Lojalnost predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, te istovremeno deklarativno opredjeljenje za evropske integracije, suštinski je primjer političke mimikrije. To može uticati na evropski put zemlje, na urušavanje povjerenja domaće javnosti, ali i međunarodne zajednice, te kompromitaciju crnogorske vanjske politike, kazala je analitičarka Digitalnog forenzičkog centra Jelena Danilović, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Cilj te politička mimikrije u djelovanju Mandića je, kaže, dugoročna destabilizacija institucija u Crnoj Gori.
- Javne izjave, politički potezi i kontinuirano djelovanje u skladu sa agendom “rusko-srpskog sveta” ukazuje na neusklađenost u retorici i djelovanju Andrije Mandića. Upravo u njegovoj izjavi da Crna Gora treba da pristupi Evropskoj uniji uzdignute glave, a ne na koljenima prepoznajemo retoriku, odnosno plasiranje narativa da proces evropskih integracija predstavlja političko poniženje i da Crna Gora na taj način gubi suverenitet i to je ono što je suprotno stvarnim evropskim vrijednostima. Upravo taj narativ prepoznajemo u brojnim srpskim i proruskim medijima, poput neregistrovanog portala IN4S, ali i portalu Borba - naglasila je Danilović.
Analiza DFC-a ukazuje na fenomen širenja Overtonovog prozora, kroz djelovanje političkih i vjerskih aktera. To je proces koji podrazumijeva prihvatanje i realizaciju ideja koje su bile nezamislive za crnogorsko građansko društvo. Overtonov prozor je, kaže Danilović, proces prilikom koga se radikalne ideje i vrijednosti predstavljaju kao prihvatljive crnogorskom društvu. Sa tim procesom se Crna Gora suočava, dodala je, posljednjih pet godina.
- Prosrpske i proruske političke partije, Srpska pravoslavna crkva, proruski i prosrpski mediji, portali, ali i brojna desničarska udruženja i organizacije, svojim djelovanjem usmjeravaju radikalne ideje i vrijednosti, kako bi one postale prihvatljive. U prvom redu tu mislim na negiranje crnogorske državnosti i nezavisnosti, negiranje crnogorskog jezika i crnogorskog identiteta. Takođe, sve češće smo svjedoci revizije istorije i falsifikovanje istorijskih događaja. Pored toga, sve češće promovisanje ideje “srpskog sveta”. Ipak, moram naglasiti da upravo djelovanje pomenutih aktera i njihova sinergija, ukazuju koliko je taj proces odmakao. Vjerujemo da postoji povratak na građanski okvir. Potrebna je konsolidacija i koordinacija, kako političkih aktera, tako i civilnog sektora, eksperata, ali i naučne zajednice, kako bi svi zajedno građanima Crne Gore prikazali prave vrijednosti evropskog demokratskog društva - &nbsp;rekla je Danilović.
Brojne su aktivnosti, objašnjava, u kojima se ogleda strani maligni uticaj, na koje DFC već godinama ukazuje. U posljednjih pet godina, taj uticaj je, kaže, postao mnogo izraženiji kroz medijsko izvještavanje i aktivnosti desničarskih organizacija. Na to ukazuje i Rezolucija Evropskog parlamenta, usvojena 18. juna.
- To nam je potvrda da zapadni partneri uočavaju sa kakvim problemima se suočava Zapadni Balkan, a posebno Crna Gora. Ipak, ne možemo očekivati da naši zapadni partneri rješavaju naše probleme. Problem je što u agendi naših vlasti ne postoji sistemsko i strateško opredjeljenje za borbu protiv stranog malignog uticaja. Strani maligni uticaj se sve češće relativizuje ili čak negira. Crnogorske institucije moraju djelovati u tom pravcu, mora postojati politička volja i snažne, stabilne institucije koje će reagovati, a sigurna sam da ćemo dobiti i podršku naših zapadnih partnera. Zapravo, mi je već imamo, a ovu Rezoluciju možemo doživjeti i kao vid podrške i sugestije nosiocima vlasti da rješavaju taj problem - zaključila je Danilović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtw9cgMpnRA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Danilović: Neusklađenost u retorici i djelovanju Mandića utiče na evropski put Crne Gore

Turistička organizacija Niksić finansirala je troškove ekipe RTS-a za snimanje serije "Tvrđava", kojom se Nikšić prikazuje kao Knin u periodu od 1990.do 1995. godine, iako od takvog projekta nemaju koristi ni građani Nikšića, niti Crne Gore. To nije ni promocija države, a u isto vrijeme crnogorski filmski radnici dobijaju simbolična sredstva za svoje projekte - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, analitičarka Digitalnog forenzičkog centra, Jelena Danilović.
Studija Digitalnog forenzičkog centra pokazala je da je proces evropskih integracija Crne Gore suočen sa ozbiljnim izazovima invazivnih djelovanja prosrpskih i proruskih aktera. Analiza je pokazala da režim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koristi narativ kojim se srpski narod pretvara u žrtvu, sa ciljem političke dominacije, a da Crnoj Gori nedostaje politička volja da se odupre prijetnjama koje mogu ugroziti evropske integracije.
Digitalni forenzički centar već godinama unazad kroz analize i studije, kaže Danilović, ukazuje na snažan maligni uticaj u Srbije, ali, kako kaže, i Rusije.
- Ono što je ključno za ovu studiju, koja predstavlja nastavak naše prethodne studije, jeste kako određene ideje i vrijednosti predstaviti crnogorskom društvu, a da one postanu prihvatljive. Dakle, ideje koje su bile neprihvatljive, da postanu prihvatljive. I upravo to je ono što radi režim u Beogradu, ali i naravno prosrpski proxy akteri u Crnoj Gori. Svi ti uticaji ogledaju se kroz različite sfere, sve te hegemonističke ambicije i hibridni pristupi, kroz političku sferu, putem političkih struktura, ali i kroz ostale društvene sfere, i to je ono što posebno zabrinjava, kroz polja religije, kulture i obrazovanja - rekla je Danilović.
To što srpski predsjednik predstavlja srpski narod kao žrtvu, objašnjava ona, veoma je opasan narativ i to je suptilniji oblik manipulacije informacijama, koji je, kako navodi, teži za prepoznavanje građanima.
- Utiče se na percepciju i stavove građana u važnim društveno političkim pitanja. Upravo režim Aleksandra Vučića pokušava da viktimizira srpsku etničku i nacionalnu pripadnost, a da, zapravo, taj narativ plasira u javnosti, i na taj način da kontrolise sve procese u regionu, pa i u Crnoj Gori. Prosrpske političke strukture u Crnoj Gori prihvataju taj narativ žrtve, i zapravo na tom konceptu i putem te matrice projektuju, ali u posljednje vrijeme i ostvaruju svoje političke ciljeve - istakla je Danilović.
Narativi koji se šire putem političkih struktura, objašnjava ona, putem medija, brojnih aktera, udruženja i organizacija utiču dodatno na već postojeće podjele u društvu, na tenzije, mobilizaciju, i, kako kaže, radikalizaciju društva.
Retorika ugroženosti ima za cilj, podsjeća Danilović, nastavak polarizacije društva, ali i na, ističe ona, na manje brojne narode i Crnogorce u Crnoj Gori.
- Ipak, neophodno je poštovati Ustavom garantovana prava za sve građane naše države u skladu sa karakterom naše države i Ustavom. Definitivno da su opasne najave koje smo mogli čuti nedavno o formiranju određene ustavotvorne skupštine, to je ono što bi bila neka platforma za promjenu Ustava, i scenario koji bi bio definitivno opasan, upravo iz razloga jer bi ugrozio građanski karakter države, ali bi i vodio i nekoj etnofiletizaciji, što bi zapravo podijelilo crnogorsko društvo po etničkim šavovima - naglasila je Danilović.
Upitana ima li granice za miješanje Srpske pravoslavne crkve u crnogorsku politiku, sagovornica Televizije E kaže da su se u posljednjoj studiji detaljno bavili upravo takvim ciljevima, a to je viktimizacija srpskog naroda, kako kaže, kroz narativ takvih organizacija.
- To su jako opasne inicijative, one mogu uticati na dalji proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ono što je problem, i što smo mi ukazivali u našim prethodnim analizama i u ovoj studiji, jesu posebno prijedlog Zakona o stranim agentima, koje autokratski režimi koriste za gušenje slobode govora i za dalju demokratizaciju država. Kroz brojne primjere smo pokazali kako to djeluje, i odakle je poteklo, iz Rusije, ali kako to djeluje i kakve to posljedice ima u brojnim evropskim državama koje su i usvojile takav zakon, ili sličan, ili barem pokušale, i kako je to zaustavilo njihove evropske integracije - kazala je Danilović.
Zakonom o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, koji se predlaže, zapravo bi se, kako kaže, ostvarila kontrola izbornog procesa, i to bi definitivno trasiralo put za ostvarivanje dugoročne strategije “srpskog sveta”.
- Srpska pravoslavna crkva ima ključnu ulogu u ostvarivanju uticaja režima iz Srbije, upravo podržavajući određene političke, odnosno prosrpske političke strukture konkretno. I ranije smo ukazivali na primjere, tokom lokalnih izbora u Nikšiću, ali i nedavnih lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, kada su podržavali određene političke strukture. Srpska pravoslavna crkva koristi taj duhovni uticaj kako bi manipulisala građanima, ali na neki način i mobilisala građane, i ono što se posebno izdvaja u toj ideološkoj matrici djelovanja Srpske pravoslavne crkve u regionu, pa i u Crnoj Gori, jeste svakako etnofiletizam, odnosno crkveni i vjerski nacionalizam - rekla je Danilović.
Studija DFC-a se bavila uticajem Aleksandra Vučića kroz medije, ali i na kulturu i obrazovanje, dodaje ona, koji nijesu manje važni u odnosu na, kako kaže, politički segment.
- Pokušava se uticati na kognitivnu ranjivost kod građana, i na njihove emocije, i posebno kod važnih društveno političkih procesa, i to je ono.što rade srpski mediji, ali i filijale rustih medija u Beogradu RT Balkan i Sputnik Srbija, srpski tabloidi, televizije u Srbiji koje su bliske režimu Aleksandra Vučića, ali i domaći portali, konkretno IN4S, Borba, Alo online, svi oni su uključeni i kroz njih se plasiraju dezinformacioni narativi. Primjer smo dali da su bili uključeni tokom intenzivne kampanje nakon objave rezultata popisa stanovništva u Crnoj Gori - kazala je ona.
Definitivni cilj je da se ugrozi evropski put Crne Gore, poručuje Danilović, i da dođe do erozije, naglašava ona,građanskog uređenja države Crne Gore. 
- Kroz sve primjere hibridnih aktivnosti ukazali smo kakve to može posljedice imati, definitivno usporavanja, ali možda čak i prekidanje evropskog puta. Reakcije državnih institucija nema, a sve manje reakcije imamo i od strane društva. Moramo pomenuti da političke elite u posljednje vrijeme relativizuju, ako ne čak i ignorišu, strane maligne uticaje koji ostavljaju posljedice koje smo pomenutli. Zbog svega toga DFC kroz ovu studiju, ali i kroz brojne druge materijale je dao konkretne preporuke upravo za političke partije, za donosioce političkih odluka, ali i za građane, ali i neke eksperte iz različitih oblasti, i upravo smo ukazali da glavni politički nosioci odluka moraju svu svoju pažnju i resurse usmjeriti na dalji proces pridruživanja Evropskoj uniji. Naglasila bih i jačanje institucija u borbi protiv dezimformacionih narativa, i jačanje institucije i otklon od vjerskih organizacija, kako bi se očuvao sekularizam i građanski karakter države - zaključila je Danilović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6RhvWWspuSg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Danilović: Serija RTS-a "Tvrđava" finansirana sa 200.000 eura novca građana Nikšića

Aktivnosti poput okupljanja grupe građana, u nedjelju, na graničnom prelazu Crne Gore sa Albanijom, Božaj, kako bi pružili, kako oni navode, podršku Srbima na Kosovu prepoznaju se kao strani maligni uticaj, koji šire proxy akteri u Crnoj Gori, kazala je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E analitičarka Digitalnog forenzičkog centra Jelena Danilović.
&nbsp;- Okupljeni građani su nosili transparent ‘Kad se vojska na Kosovo vrati’, što predstavlja nastavak kampanje iz maja 2023.godine, kada su takođe određeni akteri, nakon sukoba na Kosovu, u više gradova u Crnoj Gori iscrtavali upravo grafite sa istom porukom. Kako u Crnoj Gori, tako su se grafiti pojavili u Srbiji i u Rusiji. Dakle, uočavamo sinergiju aktera u ovim državama. Takođe, ovo je nastavak kampanje i oz septembra 2023.godine, nakon oružanog sukoba na Kosovu, kada se u određenim, možemo reći, nacionalističkim krugovima u Crnoj Gori, kada su zapravo napadači, putem određenih narativa, predstavljeni kao heroji i žrtve - rekla je Danilović.
&nbsp;Očigledno je, kako je rekla, da ne postoji politička volja i sistematsko djelovanje državnih institucija, da prepoznaju i reaguju na ovakve aktivnosti, što, dodaje ona, samo ide na ruku krajnje desničarskim organizacijama da i dalje sprovode ovakve aktivnosti.
&nbsp;Danilović smatra da nije pozitivna praksa da se organizacijama, portalima, pa i medijima, koji šire netrpeljivost i podižu tenzije, daju javna sredstva. “Potrebna je veća transparentnost, ali i kontrola i nadzor kuda odlaze ta javna sredstva”, istakla je Danilović.
&nbsp;Ne postoji, dodaje ona, institucija koja prati rad portala, te se iz Crne Gore može pristupiti spornim ruskim portalima RT Balkan i Sputnjik Srbija, čije je emitovanje zabranjeno sankcijama Evropske unije.
- Ono sto smo uočili nakon tromjesečnog monitoringa, odnosno praćenja analize sadržaja na ovim portalima jeste da postoji sinergija, da oni plasiraju iste narative, a to su anticrnogorski i proruski narativi.Te hibridne kampanje koje &nbsp;sprovode ti portali zapravo predstavljaju suprotstavljanje evroatlantskom putu kojem Crna Gora teži - naglasila je ona.
&nbsp;Digitalni forezinčki centar je tokom analite spornih portala , Sputnik Srbija i RT Balkan, kako objašnjava Danilović, uočio su mnogo tekstova koji su sadržavali neki oblik manipulacije informacijama, kojima se pokušava uticati na javno mnijenje.
&nbsp;- Ključni narativi koji su prepoznati su da se Rezolucijom o genocidu u Srebrenici Srbi proglašavaju genocidnim narodom. Zatim, da stranci, odnosno zapad, utiču na Crnu Goru i njene odluke i to je, zapravo, onaj narativ koji je sve više prisutan u javnom diskursu, a to je da je Crna Gora “ambasadoristan” i da zapadni partneri, zapadne ambasade i strani centri moći utiču na njenu unutrašnju, ali i vanjsku politiku. Takođe, tu je i narativ da Crna Gora, tokom istorije, nije imala nikog bližeg od Srbije i Rusije, da je Crna Gora podijeljena &nbsp;država, kao narativ, koji je već godinama prisutan, i na šta je DFC ukazivao tokom ranijih monitoringa srpskih tabloida a sada ga primjećujemo i u ruskim medijima, a to je da su Srbi u Crnoj Gori ugroženi - rekla je Danilović.
&nbsp;Građanima je, kako kaže, teško da prepoznaju suptilne narative, jer se njima utiče na emocionalne reakcije, što opet, prema njenim riječima, dovodi do dodatne polarizacije i tenzija u društvu.
&nbsp;- Ono što smo primijetili tokom monitoringa je da određeni mediji, odnosno portali, prosrpski i proruski, u Crnoj Gori, prenose identičan sadržaj &nbsp;RT Balkan i Sputnik Srbija - kazala je ona.
&nbsp;Nepostojanje odgovora državnih institucija i političkih elita, poručuje Danilović, ukazuje da se kroz strani maligni uticaj pokušava oblikovati javno mnjenje.
&nbsp;- Ono što je potrebno jeste jačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na demokratizaciju na izborne procese, jer, zapravo, to je cilj svih tih aktera, da se utiče na izborne procese, da se doprinese daljoj polarizaciji društva, a ako se utiče na izbore i polarizaciju društva to dalje može dovesti do stabilnosti vlasti - zaključila je Danilović.

Danilović: Potrebno ojačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na izborne procese

Delegati Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine podnijeli su Tužilaštvu Bosne i Hercegovine krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, koja se odnosi na njegove posljednje izjave kojima se, kako navode, vrijeđa i ponižava bošnjački narod.
- Krivična prijava se odnosi na intervju koji je Dodik dao jednoj američkoj televiziji, te na pres konferenciju koju je održao u nedjelju na izborni dan- izjavio je za Radio Slobodna Evropa jedan od delegata Safet Softić.
Dodik je na konferenciji za novinare tokom proglašavanja pobjednika izbora za predsjednika RS-a u nedjelju naveče, 8. februara, izjavio da "mislim da će ove balije u Sarajevu požaliti Milorada Dodika kad vide šta će Siniša Karan uraditi".
Na novinarsko pitanje u vezi toga, Dodik je rekao da "oko onog 'balije', to sam čuo od Dine Konakovića, pa nema nikakve krivične odgovornosti".
- To sam namjerno uradio da vidim kakvi su dupli standardi. Sad sam ja taj koji trebam krivično da odgovaram, a nije Dino Konaković koji je svoj narod nazvao balijama. Ja se izvinjavam svakome ko je uvrijeđen, ja znam dosta dobrih Bošnjaka, muslimana- kazao je Dodik.
Iz Kluba bošnjačkog naroda navode da su prijavu podnijeli zbog krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145.a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Krivični zakon Bosne i Hercegovine, u članu 145a, zabranjuje "javno izazivanje i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje", predviđajući i zatvorsku kaznu.
U saopštenju za javnost se dodaje da Dodikove izjave nisu jedine, "već predstavljaju kontinuitet izjava unazad nekoliko godina kojima se vrijeđa i ponižava bošnjački narod".
U saopštenju se dodaje da će Klub bošnjačkog naroda pred institucijama Bosne i Hercegovine zaduženim za izvršenje sudskih presuda pokrenuti pitanje "potpunog izvršenja presude Suda Bosne i Hercegovine, kojom je Milorad Dodik nedavno pravosnažno osuđen".
- Ovo se naročito odnosi na poštivanje pravnih posljedica osude, a posebno kada je u pitanju vršenje dužnosti predsjednika političke stranke- navodi se u saopštenju Kluba.
Sud BiH osudio je početkom augusta prošle godine pravosnažno osudio Milorada Dodika, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, nakon čega mu je oduzet predsjednički mandat.
Osuđen je na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanje javne funkcije.

Podnijeta krivična prijava protiv Dodika zbog vrijeđanja bošnjačkog naroda

Savjetnica predsjednika Crne Gore za održivi razvoj Olivera Vukajlović saopštila je da je inicijativa predsjednika države za ustavno utvrđivanje prava na neradnu nedjelju i dane državnih praznika zasnovana na potrebi jačanja pravne sigurnosti, socijalne pravde i dugoročne stabilnosti društva, te da predstavlja jedino dugoročno održivo rješenje sa jasnim uporištem u Ustavu.
Kako je navela, predložena dopuna člana 64 Ustava Crne Gore ima za cilj uspostavljanje opšteg pravila prema kojem zaposleni ne rade nedjeljom, kao ni u dane državnih i drugih praznika, uz jasno predviđenu mogućnost da se zakonom propišu izuzeci u djelatnostima u kojima je rad neophodan radi zaštite javnog interesa.
– Time se ne zaustavlja ekonomija, već se uvodi ustavni okvir koji omogućava balans između prava zaposlenih i potreba privrede, uz veću predvidivost i stabilnost poslovnog ambijenta – istakla je Vukajlović.
Ona je podsjetila da je inicijativa za promjenu Ustava pokrenuta nakon odluke Ustavnog suda, kojom je ukinut postojeći zakonski model neradne nedjelje zbog nedostatka adekvatnog ustavnog uporišta. U tom kontekstu, kako je kazala, predsjednik Crne Gore smatrao je svojom institucionalnom obavezom da predloži rješenje koje će spriječiti pravnu nesigurnost i ponavljanje istih dilema u budućnosti.
Vukajlović je naglasila da inicijativa ni na koji način ne dovodi u pitanje ulogu Socijalnog savjeta, niti značaj socijalnog dijaloga.
– Naprotiv, otvorena i argumentovana rasprava svih socijalnih partnera neophodna je kako bi se, kroz zakonodavni okvir, precizno uredili izuzeci i osigurala dosljedna i pravedna primjena ustavnog principa – kazala je ona, dodajući da je upravo kroz dijalog moguće uvažiti specifičnosti pojedinih djelatnosti.
Kako je saopšteno, predloženo rješenje ima uporište i u praksi pojedinih država Evropske unije, poput Njemačke, u kojoj su nedjelja i državni praznici ustavno prepoznati kao dani odmora, uz jasno propisane izuzetke u djelatnostima od posebnog javnog interesa.
Vukajlović je poručila da predsjednik Crne Gore i njegov Kabinet ostaju čvrsto posvećeni dijalogu sa svim relevantnim akterima, uz uvjerenje da predloženo rješenje istovremeno štiti dostojanstvo rada, porodični život zaposlenih i dugoročnu održivost crnogorske ekonomije.
– Rasprava o ovoj temi treba da se vodi odgovorno i argumentovano, sa ciljem jačanja ustavnosti, društvene kohezije i zaštite dugoročnog javnog interesa – zaključila je Vukajlović.

Vukajlović: Ustavna zaštita neradne nedjelje jača pravnu sigurnost i stabilnost društva

Predsjedništvo Socijalističke narodne partije na danas održanoj sjednici usvojilo je predloge za potpredsjednike partije, kao i predlog za sekretara i ministra sporta i mladih.
Glavni odbor te partije o ovim predlozima odlučivaće na sjednici koja će se održati večeras.
Za potpresdjednike partije predsjedništvo SNP-a na čelu sa Vladimirom Jokovićem predložio je &nbsp;Slađanu Kaluđerović, Mitra Baraca, Miru Paunović, &nbsp;Zorana Terzića i Krsta Rađenovića.
Takođe, predsjedništvo je za generalnog sekretara predložilo Dragana Vukića, a za ministra sporta i mladih Zorana Jojića, saznaje Dan.
Jojić je obavljao funkciju generalnog direktora Direktorata za sport u Ministarstvu sporta i mladih i trebalo bi da zamijeni Dragoslava Šćekića, koji je razriješen dužnosti nakon što je napustio SNP i osnovao svoju političku partiju.

Večeras sjednica GO SNP-a: Vukić kandidat za sekretara, Jojić za ministra

NATO posvećuje veliku pažnju regionu Zapadnog Balkana, posebno imajući u vidu zabrinjavajuće trendove posljednjih godina, rekao je zvaničnik NATO-a, ističući da za stabilnost regiona veliku odgovornost snose lokalni lideri.
U razgovoru sa novinarima sa Zapadnog Balkana u Briselu, zvaničnik je rekao da Zapadni Balkan ima stratešku važnost i da NATO ostaje čvrsto posvećen dugoročnoj stabilnosti, te da „neće dozvoliti da se pojavi bezbjednosni vakuum u regionu“.
- Vidimo neke zabrinjavajuće trendove u regionu, posebno posljednjih nekoliko godina, što zahtijeva pažljivo praćenje razvoja situacije - rekao je zvaničnik, podsjetivši da su incidenti na Kosovu 2023. godine izazvali veliku zabrinutost među saveznicima, jer to ne utiče samo na Kosovo, već ima potencijal da izazove šire posljedice.
Pored toga, zvaničnik je ukazao i na druge zabrinjavajuće trendove na Zapadnom Balkanu, kao što su dezinformacione kampanje, hibridne prijetnje, političke tenzije, retorika koja izaziva podjele i nepostojanje napretka u dijalogu Srbije i Kosova.
- Ne vidimo potencijal za eskalaciju, bar ne u ovom trenutku, ali vidimo mnogo razloga da ostanemo oprezni i angažovani i da nastavimo da pažljivo pratimo situaciju, što NATO čini i nastaviće to da radi - kazao je zvaničnik.
On je rekao da ono što se dešava u regionu ne dešava se u vakuumu.
- Region takođe nije imun na spoljašnje trendove i prijetnje, a ovaj region je možda još ranjiviji zbog političke i bezbjednosne osjetljivosti, zbog čega vjerujemo da NATO, kao stabilizujući akter, i drugi međunarodni igrači imaju razloga da budu oprezniji i angažovaniji - kazao je zvaničnik.
NATO zajedno sa Evropskom unijom i međunarodnom zajednicom podržava mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, ali to ne mogu da postignu sami, istakao je zvaničnik i dodao da je ogromna odgovornost na lokalnim liderima.
- Lokalni političari i lideri imaju odgovornost za održavanje stabilnosti u svojim zemljama i zato pozivamo lidere u BiH, Srbiji i na Kosovu da se konstruktivno angažuju kako bi se postigao prosperitet, trajni mir, stabilnost i napredak u reformama i procesima integracija - rekao je zvaničnik novinarima uoči sastanka ministara odbrane članica NATO-a, 12. februara.
Zvaničnik je naveo da je Srbija važan partner NATO-a za regionalnu stabilnost i da je jačanje odnosa u obostranom interesu, ponovo ističući da zapadni vojni savez traži punu odgovornost za napad na pripadnike KFOR-a u maju 2023. godine u Zvečanu i sukobe u selu Banjska u septembru iste godine.
On je rekao da postoje redovni kontakti generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uključujući i pitanja incidenata na Kosovu.
Kako je podsjetio, poslije 2023. godine povećan je broj pripadnika KFOR-a za 1.000 vojnika, ali se zbog poboljšane bezbjednosne situacije broj trupa ponovo postepeno smanjuje na nivo prije 2023. godine.
KFOR trenutno ima više od 4.600 pripadnika iz 33 zemlje i daje „opipljiv doprinos miru i stabilnosti u regionu“, rekao je zvaničnik.
Ipak, kako je istakao, jasno je da rješenje „nije vojno rješenje, već kroz politički dijalog“, i NATO zato podržava dijalog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU i nada se da će uskoro biti postignut određeni napredak, jer je to od ključne važnosti za dugotrajnu stabilnost u regionu.
- Nije samo na međunarodnoj zajednici, već na akterima u regionu da preduzmu neophodne korake i postignu kompromis u cilju trajnog rješenja - kazao je zvaničnik.
NATO je otvoren da dalje širi partnerstvo sa Srbijom, zasnovano na međusobnom povjerenju i poštovanju zajedničkih vrijednosti, rekao je zvaničnik i dodao da postoje mogućnosti za unapređenje saradnje u okviru Partnerstva za mir ove godine, kada se obilježava 20 godina tog partnerstva.
NATO takođe podržava naučne projekte institucija u zemljama regiona u oblasti bezbjednosti, u okviru programa Nauka za mir i bezbjednost, u kojem Srbija učestvuje sa 11 projekata.

Zvaničnik NATO: Zabrinjavajući trendovi na Z. Balkanu zahtijevaju pažljivo praćenje situacije

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: jelena-danilovic