika još jednom potvrdi snažnu vezu sa horom koji gotovo deceniju njeguje zajedništvo kroz muziku.

Tag: jelena-danilovic