Lojalnost predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, te istovremeno deklarativno opredjeljenje za evropske integracije, suštinski je primjer političke mimikrije. To može uticati na evropski put zemlje, na urušavanje povjerenja domaće javnosti, ali i međunarodne zajednice, te kompromitaciju crnogorske vanjske politike, kazala je analitičarka Digitalnog forenzičkog centra Jelena Danilović, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Cilj te politička mimikrije u djelovanju Mandića je, kaže, dugoročna destabilizacija institucija u Crnoj Gori.
- Javne izjave, politički potezi i kontinuirano djelovanje u skladu sa agendom “rusko-srpskog sveta” ukazuje na neusklađenost u retorici i djelovanju Andrije Mandića. Upravo u njegovoj izjavi da Crna Gora treba da pristupi Evropskoj uniji uzdignute glave, a ne na koljenima prepoznajemo retoriku, odnosno plasiranje narativa da proces evropskih integracija predstavlja političko poniženje i da Crna Gora na taj način gubi suverenitet i to je ono što je suprotno stvarnim evropskim vrijednostima. Upravo taj narativ prepoznajemo u brojnim srpskim i proruskim medijima, poput neregistrovanog portala IN4S, ali i portalu Borba - naglasila je Danilović.
Analiza DFC-a ukazuje na fenomen širenja Overtonovog prozora, kroz djelovanje političkih i vjerskih aktera. To je proces koji podrazumijeva prihvatanje i realizaciju ideja koje su bile nezamislive za crnogorsko građansko društvo. Overtonov prozor je, kaže Danilović, proces prilikom koga se radikalne ideje i vrijednosti predstavljaju kao prihvatljive crnogorskom društvu. Sa tim procesom se Crna Gora suočava, dodala je, posljednjih pet godina.
- Prosrpske i proruske političke partije, Srpska pravoslavna crkva, proruski i prosrpski mediji, portali, ali i brojna desničarska udruženja i organizacije, svojim djelovanjem usmjeravaju radikalne ideje i vrijednosti, kako bi one postale prihvatljive. U prvom redu tu mislim na negiranje crnogorske državnosti i nezavisnosti, negiranje crnogorskog jezika i crnogorskog identiteta. Takođe, sve češće smo svjedoci revizije istorije i falsifikovanje istorijskih događaja. Pored toga, sve češće promovisanje ideje “srpskog sveta”. Ipak, moram naglasiti da upravo djelovanje pomenutih aktera i njihova sinergija, ukazuju koliko je taj proces odmakao. Vjerujemo da postoji povratak na građanski okvir. Potrebna je konsolidacija i koordinacija, kako političkih aktera, tako i civilnog sektora, eksperata, ali i naučne zajednice, kako bi svi zajedno građanima Crne Gore prikazali prave vrijednosti evropskog demokratskog društva - &nbsp;rekla je Danilović.
Brojne su aktivnosti, objašnjava, u kojima se ogleda strani maligni uticaj, na koje DFC već godinama ukazuje. U posljednjih pet godina, taj uticaj je, kaže, postao mnogo izraženiji kroz medijsko izvještavanje i aktivnosti desničarskih organizacija. Na to ukazuje i Rezolucija Evropskog parlamenta, usvojena 18. juna.
- To nam je potvrda da zapadni partneri uočavaju sa kakvim problemima se suočava Zapadni Balkan, a posebno Crna Gora. Ipak, ne možemo očekivati da naši zapadni partneri rješavaju naše probleme. Problem je što u agendi naših vlasti ne postoji sistemsko i strateško opredjeljenje za borbu protiv stranog malignog uticaja. Strani maligni uticaj se sve češće relativizuje ili čak negira. Crnogorske institucije moraju djelovati u tom pravcu, mora postojati politička volja i snažne, stabilne institucije koje će reagovati, a sigurna sam da ćemo dobiti i podršku naših zapadnih partnera. Zapravo, mi je već imamo, a ovu Rezoluciju možemo doživjeti i kao vid podrške i sugestije nosiocima vlasti da rješavaju taj problem - zaključila je Danilović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtw9cgMpnRA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Danilović: Neusklađenost u retorici i djelovanju Mandića utiče na evropski put Crne Gore

Turistička organizacija Niksić finansirala je troškove ekipe RTS-a za snimanje serije "Tvrđava", kojom se Nikšić prikazuje kao Knin u periodu od 1990.do 1995. godine, iako od takvog projekta nemaju koristi ni građani Nikšića, niti Crne Gore. To nije ni promocija države, a u isto vrijeme crnogorski filmski radnici dobijaju simbolična sredstva za svoje projekte - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, analitičarka Digitalnog forenzičkog centra, Jelena Danilović.
Studija Digitalnog forenzičkog centra pokazala je da je proces evropskih integracija Crne Gore suočen sa ozbiljnim izazovima invazivnih djelovanja prosrpskih i proruskih aktera. Analiza je pokazala da režim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koristi narativ kojim se srpski narod pretvara u žrtvu, sa ciljem političke dominacije, a da Crnoj Gori nedostaje politička volja da se odupre prijetnjama koje mogu ugroziti evropske integracije.
Digitalni forenzički centar već godinama unazad kroz analize i studije, kaže Danilović, ukazuje na snažan maligni uticaj u Srbije, ali, kako kaže, i Rusije.
- Ono što je ključno za ovu studiju, koja predstavlja nastavak naše prethodne studije, jeste kako određene ideje i vrijednosti predstaviti crnogorskom društvu, a da one postanu prihvatljive. Dakle, ideje koje su bile neprihvatljive, da postanu prihvatljive. I upravo to je ono što radi režim u Beogradu, ali i naravno prosrpski proxy akteri u Crnoj Gori. Svi ti uticaji ogledaju se kroz različite sfere, sve te hegemonističke ambicije i hibridni pristupi, kroz političku sferu, putem političkih struktura, ali i kroz ostale društvene sfere, i to je ono što posebno zabrinjava, kroz polja religije, kulture i obrazovanja - rekla je Danilović.
To što srpski predsjednik predstavlja srpski narod kao žrtvu, objašnjava ona, veoma je opasan narativ i to je suptilniji oblik manipulacije informacijama, koji je, kako navodi, teži za prepoznavanje građanima.
- Utiče se na percepciju i stavove građana u važnim društveno političkim pitanja. Upravo režim Aleksandra Vučića pokušava da viktimizira srpsku etničku i nacionalnu pripadnost, a da, zapravo, taj narativ plasira u javnosti, i na taj način da kontrolise sve procese u regionu, pa i u Crnoj Gori. Prosrpske političke strukture u Crnoj Gori prihvataju taj narativ žrtve, i zapravo na tom konceptu i putem te matrice projektuju, ali u posljednje vrijeme i ostvaruju svoje političke ciljeve - istakla je Danilović.
Narativi koji se šire putem političkih struktura, objašnjava ona, putem medija, brojnih aktera, udruženja i organizacija utiču dodatno na već postojeće podjele u društvu, na tenzije, mobilizaciju, i, kako kaže, radikalizaciju društva.
Retorika ugroženosti ima za cilj, podsjeća Danilović, nastavak polarizacije društva, ali i na, ističe ona, na manje brojne narode i Crnogorce u Crnoj Gori.
- Ipak, neophodno je poštovati Ustavom garantovana prava za sve građane naše države u skladu sa karakterom naše države i Ustavom. Definitivno da su opasne najave koje smo mogli čuti nedavno o formiranju određene ustavotvorne skupštine, to je ono što bi bila neka platforma za promjenu Ustava, i scenario koji bi bio definitivno opasan, upravo iz razloga jer bi ugrozio građanski karakter države, ali bi i vodio i nekoj etnofiletizaciji, što bi zapravo podijelilo crnogorsko društvo po etničkim šavovima - naglasila je Danilović.
Upitana ima li granice za miješanje Srpske pravoslavne crkve u crnogorsku politiku, sagovornica Televizije E kaže da su se u posljednjoj studiji detaljno bavili upravo takvim ciljevima, a to je viktimizacija srpskog naroda, kako kaže, kroz narativ takvih organizacija.
- To su jako opasne inicijative, one mogu uticati na dalji proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ono što je problem, i što smo mi ukazivali u našim prethodnim analizama i u ovoj studiji, jesu posebno prijedlog Zakona o stranim agentima, koje autokratski režimi koriste za gušenje slobode govora i za dalju demokratizaciju država. Kroz brojne primjere smo pokazali kako to djeluje, i odakle je poteklo, iz Rusije, ali kako to djeluje i kakve to posljedice ima u brojnim evropskim državama koje su i usvojile takav zakon, ili sličan, ili barem pokušale, i kako je to zaustavilo njihove evropske integracije - kazala je Danilović.
Zakonom o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, koji se predlaže, zapravo bi se, kako kaže, ostvarila kontrola izbornog procesa, i to bi definitivno trasiralo put za ostvarivanje dugoročne strategije “srpskog sveta”.
- Srpska pravoslavna crkva ima ključnu ulogu u ostvarivanju uticaja režima iz Srbije, upravo podržavajući određene političke, odnosno prosrpske političke strukture konkretno. I ranije smo ukazivali na primjere, tokom lokalnih izbora u Nikšiću, ali i nedavnih lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, kada su podržavali određene političke strukture. Srpska pravoslavna crkva koristi taj duhovni uticaj kako bi manipulisala građanima, ali na neki način i mobilisala građane, i ono što se posebno izdvaja u toj ideološkoj matrici djelovanja Srpske pravoslavne crkve u regionu, pa i u Crnoj Gori, jeste svakako etnofiletizam, odnosno crkveni i vjerski nacionalizam - rekla je Danilović.
Studija DFC-a se bavila uticajem Aleksandra Vučića kroz medije, ali i na kulturu i obrazovanje, dodaje ona, koji nijesu manje važni u odnosu na, kako kaže, politički segment.
- Pokušava se uticati na kognitivnu ranjivost kod građana, i na njihove emocije, i posebno kod važnih društveno političkih procesa, i to je ono.što rade srpski mediji, ali i filijale rustih medija u Beogradu RT Balkan i Sputnik Srbija, srpski tabloidi, televizije u Srbiji koje su bliske režimu Aleksandra Vučića, ali i domaći portali, konkretno IN4S, Borba, Alo online, svi oni su uključeni i kroz njih se plasiraju dezinformacioni narativi. Primjer smo dali da su bili uključeni tokom intenzivne kampanje nakon objave rezultata popisa stanovništva u Crnoj Gori - kazala je ona.
Definitivni cilj je da se ugrozi evropski put Crne Gore, poručuje Danilović, i da dođe do erozije, naglašava ona,građanskog uređenja države Crne Gore. 
- Kroz sve primjere hibridnih aktivnosti ukazali smo kakve to može posljedice imati, definitivno usporavanja, ali možda čak i prekidanje evropskog puta. Reakcije državnih institucija nema, a sve manje reakcije imamo i od strane društva. Moramo pomenuti da političke elite u posljednje vrijeme relativizuju, ako ne čak i ignorišu, strane maligne uticaje koji ostavljaju posljedice koje smo pomenutli. Zbog svega toga DFC kroz ovu studiju, ali i kroz brojne druge materijale je dao konkretne preporuke upravo za političke partije, za donosioce političkih odluka, ali i za građane, ali i neke eksperte iz različitih oblasti, i upravo smo ukazali da glavni politički nosioci odluka moraju svu svoju pažnju i resurse usmjeriti na dalji proces pridruživanja Evropskoj uniji. Naglasila bih i jačanje institucija u borbi protiv dezimformacionih narativa, i jačanje institucije i otklon od vjerskih organizacija, kako bi se očuvao sekularizam i građanski karakter države - zaključila je Danilović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6RhvWWspuSg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Danilović: Serija RTS-a "Tvrđava" finansirana sa 200.000 eura novca građana Nikšića

Aktivnosti poput okupljanja grupe građana, u nedjelju, na graničnom prelazu Crne Gore sa Albanijom, Božaj, kako bi pružili, kako oni navode, podršku Srbima na Kosovu prepoznaju se kao strani maligni uticaj, koji šire proxy akteri u Crnoj Gori, kazala je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E analitičarka Digitalnog forenzičkog centra Jelena Danilović.
&nbsp;- Okupljeni građani su nosili transparent ‘Kad se vojska na Kosovo vrati’, što predstavlja nastavak kampanje iz maja 2023.godine, kada su takođe određeni akteri, nakon sukoba na Kosovu, u više gradova u Crnoj Gori iscrtavali upravo grafite sa istom porukom. Kako u Crnoj Gori, tako su se grafiti pojavili u Srbiji i u Rusiji. Dakle, uočavamo sinergiju aktera u ovim državama. Takođe, ovo je nastavak kampanje i oz septembra 2023.godine, nakon oružanog sukoba na Kosovu, kada se u određenim, možemo reći, nacionalističkim krugovima u Crnoj Gori, kada su zapravo napadači, putem određenih narativa, predstavljeni kao heroji i žrtve - rekla je Danilović.
&nbsp;Očigledno je, kako je rekla, da ne postoji politička volja i sistematsko djelovanje državnih institucija, da prepoznaju i reaguju na ovakve aktivnosti, što, dodaje ona, samo ide na ruku krajnje desničarskim organizacijama da i dalje sprovode ovakve aktivnosti.
&nbsp;Danilović smatra da nije pozitivna praksa da se organizacijama, portalima, pa i medijima, koji šire netrpeljivost i podižu tenzije, daju javna sredstva. “Potrebna je veća transparentnost, ali i kontrola i nadzor kuda odlaze ta javna sredstva”, istakla je Danilović.
&nbsp;Ne postoji, dodaje ona, institucija koja prati rad portala, te se iz Crne Gore može pristupiti spornim ruskim portalima RT Balkan i Sputnjik Srbija, čije je emitovanje zabranjeno sankcijama Evropske unije.
- Ono sto smo uočili nakon tromjesečnog monitoringa, odnosno praćenja analize sadržaja na ovim portalima jeste da postoji sinergija, da oni plasiraju iste narative, a to su anticrnogorski i proruski narativi.Te hibridne kampanje koje &nbsp;sprovode ti portali zapravo predstavljaju suprotstavljanje evroatlantskom putu kojem Crna Gora teži - naglasila je ona.
&nbsp;Digitalni forezinčki centar je tokom analite spornih portala , Sputnik Srbija i RT Balkan, kako objašnjava Danilović, uočio su mnogo tekstova koji su sadržavali neki oblik manipulacije informacijama, kojima se pokušava uticati na javno mnijenje.
&nbsp;- Ključni narativi koji su prepoznati su da se Rezolucijom o genocidu u Srebrenici Srbi proglašavaju genocidnim narodom. Zatim, da stranci, odnosno zapad, utiču na Crnu Goru i njene odluke i to je, zapravo, onaj narativ koji je sve više prisutan u javnom diskursu, a to je da je Crna Gora “ambasadoristan” i da zapadni partneri, zapadne ambasade i strani centri moći utiču na njenu unutrašnju, ali i vanjsku politiku. Takođe, tu je i narativ da Crna Gora, tokom istorije, nije imala nikog bližeg od Srbije i Rusije, da je Crna Gora podijeljena &nbsp;država, kao narativ, koji je već godinama prisutan, i na šta je DFC ukazivao tokom ranijih monitoringa srpskih tabloida a sada ga primjećujemo i u ruskim medijima, a to je da su Srbi u Crnoj Gori ugroženi - rekla je Danilović.
&nbsp;Građanima je, kako kaže, teško da prepoznaju suptilne narative, jer se njima utiče na emocionalne reakcije, što opet, prema njenim riječima, dovodi do dodatne polarizacije i tenzija u društvu.
&nbsp;- Ono što smo primijetili tokom monitoringa je da određeni mediji, odnosno portali, prosrpski i proruski, u Crnoj Gori, prenose identičan sadržaj &nbsp;RT Balkan i Sputnik Srbija - kazala je ona.
&nbsp;Nepostojanje odgovora državnih institucija i političkih elita, poručuje Danilović, ukazuje da se kroz strani maligni uticaj pokušava oblikovati javno mnjenje.
&nbsp;- Ono što je potrebno jeste jačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na demokratizaciju na izborne procese, jer, zapravo, to je cilj svih tih aktera, da se utiče na izborne procese, da se doprinese daljoj polarizaciji društva, a ako se utiče na izbore i polarizaciju društva to dalje može dovesti do stabilnosti vlasti - zaključila je Danilović.

Danilović: Potrebno ojačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na izborne procese

U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

Rusija i Ukrajina nastavile napade tokom noći

U riječkoj luci dogodila se večeras pomorska nesreća u kojoj se teretni brod sudario sa brodom ‘‘Galeb‘‘, plovećom rezidencijom Josipa Broza Tita, doživotnog predsjednika i maršala nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Nesreća se dogodila dok je Galeb bio usidren na riječkom lukobranu, a tokom manevrisanja, u njega je udario teretni brod DENIZ AKAY, koji plovi pod zastavom Barbadosa i trebalo je da isplovi iz Rijeke ka Turskoj, prenosi Index.hr.
Kapetan: Najvjerovatnije otkazao pogonski sistem
Kapetan Lučke uprave Rijeka Darko Glažar saopštio je da je, prema prvim informacijama, turskom brodu najvjerovatnije otkazao pogonski sistem i da mu je odmah zabranjeno isplovljavanje iz luke dok se ne utvrde sve potrebne činjenice u ovom sudaru.
Takođe, prema prvim informacijama, niko nije povrijeđen, a šteta na oba broda biće naknadno utvrđena, navodi hrvatski portal.
Galeb ili Brod mira je bio školski brod Jugoslovenske ratne mornarice i rezidencijalna jahta koju je koristio predsjednik SFRJ Josip Broz Tito na svojim brojnim putovanjima i za ugošćivanje brojnih državnika i poznatih osoba.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1814927609125719&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Incident u Rijeci: Teretnjak udario u slavni Titov brod

Ministarka javnih radova Majda Adžović saopštila je da je projekat Velje brdo projekat ogromnih gabarita, te da iziskuje vrijeme. Međutim, najavjuje da će prva zgrada biti započeta tokom 2026. godine.
- U ovom trenutku paralelno su u toku četiri procesa na nivou Ministarstva javnih radova, kao i u saradnji sa Ministarstvom prostornog planiranja, gdje je u toku urbanističko-arhitektonski konkurs za prvi blok koji će obuhvatiti prvi set zgrada u okviru Veljeg brda - istakla je Adžović u emisiji Okvir na TVCG, prenosi <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/adzovic-prva-zgrada-u-projektu-velje-brdo-bice-zapoceta-ove-godine-nema-razmisljanja-o-vanrednim-izborima-5337418">Dan.&nbsp;</a>
Ona kaže i da je za realizaciju ovako ogromnog projekta potrebno primarno dovesti infrastrukturu.
- Uskoro možemo da očekujemo početak radova što se tiče same saobraćajnice, odnosno ovog dijela infrastrukture. Do 31. marta je rok za dostavljanje rješenja u odnosu na urbanističko-arhitektonski konkurs koji je Ministarstvo prostornog planiranja raspisalo. Neka dinamika koja je dogovorena na koordinacionom tijelu koje prati realizaciju projekta Velje brdo jeste da se komisiji, koja je zaista, sa aspekta same sadržine i članova koji je čine, a koja će ocjenjivati ova rješenja, gdje imate i eksperte iz Hrvatske i Srbije, ali naravno i domaće eksperte, tokom aprila omogući ocjenjivanje pristiglih rješenja, da bi Ministarstvo prostornog planiranja tokom maja Ministarstvu javnih radova dostavilo izabrano rješenje kako bismo mi pristupili raspisivanju tendera po principu 'projektuj i izgradi' za prvu zgradu u okviru bloka koji će biti osmišljen - kaže ona.
- Ono što mogu sa sigurnošću reći jeste da će prva zgrada biti započeta tokom 2026. godine. Paralelno teče proces izrade pravila za dodjelu tih prvih stanova i načina finansiranja. Tako da, imajući u vidu da dva procesa teku paralelno, mi zaista možemo očekivati da tokom 2026. godine, u odnosu na prvu zgradu koja će već biti započeta, imamo i sproveden proces u smislu dodjele tih stanova i, kako je kolega Slaven Radunović najavio, zaključivanje ugovora po principu "ključ u ruke" - kaže Adžović.
<h3>"Vlada stabilna, usmjerena na ulazak u EU"</h3>
Adžović kaže da je Vlada stabilna, i da je izlazak ministarke iz redova DNP-a i potpredsjendika Vlade Miluna Zogovića nije poljuljao.&nbsp;
- Vlada funkcioniše, kao što i sami vidite. Mislim da je, u smislu sveopšte atmosfere, prijeko potrebno da krenemo naprijed i taj dio nadgornjavanja prebacimo na teren projekata i onoga što je dobro za građane, kako bismo ostvarili svoju osnovnu funkciju, a to je da radimo u korist građana Crne Gore - rekla je ona.
Smatra da je ministrka saobraćaja Maja Vukićević radila sjajan posao.&nbsp;
- Što se same saradnje tiče, imajući u vidu da projekti iz oblasti saobraćaja zajedno sa projektima Ministarstva javnih radova čine kapitalni budžet Crne Gore, smatram da je ono što je učinila zaista veliko. Žao mi je što je odluka koja je donijeta, i način na koji je donijeta od strane gospodina Kneževića, dovela do toga da jednu takvu ministarku Vlada izgubi. Međutim, s druge strane, to je prije svega politička odluka i odluka je bila na samom Kneževiću - ocijenila je Adžović.
Nije htjela da govori o personalnim rješenjima za te pozicije, ali najavljuje da će Vlada brzo donijeti te odluke.
- Što se tiče budućih postavljenja, vjerujem da ćemo jako brzo imati i ta imena. Jednostavno, kao što sam i na samom startu rekla, posao neće nikog da čeka. U pravu ste da pokrivanje resora po principu koordinacije dosta može da uspori rad. A što se tiče imena i onoga što je u opticaju, kao što sam i na startu rekla, kako vjerujem u viziju premijera Spajića što se tiče same Vlade, tako vjerujem i u ovaj dio kadriranja. Svakako, koalicioni aranžman je tu. Tako da ono što vam mogu reći jeste da očekujemo da će to biti brzo. A što se imena tiče, ne bih licitirala - istakla je ona.
Adžović naglašava da je Vlada je stabilna.
- Što se tiče vanrednih izbora, apsolutno nema razmišljanja o tome na nivou Vlade. Usmjereni smo ka ulasku Crne Gore u EU i ispunjenje naših obaveza. Evo i danas imamo nastavak sjednice koja je otpočela juče na insistiranje premijera Milojka Spajića, kako bismo se apsolutno posvetili poglavljima. Tako da, što se nestabilnosti tiče, nema je. Što se tiče rada, ima ga i Vlada radi i nastavlja da radi - poručila je ministarka.&nbsp;
Crna Gora i SAD u pregovorima o G2G sporazumu, potpisivanje do kraja 2026.
Ministarka Adžović je kazala da neposredno prije susreta samog premijera sa sekretarom za finansije Sjedinjenih Američkih Država u Davosu, sekretar Marko Rubio dao je zeleno svjetlo i Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, te je proslijeđena nota sa saglasnošću vrha administracije SAD da Crna Gora i Sjedinjene Američke Države uđu u pregovaranje i, u krajnjem, potpisivanje međudržavnog sporazuma G2G između dvije zemlje.Adžović: Prva zgrada u projektu Velje brdo biće započeta ove godine, nema razmišljanja o vanrednim izborima
- U toj prvoj iteraciji, kroz notu dostavljenu od sekretara Rubija, dostavljen je i prvi nacrt sačinjen od strane Sjedinjenih Američkih Država, tako da je materijal koji je djelimično prisutan u javnosti upravo odluka koju je Vlada Crne Gore donijela da otpočne pregovore na bazi tog prvog nacrta. Taj prvi nacrt pokazao je interesovanje, prije svega američkih partnera, u odnosu na potencijalne projekte u Crnoj Gori. Oni obuhvataju Jadransko-jonski koridor, koji bi podrazumijevao Jadranski auto-put, izgradnju gasovoda, kao i optički kabl, ali i projekte u oblasti energetike sa fokusom na obnovljive izvore energije - istakla je Adžović.
Kako je navela, ono što je u javnosti prisutno jeste da je Vlada Crne Gore, kroz usvajanje informacije o interesovanju Sjedinjenih Američkih Država da se zaključi ovaj sporazum, ovlastila Ministarstvo javnih radova da vodi ove pregovore i mi ćemo već narednog petka imati prvi sastanak sa Stejt departmentom na ovu temu, kako bi razmijenili komentare i očekivanja u odnosu na sporazum.
- Dakle, ono što je prisutno jeste prvenstveno interesovanje američkih partnera, a na vaše pitanje da li se do kraja 2026. očekuje potpisivanje, mogu vam reći da, u odnosu na samo interesovanje američkih partnera, ukoliko bude išlo dosadašnjom dinamikom – da - istakla je Adžović.

Adžović: Prva zgrada u projektu Velje brdo biće započeta ove godine, nema razmišljanja o vanrednim izborima

Narodna stranka Bangladeša (BNP) proglasila je danas pobjedu na parlamentarnim izborima i obezbijedila sebi većinu u Narodnoj skupštini.
Pobjedu je na Iksu (X) saopštio medijski tim te stranke, dok je rivalska stranka Džamat-e-Islami izrazila zabrinutost zbog navodnog kašnjenja rezultata jučerašnjeg glasanja.
Izborna komisija još nije objavila konačan broj glasova, ali je nekoliko lokalnih medija izvijestilo da je BNP prešla cenzus od 151 mjesta potrebnog za većinu u parlamentu od 350 članova, što uključuje 50 rezervisanih mjesta za žene, koja su proporcionalno raspoređena među pobjedničkim strankama.
Na čelu BNP-a je šezdesetogodišnji Tarik Rahman, kandidat za premijera koji se vratio u Bangladeš u decembru nakon 17 godina provedenih u samoegzilu u Londonu i sin bivše premijerke Halede Zije.
Pobjedu su čestitale Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Daki, kao i zvaničnici Pakistana i Indije.
- SAD se raduju saradnji s vama na postizanju zajedničkih ciljeva prosperiteta i bezbjednosti za obje naše zemlje - napisao je u čestitki američki ambasador u Bangladešu Brent T. Kristensen.
Indija je pomogla Bangladešu da stekne nezavisnost od Pakistana kroz rat 1971. godine i imala je dobre odnose s tom zemljom tokom vlasti bivše premijerke Šeik Hasine, koja je, nakon masovnih srednjoškolskih i studentskih demonstracija u avgustu 2024. godine, pobjegla iz zemlje.
Na jučerašnjim izborima se za mjesta u parlamentu protiv BNP-a takmičila koalicija od 11 stranaka, predvođena islamističkom Džamat-e-Islami, koja je osvojila skoro 80 poslaničkih mjesta, prenose lokalne televizije.
Ta islamistička stranka se žalila na kašnjenja rezultata u nekoliko izbornih jedinica, kao i na, kako tvrdi, sumnjive gubitke u više dijelova zemlje.
Nacionalna građanska partija, koju su osnovali studentski lideri i koja se kasnije pridružila koaliciji pod Džamat-e-Islami, takođe je ostavila svoj trag, sa najmanje četiri osvojena mandata.
Jučerašnji izbori u Bangladešu bili su prvi od masovne studentske pobune u julu 2024. godine, nakon koje je premijerka Hasina pobjegla u Indiju.
Glasanje je održano uporedo s referendumom za političke reforme, koje uključuju ograničenje premijerskog mandata i jaču kontrolu izvršne vlasti.
BNP je ranije bojkotovala nekoliko izbora i optužila Hasininu vladu i njenu stranku Avami ligu za namještanje glasova i političku represiju.
Sukob Rahmanove i Hasinine stranke godinama je definisao politički život u Bangladešu, a Avami ligi je učešće na jučerašnjim izborima bilo zabranjeno.

Tag: jelena-danilovic

Danilović: Neusklađenost u retorici i djelovanju Mandića utiče na evropski put Crne Gore

Danilović: Serija RTS-a "Tvrđava" finansirana sa 200.000 eura novca građana Nikšića

Danilović: Potrebno ojačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na izborne procese

Rusija i Ukrajina nastavile napade tokom noći

(VIDEO) Incident u Rijeci: Teretnjak udario u slavni Titov brod

Adžović: Prva zgrada u projektu Velje brdo biće započeta ove godine, nema razmišljanja o vanrednim izborima

Nacionalistička partija Bangladeša proglasila pobjedu na parlamentarnim izborima

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO