Godinama su u Crnoj Gori prisutni negativni diskursi prema različitim nacionalnim i etničkim zajednicama, što je produbilo društvenu distancu i polarizaciju, ali i podstaklo netrpeljivost prema susjedima, koji se često prikazuju ne samo kao stranci i nepoželjni, već i kao neprijatelji i prijetnja regionalnoj stabilnosti - kazala je izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Slušali smo i čitali priče o “albanskim ekstremistima” i “teroristima s Kosova”, “Turcima koji kidnapuju djecu” uz česte islamofobne naslove, podstičući međunacionalnu netrpeljivost i jačajući stereotipe.
- Negativni diskurs oblikovan je i kroz političke izjave koje su dobile prostor u javnosti, senzacionalističke i neprovjerene vijesti, ali i viralne objave na društvenim mrežama, gdje su predrasude i govor mržnje lako nalazili plodno tlo - ističe Jovanović.&nbsp;
U posljednje vrijeme fokus se pomjera.&nbsp;
- Pored nedavno zabilježenih anti-turskih narativa, danas u pojedinim medijima svjedočimo kritikama na račun Hrvatske. One variraju od blažih tvrdnji da “Hrvatska ponižava Crnu Goru”, do radikalnijih etiketa u kojima se država prikazuje kao “ustaška” i prijetnja regionalnoj stabilnosti. Svima koji prate dešavanja u regionu i susjednim zemljama poznato je da je talas desničarskih ispada zahvatio Hrvatsku, uz učestale incidente usmjerene protiv pripadnika srpske manjine i javnu upotrebu pozdrava proustaškog režima iz vremena Drugog svjetskog rata - navodi Jovanović.
Kreiranju negativne slike o Hrvatskoj, doprinijelo je i ono što se u toj zemlji dešava, poput koncerta kontroverznog Marka Perkovića Tompsona koji je okupio pola miliona ljudi, od kojih je dobar dio uzvikivao zabranjeni ustaški pozdrav "Za dom spremni".&nbsp;
- Ovakva dešavanja, nacionalističke agende i zapaljiva retorika nijesu u potpunosti bez odgovora, već su postali predmet intenzivne diskusije, ali i otpora koji je iskazan kroz više protesta širom Hrvatske, između ostalog i antifašističkim maršem organizovanim krajem godine u Zagrebu - rekla je Jovanović.&nbsp;
Da su česti i nacionalistički ispadi političara pokazuje to što je saborski poslanik iz Domovinskog pokreta i bivši ministar poljoprivrede Josip Dabro pjevao u čast ustaškog vođe i zločinca Ante Pavelića, čime je izazvao burne reakcije u javnosti i na političkoj sceni.&nbsp;
- Osude su stigle od strane predsjednika HSLS-a Darija Hrebaka, iz HDZ-a su zatražili izvinjenje Dabra, a reakcije su stigle i iz opozicije. U kontekstu odnosa Crne Gore i Hrvatske u prethodnom periodu bilo je nekoliko dešavanja, a neki od njih se mogu smatrati i povodom za širenje anti-hrvatskog narativa - navela je Jovanović.
Do najznačajnijeg zaoštravanja odnosa došlo je usvajanjem rezolucije o Jasenovcu, koja je nedvosmisleno bila usmjerena na Hrvatsku, iako su u njen naziv naknadno dodati i logori u Dahauu i Mauthauzenu.&nbsp;
- Rezolucija je usvojena uz kampanju Demokratskog fronta, podršku zvanične Srbije, iako je i dalje nejasno čemu usvajanje ovakvog dokumenta, imajući u vidu da na javnoj sceni u Crnoj Gori nije zabilježena niti jedna izjava kojom bi se negirao genocid počinjen nad Srbima, Jevrejima, Romima i nelojalnim Hrvatima u Nezavisnoj državi Hrvatskoj od 1941-45. godine - podsjeća Jovanović.
Hrvatska je uzvratila zabranom ulaska u zemlju čelnicima partija koje su podržale rezoluciju, Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću.&nbsp;
- Produžena reakcija bila je, uprkos najavama iz Hrvatske, da ”neće postavljati bilateralna pitanja kao uslov za evropski put Crne Gore” blokada najavljenog zatvaranja poglavlja 31 koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, ali i nizom drugih zahtjeva u pregovorima koji se vode iza zatvorenih vrata - istakla je Jovanović.&nbsp;
Negativnu percepciju prema Hrvatskoj izazvalo je i prošlogodišnje opasno i neprihvatljivo ponašanje i uzvici “Za dom spremni” i “Ubij Srbina” gostujućih navijača na stadionu pod Goricom. "Hrvatskoj i što ne traži”.
- Ovakva dešavanja naišla su na pogodno tlo, godinama ranije “utabano”, za širenje tvrdnji o Hrvatima kao “ustaškom narodu”, onima koji i danas slijede “ustašku ideologiju”, te kreiranju percepcije da su prijetnja susjedima. Društvo koje se već jednom “branilo” od ustaša kroz “Rat za mir” trebalo bi da prepozna slične obmanjujuće obrasce i da uvidi dugoročne negativne posljedice po dobrosusjedske odnose Hrvatske i Crne Gore, što je bio slučaj ratnih devedesetih - navodi Jovanović.&nbsp;
U kontekstu naših bilateralnih odnosa i neriješenih međudržavnih pitanja Hrvatska se predstavlja kao zemlja koja ima nadmoć i kojoj se nužno mora “udovoljavati”, na štetu građana Crne Gore, ili dominantno jednog dijela stanovništva iz korpusa srpske nacionalnosti.&nbsp;
- Tako recimo Milan Knežević, lider DNP-a, partije koja je donedavno bila na vlasti, tvrdi da se Hrvatskoj "daje i što ne traži", dok se Srbima u Crnoj Gori uskraćuju prava poput srpskog jezika ili zastave, nazivajući ovu situaciju "lingvističkim aparthejdom" - podsjeća Jovanović.
Osim toga, Hrvatska se od strane pojedinih medija i političkih aktera, među kojima je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prikazuje kao sila koja nastoji "staviti Podgoricu pod svoju kontrolu" i uvući Crnu Goru u "antisrpsku politiku".&nbsp;
- Prisutni su i brojni drugi narativi poput onih da “Podgorica priznaje svoj podanički odnos prema Hrvatskoj”, da predsjednik i premijer ćute dok nas “Hrvatska ponižava”, ali i tvrdnje o “navijačkim ratnim trubama” kako su pojedini mediji opisali fudbalski meč dvije reprezentacije koji je odigran prije par mjeseci - rekla je Jovanović.&nbsp;
Ovo su samo neki od primjera diskursa koji koristi izraženo emocionalni i polarizujući jezik stvarajući sliku Hrvatske kao države neprijateljski nastrojenje prema Crnoj Gori, koja želi da “ponizi” manjeg i slabijeg susjeda kako bi potvrdila svoju dominaciju u bilateralnim odnosima.&nbsp;
- Kroz ovakve, ali i slične primjere, pokušava se uticati na percepciju građana i građanki prema Hrvatskoj, sa kojom je Crna Gora godinama imala stabilne i dobrosusjedske odnose - kazala je Jovanović.
<h2>“Evroparlamentarci, a ono komšije ustaše”&nbsp;</h2>
Anti-hrvatski narativ posebno je važno sagledati kao dio aktuelnog političkog trenutka u kojem se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji (EU), pa se kroz negativne kampanje, ova zemlja prikazuje kao prepreka našem evropskom putu, ali i ujedno zemlja koja “dokazuje” zašto je Evropska unija postala “klasična besmislica”.
- Ovo je posebno izraženo kroz kontekst poistovjećivanja hrvatskog društva sa “ustašama” i generalno sve prisutnog anti-hrvatskog narativa čemu svjedoče brojni naslovi koji se smo u prošlom periodu mogli pročitati na portalima poput Borbe, In4s-a, Aloonline... “Čuš, evroparlamentarci - a ono komšije ustaše” (1) “Ustaštvo postalo ideologija evropske Hrvatske” (2) „Demokratski rajh“ u Hrvatskoj: Kome je potrebna neoustaška tvorevina na evropskom tlu (3) “Iz Zagreba ustaše, iz Sarajeva Handžar - Isti plamen mržnje prema Srbima” (4). “Ustaška posla: Hrvatski premijer poručio da će Tompson pjevati na dočeku rukometaša” (5). “Ustaštvo cveta u EU: Ministri na aerodromu u Zagrebu pevali Tompsona na dočeku rukometaša” (6) - precizirala je Jovanović.
Baš kao i u prethodno opisanom narativu, cilj ovakvih tvrdnji je diskreditovati Hrvatsku, ali i Evropsku uniju, koja se želi prikazati kao zajednica koja je tolerantna prema fašizmu.&nbsp;
- Uz to, ovakvim narativima se jača osjećaj žrtve među jednim dijelom stanovništva, dodatno utvrđuju istorijske traume, što uzrokuje mobilizaciju nacionalističkih emocija, uz neizostavnu kritiku "dvostrukih aršina" Zapada. Crna Gora kao poligon za “ustaško divljanje” Osim gore navedenih narativa, prisutno je i manipulisanje i označavanje pojedinih crnogorskih medija (1), ličnosti (2), pa i gradova “ustaškim” (3), uz tvrdnje da se u Crnoj Gori “promoviše ustašluk” (4) - navodi Jovanović.
Korak dalje otišao je Milan Knežević koji je, komentarišući već pomenuto, neprihvatljivo ponašanje hrvatskih navijača, kazao da je politika Crne Gore danas takva da je bolje “ubiti Srbina nego naljutiti ustaše”, (5) Da je Crna Gora “poligon za ustaško divljanje i širenje mržnje prema Srbiji“ poruka je koja dolazi od ministara za javna ulaganja u Vladi Srbije Darka Glišića (6) koji je utvrdio i da je “Hrvatska uzela Crnu Goru pod svoj protektorat”.
- Jasno je da ovakvi i slični narativi dodatno podstiču netrpeljivost, prikazujući naše društvo kao žrtvu "crnogorskog ustaštva" pod uticajem Hrvatske - ističe Jovanović.
<h2>Opomena za popa jer Hrvate naziva projektom</h2>
Za sada je, u moru anti-hrvatskih izjava, naslova, komentara, vidljiva samo jedna reakcija sistema - zaštitnik ljudskih prava i sloboda ocijenio je da izjave paroha Mijajla Backovića, u kojima je “Hrvate u Boki” nazvao “projektom”, predstavljaju nedopušten javni govor kojim se, kako se navodi, negira ili relativizuje pravo bokeljskih rimokatolika da se nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati.
- Backović je ranije, gostujući na TV Prva naveo da su “Hrvati u Boki projekat”. Zaštitnik je tokom postupka zatražio izjašnjenje od Backovića, ali on, kako se navodi, nije odgovorio ni nakon upućene urgencije. Zastrašivanje “balkanskim frontom” sa sjedištem u Zagrebu Nije novost da se određene bilateralne ili multilateralne saradnje među zemljama regiona pokušavaju predstaviti kao otvorene prijetnje i opasnosti po druge zemlje zemlje koje nijesu članice takvih saveza. Istraživanje mogućnosti razvoja i nabavke odbrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja, razmjena stručnih znanja i najboljih praksi u regrutaciji, razvoj i zadržavanje kvalifikovanog osoblja radi jačanja sposobnosti odvraćanja i odbrane, jačanje zajedničkih mjera protiv hibridnih prijetnji, uključujući cyber prijetnje, kampanje dezinformiranja i štetan strani uticaj, podržavanje evroatlantske perspektive Kosova kroz zalaganje za njegov status u NATO-vom Partnerstvu za mir - kazala je Jovanović.
Ovo su neke od tačaka u Deklaraciji o saradnji u oblasti odbrane i sigurnosti koju su ministri odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske potpisali u Tirani u martu prošle godine.&nbsp;
- Skoro godinu kasnije, ova inicijativa se najavljuje kao “novi balkanski pakt u Zagrebu”, ali i “opasna osovina na Balkanu”, pokušaj stvaranja jedinstvenog informacionog prostora za vođenje direktnih, ali i “hibridnih” vojnih operacija. I dok su ovakve teme i narativi, kao što smo vidjeli, dio izvještavanja pojedinih medija u Crnoj Gori, odnosi Crne Gore i Hrvatske nijesu pretjerano važna tema u hrvatskom medijskom prostoru - navela je Jovanović.
Osim toga, važno je ukazati i na činjenicu da većina građana Hrvatske, po Eurobarometru koji je objavljen u septembru 2025. godine, podržava ulazak Crne Gore u EU.
- Čak 68 posto anketiranih je dalo svoju podršku, a 28 posto je bilo protiv. Od svih zemalja koje žele ući u EU, građani Hrvatske najviše podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine (74 posto), a potom slijede Crna Gora, pa Ukrajina i Kosovo - precizirala je Jovanović.
Jasno je da prikazani narativi u crnogorskim medijima i političkom diskursu sistematski grade sliku Hrvatske kao neprijateljske sile koja nastoji da pokaže dominaciju i ponizi Crnu Goru, čime se direktno podrivaju dugogodišnji dobrosusjedski odnosi, polarizuje društvo i jačaju etničke tenzije koje su već prisutne u regionu.&nbsp;
- Time se istovremeno stvara klima netrpeljivosti koja onemogućava Crnoj Gori fleksibilnost u pregovorima s Hrvatskom, po nas ključnom članicom EU, jer svaki potencijalni ustupak može biti protumačen kao "podaništvo" ili izdaja nacionalnih interesa. Dodatno širi se i narativ koji svaki potencijalni dogovor sa Hrvatskom predstavlja kao poniženje Crne Gore - ocijenila je Jovanović.
U širenju ovog narativa prednjače mediji koji se otvoreno protive ulasku Crne Gore u EU želeći da na taj način delegitimišu i proces pregovora sa EU u kojem, trenutno, značajnu ulogu igra i Hrvatska zbog jasno propisanih pregovornih obaveza o dobrosusjedskim odnosima i otvorenim bilateralnim pitanjima.
- Primjeri za ovaj dio narativa su naslovi “Zagreb sapliće i ucjenjuje Podgoricu”, “Plenković nastavlja da ispostavlja račune Crnoj Gori: Da bi ušli u EU, Hrvati traže novac za „logoraše“, brod Jadran, Prevlaku… Samo još muzičku nisu tražili!”, te “Bečić na udaru malignog hrvatskog uticaja: Hrvati poručuju da Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu”. Doprinos ovakvom huškanju daje i zvanična Srbija kroz izjave presjednika Aleksandra Vučića da on neće da se dodvorava Hrvatima, da glumi Crnu Goru. “Oni da me vrijeđaju i ponižavaju u Podgorici, insistiraju na Morinju, a vi ne smijete da izgovorite riječ Lora... stvarno ne mogu da budem toliko jadan”, Vučićeve su riječi. On je izjavljivao i da “Hrvati u Podgorici mogu sve”, a mediji su, zbog ovog narativa, prenosili čak izjave Vojislava Šešelja da će “Hrvati ponižavati Crnu Goru do kraja ali što ih više ponižavaju, to će biti ponizniji”. Iz istog tabora se tvrdi da je suverenitet Crne Gore po mjeri Zagreba čija spoljnja politika ima jedan cilj – slabljenje Srbije i potčinjavanje Srba, te da zloupotrebljava članstvo u EU za omalovažavanje Crne Gore - naglasila je Jovanović.
Konačno, ovakvi diskursi ne samo da udaljavaju potencijalnu regionalnu saradnju i rješavanja bilateralnih pitanja, već i usporavaju evropski put Crne Gore, jer jačaju unutrašnje podjele i smanjuju prostor za neophodne racionalne kompromise potrebne za članstvo do 2028. godine.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jovanović: O komšijama sve najgore, anti-hrvatski narativ važno sagledati kao dio političkog trenutka u kom se Crna Gora približava članstvu u EU

Another trial against former BIRN researcher and Vijesti journalist Jelena Jovanović and former editor of BIRN’s Balkan Insight platform Dušica Tomović concluded yesterday at the Basic Court in Podgorica, in proceedings that were initiated by civil activist Draško Didi Martinović for violation of personal rights to honor, reputation, psychological integrity, and dignity. He is one of nine civil activists, including two journalists, whom the two defendants labeled as dangerous extremists. The alleged research titled „Mapping Far-Right and Extremist Groups in the Balkans“ was published in November 2022 in Sarajevo (Bosnia and Herzegovina). At the time, BIRN Bosnia and Herzegovina Director Denis Džidić stated, as reported by Portal Hayat, that the right-wing organizations included on the map and their connections with politicians represent „the greatest threat in Europe and the world“. The verdict will be delivered within 30 days. So far, a first-instance ruling has been issued only in the case of journalist Tanja Pavićević, in April last year. In explaining the ruling, Judge Milica Radović stated that Jovanović and Tomović acted negligently by presenting unverified information about her that implied extremist activity in the religious sphere, thereby violating her dignity. - Such actions constitute an objectively offensive and derogatory qualification with respect to the plaintiff and represent grounds for awarding compensation for non-material damage due to emotional distress suffered as a result of harm to reputation - the explanation states, among other things. Last week, another dispute before the Basic Court in Podgorica was concluded, based on a lawsuit filed by civil activist and director of the NGO „Luča“ Nebojša Mrvaljević. In that case as well, the verdict will be delivered within 30 days. BIRN withdrew the disgraceful map long ago but never apologized to the people who were brutally targeted. Tomović, shortly after the scandal involving the propagandistic piece she supported, was no longer editor of BIRN’s Balkan Insight platform. The extent to which appearing on BIRN’s map endangered personal safety, integrity, and reputation was confirmed by Džidić himself, who said during the project presentation that „these groups represent serious security threats linked to the war in the former Yugoslavia, glorifying war criminals convicted before The Hague Tribunal… It is important to focus on legal and strategic issues and to see in the action plan what activities the authorities and police agencies will undertake in mapping such groups“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211000212_c683b6164722ba453878811b84e1dfbc1e175257e5ef46d2115335aa5317249b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260211000212_c683b6164722ba453878811b84e1dfbc1e175257e5ef46d2115335aa5317249b" data-rendition-name="original" width="829" height="568" loading="lazy" alt="Didi Martinović"><figcaption>Draško Didi Martinović (Photo: Private archive)</figcaption></figure>  As previously reported, Tomović and Jovanović persist in their claims that the individuals they dangerously targeted are extremists, and they had earlier threatened to expand the list. However, in the court proceedings initiated in Podgorica, they base their defense on the claim that the dangerous and unscrupulous targeting of nine individuals constitutes a value judgment, attempting in that way to avoid responsibility. As in the proceedings following Mrvaljević’s lawsuit, in Martinović’s case the court was not provided with Jovanović’s author’s contract, despite insistence by the attorney representing the targeted individuals, Marijana Laković. Therefore, at this final hearing it was again noted that the parties’ legal representatives consider it undisputed that the first defendant (Jelena Jovanović) concluded an author’s contract with BIRN. In addition to Martinović, those placed on BIRN’s map include civil activists Tatjana Knežević Perišić, Tijana Lopičić, Maja Miličković, as well as Nebojša Mrvaljević, Aleksandar Saša Zeković, Predrag Peđa Vušurović, and journalists Tanja Pavićević and Kaćuša Krsmanović. Although the map was withdrawn, Jovanović and Tomović continued with shameless defamation, claiming that it was prepared in accordance with methodological principles and research mechanisms. They also misled the court by claiming that the targeted individuals had never sent BIRN a rebuttal, which is not true. That they were not telling the truth was also confirmed in court proceedings in Sarajevo, initiated by some of the targeted individuals against BIRN and Denis Džidić. First-instance defamation rulings have so far been issued in favor of Mrvaljević, Martinović, Knežević Perišić, Krsmanović, and Vušurović. All targeted individuals in Sarajevo are represented by attorney Senad Pećanin. Within the framework of the map, BIRN published two reports - the first on November 16, 2022, and a revised version two weeks later, on November 30. Two weeks later, on December 13, the map was withdrawn from the website after a review process was initiated. A new map was published ten and a half months later, in early October 2023, with the Montenegro section containing no data. An apology from BIRN has never been issued.

Jovanović and Tomović are defending themselves with deceptions

The trial before the Basic Court in Podgorica has concluded in the lawsuit filed by civic activist and Executive Director of the NGO „Forum Luča“ Nebojša Mrvaljević against former BIRN researcher and journalist of the daily Vijesti Jelena Jovanović and former editor of BIRN’s Balkan Insight platform Dušica Tomović, for violation of personal rights to honor, reputation, psychological integrity, and dignity. The lawsuit concerns the propagandistic piece „Mapping Far-Right and Extremist Groups in the Balkans“, published in November 2022, in which he, along with eight Montenegrin civic activists and two journalists, was labeled a far-right extremist and religious extremist. The verdict will be delivered within 30 days. The disgraceful map was withdrawn long ago, but no apology followed from BIRN, researcher Jovanović, or former editor Tomović. On the contrary, the two of them persistently maintain claims that the individuals they dangerously targeted are extremists, and they had previously even threatened that the list would be expanded. <h2>DANGEROUS ACCUSATIONS</h2> In Sarajevo, where BIRN is headquartered, almost all proceedings against this non-governmental organization have been concluded at first instance in favor of the targeted individuals. In Podgorica, however, only one case has been concluded at first instance - in favor of journalist and activist Tanja Pavićević. At the final hearing in Mrvaljević’s lawsuit, it was established that the legal representatives of the parties do not dispute that the first defendant (Jelena Jovanović) had entered into an author’s contract with BIRN. This followed after the attorney informed Judge Miloš Jokanović „that he did not act in accordance with the court’s order from the previous hearing“, that is - he did not submit Jovanović’s contract with BIRN. Mrvaljević’s attorney Marijana Laković requested in her closing statement that the court uphold the claim, while the opposing side proposed that it be dismissed as unfounded. During the proceedings, Mrvaljević stated that his engagement in the NGO he heads has been devoted to human rights and respect for civil society, and that there have never been extremist or nationalist remarks in his statements or texts. - I worked for twenty years in the police and was aware that appearing on a list of such an organization as BIRN could have personal consequences for me - particularly in situations involving border crossings and engagement in EU-related projects. Up to that moment, BIRN was considered one of the credible organizations, which could have resulted in alerts being triggered in databases every time I appeared at a state border - he said at one of the hearings.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206060256_8fef0c69dfe7192f9f948e35990dfa658f1dc3fc1f8a178f288c10ba232822fc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260206060256_8fef0c69dfe7192f9f948e35990dfa658f1dc3fc1f8a178f288c10ba232822fc" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Nebojša Mrvaljević i Marijana Laković"> <figcaption>Nebojša Mrvaljević and Marijana Laković</figcaption> </figure>  After the publication of the scandalous map in 2022, public opinion, as he stated, began to avoid communication and cooperation with the NGO „Luča“. - I received unofficial information that my applications for three (EU) projects would not even be considered until this situation with BIRN was resolved. Additionally, in 2023 I applied for the position of security officer for the OSCE/ODIHR election observation mission in Montenegro. After interviews and submission of documents, during the second interview I was informed that due to the appearance of my name on certain websites, among which BIRN was implied, they could not accept my application, even though I had made it to the final shortlist of two candidates - he said. He also experienced unpleasant situations at certain public gatherings, when individuals approached him with comments that he was an extremist. He explained that the consequences of publishing his name on a list of extremists also affected his family. He was categorical in stating that the withdrawal of the map from the BIRN website clearly showed that the authors did not have a rational methodological approach when producing it for Montenegro. <h2>SHAMELESS DEFENSE</h2> In addition to Mrvaljević, Jovanović and Tomović also declared civic activists Tatjana Knežević Perišić, Tijana Lopičić, Maja Miličković, Aleksandar Saša Zeković, Predrag Peđa Vušurović, Draško Didi Martinović, as well as journalists Tanja Pavićević and Kaćuša Krsmanović, to be extremists. BIRN presented the scandalous map at a conference in Sarajevo in November 2022, and fierce reactions to the section on Montenegro, specifically the part concerning civic activists and two journalists, followed already during the panel itself. In the days and months that followed, condemnations by intellectuals, civic activists, and professional journalists from Montenegro and the region ensued, as well as reactions from Western diplomatic missions. Jovanović and Tomović, on the other hand, continued with shameless defamation, claiming that the map had been produced in accordance with methodological principles and research mechanisms. At preparatory hearings before the Podgorica court, they presented the dangerous and unscrupulous targeting of nine individuals as a value judgment, in an attempt to evade responsibility. They even resorted to misleading the court by claiming that the targeted individuals had never submitted rebuttals to BIRN, which is not true. Within the framework of the map, BIRN published two reports - the first on November 16, 2022, and a revised version two weeks later, on November 30. In Mrvaljević’s lawsuit, among other things, it is stated that Jovanović entered into an author’s contract with the Balkan Investigative Reporting Network Association (BIRN), headquartered in Sarajevo, which was at the time represented by Director Marija Ristić, to perform research work within the project „Mapping Far-Right and Extremist Groups in the Balkans“, in the section relating to Montenegro. The successful completion of the work in accordance with the contract is determined and confirmed by the direct manager of the supervisory body after reviewing the material submitted by the contractor, namely the second defendant – Tomović, who was the head of Balkan Insight Montenegro. At the presentation of the map, BIRN BiH Director Denis Džidić stated, as reported by the Hajat Portal, that the right-wing organizations from the map and their connections with politicians represent „the greatest threat in Europe and the world“. He also said that „these groups represent serious security threats linked to the war in the former Yugoslavia, and thus war criminals convicted by the Hague Tribunal are glorified… It is important to focus on legal and strategic issues, and it is important to see in the action plan what activities the authorities and police agencies will undertake in mapping such groups“.

Jelena Jovanović refused to submit the contract

U Osnovnom sudu u Pogorici okončano je suđenje po tužbi građanskog aktiviste i izvršnog direktora NVO „Forum Luča“ Nebojše Mrvaljevića u predmetu protiv bivše istraživačice organizacije BIRN, novinarke dnevnika Vijesti Jelene Jovanović i bivše urednice BIRN-ove platforme Balkan Insight Dušice Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo, propagandnim uratkom „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“, objavljenim u novembru 2022. godine, u kojem su ga, sa još osam crnogorskih građanskih aktivista i aktivistkinja i dvije novinarke označile krajnjim desničarem i vjerskim esktremistom. Presuda će biti izrečena u roku od 30 dana. Sramna mapa povučena je odavno, ali izvinjenje BIRN-a, istraživačice Jovanović i bivše urednice Tomović nije uslijedilo, štoviše, njih dvije uporno istrajavaju u tvrdnjama da osobe koje su opasno targetirale jesu ekstremisti i esktremistkinje, a ranije su prijetile i da će lista biti proširena. <h2>&nbsp;OPASNE OPTUŽBE</h2> U Sarajevu, gdje je sjedište BIRN-a, skoro svi postupci protiv ove nevladine organizacije su prvostepeno okončani u korist targetiranih. U Podgorici, međutim, prvostepeno je okončan samo jedan proces – u korist novinarke i aktivistkinje Tanje Pavićević.&nbsp; Na završnom ročištu po tužbi Mrvaljevića, konstatovano je da punomoćnici stranaka čine nespornim da je tužena prvog reda (Jelena Jovanović) zaključila autorski ugovor sa BIRN-om.&nbsp; To je uslijedilo nakon što je advokat saopštio sudiji Milošu Jokanoviću „da nije postupio po nalogu suda sa prethodnog ročišta“, odnosno nije dostavio ugovor Jovanović sa BIRN-om. Mrvaljevićeva advokatica Marijana Laković u završnoj riječi zatražila je da sud usvoji tužbeni zahtjev, dok je druga strana predložila sa on bude odbijen kao neosnovan. Tokom sudskog postupka Mrvaljević je kazao da je angažovanje u NVO na čijem je čelu posvetio ljudskim pravima i poštovanju građanskog društva i da u njegovim izjava i tekstovima nikada nije bilo ekstremističkih i nacionalističkih komentara. - Radio sam dvadeset godina u policiji i bio svjestan da pojavljivanje na spisku jedne od ovakvih organizacija, kao što je BIRN, može imati za posljedicu probleme lično za mene - u situacijama prelazaka državne granice, te angažovanja na projektima koji se tiču EU. BIRN je do tog momenta bila jedna od kredibilnih organizacija, što je moglo da ima za posljedicu da prilikom svakog mog pojavljivanja na državnoj granici može doći do aktiviranja određenog upozorenja u bazama podataka – ispričao je na jednom od ročišta. Poslije objavljivanja skandalozne mape 2022. javno mnjenje je, kako je kazao, počelo da izbjegava komunikaciju i saradnju sa NVO „Luča“. - Dobio sam nezvaničnu informaciju da moje aplikacije za tri projekta (EU) neće biti ni razmatrane, dok se ova situacija sa BIRN-om ne razriješi. Takođe, 2023. godine sam konkurisao za poziciju oficira za sigurnost misije OHDR za posmatranje izbora u Crnoj Gori. Nakon intervjua i predaje dokumenata u drugom razgovoru saopšteno mi je da zbog pojave moga imena na određenim sajtovima, među kojima se podrazumijevao BIRN, ne mogu da prihvate moju aplikaciju, iako sam ušao u uži izbor među dvoje kandidata – rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206060256_8fef0c69dfe7192f9f948e35990dfa658f1dc3fc1f8a178f288c10ba232822fc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260206060256_8fef0c69dfe7192f9f948e35990dfa658f1dc3fc1f8a178f288c10ba232822fc" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Nebojša Mrvaljević i Marijana Laković"> <figcaption>Nebojša Mrvaljević i Marijana Laković</figcaption> </figure>  Neprijatnosti je doživljavao i na nekim javnim skupovima, kada su mu pojedinci prilazili uz komentare da je ekstremista. Objasnio je da je posljedice objavljivanja njegovog imena na spisku ekstremista imala i njegova familija. Bio je kategoričan i da je povlačenje te mape sa sajta BIRN-a jasno pokazalo da autorke nijesu imale racionalan metodološki pristup prilikom njene izrade za Crnu Goru.&nbsp; <h2>&nbsp;BESRAMNA ODBRANA</h2> Jovanović i Tomović, osim Mrvaljevića, ekstremistima su proglasile i građanske aktiviste Tatjanu Knežević Perišić, Tijanu Lopičić, Maju Miličković, Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Peđu Vušurovića, Draška Didija Martinovića i novinarke Tanju Pavićević i Kaćušu Krsmanović. BIRN je skandaloznu mapu predstavio na konferenciji u Sarajevu u novembru 2022. godine, a žestoke reakcije na sekciju za Crnu Goru, na dio koji se odnosio na građanske aktiviste i aktivistkinje i dvije novinarke, uslijedile su već na samom panelu. U narednim danima i mjesecima ređale su se osude intelektualaca, građanskih aktivista i profesionalnih novinara iz Crne Gore i regiona, ali i zapadnih diplomatskih misija. Jovanović i Tomović, s druge strane, nastavile su sa besramnim klevetanjem, tvrdeći da je mapa urađena uz poštovanje metodoloških principa i istraživačkih mehanizama, da bi na pripremnim ročištima u podgoričkom sudu opasno i beskrupulozno targetiranje devetoro ljudi predstavile kao vrijednosni sud, u pokušaju da izbjegnu odgovornost. Čak su posegnule i za obmanjivanjem suda tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti, što nije tačno. BIRN je u okviru mape objavio dva izvještaja – prvi 16. novembra 2022, a dorađeni dvije sedmice kasnije, 30. novembra.&nbsp; U tužbi Mrvaljevića, pored ostalog, piše da je Jovanović zaključila autorski ugovor sa Udruženjem balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN) sa sjedištem u Sarajevu, koju je tada zastupala direktorica Marija Ristić da obavi poslove istraživačice u okviru projekta „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Blakanu“ u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru. Uspješnost obavljenog posla u skladu sa ugovorom određuje i potvrđuje direktni menadžer nadzornog organa nakon pregledanog materijala dostavljenog od izvršioca posla odnosno drugotužene – Tomović, koja je bila na čelu Balkan Insight Crne Gore. Na predstavljanju maše, direktor BIRN BiH Denis Džidić, saopštio je, kako je prenio Portal Hajat, da su desničarske organizacije iz mape i njihove konekcije sa političarima „najveća prijetnja u Evropi i svijetu“. Kazao je i da „ove grupe predstavljaju ozbiljne sigurnosne prijetnje koje se vezuju za rat na području bivše Jugoslavije, pa se tako glorificiraju ratni zločinci koji su osuđeni pred Haškim sudom... Važno je staviti fokus na pravna i strateška pitanja, važno je vidjeti u akcionom planu koje će aktivnosti vlasti i policijske agencije poduzeti u mapiranju takvih grupa“.

Jelena Jovanović odbila da dostavi ugovor

Tabloidizacija medija, uključujući i javne emitere, pojačano prisustvo emisija preko kojih se šire dezinformacije i govor mržnje, devalvacija novinarskih nagrada i loši uslovi rada samo su neki djelovi stvarnosti u kojima Crna Gora i medijski radnici dočekuju Dan novinara - ocijenila je&nbsp;
Crnu Goru, njene novinare/ke i institucije treba da zabrine izostanak truda da se kredibilni mediji očuvaju i dodatni prodor emisija, propagandista i političkih teoretičara zavjere koji pod izgovorom “drugog mišljenja” zapravo pokušavaju uništiti povjerenje u kredibilne medije i šire.
Nekontrolisani sadržaj televizija iz okruženja konstantno, i vjerovatno jače nego ikada, dopire do crnogorske publike, prenosi se na portalima, spuštajući dodatno ionako pogažene standarde kvalitetnog programa i novinarstva.
Novinari su u proteklih nekoliko mjeseci napadani i maltretirani na crkvenim skupovima, na protestima, stvorila se atmosfera u kojoj novinari moraju da traže „blagoslov“ jer će u protivnom biti napadnuti. Državne institucije nisu učinile skoro ništa da ih zaštite i time doprinijele atmosferi u kojoj su novinari legitimne mete. Sve to, uz hvalospjeve o brzom ulasku Crne Gore u EU, pa ćemo ovim putem predložiti nadležnima da uporede uslove rada i zaštitu novinara kod nas i Evropi.
Različito nacionalno-novinarsko organizovanje i hiperprodukcija nagrada po ovom osnovu dodatno ukazuju da se mediji umjesto na kredibilne i nekredibilne više dijele po nacionalnom predznaku, a njihove nagrade nerijetko završavaju u rukama onih čiji je cilj stvaranje nestabilnosti u društvu.
Iako se u javnosti stvara slika da su svi mediji isti, u Crnoj Gori postoje mediji koji odgovorno i kredibilno izvještavaju, a o čijem radu i više brinu i bolje ga čuvaju međunarodne nego domaće institucije i organizacije.
Značajan dio novinara i novinarki u Crnoj Gori i dalje nema adekvatne finansijske i druge uslove za rad, svoj posao obavljaju nezaštićeni, dok ih političari i institucije najčešće ignorišu i biraju kome će odgovoriti na pitanja i dati izjavu ili intervju, a standardi se urušavaju uvozom toksičnih sadržaja koji se prodaju u novinarskim formama.
Dodatno, svjedočimo inflaciji medija na malom tržištu, ne zna se ko ih i kako zaista finansira, što jasno govori da značajan dio njih nije održiv, već postoji kako bi se urušilo povjerenje u medije i zamaglila linija koja razdvaja kredibilne medije od propagandnih emitera.
U vremenu ugrožavanja demokratskih pravila funkcionisanja u svijetu i u Crnoj Gori kredibilno i profesionalno novinarstvo nikad nije bilo važnije - njegova funkcija čuvara
demokratije mora biti branjena i odbranjena – to je jedan od najvažnijih zadataka svih progresivnih djelova našeg društva.
Srećan nam Dan novinara!
Jelena Jovanović
 
 
Izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me

Standardi padaju, novinare maltretiraju, a institucije su saučesnici

Pojedini mediji i dalje su, čini se više nego ikada, u službi politike, novca, stranih uticaja i prave su fabrike dezinformacija. Institucije na njihov „rad“ okreću glavu i ne registruju ogromnu količinu dezinformacija koja se u njima stvara, a koje služe odbrani interesa pojedinaca iz politike ili partijskih struktura, kako onih iz Crne Gore tako i van nje - kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju osvrćući se na posljednjih sedam godina rada od osnivanja portala "Raskrinkavanje.me".
Društvo je, kako pokazuju istraživanja ove nevladine organizacije, svjesno da su dezinformacije problem, ali je sve više ranjivo i izloženo njihovom uticaju, jer ga institucije ostavljaju na milost i nemilost neistinama koje evoluiraju i traže pukotine u sistemu.
- Od svog osnivanja u oktobru 2018. godine Raskrinkavanje.me je objavilo skoro 3.500 tekstova u kojima smo razobličili na hiljade dezinformacija, objasnili na desetine lažnih narativa, a za borbu protiv dezinformacija obučili desetine novinara svih redakcija širom Crne Gore - ističu u saopštenju.&nbsp;
O dezinformacijama su učili i studente i đake, ali i njihove nastavnike i profesore.
- Samo u posljednjoj godini rada naša redakcija je je objavila više od 600 članaka u kojima smo analizirali širok spektar dezinformacija - od političkih, preko onih kojima se ugrožavaju nečija prava zbog pola, seksualne orijentacije, nacionalnosti, religije, pa sve do neistina koje za cilj imaju da nas ubijede da se klimatske promjene kojima svjedočimo zapravo i ne dešavaju. Nakon naših intervencija i članaka više od 50 medija je ispravilo tekstove koji su sadržali dezinformacije - naglašeno je u saopštenju.
U protekloj godini, kako dodaju, redizajnirali su sajt, uveli nove rubrike od kojih je jedna upravo vezana za dezinformacije o klimatskim promjenama, suprotstavljali se nikad jačoj reviziji istorije, a sve u saradnji sa uglednim novinarima i istoričarima iz regiona.
<h2>Provjera činjenica i odgovornost</h2>
Gostujući u rođendanskom podkastu Raskrinkavanja, zamjenica glavnog i odgovornog urednika Raskrinkavanje.ba Marija Ćosić kazala je da fakt-čeking, odnosno provjera činjenica ima važnu ulogu sve dok se društva suočavaju sa “poplavom” dezinformacija.
- Integritet informacionog okruženja jedno je od ključnih premisa u demokratskom društvu. Njegovo očuvanje je zajednička, multisektorska misija. Fakt-čekinga svoju suštinu traži u držanju odgovornim medije, političare i građane i da u tome traži svoju nišu. Naša misija je da dođemo do društva u kojem nema potrebe da mi postojimo, da dođemo do toga da je društvo takvo, da se možemo ugasiti - rekla je Ćosić.
Glavni i odgovorni urednik Raskrinkavanje.me Darvin Murić ukazao je na to da, iako neke dezinformacije djeluju isuviše banalno, ljudi nasjednu, a to pokazuje iskustvo iz svakodnevnog života.
- Dokle god institucije i mediji ne rade svoj posao, mi moramo raditi svoj - zaključio je Murić.
Izvršna urednica Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović ocijenila je da se mnogo više ulaže u dezinformacije i dezinformativne kampanje nego u fakt-čeking. Ona je naglasila da je fakt-čeking neodvojivi dio novinarstva te da dezinformacije podrivaju demokratske vrijednosti, ali i šire mržnju i donose finansijsku korist onima koji ih šire.
Sagovornici podkasta saglasni su da su najbolji efekti provjere činjenica u regionu zapravo pozitivan uticaj na medije i promjenu politike u pogledu ispravki.&nbsp;
Ćosić je ukazala da mnogi mediji nijesu imali razvijenu praksu ispravki sve dok redakcije u regionu nijesu počele da se bave fakt-čekingom.
Murić je upozorio da su dezinformacije, naročito one generisane tehnologijom koja se zasniva na vještačkoj inteligenciji posebna opasnost za demokratsko društvo.
- Svaki AI sadržaj bi trebalo da bude označen, da ima vodeni žig. U suprotnom, gubi se dodir sa realnošću. Ljudi više neće znati šta je stvarno, a šta nije. Naročito je ovo opasno u kontekstu izbora, koji uskoro slijede u Crnoj Gori - ocijenio je on.
Ćosić je navela da još nije počela u tolikoj meri zloupotreba sadržaja nastalog uz pomoć AI u političkom kontekstu, ali da primjeri iz svijeta zahtijevaju veću pažnju o njihovom uticaju.
- Tehnologija juri, a mi se sve više saplićemo dok pokušavamo da je stignemo. To se ne dešava iz dana u dan, već napreduje iz minut u minut. Suština takvih modela je da oni uče iz onoga što im mi kažemo, tu je njihova najveća opasnost. Iako još uvijek nemamo toliku poplavu problematičnih sadržaja u političkom kontekstu, ipak bi trebalo da nas brine - zaključila je Ćosić.

Sedam godina "Raskrinkavanja": Društvo vidi dezinformacije, institucije još ne

Dok građani iščekuju da li će još jedan komad države na skoro vijek biti izdat stranim investitorima, glavni akteri cijele priče u javnim nastupima se „gađaju“ milijardama, (ne)namjerno zbunjuju javnost, konstantno bombarduju brojkama i obećanjima koja se mijenjaju gotovo svakog dana, ocijenili su u portalu Raskrinkavanje.me.
Kako navode u tom portalu, u susret glasanju o Prijedlogu zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji se odnosi na turizam i razvoj nekretnina, dolazimo u situaciju da glavni investitor „buši balon“ vrijedan 35 milijardi eura, što je iznos investicije koji je prethodno najavljen građanima i građankama Crne Gore. &nbsp;
- Ipak, to što je Mohamed Alabar javno saopštio (arhivirano) da još uvijek nema plan niti projekat za Veliku Plažu (lokalitet koji se najčešće pominje kao predmet interesovanja arapskog investitora) kao ni da crnogorska Vlada i političari “ne znaju šta se sve tamo može graditi”, nije spriječilo premijera Crne Gore Milojka Spajića da licitira brojkama investicije za koju je u jednom trenutku utvrdio da može biti uloženo i “više od 35 milijardi eura - kazala je Jelena Jovanović, izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me.
Da se ne radi o nespretnoj formulaciji ili pogrešnoj procjeni, navodi Jovanović, govori i činjenica da je Spajić najmanje četiri puta javno govorio o pomenutom iznosu.&nbsp;
<h2>Šta nam je i kad premijer saopštavao?&nbsp;</h2>
Na konferenciji za novinare (arhivirano) održanoj 21. marta nakon sjednice Vlade premijer je rekao da je Vlada usvojila okvirni ekonomski sporazum o saradnji sa UAE koji je istekao je 2022. godine, te da je proširen opus saradnje i da sada on podrazumijeva i turizam i ugostiteljstvo, izgradnju infrastrukture, poljoprivredu, inovacije i nove tehnologije. Spajić je odgovarajući na pitanje o ulaganju kompanije Eagle Hills i preduzetnika Mohameda Alabara, kazao da je na pomolu vrlo važan projekat, koji bi donio velike benefite državi Crnoj Gori.&nbsp;
Tada je, pozivajući političare da se suzdrže od “neopreznih i populističkih izjava” saopštio i konkretne brojke.
- Ako je jedan čovjek koji ponudi 20-30 milijardi eura nepoželjan, kakva je to poruka investitorima generalno - pitao je Spajić.&nbsp;
Nekoliko dana kasnije, u toku Premijerskog sata (arhivirano) koji je održan 26. marta, govoreći o Sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE-e, Spajić je rekao da je u pitanju projekat za koji se bori čak i američki predsjednik Donald Tramp.&nbsp;
- Ovo nema nigdje na Balkanu, predsjednik Tramp se bori za ovakve investicije, to u vaše vrijeme nije moglo da se zamisli, 35 milijardi investicija. Ja vas molim da se manemo populizma i loših praksi koje tjeraju investitore - poručio je Spajić.&nbsp;
Istu brojku premijer Spajić je iznio i na konferenciji za medije nakon 75. sjednice Vlade.&nbsp;
- Mislim da je broj investitora koji mogu da iznesu investiciju od 35 milijardi ekstremno ograničen, odnosno vjerovatno ih imate dva ili tri investitora na svijetu. Tender se obično radi kada imate makar deset potencijalnih kompanija koje bi se mogle uključiti. To je prva stvar, a druga stvar izgubili biste opciju da imate garanciju države za ovakav jedan projekat - kazao je predsjednik Vlade.&nbsp;
Na istoj konferenciji poručio je i da u Vladi očekuju da se lokalne zajednice odgovorno ponašaju, te da je loptica prebačena na njihov teren.&nbsp;
- Ajde sad je prebačena lopta na njihov teren, da vidimo kako će se oni ponašati. Odgovorno prema svojoj budućnosti, prema velikim investitorima i prema velikim mogućnostima. Pa da vidimo, ako se oni budu neodgovorno ponašali neka preuzmu to što su propustili i neka objašnjavaju i svojoj djeci i svojim unucima da su propustili 35 milijardi investicija u svoju opštinu. Neka oni nose taj teret - dodao je Spajić.&nbsp;
U intervjuu Javnom servisu od 8. aprila premijer je kazao da Vlada čeka pismo namjere zvaničnika Ujedinjenih Arapskih Emirata koji mogu garantovati kredibilitet investitora, ali i otkriti sve detalje.&nbsp;
- U neformalnoj komunikaciji nam je rečeno da su mogućnosti velike i da mogućnosti idu do 35 milijardi eura koje sam spomenuo na pres konferenciji, ali to zavisi od nas - rekao je Spajić.
Kako kaže Jovanović, ni u jednoj od navedenih izjava, kao dio cifre od 35 milijardi eura, premijer nije pominjao potencijalni širi uticaj projekta, efekte koje će izazvati na tržištu, niti dugoročne projekcije.
<h2>Alabar: Iznos od 35 milijardi – ne razmatramo&nbsp;</h2>
Da sve zavisi od nas – misli i arapski investitor Mohamed Alabar. Ali, ipak ima nešto drugačiju računicu.&nbsp;
- Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo - rekao je Alabar Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) (arhivirano) odgovarajući na upit o tome kako je moguća investicija od 35 milijardi u Ulcinju.&nbsp;
Moguće je, međutim, kazao je da suma od 35 milijardi odražava širi ekonomski uticaj projekta.
- Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti - dodao je potencijalni investitor u intervjuu koji je objavljen 16. aprila.
Ni u jednom trenutku, napominje Jovanović, Alabar nije pomenuo iznos ulaganja od 30 ili 35 milijardi eura u kontekstu investicija, kako je to prethodno saopštavao Spajić.
<h2>Ministarka demantovala – ne znamo šta</h2>
Nakon što je Alabar saopštio da njegova kompanija ne razmatra cifru u iznosu od 35 milijardi eura, novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala (arhivirno) da je “cifra koja se pominje od 30-35 miliona eura (op-ad milijardi) cjelokupan projekat, a ne konkretna investicija samog investitora nego ono što će ona da izazove na tržištu”.
Međutim, istog dana, nakon izjave ministarke Adžović, premijer Spajić je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, pred kojim se raspravljalo o dokumentima u okviru sporazuma sa UAE, kazao da je 35 milijardi eura “konzervativna brojka i da ona može biti i veća”.
- Da li garantujem za 35 milijardi? Ja ne mogu da garantujem ali sporazumi omogućavaju da privučemo te investicije, a potencijal je da privučemo i preko 35 milijardi... 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Ne mogu da garantujem za UAE ali je potencijal ogroman - naglasio je on i dodao da investicije ne idu u državnu kasu već u ekonomiju i BDP.
<h2>“Kratak put od 3 do 15 milijardi”</h2>
Uoči glasanja u Skupštini, Alabar je u izjavi za Javni servis, kazao da je premijer komentarisao da ukoliko postoje investicije u - na primjer, Veliku plažu, tokom godina može se prema njegovim procjenama vratiti zemlji više od 40 milijardi eura.
U nastavku obraćanja Alabar je iznosio različite podatke, o tome, kako u zavisnosti od investicije i odgovora države, ona može iznositi milijardu eura, da sa recimo “tri milijarde može lako otići na 15 milijardi eura”, kao i da je njegova početna ideja bila dvije i po milijarde eura investicija. Kazao je i da se radi o ulaganju u periodu od 10 do 15 godina, a ne odjednom.
Spajić je naknadno u Skupštini, u kasnim jutarnjim satima, kazao da je sporazumom predviđena saradnja u industriji, tehnologijama u oblasti bezbjednosti, vazduhoplovstvu, trgovini, malim i srednjim preduzećima, elektronskoj upravi i ostalim oblastima…&nbsp;
Spajić je naveo da je o tome pričao kada je govorio o 35 milijardi, te da se poslanici ne izjašnjavaju o pojedinačnim projektima već da svi ovi projekti zbirno iznose 35 milijardi eura.
- Sve navedeno potvrđuje da Spajić nije govorio o efektima investicije na tržištu, kako tvrdi ministarka, jer to jednostavno nije pomenuo ni u jednoj od izjava kada je govorio u kontekstu iznosa od 35 milijardi eura - ocjenjuje Jovanović.
Ostaje nejasno, kaže ona, kako je uopšte moguće znati kumulativne efekte investicije za koje i sami potencijalni investitor kaže da još uvijek nema ni plan niti projekat (bar tako tvrdi), niti je definisano o kojoj tačno investiciji se radi, na kojim lokalitetima, u kom obimu...&nbsp;
- Da zaključimo, nakon svega izgovorenog, objavljenog, licitiranog, građani Crne Gore ne mogu imati “predstavu” o kolikoj se zapravo investiciji radi i kakvi bi bili njeni efekti. Sve zahvaljujući upravo onoj instituciji, koja se svakodnevno zaklinje u transparentnost, a koja je jedina nadležna i dužna da im sve to do detalja objasni umjesto što ih “izluđuje” brojkama koje im ništa ne znače - zaključila je Jovanović.

Premijerov vodič kroz milijarde: Od "konzervativnih" 35, do minimalnih 2,5

Prijetnje novinarki Vijesti Jeleni Jovanović kvalifikovane su kao krivično djelo ugrožavanje sigurnosti - saopšteno je iz Uprave policije uz napomenu da rade da identifikaciji vlasnika ili korisnika mejla i broja telefona sa kojih su upućene prijetnje na njen račun. 
 
Jovanović je, kako su kazali, prijavila da su joj u subotu pozivom redakcije Vijesti i putem mejla upućene prijetnje po život od nepoznate ženske osobe koja se predstavila kao M.Ć. iz Srbije. Ta osoba je prijetnje uputila povodom teksta sa portala Vijesti.
Policija, kako su naglasili u koordinaciji za nadležnim tužilaštvom preduzima sveobuhvatne prioritetne i hitne mjere po njenoj prijavi. 
 
- Postupajući po navedenom, u subotu su u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica prikupljena obavještenja na okolnosti događaja od oštećene i još jedne osobe, nakon čega je sa događajem upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo kao ugrožavanje sigurnosti - naveli su u policiji. 
 
Navodi se da, osim toga, službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, sprovode mjere i radnje na identifikaciji vlasnika-korisnika mejla kao i broja telefona sa kojeg je upućen poziv. 
 
Iz policije su kazali da, imajući u vidu prije svega značaj novinarske profesije kao jednog od temelja demokratskog društva, kao i ključne uloge u informisanju javnosti o dešavanjima od značaja i radu institucija, najoštrije osuđuju govor mržnje, prijetnje i nasilje usmjerene ka zaposlenima u medijima. 
 
- Policija će u okviru svojih nadležnosti, preduzimati mjere na osiguranju bezbjednog ambijenta za slobodno istraživanje, izvještavanje, život i rad zaposlenih u medijima - poručili su u saopštenju. 
 
Kazali su da Uprava policije ostaje snažno opredijeljenja u poštovanju navedenih principa i međunarodnih standarda u odnosu na novinarsku profesiju i postupanju sa posebnim senzibilitetom u zaštiti tih osoba koje svojim korektivnim i objektivnim izvještavanjem i istraživanjem, kao kontrolni mehanizam, doprinose vladivini prava i zaštiti građana.

Uprava policije: Prijetnje Jovanović kvalifikovane kao ugrožavanje sigurnosti

Mapom o desničarskim organizacijama za Crnu Goru koju je objavio BIRN, targetirano je devet ljudi. Oni su uzeti kao polazna tačka da bi se stavili na stub srama svi oni ljudi koji su u tom momentu bili protiv aktuelne vlasti i protiv djelovanja Srpske pravoslavne crkve, a takvih ljudi nije bilo malo. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E, rekla novinarka Tanja Pavićević.
– Nije neobično da su baš novinarka i bivša novinarka Vijesti, koja je bila urednica BIRN-a, krenule u ovu priču i da su oklevetale devet ljudi, te da su stalno ponavljale da će se ta lista širiti. S tim što one nijesu planirale da sve bude ovako objelodanjeno, nego su mislile da će sve to proći ispod radara – kazala je Pavićević.
Novinarke koncerna Vijesti, Jelena Jovanović i nekadašnja urednica Balkaninsighta (BIRN-ovog websitea) Dušica Tomović, povrijedile su prava novinarke Tanje Pavićević kada su je, u propagandnom uratku BIRN-a, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija. To je ustanovio Osnovni sud u Podgorici, u prvoj presudi u slučaju BIRN, zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Tanji Pavićević Jovanović je dužna da plati 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura.
Pavićević kaže da je presuda jedna vrsta satisfakcije, jer je dokazano da je u pitanju kleveta, na što su ukazivali od momenta objavljivanja BIRN-ove mape. Kaže da je riječ o projektu koji je napravljen na osnovu konstrukcija o takozvana dva nacionalizma, odnosno o crnogorskom nacionalizmu.
– Mapa za Crnu Goru je predstavljena u Sarajevu, ona čak nije ni medijski najavljivana tog prvog dana, ali su imali peh da je Izabela Kisić, istraživačica iz Beograda koja se stvarno bavi nacionalizmima – za razliku od ove dvije žene – odmah reagovala i kazala da nije riječ o ekstremistima, nego o građanskim aktivistima. Sve je moglo da se spriječi od početka, ali očigledno nekome nije odgovaralo ni da se povuče ta mapa. Prvog dana na konferenciji su znali da to nije istina, da postoji velika sumnja, a u narednih par dana se vidjelo ne samo da je riječ o nečemu sumnjivom, nego o nečemu što nema nikakvo utemeljenje i nikakav dokaz – navela je Pavićević.
Čitav postupak u Crnoj Gori, a ista stvar je, kako kaže, i u Sarajevu, pokazao je da je sve urađeno namjenski, planski i potpuno svjesno.
– Oni nijesu imali dokaz ni prvog, ni posljednjeg dana, ali nikome nije palo na pamet da se izvine, što je očigledno odgovaralo datom političkom trenutku. Nije slučajno da se to poklapa sa pričom o dva nacionalizma, kao ni s pričom o strašnom crnogorskom nacionalizmu koji navodno bukti kroz Crnu Goru u momentu kada Srpska pravoslavna crkva preuzima od Crne Gore njeno sakralno nasljeđe – istakla je Pavićević.
Presuda bi, kaže, treabalo da označi neku vrstu prekretnice u crnogorskom javnom diskursu – da se više ne mogu klevetati ljudi bez bilo kakvih dokaza, već da mora postojati odgovornost za javno izgovorenu riječ, što, kako kaže, ovaj slučaj je pokazao da nije bio slučaj.
Cilj je bio, vjeruje ona, ućutkati svaki slobodan glas – ućutkati ljude u Crnoj Gori koji sebe nacionalno doživljavaju kao Crnogorce, da se ne bune što se groblja i crkve predaju crkvi druge države.
<h2>Dolaskom Dritana Abazovića na političku scenu došlo je do karnevalizacije javnog prostora</h2>
Pavićević dodaje da je dolaskom Dritana Abazovića na političku scenu Crne Gore došlo do neke vrste karnevalizacije javnog prostora, i da javna riječ odjednom više nema težinu kakvu bi trebalo da ima, niti postoji odgovornost za izgovoreno.
– Od momenta kada on i njegova URA otvaraju vrata klerofašističkim falangama, on u tom momentu i u parlamentu proziva ljude po imenima, to radi pred medijima, prijeti gašenjima. On je uveo potpuno novi diskurs u kojem se može tako govoriti – jedan dan ovo, drugi dan ono. Kad vidi kameru, trči prema njoj da kaže nešto – i nema veze šta je rekao, to može sjutra biti drugačije. To je opet model preslikan iz Srbije – Aleksandar Vučić to radi isto. Dritan Abazović je to uveo u Crnu Goru i to je kasnije naprosto preuzeto – kaže Pavićević i dodaje da ništa nije slučajno, kao što ni Dritan Abazović nije slučajno zakoračio na političku scenu Crne Gore.
Nada se da će presuda biti nešto što će promijeniti stanje, da ljudi shvate da mora postojati odgovornost, nebitno da li je neko u vlasti ili opoziciji.
– Odgovornost mora da postoji, a ljudi koji su u vlasti moraju da imaju još veću odgovornost, jer imaju moć da ono što kažu bude instrumentalizovano, operacionalizovano, da se sprovede na djelu. Ista stvar važi i za medije – ne možemo da držimo strane, ne možemo da biramo informacije. Naš posao je da tragamo za istinom. Dotične su preskočile istinu, iskonstruisale su lažnu priču, lažni narativ. Sve su znale od prvoga dana šta su uradile – zbog toga su u početku branile mapu, a onda su zaćutale – naglasila je Pavićević.
Očekuje izvinjenje od ljudi koji drže do etike i profesionalizma, a od onih koji su spremni da naprave strašne klevetničke stvari – nema očekivanja.
– Da tražim izvinjenje, tražila bih i dalje od njih. Ne tražim ga, ja ću ga dobiti na sudu. Dobila sam ga ovdje, ima, mislim, još četiri tužbe po istom osnovu. Čini mi se da kad krene jedna, sve dalje ide isto. U Sarajevu imamo četiri dobijene tužbe protiv BIRN-a i Denisa Džidića. To je bila priča kao i ovdje – s tim što se, za razliku od ove dvije žene, Denis pojavljivao na sudu, ali nije imao nijedan jedini dokaz za priču koju su njih dvije spakovale. Nije imao dokaz i sarajevskom sudu je bilo lako da donese presudu, a mislim da ni našima nije teško, jer se čak nijesu ni pojavile na suđenju. To nije samo lakoća klevetanja ljudi, nego i lakoća izbjegavanja bilo kakve odgovornosti – pa i one koja podrazumijeva elementarno pristojno ponašanje: da dođete tamo gdje vas neko zove, a vi ste započeli cijelu tu priču – zaključila je Pavićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0HXFrqnkyxs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pavićević: Presuda protiv BIRN-a je neka vrsta prekretnice u crnogorskom javnom diskursu

Građani/ke Crne Gore u zabrinjavajuće visokom broju vjeruju u teorije zavjere i propagandne narative, poput toga da globalne elite namjerno izazivaju zdravstvene krize ili da je homoseksualnost bolest. To pokazuje istraživanje javnog mnjenja koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo Institut Damar u periodu od 22. februara do 4. marta ove godine na uzorku od 1.008 ispitanika, saopšteno je iz CDT-a.
U okviru istraživanja, tražili su od građana da niz ponuđenih tvrdnji ocjene kao istinite ili lažne, i iz podataka se jasno vidi prevalencija teorija zavjera.
- Čak 54,1 odsto građana/ki smatra da globalne elite žele da smanje svjetsku populaciju, svega 15,5 odsto smatra da je to laž, a čak 30,4 odsto je kazalo da ne može da procijeni. Takođe, svaki drugi građanin/ka (50,2 odsto) kaže da globalne elite planiraju novu pandemiju, to ne smatra njih 14,9 odsto, dok nešto više od trećine (34,9 odsto) kaže da ne može da ocijeni je li to istina ili laž. Da je pandemija korona virusa bila izmišljena smatra 44,7 odsto građana/ki, spram njih 38,5 koji se sa tim ne slažu, a 16,8 odsto nema stav. Oko trećine građana smatra da se Donald Tramp bori protiv globalne duboke države (31,1 odsto), sa tim se ne slaže više od trećine (36,2 odsto), a preostalih 32,7 odsto kaže da ne zna - saopštila je izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Iako najveći broj građana/ki (47,7 odsto) ocjenjuje kao laž tvrdnju da nema klimatskih promjena, već da ih globalne elite lažiraju, Jovanović kaže da zabrinjava što gotovo trećina građana (32,1 odsto) vjeruje u to, a njih 20,2 odsto kaže da ne zna je li to tačno.
- Kada je riječ o propagandnim narativima i teorijama zavjere iz oblasti međunarodne politike, podaci pokazuju da 39,6 odsto građana smatra da nas EU primorava da se odreknemo tradicionalnih vrijednosti, to ne smatra njih 36 odsto, a gotovo četvrtina (24,4 odsto) nema stav. Da EU ugrožava pravoslavlje smatra 37 odsto građana/ki, spram 41,9 odsto koji to ne smatraju. Petina (21,1 odsto) nema stav o tom pitanju. Većina građana (48,7 odsto) kaže da je Rusija otela djelove Ukrajine, četvrtina (25,3 odsto) kaže da je to laž, a četvrtina (26 odsto) kaže da ne zna. Gotovo jednak broj građana/ki kaže da je istina (30,4 odsto) da se Rusija bori protiv imperijalizma, odnosno da je to laž (30,2 odsto), a 39,4 odsto nema stav - ističe Jovanović.
Visok broj građana/ki (81,3 odsto) je ocijenilo kao istinitu tvrdnju da postoje samo dva pola (muški i ženski) i da je to jedina biološka podjela, dok svega 10,8 odsto kaže da je to lažna tvrdnja, a 7,9 odsto je odgovorilo da ne zna.
Takođe, navodi Jovanović, čak 64,6 odsto smatra da je homoseksualnost bolest, 12,3 odsto to ne smatra, a 23,1 odsto je kazalo da ne zna. 
- Da feminizam ima za cilj razbijanje porodice smatra 41,2 odsto građana/ki, sa tim se ne slaže njih 34,9 odsto, dok 23,9 odsto kaže da ne zna - rekla je Jovanović.
Ovo su, dodaje, neki od narativa sa kojima se redakcija Raskrinkavanja susreće na društvenim mrežama i portalima, a rezultati istraživanja mogu se direktno dovesti u vezu sa ogromnim problemom dezinformisanja javnosti koji je prisutan u Crnoj Gori.
- Podsjećamo, crnogorske institucije i zakoni i dalje ne prepoznaju dezinformacije niti se njima bave na bilo koji način pa ne čudi da ovako veliki broj građana/ki vjeruje u neistine koje se serviraju bez ikakvih prepreka - kaže Jovanović.
I dalje dominiraju negativne ocjene po pitanju rada institucija u borbi protiv dezinformacija. Oko 60 odsto građana/ki smatra da državne institucije u većoj ili manjoj mjeri izbjegavaju efikasnu borbu protiv dezinformacija jer mogu imati političku ili društvenu korist od njih.
- Nasuprot tome, manje od petine (19,3 odsto) smatra da to nije slučaj, dok 21,3 odsto građana/ki nema stav o tom pitanju. Na pitanje kakav je rad državnih institucija u borbi protiv dezinformacija, više od polovine, 58,5 odsto građana/ki, kaže da je rad institucija loš ili veoma loš, svega 16,3 odsto kaže da je izuzetno dobar i dobar, dok četvrtina (25,2 odsto) kaže da ne zna. U poređenju sa istraživanjem sa 2023, procenat građana/ki koji rad institucija ocjenjuje kao loš ili veoma loš je nešto niži (65,2 odsto u 2023), međutim istovremeno je pao i udio onih koji rad institucija pozitivno ocjenjuje (20 odsto u 2023), ali se znatno povećao broj onih koji to ne znaju da ocijene (14,9 odsto u 2023) - saopštila je Jovanović.
Veliki broj građana/ki (85,1 odsto) podržava ideju veće državne regulacije društvenih mreža kao mjeru borbe protiv dezinformacija, dok svega 14,9 odsto se u manjoj ili većoj mjeri ne slaže sa tim.
- Većina građana/ki se nije izjasnila pozitivno u ulozi globalnih tehnoloških kompanija u kontroli dezinformacija. Naime, 30 odsto građana/ki smatra da globalne kompanije poput Facebook-a i X-a direktno omogućavaju širenje dezinformacija, 10,4 odsto da to čine nenamjerno, i svega 9,3 odsto kaže da one pomažu u suzbijanju dezinformacija. Petina (20,9 odsto) vidi njihovu ulogu kao neutralnu, dok se znatan dio (27,4 odsto) nije mogao opredijeliti po ovom pitanju - zaključila je Jovanović.

Jovanović: Građani masovno vjeruju u propagandu i teorije zavjere

Američki ekonomista, nekadašnji ministar finansija za vrijeme mandata predsjednika Bila Klintona i bivši predsjednik Univerziteta Harvard Leri Samers, podnijeće ostavku na funkciju predavača na tom univerzitetu, nakon što je u dokumentima povezanim sa slučajem osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina otkriveno da je sa Epstinom imao blizak odnos.
On će ostavku podnijeti na kraju tekuće akademske godine, prenosi Njujork tajms.
Kako se navodi, u objavljenim dokumentima vidi se da su Samers i Epstin ostali u bliskim odnosima dugo nakon što je Epstin osuđen za prostituciju u slučaju koji uključuje maloljetnu osobu.
Samers je na odsustvu sa Harvarda od novembra prošle godine i neće se vratiti na predavanja prije nego što podnese ostavku.
Pored toga, Samers je podnio ostavku i na funkciju koordinatora Centra za biznis i upravljanje vladama Mosavar-Rahmani.
Samers je putem saopštenja izjavio da je donio "tešku odluku" da se penzioniše i da će "uvijek biti zahvalan hiljadama studenata i kolega", prenosi Tanjug.

Epstinova afera uzdrmala akademsku elitu: Leri Samers odlazi sa Harvarda

Bugarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) prestaće s radom 31. marta zbog ukidanja američkog finansiranja, rekla su agenciji Frans pres dva člana osoblja, nekoliko sedmica nakon što je sličan scenario objavljen za Rumuniju.
Tim aktivno radi na rešenju koje će "nam omogućiti da nastavimo da služimo našoj publici", rekao je jedan od izvora iz RSE, tražeći anonimnost do zvanične objave.
Direktorka servisa Slobodna Evropa Rumunija Elena Vijulije Tanase takođe je najavila zatvaranje 31. marta, u objavi na Fejsbuku prije dvije neđelje, prenosi Hina.
- To su svakako loše vijesti, ne samo za moje kolege i mene - napisala je.
On je naglasila da je ostala samo "šačica profesionalnih novinara, dok ova vremena zahtijevaju naš rad na toliko mnogo frontova.
- Razumemo da je Radio Slobodna Evropa morao napraviti rezove kako bi sačuvao sve svoje aktivnosti, uključujući i emitovanje u diktaturama kao što je Rusija - rekao je za AFP direktor Reportera bez granica u Češkoj Pavol Salai.
Ta zatvaranja „će ugroziti pravo građana na pouzdane informacije - dodao je, naglašavajući da je „rizik veći u Bugarskoj koju čekaju izbori, budući da je to zemlja s ionako malo nezavisnih medija“.
Krajem novembra je najavljeno zatvaranje tog radija i u Mađarskoj, odlukom američka vlade, kako bi umirila mađarskog premijera Viktora Orbana, saveznika Donalda Trampa.
Bugarska i Rumunija bile su među prvim zemljama koje je pokrivao Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, kada je osnovan 1950. godine.
Slobodna Evropa, koju je do sedamdesetih godina delimično finansirala CIA, igrala je ključnu ulogu u širenju informacija izvan Gvozdene zavjese, uprkos stalnim pokušajima komunističkih vlasti da ometaju njen signal.

Ukida se bugarski servis RSE

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je da ima pomaka u potrazi za odbjeglim Milošem Medenicom, ali da ne može da govori o detaljima.
Medenica je 28. januara pred Višim sudom u Podgorici osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 10 godina i dva mjeseca zbog stvaranja kriminalne organizacije. Nakon presude, Medenica nije pronađen na kućnoj adresi i od tada policija traga za njim. U međuvremenu raspisana je i crvena potjernica.
Koprivica je u emisiji "Iznova" na TV Nova M kazao da je bjekstvo Medenice otvorilo šire pitanje funkcionisanja sistema i sistemskih nedostataka. Međutim, poručuje da ne bi upirao prstom ni u koga.
On je napomenuo i da prvostepena presuda Medenicama nije donijeta u propisnom roku.
- Kao pravnik ne shvatam zašto se neke presude ne donose ranije. Presuda nije donijeta u propisnom roku i to je otvorilo pitanje što je moglo da se uradi. Moramo da razmotrimo sistemske nedostatke, nadležni moraju da urade sve da nađu bjegunca - poručio je Koprivica.
Nedavno je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) formiralo dva predmeta povodom bjekstva Medenice.
<h2>Logistika</h2>
Prema saznanjima Portala ETV, jedan predmet se tiče okolnosti i detalja bjekstva Medenice, logistike koja mu je pružena itd, a drugi snimaka koji se pojavljuju na društvenim mrežama a na kojima je navodno on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-formiralo-dva-predmeta-u-slucaju-milosa-medenice-bavice-se-okolnostima-bjekstva-i-snimcima-na-drustvenim-mrezama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović ranije je saopštio da je policija utvrdila gdje je Medenica boravio u noći kada je napustio svoj stan i ko mu je dao logistiku, ali detalje nije otkrio.
On je, gostujući u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti, rekao da je pregledom video nadzora utvrđeno da je 27. januara, odnosno dan prije izricanja presude, poslije 18 sati u njegov stan došla njegova majka Vesna Medenica, te da je on izašao oko 23 sata.
- U večernjim satima, u 23:03, lice se udaljilo iz stana na određenu lokaciju, za koju su službenici utvrdili gdje je boravio i ko mu je pružio logistiku i upoznali državnog tužioca koji daje naloge i dobija naredbe suda za preduzimanje mjera i radnji. Radi zaštite potrage, kako se ne bi uticalo na određena lica i mjere koje će, nadam se, dati rezultate, moram da dodam da je pregledano preko 100 objekata u Crnoj Gori - rekao je Šćepanović ranije.
<h2>Presuda</h2>
Prvostepenom odlukom Višeg suda, koju je izrekla sutkinja Vesna Kovačević, osim Miloša Medenice, osuđena je na 10 godina zatvora i njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.
Medenica je proglašena krivom za četiri krivična djela protivzakonitog uticaja, dok je njenom sinu, zbog opasnosti od bjekstva, određen pritvor do pravosnažnosti presude, uz novčane kazne od po 50.000 eura.
Sud je Vesnu Medenicu oslobodio optužbe za stvaranje kriminalne organizacije, ali je oglasio krivom u dva odvojena predmeta protivzakonitog uticaja, koji su se odnosili na primanje mita i uticanje na sudske odluke.
Njen sin Miloš Medenica oslobođen je optužbi za nedozvoljeno držanje oružja i omogućavanje uživanja opojnih droga za više lica.
Milošu Medenici je određen pritvor, a Vesni Medenici zabrana napuštanja Kolašina i oduzet joj pasoš.

Koprivica tvrdi da ima pomaka u potrazi za Medenicom, ali ne otkriva detalje: Uraditi sve da se pronađe bjegunac

Sukob u Opštinskom odboru Nove srpske demokratije u Pljevljima ne jenjava, iako je juče izgledalo, nakon što je prvi čovjek ove stranke u gradu Milan Lekić, otključao stranačke prostorije za pobunjenike i sastao se sa njima, a i on i vođa pobunjeničke grupe Blažo Kotlaja, potom medijima dali pomirljive izjave. Dio članova Opštinskog odbora i dio članstva danas se oglasio saopštenjem s porukom - nećemo dozvoliti da nas Milan Lekić ponovo zavede i gurne u propast. - Nakon najnovijeg oglašavanja grupe odbornika i predsjednika Opštinskog odbora Nove srpske demokratije Milana Lekića, očigledno je da je ta grupa uzurpirala Opštinski odbor naše stranke – poručili su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080148_abdf1b19b742de9b7ca107f0a7d1dc33360a99aa87f7db79f03809464ba0ec8f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107080148_abdf1b19b742de9b7ca107f0a7d1dc33360a99aa87f7db79f03809464ba0ec8f" data-rendition-name="original" width="768" height="575" loading="lazy" alt="SUKOB KOJI TRAJE: Milan Lekić i Dario Vraneš kratko bili „u ljubavi“ "><figcaption>Sukob Vraneša i Lekića doveo do raskola u stranci(Photo: Rudnik uglja)</figcaption></figure>  Lekić i „već poznata četiri odbornika“, poručili su oni, iznijeli su u svom saopštenju niz neistina. - Prije svega, neistinita je tvrdnja da je na sastanku bilo osam odbornika. Pored toga, prisutni odbornici su dovedeni u zabludu tvrdnjama da su odbornici koalicionih partnera protiv usvajanja budžeta. Lekić i pomenuti odbornici pokušavaju da prebace krivicu za neusvajanje budžeta za 2026. godinu na odbornike koalicionih partnera, dok istovremeno tvrde da neće sarađivati sa DPS-om, a u praksi rade upravo ono što radi DPS – saopštili su oni. Ističu da „članstvo NSD neće dozvoliti da ih Milan Lekić ponovo zavede i gurne u propast, kao što je to učinio 2006. i 2014. godine“. - Ako smo mu tada vjerovali, danas mu više ne vjerujemo. Za neusvajanje budžeta isključivo su odgovorni Lekić i četiri odbornika koji sa njim pripremaju novi raskol i novu golgotu za Srbe u Pljevljima – zaključili su oni u saopštenju koje su potpisali kao članovi Opštinskog odbora i članovi Nove srpske demokratije Pljevlja. Portal ETV tražio je komentar od Lekića, Kotlaje, kao i odbornika NSD Ane Jović i Boža Jelovca, ali nam nijesu odgovorili. Jedino je Kotlaja kazao da, za sada, ne bi da komentariše aktuelnu situaciju u pljevaljskom odboru NSD i da se nada da će se situacija smiriti. Pitali smo i predsjednika Opštine Daria Vraneša zbog kojeg je i došlo do raskola u stranci, jer su on i Lekić skoro dvije godine u sukobu od kada Lekić, koji je do tada bio najuticajniji čovjek ove partije u Pljevljima, pokušava da ga smijeni. Ni Vraneš nije odgovorio. On je sinoć na svom Instagram profilu objavio da će budžet opštine biti usvojen „bez DPS-a i onih koji nijesu DPS a podržavaju DPS“. - Pokušaj političke trgovine opet je propao!!! Razvoj opštine niko ne može zaustaviti – poručio je on. Lekić je juče nakon sastanka sa Kotlajom i dijelom pobunjenika saopštio da će pozvati predsjednika partije Andriju Mandića da dođe u Pljevlja i uključi se u rješavanje problema. Kotlaja, član Glavnog odbora NSD, rekao je novinarima nakon sastanka, da okupljanja ispred stranačkih prostorija nijesu „nikakav protest“ već razgovori članstva i rukovodstva stranke kako bi se usvojio budžet. Rekao je i da su za očuvanje vladajuće koalicije na lokalnom nivou i da nikom nije interes eventualno uvođenje prinudne uprave. Na društvenoj mreži Fejsbuk juče se pojavio i snimak zabilježen ispred prostorija NSD, a na kojem se vidi parkirano policijsko vozilo nekoliko desetina metara od kancelarija ove partije. Ko je tražio policijsku zaštitu, Lekić ili Kotlaja i njegove pristalice, ili je policijska procjena bila da može doći do incidenta nije saopšteno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190216_b51f85576c6c61ad21f6a8e5587ed28d5ae8da4e56795a600ce7bc857293d928.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223190216_b51f85576c6c61ad21f6a8e5587ed28d5ae8da4e56795a600ce7bc857293d928" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="pljevlja"><figcaption>Za pobunjenike u poneđeljak stranačke prostorije bile zaključane</figcaption></figure>  Saopštenjem su se juče oglasili i odbornici NSD s porukom da nikada neće sarađivati sa DPS-om, navodeći da se je sastanku u stranačkim prostorijama prisustvovalo osam odbornika, što je u današnjem saopštenju koje su potpisali članovi Opštinskog odbora i članovi Nove srpske demokratije Pljevlja, kategorično demantovano. - Vjerujući u dobre namjere naše braće dužni smo da im ukažemo da, ako izostavimo naše koalicione partnere iz dogovora, taj put nesumnjivo vodi u zagrljaj DPS-a i bivšeg režima, a to vjerujemo da niko od nas ne želi – saopštila je juče grupa odbornika, očito se obraćajući pobunjenicima. Naaši izvori su sinoć kazali da pouzdano znaju da tom sastanku nijesu prisustvovali odbornici Božidar Jelovac i Draško Pivljanin koji su, kako tvrde, čvrsto uz Vraneša. Član GO NSD Blažo Kotlaja u poneđeljak je sa grupom pristalica organizovao protest ispred stranačkih prostorija koje su bile zaključane. Pobunili su se zbog toga što dio odbornika ove partije odbija da podrži opštinski budžet. On je u poneđeljak poručivao kako će tražiti kažnjavanje odbornika, te da je stranka „talac jednog čovjeka“. Nakon što im je Lekić juče otključao stranačke prostorije i sastao se sa njima, Kotlaja je bio mnogo umjereniji u izjavama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190216_35d5134850cab53d33afe6c2a9114b049fbdab13b7f02d06c330e44652a4f3e5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223190216_35d5134850cab53d33afe6c2a9114b049fbdab13b7f02d06c330e44652a4f3e5" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="kotlaja"><figcaption>Blažo Kotlaja</figcaption></figure>  Izvori Portala ETV iz Pljevalja i sinoć su kazali da iako je juče izgledalo da je Andrija Mandić uspio da sanira problem i umiri pobunjenike, da su male šanse da spriječi „cijepanje“ svoje stranke u ovom gradu, pogotovo u svjetlu činjenice da je Vraneš uspostavio snažne veze sa Crkvom Srbije čije svještenstvo ima značajan uticaj na društveno-politička dešavanja u Pljevljima. Na društevnim mrežama u poneđeljak je na stranici „Pljevlja odbranila svet“, uz fotografije četiri odbornika NSD – Slobodana Radovića, Marka Potparića, Boriše Kankaraša i Vuja Grbovića objavljeno da oni „trguju sa PES-om i neće da glasaju za budžet“. Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika. Pljevlja su na privremenom finansiranju jer nije usvojen budžet za 2026, a više pokušaja da se održi sjednica Skupštine opštine je propalo, jer nema kvoruma. Osim dijela odbornika NSD, Vranešovu smjenu žele i Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića i Demokrate potpredsjednika Vlade Alekse Bečića. Bez glasova opozicije u lokalnom parlamentu smjena Vraneša je nemoguća. Iz Demokratske partije socijalista ranije su pozvali stranke na vlasti da podrže njihovu inicijativu za razrješenje Vraneša

Tag: jelena-jovanovic