<p>Dok građani iščekuju da li će još jedan komad države na skoro vijek biti izdat stranim investitorima, glavni akteri cijele priče u javnim nastupima se „gađaju“ milijardama, (ne)namjerno zbunjuju javnost, konstantno bombarduju brojkama i obećanjima koja se mijenjaju gotovo svakog dana, ocijenili su u portalu Raskrinkavanje.me.</p>
<p>Kako navode u tom portalu, u susret glasanju o Prijedlogu zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina, dolazimo u situaciju da glavni investitor „buši balon“ vrijedan 35 milijardi eura, što je iznos investicije koji je prethodno najavljen građanima i građankama Crne Gore. &nbsp;</p>
<p>- Ipak, to što je <b>Mohamed Alabar </b>javno saopštio (arhivirano) da još uvijek nema plan niti projekat za Veliku Plažu (lokalitet koji se najčešće pominje kao predmet interesovanja arapskog investitora) kao ni da crnogorska Vlada i političari “ne znaju šta se sve tamo može graditi”, nije spriječilo premijera Crne Gore <b>Milojka Spajića </b>da licitira brojkama investicije za koju je u jednom trenutku utvrdio da može biti uloženo i “više od 35 milijardi eura - kazala je<b> Jelena Jovanović</b>, izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me.</p>
<p>Da se ne radi o nespretnoj formulaciji ili pogrešnoj procjeni, navodi Jovanović, govori i činjenica da je Spajić najmanje četiri puta javno govorio o pomenutom iznosu.&nbsp;</p>
<h2>Šta nam je i kad premijer saopštavao?&nbsp;</h2>
<p>Na konferenciji za novinare (arhivirano) održanoj 21. marta nakon sjednice Vlade premijer je rekao da je Vlada usvojila okvirni ekonomski sporazum o saradnji sa UAE koji je istekao je 2022. godine, te da je proširen opus saradnje i da sada on podrazumijeva i turizam i ugostiteljstvo, izgradnju infrastrukture, poljoprivredu, inovacije i nove tehnologije. Spajić je odgovarajući na pitanje o ulaganju kompanije Eagle Hills i preduzetnika Mohameda Alabara, kazao da je na pomolu vrlo važan projekat, koji bi donio velike benefite državi Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Tada je, pozivajući političare da se suzdrže od “neopreznih i populističkih izjava” saopštio i konkretne brojke.</p>
<p>- Ako je jedan čovjek koji ponudi 20-30 milijardi eura nepoželjan, kakva je to poruka investitorima generalno - pitao je Spajić.&nbsp;</p>
<p>Nekoliko dana kasnije, u toku Premijerskog sata (arhivirano) koji je održan 26. marta, govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE-e, Spajić je rekao da je u pitanju projekat za koji se bori čak i američki predsjednik Donald Tramp.&nbsp;</p>
<p>- Ovo nema nigdje na Balkanu, predsjednik Tramp se bori za ovakve investicije, to u vaše vrijeme nije moglo da se zamisli, 35 milijardi investicija. Ja vas molim da se manemo populizma i loših praksi koje tjeraju investitore - poručio je Spajić.&nbsp;</p>
<p>Istu brojku premijer Spajić je iznio i na konferenciji za medije nakon 75. sjednice Vlade.&nbsp;</p>
<p>- Mislim da je broj investitora koji mogu da iznesu investiciju od 35 milijardi ekstremno ograničen, odnosno vjerovatno ih imate dva ili tri investitora na svijetu. Tender se obično radi kada imate makar deset potencijalnih kompanija koje bi se mogle uključiti. To je prva stvar, a druga stvar izgubili biste opciju da imate garanciju države za ovakav jedan projekat - kazao je predsjednik Vlade.&nbsp;</p>
<p>Na istoj konferenciji poručio je i da u Vladi očekuju da se lokalne zajednice odgovorno ponašaju, te da je loptica prebačena na njihov teren.&nbsp;</p>
<p>- Ajde sad je prebačena lopta na njihov teren, da vidimo kako će se oni ponašati. Odgovorno prema svojoj budućnosti, prema velikim investitorima i prema velikim mogućnostima. Pa da vidimo, ako se oni budu neodgovorno ponašali neka preuzmu to što su propustili i neka objašnjavaju i svojoj djeci i svojim unucima da su propustili 35 milijardi investicija u svoju opštinu. Neka oni nose taj teret - dodao je Spajić.&nbsp;</p>
<p>U intervjuu Javnom servisu od 8. aprila premijer je kazao da Vlada čeka pismo namjere zvaničnika Ujedinjenih Arapskih Emirata koji mogu garantovati kredibilitet investitora, ali i otkriti sve detalje.&nbsp;</p>
<p>- U neformalnoj komunikaciji nam je rečeno da su mogućnosti velike i da mogućnosti idu do 35 milijardi eura koje sam spomenuo na pres konferenciji, ali to zavisi od nas - rekao je Spajić.</p>
<p>Kako kaže Jovanović, ni u jednoj od navedenih izjava, kao dio cifre od 35 milijardi eura, premijer nije pominjao potencijalni širi uticaj projekta, efekte koje će izazvati na tržištu, niti dugoročne projekcije.</p>
<h2>Alabar: Iznos od 35 milijardi – ne razmatramo&nbsp;</h2>
<p>Da sve zavisi od nas – misli i arapski investitor Mohamed Alabar. Ali, ipak ima nešto drugačiju računicu.&nbsp;</p>
<p>- Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo - rekao je Alabar Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) (arhivirano) odgovarajući na upit o tome kako je moguća investicija od 35 milijardi u Ulcinju.&nbsp;</p>
<p>Moguće je, međutim, kazao je da suma od 35 milijardi odražava širi ekonomski uticaj projekta.</p>
<p>- Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti - dodao je potencijalni investitor u intervjuu koji je objavljen 16. aprila.</p>
<p>Ni u jednom trenutku, napominje Jovanović, Alabar nije pomenuo iznos ulaganja od 30 ili 35 milijardi eura u kontekstu investicija, kako je to prethodno saopštavao Spajić.</p>
<h2>Ministarka demantovala – ne znamo šta</h2>
<p>Nakon što je Alabar saopštio da njegova kompanija ne razmatra cifru u iznosu od 35 milijardi eura, novoizabrana ministarka javnih radova <b>Majda Adžović</b> je kazala (arhivirno) da je “cifra koja se pominje od 30-35 miliona eura (op-ad milijardi) cjelokupan projekat, a ne konkretna investicija samog investitora nego ono što će ona da izazove na tržištu”.</p>
<p>Međutim, istog dana, nakon izjave ministarke Adžović, premijer Spajić je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, pred kojim se raspravljalo o dokumentima u okviru sporazuma sa UAE, kazao da je 35 milijardi eura “konzervativna brojka i da ona može biti i veća”.</p>
<p>- Da li garantujem za 35 milijardi? Ja ne mogu da garantujem ali sporazumi omogućavaju da privučemo te investicije, a potencijal je da privučemo i preko 35 milijardi... 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Ne mogu da garantujem za UAE ali je potencijal ogroman - naglasio je on i dodao da investicije ne idu u državnu kasu već u ekonomiju i BDP.</p>
<h2>“Kratak put od 3 do 15 milijardi”</h2>
<p>Uoči glasanja u Skupštini, Alabar je u izjavi za Javni servis, kazao da je premijer komentarisao da ukoliko postoje investicije u - na primjer, Veliku plažu, tokom godina može se prema njegovim procjenama vratiti zemlji više od 40 milijardi eura.</p>
<p>U nastavku obraćanja Alabar je iznosio različite podatke, o tome, kako u zavisnosti od investicije i odgovora države, ona može iznositi milijardu eura, da sa recimo “tri milijarde može lako otići na 15 milijardi eura”, kao i da je njegova početna ideja bila dvije i po milijarde eura investicija. Kazao je i da se radi o ulaganju u periodu od 10 do 15 godina, a ne odjednom.</p>
<p>Spajić je naknadno u Skupštini, u kasnim jutarnjim satima, kazao da je sporazumom predviđena saradnja u industriji, tehnologijama u oblasti bezbjednosti, vazduhoplovstvu, trgovini, malim i srednjim preduzećima, elektronskoj upravi i ostalim oblastima…&nbsp;</p>
<p>Spajić je naveo da je o tome pričao kada je govorio o 35 milijardi, te da se poslanici ne izjašnjavaju o pojedinačnim projektima već da svi ovi projekti zbirno iznose 35 milijardi eura.</p>
<p>- Sve navedeno potvrđuje da Spajić nije govorio o efektima investicije na tržištu, kako tvrdi ministarka, jer to jednostavno nije pomenuo ni u jednoj od izjava kada je govorio u kontekstu iznosa od 35 milijardi eura - ocjenjuje Jovanović.</p>
<p>Ostaje nejasno, kaže ona, kako je uopšte moguće znati kumulativne efekte investicije za koje i sami potencijalni investitor kaže da još uvijek nema ni plan niti projekat (bar tako tvrdi), niti je definisano o kojoj tačno investiciji se radi, na kojim lokalitetima, u kom obimu...&nbsp;</p>
<p>- Da zaključimo, nakon svega izgovorenog, objavljenog, licitiranog, građani Crne Gore ne mogu imati “predstavu” o kolikoj se zapravo investiciji radi i kakvi bi bili njeni efekti. Sve zahvaljujući upravo onoj instituciji, koja se svakodnevno zaklinje u transparentnost, a koja je jedina nadležna i dužna da im sve to do detalja objasni umjesto što ih “izluđuje” brojkama koje im ništa ne znače - zaključila je Jovanović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Premijerov vodič kroz milijarde: Od "konzervativnih" 35, do minimalnih 2,5

<p>Prijetnje novinarki Vijesti Jeleni Jovanović kvalifikovane su kao krivično djelo ugrožavanje sigurnosti - saopšteno je iz Uprave policije uz napomenu da rade da identifikaciji vlasnika ili korisnika mejla i broja telefona sa kojih su upućene prijetnje na njen račun.<br/>
<br/>
Jovanović je, kako su kazali, prijavila da su joj u subotu pozivom redakcije Vijesti i putem mejla upućene prijetnje po život od nepoznate ženske osobe koja se predstavila kao M.Ć. iz Srbije. Ta osoba je prijetnje uputila povodom teksta sa portala Vijesti.</p>
<p>Policija, kako su naglasili u koordinaciji za nadležnim tužilaštvom preduzima sveobuhvatne prioritetne i hitne mjere po njenoj prijavi.<br/>
<br/>
- Postupajući po navedenom, u subotu su u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica prikupljena obavještenja na okolnosti događaja od oštećene i još jedne osobe, nakon čega je sa događajem upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo kao ugrožavanje sigurnosti - naveli su u policiji.<br/>
<br/>
Navodi se da, osim toga, službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, sprovode mjere i radnje na identifikaciji vlasnika-korisnika mejla kao i broja telefona sa kojeg je upućen poziv.<br/>
<br/>
Iz policije su kazali da, imajući u vidu prije svega značaj novinarske profesije kao jednog od temelja demokratskog društva, kao i ključne uloge u informisanju javnosti o dešavanjima od značaja i radu institucija, najoštrije osuđuju govor mržnje, prijetnje i nasilje usmjerene ka zaposlenima u medijima.<br/>
<br/>
- Policija će u okviru svojih nadležnosti, preduzimati mjere na osiguranju bezbjednog ambijenta za slobodno istraživanje, izvještavanje, život i rad zaposlenih u medijima - poručili su u saopštenju.<br/>
<br/>
Kazali su da Uprava policije ostaje snažno opredijeljenja u poštovanju navedenih principa i međunarodnih standarda u odnosu na novinarsku profesiju i postupanju sa posebnim senzibilitetom u zaštiti tih osoba koje svojim korektivnim i objektivnim izvještavanjem i istraživanjem, kao kontrolni mehanizam, doprinose vladivini prava i zaštiti građana.</p>

Uprava policije: Prijetnje Jovanović kvalifikovane kao ugrožavanje sigurnosti

<p>Mapom o desničarskim organizacijama za Crnu Goru koju je objavio BIRN, targetirano je devet ljudi. Oni su uzeti kao polazna tačka da bi se stavili na stub srama svi oni ljudi koji su u tom momentu bili protiv aktuelne vlasti i protiv djelovanja Srpske pravoslavne crkve, a takvih ljudi nije bilo malo. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E, rekla novinarka <b>Tanja Pavićević</b>.</p>
<p>– Nije neobično da su baš novinarka i bivša novinarka <i>Vijesti</i>, koja je bila urednica BIRN-a, krenule u ovu priču i da su oklevetale devet ljudi, te da su stalno ponavljale da će se ta lista širiti. S tim što one nijesu planirale da sve bude ovako objelodanjeno, nego su mislile da će sve to proći ispod radara – kazala je Pavićević.</p>
<p>Novinarke koncerna <i>Vijesti</i>, <b>Jelena Jovanović</b> i nekadašnja urednica Balkaninsighta (BIRN-ovog websitea) <b>Dušica Tomović</b>, povrijedile su prava novinarke Tanje Pavićević kada su je, u propagandnom uratku BIRN-a, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija. To je ustanovio Osnovni sud u Podgorici, u prvoj presudi u slučaju BIRN, zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Tanji Pavićević Jovanović je dužna da plati 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura.</p>
<p>Pavićević kaže da je presuda jedna vrsta satisfakcije, jer je dokazano da je u pitanju kleveta, na što su ukazivali od momenta objavljivanja BIRN-ove mape. Kaže da je riječ o projektu koji je napravljen na osnovu konstrukcija o takozvana dva nacionalizma, odnosno o crnogorskom nacionalizmu.</p>
<p>– Mapa za Crnu Goru je predstavljena u Sarajevu, ona čak nije ni medijski najavljivana tog prvog dana, ali su imali peh da je Izabela Kisić, istraživačica iz Beograda koja se stvarno bavi nacionalizmima – za razliku od ove dvije žene – odmah reagovala i kazala da nije riječ o ekstremistima, nego o građanskim aktivistima. Sve je moglo da se spriječi od početka, ali očigledno nekome nije odgovaralo ni da se povuče ta mapa. Prvog dana na konferenciji su znali da to nije istina, da postoji velika sumnja, a u narednih par dana se vidjelo ne samo da je riječ o nečemu sumnjivom, nego o nečemu što nema nikakvo utemeljenje i nikakav dokaz – navela je Pavićević.</p>
<p>Čitav postupak u Crnoj Gori, a ista stvar je, kako kaže, i u Sarajevu, pokazao je da je sve urađeno namjenski, planski i potpuno svjesno.</p>
<p>– Oni nijesu imali dokaz ni prvog, ni posljednjeg dana, ali nikome nije palo na pamet da se izvine, što je očigledno odgovaralo datom političkom trenutku. Nije slučajno da se to poklapa sa pričom o dva nacionalizma, kao ni s pričom o strašnom crnogorskom nacionalizmu koji navodno bukti kroz Crnu Goru u momentu kada Srpska pravoslavna crkva preuzima od Crne Gore njeno sakralno nasljeđe – istakla je Pavićević.</p>
<p>Presuda bi, kaže, treabalo da označi neku vrstu prekretnice u crnogorskom javnom diskursu – da se više ne mogu klevetati ljudi bez bilo kakvih dokaza, već da mora postojati odgovornost za javno izgovorenu riječ, što, kako kaže, ovaj slučaj je pokazao da nije bio slučaj.</p>
<p>Cilj je bio, vjeruje ona, ućutkati svaki slobodan glas – ućutkati ljude u Crnoj Gori koji sebe nacionalno doživljavaju kao Crnogorce, da se ne bune što se groblja i crkve predaju crkvi druge države.</p>
<h2>Dolaskom Dritana Abazovića na političku scenu došlo je do karnevalizacije javnog prostora</h2>
<p>Pavićević dodaje da je dolaskom <b>Dritana Abazovića</b> na političku scenu Crne Gore došlo do neke vrste karnevalizacije javnog prostora, i da javna riječ odjednom više nema težinu kakvu bi trebalo da ima, niti postoji odgovornost za izgovoreno.</p>
<p>– Od momenta kada on i njegova URA otvaraju vrata klerofašističkim falangama, on u tom momentu i u parlamentu proziva ljude po imenima, to radi pred medijima, prijeti gašenjima. On je uveo potpuno novi diskurs u kojem se može tako govoriti – jedan dan ovo, drugi dan ono. Kad vidi kameru, trči prema njoj da kaže nešto – i nema veze šta je rekao, to može sjutra biti drugačije. To je opet model preslikan iz Srbije – <b>Aleksandar Vučić</b> to radi isto. Dritan Abazović je to uveo u Crnu Goru i to je kasnije naprosto preuzeto – kaže Pavićević i dodaje da ništa nije slučajno, kao što ni Dritan Abazović nije slučajno zakoračio na političku scenu Crne Gore.</p>
<p>Nada se da će presuda biti nešto što će promijeniti stanje, da ljudi shvate da mora postojati odgovornost, nebitno da li je neko u vlasti ili opoziciji.</p>
<p>– Odgovornost mora da postoji, a ljudi koji su u vlasti moraju da imaju još veću odgovornost, jer imaju moć da ono što kažu bude instrumentalizovano, operacionalizovano, da se sprovede na djelu. Ista stvar važi i za medije – ne možemo da držimo strane, ne možemo da biramo informacije. Naš posao je da tragamo za istinom. Dotične su preskočile istinu, iskonstruisale su lažnu priču, lažni narativ. Sve su znale od prvoga dana šta su uradile – zbog toga su u početku branile mapu, a onda su zaćutale – naglasila je Pavićević.</p>
<p>Očekuje izvinjenje od ljudi koji drže do etike i profesionalizma, a od onih koji su spremni da naprave strašne klevetničke stvari – nema očekivanja.</p>
<p>– Da tražim izvinjenje, tražila bih i dalje od njih. Ne tražim ga, ja ću ga dobiti na sudu. Dobila sam ga ovdje, ima, mislim, još četiri tužbe po istom osnovu. Čini mi se da kad krene jedna, sve dalje ide isto. U Sarajevu imamo četiri dobijene tužbe protiv BIRN-a i <b>Denisa Džidića</b>. To je bila priča kao i ovdje – s tim što se, za razliku od ove dvije žene, Denis pojavljivao na sudu, ali nije imao nijedan jedini dokaz za priču koju su njih dvije spakovale. Nije imao dokaz i sarajevskom sudu je bilo lako da donese presudu, a mislim da ni našima nije teško, jer se čak nijesu ni pojavile na suđenju. To nije samo lakoća klevetanja ljudi, nego i lakoća izbjegavanja bilo kakve odgovornosti – pa i one koja podrazumijeva elementarno pristojno ponašanje: da dođete tamo gdje vas neko zove, a vi ste započeli cijelu tu priču – zaključila je Pavićević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0HXFrqnkyxs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pavićević: Presuda protiv BIRN-a je neka vrsta prekretnice u crnogorskom javnom diskursu

<p>Građani/ke Crne Gore u zabrinjavajuće visokom broju vjeruju u teorije zavjere i propagandne narative, poput toga da globalne elite namjerno izazivaju zdravstvene krize ili da je homoseksualnost bolest. To pokazuje istraživanje javnog mnjenja koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo Institut Damar u periodu od 22. februara do 4. marta ove godine na uzorku od 1.008 ispitanika, saopšteno je iz CDT-a.</p>
<p>U okviru istraživanja, tražili su od građana da niz ponuđenih tvrdnji ocjene kao istinite ili lažne, i iz podataka se jasno vidi prevalencija teorija zavjera.</p>
<p>- Čak 54,1 odsto građana/ki smatra da globalne elite žele da smanje svjetsku populaciju, svega 15,5 odsto smatra da je to laž, a čak 30,4 odsto je kazalo da ne može da procijeni. Takođe, svaki drugi građanin/ka (50,2 odsto) kaže da globalne elite planiraju novu pandemiju, to ne smatra njih 14,9 odsto, dok nešto više od trećine (34,9 odsto) kaže da ne može da ocijeni je li to istina ili laž. Da je pandemija korona virusa bila izmišljena smatra 44,7 odsto građana/ki, spram njih 38,5 koji se sa tim ne slažu, a 16,8 odsto nema stav. Oko trećine građana smatra da se Donald Tramp bori protiv globalne duboke države (31,1 odsto), sa tim se ne slaže više od trećine (36,2 odsto), a preostalih 32,7 odsto kaže da ne zna - saopštila je izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me <b>Jelena Jovanović</b>.</p>
<p>Iako najveći broj građana/ki (47,7 odsto) ocjenjuje kao laž tvrdnju da nema klimatskih promjena, već da ih globalne elite lažiraju, Jovanović kaže da zabrinjava što gotovo trećina građana (32,1 odsto) vjeruje u to, a njih 20,2 odsto kaže da ne zna je li to tačno.</p>
<p>- Kada je riječ o propagandnim narativima i teorijama zavjere iz oblasti međunarodne politike, podaci pokazuju da 39,6 odsto građana smatra da nas EU primorava da se odreknemo tradicionalnih vrijednosti, to ne smatra njih 36 odsto, a gotovo četvrtina (24,4 odsto) nema stav. Da EU ugrožava pravoslavlje smatra 37 odsto građana/ki, spram 41,9 odsto koji to ne smatraju. Petina (21,1 odsto) nema stav o tom pitanju. Većina građana (48,7 odsto) kaže da je Rusija otela djelove Ukrajine, četvrtina (25,3 odsto) kaže da je to laž, a četvrtina (26 odsto) kaže da ne zna. Gotovo jednak broj građana/ki kaže da je istina (30,4 odsto) da se Rusija bori protiv imperijalizma, odnosno da je to laž (30,2 odsto), a 39,4 odsto nema stav - ističe Jovanović.</p>
<p>Visok broj građana/ki (81,3 odsto) je ocijenilo kao istinitu tvrdnju da postoje samo dva pola (muški i ženski) i da je to jedina biološka podjela, dok svega 10,8 odsto kaže da je to lažna tvrdnja, a 7,9 odsto je odgovorilo da ne zna.</p>
<p>Takođe, navodi Jovanović, čak 64,6 odsto smatra da je homoseksualnost bolest, 12,3 odsto to ne smatra, a 23,1 odsto je kazalo da ne zna. </p>
<p>- Da feminizam ima za cilj razbijanje porodice smatra 41,2 odsto građana/ki, sa tim se ne slaže njih 34,9 odsto, dok 23,9 odsto kaže da ne zna - rekla je Jovanović.</p>
<p>Ovo su, dodaje, neki od narativa sa kojima se redakcija Raskrinkavanja susreće na društvenim mrežama i portalima, a rezultati istraživanja mogu se direktno dovesti u vezu sa ogromnim problemom dezinformisanja javnosti koji je prisutan u Crnoj Gori.</p>
<p>- Podsjećamo, crnogorske institucije i zakoni i dalje ne prepoznaju dezinformacije niti se njima bave na bilo koji način pa ne čudi da ovako veliki broj građana/ki vjeruje u neistine koje se serviraju bez ikakvih prepreka  - kaže Jovanović.</p>
<p>I dalje dominiraju negativne ocjene po pitanju rada institucija u borbi protiv dezinformacija. Oko 60 odsto građana/ki smatra da državne institucije u većoj ili manjoj mjeri izbjegavaju efikasnu borbu protiv dezinformacija jer mogu imati političku ili društvenu korist od njih.</p>
<p>- Nasuprot tome, manje od petine (19,3 odsto) smatra da to nije slučaj, dok 21,3 odsto građana/ki nema stav o tom pitanju. Na pitanje kakav je rad državnih institucija u borbi protiv dezinformacija, više od polovine, 58,5 odsto građana/ki, kaže da je rad institucija loš ili veoma loš, svega 16,3 odsto kaže da je izuzetno dobar i dobar, dok četvrtina (25,2 odsto) kaže da ne zna. U poređenju sa istraživanjem sa 2023, procenat građana/ki koji rad institucija ocjenjuje kao loš ili veoma loš je nešto niži (65,2 odsto u 2023), međutim istovremeno je pao i udio onih koji rad institucija pozitivno ocjenjuje (20 odsto u 2023), ali se znatno povećao broj onih koji to ne znaju da ocijene (14,9 odsto u 2023) - saopštila je Jovanović.</p>
<p>Veliki broj građana/ki (85,1 odsto) podržava ideju veće državne regulacije društvenih mreža kao mjeru borbe protiv dezinformacija, dok svega 14,9 odsto se u manjoj ili većoj mjeri ne slaže sa tim.</p>
<p>- Većina građana/ki se nije izjasnila pozitivno u ulozi globalnih tehnoloških kompanija u kontroli dezinformacija. Naime, 30 odsto građana/ki smatra da globalne kompanije poput Facebook-a i X-a direktno omogućavaju širenje dezinformacija, 10,4 odsto da to čine nenamjerno, i svega 9,3 odsto kaže da one pomažu u suzbijanju dezinformacija. Petina (20,9 odsto) vidi njihovu ulogu kao neutralnu, dok se znatan dio (27,4 odsto) nije mogao opredijeliti po ovom pitanju - zaključila je Jovanović.</p>

Jovanović: Građani masovno vjeruju u propagandu i teorije zavjere

<p>Građanski aktivista <b>Draško Martinović</b> Didi ocijenio je da su <b>Jelena Jovanović</b> i <b>Dušica Tomović</b> u potpunosti zloupotrijebile novinarsku profesiju te da slučaj "BIRN mapa ekstremista" otvara mnogo šire pitanje (ne)odgovornosti u medijima.</p>
<p>On je ovo rekao neposredno nakon što je dobio presudu sarajevskog Općinskog suda koji je proglasio Balkansku istraživačku regionalnu mrežu (BIRN) i direktora <b>Denisa Džidića</b> krivim zbog klevete.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbirn-i-dzidic-osudeni-i-zbog-klevetanja-draska-martinovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Pred istim sudom se vodi još 6 sudskih procesa po istom pravnom osnovu, a jedan je nedavno okončan, sa presudom da su BIRN i Denis Džidić oklevetali građanskog aktivistu <b>Nebojšu Mrvaljevića</b>.</p>
<p>I pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka i to upravo po tužbi targetiranih ljudi a protiv autorke skandalozne BIRN mape ekstremista za Crnu Goru – Jelene Jovanović i urednice koja je odobrila „izvještaj“ i kasnije ga javno branila – Dušice Tomović.</p>
<p>Pod udarom senzacionalizma stradaju istina i nevini ljudi</p>
<p>Martinović je za Antenu M kazao kako bi novinarstvo trebalo da bude sinonim za istinu, odgovornost i etiku, a ne za površnost, senzacionalizam i politički obračun s neistomišljenicima.</p>
<p>- Ono što su ove dvije novinarke uradile predstavlja potpunu zloupotrebu novinarske profesije. Namjernim targetiranjem ozbiljno su ugrozile moj ugled, ali presuda je jasno pokazala ko je bio u pravu. Ovaj ‘BIRN’ slučaj otvara mnogo šire pitanje odgovornosti u medijima. U trci za senzacionalističkim naslovima, pojedini novinari zaboravljaju koliku štetu njihove riječi mogu nanijeti ljudima. Ova presuda treba da bude podsjećanje svim novinarima da moraju biti odgovorni za ono što objavljuju - kazao je Martinović.</p>
<p>Ćutanje autorke i urednice koje su odgovorne za skandalozni izvještaj, za Martinovića je jasan dokaz njihove nemoći i svjesnosti sopstvene krivice.</p>
<p>- Kad je neko u pravu, ne skriva se iza tišine, već hrabro izlazi pred javnost i brani svoje postupke. Njihova tišina govori glasnije od bilo kakvih riječi – to je tišina kukavičluka, neprofesionalizma i moralnog sunovrata. Ovim postupkom pokazale su ne samo nepoštovanje prema meni, nego i prema svojoj profesiji, srozavajući novinarstvo na alat za nanošenje štete, umjesto da služi istini. Njihova tišina je pečat sramote i potvrda da su izgubile svaki kredibilitet. U svakom slučaju, ovakve situacije moraju biti povod za ozbiljno preispitivanje standarda i odgovornosti u medijima - kazao je Martinović.</p>
<p>Nakon presude u Sarajevu, Martinović kaže da se osjeća odlično.</p>
<p>- Sve ovo vrijeme nosio sam teret laži, svjesno plasiranih s namjerom da mi naude, i sada je sud potvrdio ono što sam govorio od samog početka – da je sve bila neistina i zla namjera. Ovo nije samo moja lična pobjeda, već i jasna poruka da niko nema pravo da uništava nečiji ugled radi senzacije ili tuđih (političkih) interesa. Zbog ovih laži trpio sam ogromne posljedice i pretrpio veliku štetu, i privatno i profesionalno. Pravda je spora, ali dostižna i nadam se da će ova odluka biti opomena svima koji olako pišu neistine misleći da neće snositi posljedice - zaključio je Martinović.</p>

Martinović: "BIRN mapa ekstremista" mora biti povod za ozbiljno preispitivanje standarda i odgovornosti u medijima

<p>Na današnjem ročištu u podgoričkom Osnovnom sudu, po tužbi Pavićević, na suđenju autorkama propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarkama koncerna Vijesti<b> Jeleni Jovanović</b> i bivšoj urednici sajta Balkaninsight <b>Dušici Tomović</b>, ona je kazala da se tokom dosadašnje karijere, kao medijska radnica, prevashodno bavila pitanjima ljudskih prava, te praćenjem rada crkava i vjerskih zajednica i ocijenila da se u slučaju BIRN-ove mape radi „o lošim, unaprijed smišljnim namjerama tuženih i na tim osnovama iznesenim neistinima“.</p> <p>Pavićević je Jovanović i Tomović tužila zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. Istraživačka mreža BIRN objavila je u novembru 2022. godine dva neprofesionalna, tendenciozna i sramna izvještaja autorke Jovanović - „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“. Prvi je objavljen 16. novembra, a poslije burne reakcije intelektualaca i medijskih poslenika iz čitavog regiona, izvještaj je izmijenjen 30. novembra, ali opet na štetu targetiranih.</p> <p>Tužene Jovanović i Tomović nijesu se pojavile na današnjem ročištu, a njihova advokatica <b>Aleksandra Rogošić</b> obrazložila je njihovo odsustvo tvrdnjom da nijesu mogle doći zbog obaveza.&nbsp;</p> <p>Sutkinju <b>Milicu</b> <b>Radović</b> interesovalo je o kakvim obavezama je riječ, ali Rogošić nije znala, ističući da o prirodi obaveza tuženih nije obaviještena.</p> <p>Sud je saslušao Pavićević koja je ispričala kako je preko noći, od novinarke i aktivistkinje, u izvedbi bivše koleginice, bez ijednog dokaza, postala vjerska ekstremistkinja. Istakla je i da je BIRN demantije i reakcije na objavljenu mapu ignorisao, zbog čega je ona sve ambasade, Evropsku uniju, donatore i važne zaštitnike ljudskih prava obavijestila o onome što se desilo. Naglasila je da je tek tada BIRN objavio reagovanja, ali tako sakriveno da ga samo iskusni istraživači mogu naći.</p> <p>- Nakon 10 mjeseci izašla je treća mapa, koja je dokazala sve ono što sam pričala od prvog dana – a to je da metodologija nije postojala i da su tužene slagale vrlo svjesno, te da su neistinu svjesno „spakovale“ u izvještaj koji je trebalo da se bazira na faktografiji, kako su ga one na početku i predstavile. Niti jedan dokaz tužene nijesu priložile za svoje tvrdnje – bila je kategorična Pavićević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f" data-rendition-name="original" width="1105" height="737" loading="lazy" alt="Tanja Pavićević"> <figcaption>PREKO NOĆI SVRSTANA U VJERSKE EKSTREMISTKINJE: Tanja Pavićević<span></span></figcaption> </figure>  <p>Treća mapa objavljena je nakon više eksternih revizija koje je naručio BIRN, a sekcija Crne Gore ostala je prazna. Pavićević je kategorična da je baš ta treća mapa, u narativnom dijelu jasno pokazala da za prethodne dvije – izvornu i izmijenjenu, nijesu postojale smjernice već da se ova organizacija oslonila na „znanje lokalnih istraživačica“.</p> <p>- Denis Džidić je u Sarajevu, u postupku koji je vođen protiv njega i BIRN-a, a po tužbi <b>Nebojše Mrvaljevića</b>, priznao da je izvještaj za Crnu Goru radila Jelena Jovanović. Međutim, ni nakon 10 mjeseci i treće mape, tužene se nijesu oglašavale niti izvinile, da bi tek nedavno, u odgovoru na tužbu iste se pozvale na vrijednosne sudove - kazala je Pavićević.</p> <p>Cijenu podmetanja neistina, kako je rekla, platili su ona, njena porodica i prijatelji, ukazujući da je ovaj događaja u bitnom promijenio i njen pogled na život i ljude, na način što je pokidala „socijalne kontakte koji su bili opterećeni patološkim ponašanjem – tetošenjem dželata i žrtve“.</p> <p>- Nakon smrti moje majke, ovo je bila najstresnija situacija koja me zadesila u životu. Stres je bio kontinuiran i za mene je to bilo psihičko zlostavljanje - precizirala je Pavićević.</p> <p>Advokatice tuženih pitala je Pavićević što u mapi nije bilo tačno, a ona je odgovorila da ovaj uradak u cjelosti nije bio tačan, ali ni u pojedinostima.</p> <p>- Ne postoji niti jedan dokaz da je bilo ko od targetiranih ljudi ekstremista, a što se tiče priloženog materijala, koji nije kompromitujuć niti ima veze sa ekstremizmom već slobodom govora, autorke „izvještaja“ su pokazale da pojma nemaju ni šta je ekstremizam, a ni đe je ko bio i šta je ko radio. Konkretno, kod mene, pripisale su mi da sam bila na događajima na kojima nijesam bila, a za jedan događaj, vezan za potpisivanje Temeljnog ugovora su opet netačno napisale da sam bila prisutna na protestu. Nisam bila, ja sam ga organizovala - precizirala je Pavićević.</p> <p>Tuženu stranu zanimalo je i da li je Pavićević bila na protestu podrške profesoru <b>Bobanu Batrićeviću</b>, na što je oštro reagovao njen zastupnik, advokat <b>Igor Martinović</b>, čiji stav je sud uvažio i nije dozvolio ovo pitanje, uz ocjenu da je u potpunosti irelevatno.</p> <p>Sljedeće ročište zakazano je za 4. mart 2025. godine, kada bi trebalo da svjedoče tužene, jer im je sud uputio novi poziv.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216181232_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>TUŽENE SE OPET NIJESU POJAVILE: Osnovni sud u Podgorici <span></span></figcaption> </figure>  <p>Pred Osnovnim sudom u Podgorici pokrenuto je još pet postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.</p> <p>Tužbe su podnijeli - novinarka <b>Kaćuša Krsmanović</b>, kao i građanski aktivisti Nebojša Mrvaljević, <b>Draško Martinović</b>, aktivistkinja <b>Maja Miličković</b> i nezavisna odbornica u nikšićkom parlamentu <b>Tatjana Knežević Perišić</b>.&nbsp;</p> <p>Brojne osptrukcije pratile su početak ovih procesa, a odbrana je koristile sve mogućnosti da odugovlači postupak.</p> <p>Sarajevski advokata <b>Senad</b> <b>Pećanin</b>, kao pravni zastupnik Krsmanović, Pavićević, Mrvaljevića, Martinovića, Miličković, Knežević Perišić, te<b> Aleksandra Saše Zekovića</b> i <b>Predraga Vušurovića</b>, u februaru prošle godine, podnio je sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRN-a i <b>Denisa Džidića</b> - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović.</p> <p>Po tužbi Mrvaljevića, pred Općinskim sudom u Sarajevu, prvostepenom presudom BIRN i Džidić nedavno su proglašeni krivim zbog klevete.</p>

Pavićević: Unaprijed smišljene namjere i na tim osnovama iznesene neistine

<p>Suđenje po tužbi ugledne novinarke <b>Kaćuše Krsmanović </b>protiv autorke propagandog uratka - skandalozno mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti <b>Jelene Jovanović</b> i sada bivše urednice sajta BalaknInsight <b>Dušice Tomović </b>danas je u Osnovnom sudu odgođeno za 28. mart zbog nedolaska tuženih.</p>
<p>Krsmanović je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima je Krsmanović i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari. Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle da dođu na današnje ročište".</p>
<p>Sudija <b>Branko Dujović</b> kazao je da će na ročištu koje je zakazao za mart planira njihovo saslušanje, a tada će i iskaz dati i tužilja Krsmanović. Sudija je prihvatio i prijedlog advokatice Kaćuše Krsmanović, advokatice <b>Marijane Laković</b> za izjašnjenje neuropsihijatra doktora <b>Željka Golubovića</b> koji će nakon izjave Krsmanović i uvida u medicinsku dokumentaciju iznijeti mišljenje o pretrpljenim duševnim bolovima.</p>
<p>Advokatica Laković je istakla da sud kao dokaz treba da pribavi ugovor između Jovanović i BIRN-a i izveštaj koji je Tomović odobrila i uputila centrali BIRN-a, uz svu prateću dokumentaciju za taj ugovor.</p>
<p>Advokatica tuženih je saopštila da Jovanović ima ugovor, ali se radi o povjerljivom dokumentu, pa iz tih razloga se protivi tom dokaznom prijedlogu i da ukoliko sud procijeni da je neophodan taj izveštaj da ga zatraži od BIRN-a. Njihova advokatica je rekla da smatra da taj dokaz nije bitan, na što je advokatica Marijana Laković kazala da je to jedan od ključnih dokaza.</p>
<p>Advokatica Laković je ukazala da to ročište može da bude zatvoreno za javnost jer zastupnica tuženih &nbsp;tvrdi da se radi o povjerljivom dokumentu.</p>
<p>- Protivim se pribavljanJu izveštaja od BIRN-a jer će to odugovlačiti postupak jer sud ne može da naredi u drugoj državi dostavljanje dokaza, ali može prvotuženoj - kazala je advokatica Laković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKrpi8uhUa1Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

Jovanović i Tomović nijesu došle na ročište, sudija naredio njihovo saslušanje 28. marta

<p>Građanski aktivista i izvršni direktor NVO „Forum Luča“ <b>Nebojša Mrvaljević </b>juče je u Osnovnom sudu, na suđenju protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN -a, novinarke koncerna Vijesti <b>Jelene Jovanović</b> i<b> </b>sada bivše urednice<b> </b>sajta BalkanInsight <b>Dušice Tomović</b>, kazao da je svoje angažovanje u toj NVO posvetio ljudskim pravima i poštovanju građanskog društva, te i da u njegovim tekstovima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava.&nbsp;</p>
<p>On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva sramna izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.</p>
<h2>PROBLEMI ZBOG MAPE&nbsp;</h2>
<p>Mrvaljević je kazao da ga je zbunilo, a poslije i uplašilo, to što je stavljen u kontekst djelovanja ultra desničara i nacionalista.</p>
<p>- Bilo mi je nepojmljivo da moj rad može da bude prepoznat na takav način. Radio sam dvadeset godina u policiji i bio svjestan da pojavljivanje na spisku jedne od ovakvih organizacija, kao što je BIRN, može imati za posljedicu probleme lično za mene - u situacijama prelazaka državne granice, te angažovanja na projektima koji se tiču EU. BIRN je do tog momenta bila jedna od kredibilnih organizacija, što je moglo da ima za posljedicu da prilikom svakog mog pojavljivanja na državnoj granici može doći do aktiviranja određenog upozorenja u bazama podataka – kazao je Mrvaljević.</p>
<p>On je nagalsio da je NVO „Luča“ usmjerena prema građanima, bez obzira na naciju, vjeru i društveni status. Nakon objavljivanja skandalozne mape javno mnjenje je, kako kazao, počelo da izbjegava komunikaciju i saradnju sa tom NVO, a sve je to bila posljedica objavljivanja spiska na sajtu BIRN-a.</p>
<p>- U ime Udruženja sam imao pripremne sastanke u procesu dobijanja podrške za projekte, pred Delegacijom EU u Podgorici. Ti procesi su duži i obavljaju se provjere odgovornih lica u udruženjima. Dobio sam nezvaničnu informaciju da moje aplikacije za tri projekta neće biti ni razmatrane, dok se ova situacija sa BIRN-om ne razriješi. Takođe, 2023. godine sam konkurisao za poziciju oficira za sigurnost misije OHDR za posmatranje izbora u Crnoj Gori – ispričao je Mrvaljević.&nbsp;</p>
<p>Nakon intervjua i predaje dokumenata u drugom razgovoru sa njima, kako je naveo, saopšteno mu je da zbog pojave njegovog imena na određenim sajtovima, među kojima se podrazumijevao BIRN, ne mogu da prihvate njegovu aplikaciju, iako je ušao u uži izbor među dvoje kandidata.</p>
<p>Mrvaljević je saopštio da je imao problema i u Nikšiću, gradu u kojem živi, jer se u principu poznaju skoro svi i više puta je na ulici ili na nekim okupljanjima imao neprijatnosti da mu neko priđe, prekine razgovor i kaže: „Ti si ekstremista i nemaš što da komentarišeš“.&nbsp;</p>
<p>Mrvaljević je ispričao i da ga je iz dobre namjere njegov brat od ujaka, član NVO Tvrdoš, upozorio da pripazi na sebe jer su neke njegove kolege i prijatelji komentarisali da postoji način da bude ućutkan.</p>
<p>On je ispričao i da je objavljivanje njegovog imena na sajtu BIRN -a uticalo i na porodicu, te i da njegov sin u Nikšiću nije mogao da nađe posao, iako je imao dest intervjua.&nbsp;</p>
<p>Mrvaljević je na pitanje advokatice tuženih Jovanović i Tomović kazao da je na skupovima na kojima je javno govorio uvijek potencirao održavanje javnog reda i mira, podržavao građanske stavove i vrijednosti i pozivao se na Ustav i zakonitost, te poštovanje različitosti na kojima se zasniva građansko društvo. On je saopštio i da je njegov građanski aktivizam počeo kada je otišao u penziju.&nbsp;</p>
<p>Na pitanje drugog advokata, <b>Aleksandra Đurišića</b>, koji brani tužene, Mrvaljević je odgovorio da je on nikada nije zastupao političke stavove, te i da smatra da jedan građanski skup ne treba to da dozvoli. Naglasio je da od 1991. godine nije bio član nijedne partije.</p>
<p>Na pitanje sudije <b>Sima Rašovića </b>Mrvaljević je rekao da nikada nije osuđen za bilo koje krivično djelo zbog izgovorene riječi. Takođe, Mrvaljević je na pitanje suda naveo da je kasnije povlačenje te mape sa sajta BIRN-a jasno pokazalo da autorke nijesu imale racionalan metodološki pristup prilikom njene izrade za Crnu Goru. Prema njegovim riječima, prepoznato je da čitav rad vezan za Crnu Goru nije održiv, te da je to razlog povlačenja sa sajta.&nbsp;</p>
<p>Zastupnica Mrvaljevića, advokatica <b>Marijana Laković</b> ukazala je da je mapa sa sajta povučena nakon deset mjeseci.&nbsp;</p>
<p>Suđenje se nastavlja 18. decembra.</p>
<h2>POKRENUTI POSTUPCI</h2>
<p>Osim Mrvaljevevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.&nbsp;</p>
<p>Njih su tužile ugledne novinarke <b>Kaćuša Krsmanović</b> i <b>Tanja Pavićević</b>, zatim građanski aktivisti <b>Draško Martinović</b> i <b>Maja Miličković.</b> Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.</p>
<p>Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miličković, <b>Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković </b>i <b>Predrag Vušurović </b>su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata <b>Senada Pećanina</b> podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRNA i <b>Denisa Džidića - </b>izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste.</p>
<p>Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“.</p>
<p>Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud.</p>
<p>Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.</p>
<p>Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti.</p>
<p>No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a <b>Mariji Ristić</b> koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fugovor-i-izvjestaji-kljucni-dokazi-sud-od-birn-a-trazi-da-dostavi-dokumentaciju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.8924%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbirn-nije-predlozio-ni-jedan-dokaz-ni-svjedoka-da-bi-negirao-klevetu-prema-crnogorskim-aktivistina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević: U mojim nastupima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih izjava

<p>Suđenje po tužbi građanskog aktiviste i izvršnog direktora NVO „Forum Luča“ <b>Nebojše Mrvaljevića </b>protiv autorke crnog propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN -a, novinarke koncerna Vijesti <b>Jelene Jovanović</b> i<b> </b>sada bivše urednice<b> </b>sajta BalkanInsight <b>Dušice Tomović,</b> juče je u Osnovnom sudu odgođeno za 29. oktobar.</p> <p>Do odgađnja je došlo jer tužena Jovanović nije dostavila ugovor sa BIRN-om, kao ni izvještaje koje je proslijedila Dušici Tomović na odobrenje, a ona dalje centrali Balkanske istraživačke mreže, na osnovu čega su sačinjena dva izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.&nbsp;</p> <p>Sudija <b>Simo Rašović</b> zatražiće od BIRN-a da mu dostave ta dokumenta.</p> <h2>Ključni dokazi&nbsp;</h2> <p>Advokatica Jelene Jovanović juče je na ročištu saopštila da se radi o povjerljivim podacima, te i da je to razlog nedostavljanja ugovora i izvještaja, pa ukoliko sud smatra da je ta dokumentacija neophodna, može je zatražiti od BIRNA.</p> <p>Zastupnica Mrvaljevića, advokatica <b>Marijana Laković </b>smatra da su upravo to ključni dokazi i da su neophodni. Ona je istakla da nema ništa protiv da sud zatraži od BIRN-a ugovore i izvještaj, iako bi to odugovlačilo postupak, jer su od velike važnosti. Ona je predložila da se saslušanje Mrvaljevića obavi nakon dostavljanja dokumentacije.</p> <p>- I pored činjenice da je Osnovni sud naložio da tužena Jovanović, odnosno njena advokatica, dostavi ugovor sa BIRN-om, kao i izvještaje na osnovu kojih je BIRN obajvio skandaloznu mapu, Jovanović je nije dostavila u roku koji je sud odredio, a ni na jučerašnjem ročištu uz izgovor da se radi o povjerljivom ugovoru. Sud će zatražiti od BIRNA dostavljanje ugovora i spornih izvještaja – kazala je advokatica Laković za portal ETV.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241001201056_8fa4c48d42b3d50a51c873ed07ded0ca920ffccbca17c814ca6909f91544fe07.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241001201056_8fa4c48d42b3d50a51c873ed07ded0ca920ffccbca17c814ca6909f91544fe07" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Marijana Laković"> <figcaption>Marijana Laković<span>(Photo: Pobjeda)</span></figcaption> </figure>  <h2>Odugovlačenje postupka</h2> <p>Mrvaljević je za Portal ETV rekao da nedostavljanje ugovora i izvještaja jasno ukazuje na nepoštovanje suda i namjeru da se postupak odugovlači.</p> <p>- Ovim izvještajima i ugovorima jasno bi se vidjela relacija između autorke Jovanović i nalogodavca – BIRN-a i time nepobitno ukazalo da je Jovanović odgovorna za sadržaj, dok je Tomović svojim potvrđivanjem traženih izvještaja postala aktivni saučesnik u etiketiranju građanskih aktivista i novinara. Pokušaj da se sloboda govora i izražavanje političkih uvjerenja predstavi kao krajnji ektremizam je u stvari pokušaj odbrane centara moći koji su namjeravali da upravljaju društveno - političkim procesima u Crnoj Gori – istakao je Mrvaljević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241001201056_2fcb527d65a8cefffb64d44747da7b2d0d6ffbf5718eccafafe1444c6ce601aa.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241001201056_2fcb527d65a8cefffb64d44747da7b2d0d6ffbf5718eccafafe1444c6ce601aa" data-rendition-name="original" width="770" height="513" loading="lazy" alt="Nebojša Mrvaljević"> <figcaption>Nebojša Mrvaljević<span></span></figcaption> </figure>  <p>On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo.</p> <p>U tužbi se navodi da je novinarka Vijesti zaključila autorski ugovor sa Udruženjem balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN) sa sjedištem u Sarajevu, koju zastupa direktorica <b>Marija Ristić </b>da obavi poslove istraživačice u okviru projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Blakanu“ u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru. Uspješnost obavljenog posla u skladu sa ugovorom određuje i potvrđuje direktni menadžer nadzornog organa nakon pregledanog materijala dostavljenog od izvršioca posla odnosno drugotužene - Tomović.</p> <p>-Drugotužena je na čelu Balkan Insight Crne Gore, koji je dio mreže. Ona je i urednica BIRN-a, zadužena za pregled i potvrđivanje materijala dobijenog od prvotužene Jovanović – navodi se u tužbi.&nbsp;</p> <p>Dodaje se da je Mrvaljeviću nanijeta nenadoknativa šteta objavljivanjem neistinitih i zlonamjernih navoda. Jovanović i Tomović su u Izvještaju projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu“ od 16. i 30. novembra 2022. Mrvaljevića označile kao „nacionalistu i ekstremistu“ i nanijle mu štetu i na porodičnom i na poslovnom planu, iako je Izvještaj uklonjen 13. decembra 2022. godine. Taj podatak, kako se navodi u tužbi, jasno ukazuje da je Izvještaj neistinit i da nema činjenično i formalno uporište.</p> <h2>Tužbe</h2> <p>Osim Mrvaljevevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.&nbsp;</p> <p>Njih su tužile ugledne novinarke <b>Kaćuša Krsmanović</b> i <b>Tanja Pavićević</b>, zatim građanski aktivisti <b>Draško Martinović</b> i <b>Maja Miličković.</b> Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.</p> <p>Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miliković, <b>Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković </b>i <b>Predrag Vušurović </b>su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata <b>Senada Pećanina</b> podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRNA i <b>Denisa Džidića </b>izvršnog direktora za BiH za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste.</p> <p>Tuženi BIRN i Džidić su propagandni pamflet autorke Jovanović, koji je naišao na jednodušnu osudu građanskih aktivista i profesionalnih novinara u Crnoj Gori i regionu, ali i zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“.</p> <p>Opštinski sud u Sarajevu odbio je početkom godine zahtjev pravnog zastupnika BIRN-a da osam tužbi crnogorskih građana, među kojima su i dvije novinarke, protiv te NVO i njenog izvršnog direktora za Bosnu i Hercegovinu Denisa Džidića objedini u jedan sudski proces.</p> <h2>Obmanjivanje suda</h2> <p>Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud.</p> <p>Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.</p> <p>Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti.</p> <p>No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a <b>Mariji Ristić</b> koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju.</p> <p>U jednom od tih pisama devetoro targetiranih istakli su da je na toj mapi, kada je Crna Gora u pitanju „napravljena gnusna obmana i plasirana neviđena laž prema međunarodnoj javnosti“.</p> <p>Oni u tom pismu navode da su im zbog toga životi, kao i životi njihovih porodica, ugroženi, te da je pred međunarodnom, regionalnom i domaćom javnošću narušen njihov ugled, lični i profesionalni kredibilitet, kao i da je BIRN-ov izvještaj izazvao lavinu prijetnji i govora mržnje brojnih ekstremista upućenih direktno njima.</p> <p>Potpisnici pisma tada su istakli da ih je BIRN, označavajući ih kao ekstremiste i članove desničarskih organizacija bez ikakvih dokaza, izložio i suprotstavio pravim ekstremističkim organizacijama, među kojima su ljudi sa krivičnim dosjeima poput ratnih zločina, šverca droge i ubistava. &nbsp;</p> <p>- Objavljivanjem imena kao pripadnika krajnje desničarskih i ekstremističkih organizacija narušen je naš ugled, lični i profesionalni kredibilitet, ugrožena bezbjednost kako naša tako i naših porodica i oklevetali ste nas. Zahtijevamo i da uklonite imena neformalne feminističke grupe „Bogougodnice“, kao i nepostojeće organizacije „Komite i patriote Crne Gore“. Zahtijevamo i javno izvinjenje - navodi se u pismu BIRN-u 21. novembra 2022. godine, koje su potpisali Predrag Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Tatjana Knežević-Perišić, Draško Martinović, Aleksandar Saša Zeković, Maja Miličković, Tijana Lopičić, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.</p> <p>Kao dokaz sudu je dostavljen email od 21.novembra 2022. godine upućen sa adrese Krsmanović sa zahtjevom, pritužbom i pojedinačnim ovlašćenjima građanki i građana Crne Gore koji su se našli na mapi BIRN-a objavljenoj na njihovom sajtu.</p>

Duško Mihailović

Ugovor i izvještaji ključni dokazi, sud od BIRN-a traži da dostavi dokumentaciju

<p>Bila su potrebna samo 24 sata od BIA sapunice, pa da se prethodna kolumna zbog koje sam priveden i protjeran iz Srbije, bukvalno nacrta na ulicama Beograda. Mitomanija i folklor tamo đe se očekuje progres i avangarda.&nbsp;</p>
<p>Progresivna Srbija, koliko god da je od nje ostalo, dakle nije bila na ulicama. Ali, jeste u pozorištu. U policijskoj državi, otići na predstavu protjeranog “državnog neprijatelja” jeste odraz građanskog dostojanstva, pobune i protesta.&nbsp;</p>
<p>Nacionalni teatar u Vučićevom režimu, koji u goste poziva predstavu “državnog neprijatelja”, a ne dozvoljava novoinstaliranom upravniku Bokanu da u zgradu priviri, nije samo teatar. To je svjetionik! To da Bokanu, kao prvo gostovanje, stiže “Marunović”, nije samo slučajnost. To je kosmička Pravda.</p>
<p>Iz Crne Gore je u Beograd stiglo ono “najopasnije”. Ono protiv čega tabloidi i službe nemaju odgovor. Stigla je ideja!</p>
<p>Ideja koja ruši konstrukciju o pećinskom nacionalizmu. Ideja koja ruši propagandi nacionalni antagonizam između civilizovanih sa obje strane granice. Ideja koja pravi za njih jako opasan savez. Savez normalnosti.</p>
<p>Kad god se ta ideja aktivirala u Crnoj Gori padale su diktature. Rađala se euforija kosmopolitizma. Rađala se država. Obnavljala su se međudržavna prijateljstva. Rušio se duhovni geto i provincijalizam. Svijet je ukidao vize. Crna Gora je bila utočište za vizionare u konfliktu sa totalitarizmom.</p>
<p>Takvu ideju oni žele srušiti i kompromitovati.&nbsp;</p>
<p>Međutim, po određenim reakcijama ovamo, kući, vidimo da ona grca u porođajnim mukama. Prečesto zalutamo. Prečesto se odamo pizmi. Nešto definitivno nije u redu, ako je moj glumac u srpskim tabloidima “komita i ekstremista”, a u crnogorskim tvitovima neko ko “igra okupatoru na noge”.</p>
<p>Beogradska obavještajna “saga” ubijedila me u jedno - naš cilj je toliko blizu da ga ne vidimo od sopstvenih limita. Svaka “čarka” među nama, naslada je srpske službe i njihovog režima. Svaki konflikt unutar ideje slobodarske Crne Gore direktna je pomoć njima.&nbsp;</p>
<p>Vrijeme je da se s tim stane! Jer, stiže 13. jul! Ma, kako Bota Koprivica kaže - svaki dan MORA BITI 13. jul!</p>
<p>A to su već - “opasne ideje, opasna muzika, opasne frekvencije!”&nbsp;</p>

To su opasne ideje

<p>Sva vozila GSP-a, a po operativnom nalogu, u 20:45 povlače se u garažu.</p>
<p>- Po operativnom nalogu, od 2. juna u 20:45, vozila javnog gradskog prevoza se povlače za garažu. Posljednji polasci na linijama javnog gradskog prevoza neće biti ostvareni, a rad linija noćnog saobraćaja je uslovljen operativnom situacijom na terenu. Napomena: vozila prigradskog saobraćaja (Mladenovac, Sopot, Surčin, Barajevo, Lazarevac i Obrenovac) nastavljaju sa radom uz povremena odstupanja od važećeg reda vožnje - navodi se u nalogu GSP u koji je N1 imao uvid.</p>
<p>Danas ranije, u 18 sati, takođe po operativnom nalogu vozila linija 25, 25P i 26 su povučena u garažu.</p>
<p>U 17:30 sati zbog blokada saobraćaja i okupljanja građana na više lokacija, po operativnom nalogu sva vozila sa tramvajskih, e‒bus i trolejbuskih linija su povučena su iz saobraćaja i ne saobraćaju do kraja dana.</p>
<p>U Beogradu, na više mjesta i u više dijelova grada u toku dana i večeri građani su blokirali ulice i raskrsnice.</p>
<p>Međutim, javnost niko nije obavijestio o tome da će prevoz u večernjim satima u biti ukinut.</p>
<p>Zbog, kako navode građani koji su se javili N1, neopravdanog ukidanja svih linija gradskog prevoza, mnogi od njih imaju ozbiljne probleme da se u toku večeri i noći s posla vrate kućama.</p>

Beograđani ostali bez prevoza, sva vozila poslata u garaže

<p>Večeras je u Bogradu došlo do sukoba građana i policije, javljaju mediji.&nbsp;</p>
<p>Veliki broj policajaca večeras je potisnuo grupu studenata i građana koji su blokirali raskrsnicu kod Vukovog spomenika, javljaju beogradski meidji.&nbsp;</p>
<p>Jedna grupa građana potisnuta je u Ulicu kraljice Marije, a drugu grupu policajci potiskuju Ruzveltovom ulicom prema Novom groblju, javio je reporter FoNeta.</p>
<p>Situacija djeluje prilično haotično, a veliki broj ljudi stoji na trotoaru i viču policiji „idite na Kosovo“, javlja Danas.rs.&nbsp;</p>
<p>Policija ide Ruzveltovom ulicom, a sada je za njima krenula velika grupa građana.</p>
<p>N1 prenosi da je prvo stiglo pet marica kod Vukovog spomenika. Neki od studenata sa kojima je razgovarala su rekli da je jedan mladić gurao kontejner, da mu je policija prišla sa leđa, zaustavila ga i počela da ga privodi.</p>
<p>U tom trenutku su se građani pobunili, a policija je počela da se kreće ka Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Studenti su na društvenim mrežama objavli da su uhapšena neka maloljetna lica i jedan student dok je kupovao hranu.</p>
<p>Pola sata ranije, na uglu Bulevara kralja Aleksandra i ulice Patrijarha Gavrila policija se povukla pred jednom grupom građana.</p>
<p>- Ne dirajte djecu! Sram vas bilo! - čuje se na snimku objavljenom na društvenim mrežama, prenose beogradski mediji.&nbsp;</p>

Sukobili se građani i policija u Beogradu, uhapšeni maloljetnici

<p>Titova vila „Galeb“ u Igalu, jedan od objekata političke i kulturne istorije bivše Jugoslavije, dostupna je za redovne obilaske svakog poned‌jeljka, srijede i petka od 18:00 časova.</p>
<p>Vrata vile „Galeb“ otvorena su od 1. jula, a kako kaže direktor marketinga Instituta, <b>Slobodan Slavić</b> interesovanje turista je veliko.</p>
<p>- Znajući kolika je potražnja za posjetu Titove vile, uveli smo tri termina sedmično. Poned‌jeljkom, srijedom i petkom od 18:00 časova su redovne posjete uz profesionalno vođenje na našem i engleskom jeziku. I u predsezoni smo imali individualne upite mimo termina u kojima smo imali redovne posjete i gledali smo da izlazimo u susrete znatiženji gostiju da zavire iza vrata vile „Galeb“ ili kako se popularno naziva, Titova vila. Posjetioci su imali priliku da vide sve prostore, sale i sobe koje su specifične i posebno rađene za tadašnjeg predsjednika - rekao je Slavić za RTHN.</p>

Veliko interesovanje turista za obilazak Titove vile u Igalu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: jelena-jovanovic