Građani Podgorice već duži period žive pod pritiskom nesigurnosti kada je riječ o kvalitetu vode za piće, upozorila je odbornica Stranke evropskog progresa u Skupštini Glavnog grada, dr Jelena Knežević.
– U XXI vijeku, u zemlji koja se deklarativno zalaže za evropske standarde i očuvanje zdravlja, vlast dozvoljava da osnovno javno dobro, kakvo je voda, postane luksuz i neizvjesnost – poručila je Knežević.
Ona navodi da je glavno izvorište Mareza, nekada simbol visokog kvaliteta pijaće vode, postalo hronični problem zbog izostanka dugoročnih i održivih rješenja.
– Umjesto blagovremenih reakcija i transparentnosti, nadležni nude privremene mjere i prazna obećanja. Građani zaslužuju istinu: zašto se ništa nije radilo na zaštiti izvorišta? Ko je odgovoran za izostanak ulaganja u modernizaciju postrojenja? Zašto se reaguje tek kada problem eskalira? – upitala je Knežević.
Kako ističe, pozivanje vlasti na „prirodne okolnosti“ i „povećane padavine“ ne može biti opravdanje za slabosti sistema koji je morao biti pripremljen da se nosi sa takvim situacijama.
– Nedopustivo je da se teret nestručnosti i ignorisanja struke prebacuje na građane, koji sada moraju da kupuju flaširanu vodu. Voda nije politička tema, već pitanje života i zdravlja – naglasila je ona.
Posebno je kritikovala istrajavanje vlasti na projektu izgradnje na Veljem brdu, što bi, kako upozorava, moglo dodatno ugroziti kvalitet pijaće vode u glavnom gradu.
– Struka se već oglasila i jasno poručila da je riječ o rizičnom projektu koji se nalazi neposredno iznad vodoizvorišta. Ignorisanje tih upozorenja govori koliko se malo vodi računa o zdravlju stanovništva – ocijenila je Knežević.
Ona je podsjetila i na probleme sa realizacijom projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
– Uz kolektor koji se zaustavlja i odlaže i izvorište koje je dovedeno u pitanje – Podgorica klizi u ozbiljno ugrožavanje zdravlja građana – poručila je Knežević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Knežević: Voda u Podgorici postala neizvjesnost i luksuz

Zabrinjava slučaj današnjeg napada na ljekare kotorske Bolnice. Pozivam nadležne da ispitaju ovaj slučaj i preduzmu hitne mjere zaštite zaposlenih u zdravstvu, poručila je Jelena Knežević, ljekarka u KCCG, odbornica Stranke evropskog progresa u Skupštini Podgorice.
Ovakvi slučajevi, kazala je Knežević, zavređuju reakciju na najvišem nivou Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva zdravlja.
- Ne smijemo dopustiti da su nam bolnice nezaštićene, kao što se nesigurnost osjeća u školama i javnom prostoru- poručila je odbornica SEP-a.

Knežević: Zdravstveni radnici s pravom zabrinuti za svoju bezbjednost

Odbornica Stranke evropskog progresa (SEP) u Skupštini Glavnog grada, Jelena Knežević, saopštila je da osnivanje Apostolske nuncijature u Podgorici predstavlja važan korak za jačanje vjerskih sloboda, kulturnog dijaloga i evropske perspektive Crne Gore.
- Odluka o osnivanju Apostolske nuncijature nije samo lokalno pitanje – ona se tiče našeg identiteta, međunarodnih odnosa i evropske budućnosti. Zato sam je jasno podržala, kao odbornica SEP-a, ali i kao građanka koja vjeruje u slobodu, dijalog i međusobno uvažavanje - poručila je Knežević.
Ona je istakla da Podgorica, kao glavni grad zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, ima i moralnu i političku obavezu da konkretno njeguje vjerske slobode, te podsjetila da se u gradu nalazi samo jedna katolička crkva – što je najmanje u poređenju sa drugim crnogorskim gradovima.Knežević je naglasila i specifičan status katoličkih institucija u Crnoj Gori, podsjetivši da su Barska nadbiskupija i Kotorska biskupija pod direktnom jurisdikcijom Svete Stolice, što govori o dugogodišnjem međusobnom povjerenju i poštovanju.
- Sveta Stolica bila je među prvim državama koje su priznale nezavisnost Crne Gore 2006. godine, a Temeljnim ugovorom iz 2011. godine dodatno su uređeni vjerski, kulturni i obrazovni odnosi između naše države i Katoličke crkve - navela je Knežević
Osnivanje Apostolske nuncijature, kako je kazala, donosi višestruke koristi - jačanje međuvjerskog dijaloga i stabilnosti u multikonfesionalnom društvu; &nbsp;unapređenje kulturno-turističke saradnje i valorizacije katoličke baštine; dodatnu podršku evropskim integracijama Crne Gore i produbljivanje obrazovne saradnje kroz razmjene i stipendije.
- Ovo je signal političke zrelosti i korak ka otvorenijem i tolerantnijem društvu. SEP će uvijek podržavati odluke koje povezuju ljude i narode, a ne one koje ih dijele - zaključila je Knežević.

SEP podržao osnivanje Apostolske nuncijature: Za vjerske slobode, kulturni dijalog i evropski put Crne Gore

Podgorica, kao dom gotovo trećine stanovnika Crne Gore, suočava se sa ozbiljnim socijalnim izazovima, zbog čega je odluka o osnivanju nove ustanove za socijalnu i dječiju zaštitu u Glavnom gradu korak u pravom smjeru – ali i obaveza da se izbjegnu greške iz prošlosti.
Odbornica Stranke evropskog progresa (SEP) u Skupštini Glavnog grada, dr Jelena Knežević, pozdravila je inicijativu, ali i upozorila da se ne smije dozvoliti da ova ustanova postane još jedna forma bez sadržaja.
- Nemamo pravo na još jednu promašenu šansu. Ova ustanova mora biti drugačija – funkcionalna, otvorena, dostupna i humana. Ne smije se pretvoriti u birokratski aparat koji troši javna sredstva bez stvarnog učinka - istakla je Knežević.
Naglasila je da inflacija i rastuće socijalne potrebe građana zahtijevaju hitnu i konkretnu reakciju sistema, te da budući Centar mora nuditi usluge koje stvarno mijenjaju živote ljudi – od narodne kuhinje i pomoći u kući, preko personalne asistencije i podržanog stanovanja za djecu bez roditeljskog staranja, do savjetovališta za porodice i druge oblike podrške.
- Potrebni su nam odgovorni ljudi u upravljačkim organima – ljudi sa vizijom. Upravni odbor mora usmjeravati direktora, a ne obrnuto. Institucija mora služiti građanima, a ne partijskim ili ličnim interesima - poručila je.
Knežević je pozvala sve odbornike da već sada usvoje jasan model nadzora nad radom ustanove kako bi ona postala primjer dobre prakse, a ne još jedan administrativni eksperiment bez rezultata.
- Stranka evropskog progresa i ja lično stojimo na raspolaganju za svaku vrstu podrške – bez uslovljavanja i bez ambicija za funkcije. Nama je cilj jedno: da građani osjete sigurnost, podršku i dostojanstvo - &nbsp;zaključila je Knežević.

Knežević: Za socijalnu sigurnost, ne za još jednu neoperativnu ustanovu

Italijanski parlament jednoglasno je usvojio zakon kojim se femicid definiše kao posebno krivično djelo, za koje je predviđena doživotna kazna zatvora.
Zakon, takođe, postavlja nove uslove za osuđenike za femicid i pojačava obaveze za obrazovne i inicijative u smislu podizanja svijesti u cilju borbe protiv nasilja zasnovanog na rodnim pitanjima, prenijela je Ansa.
Zakon je simbolično donijet na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. novembra.
Ova odluka je donijeta nakon što je 22-godišnju Đuliju Čeketin ubio bivši dečko 2023. godine, što je izazvalo snažnu reakciju javnosti i podstaklo raspravu o rodno zasnovanom nasilju.
Premijerka Italije Đorđa Meloni predstavila je zakon, koji su podržale Vlada i opozicija. Novi zakon precizira da će se femicid klasifikovati kada ubistvo žene proizilazi iz mržnje, diskriminacije, dominacije ili kontrole nad njom, uključujući situacije prekida veze ili ograničavanja ličnih sloboda.
Prema podacima italijanske policije, prošle godine je ubijeno 116 žena.
Italija se ovim zakonom pridružuje državama EU koje već imaju definisani femicid, poput Kipra, Malte i Hrvatske.
Roditelji žrtava, uključujući Đulijinog oca Đina Čeketina, ističu značaj obrazovanja mladih o poštovanju i ravnopravnosti polova, dok stručnjaci upozoravaju da zakon sam po sebi nije dovoljan bez šireg društvenog i ekonomskog angažmana u borbi protiv rodne nejednakosti.
Zakon je usvojen jednoglasno, a parlamentarna sjednica završena je aplauzom poslanika.

Italijanski parlament usvojio zakon o femicidu, za počinioce predviđena doživotna kazna zatvora

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pokrenula je portal www.imovinafunkcionera.me, onlajn registar imovine i prihoda crnogorskih javnih funkcionera.
Iz MANS-a su rekli da je portal zamišljen kao alat za građane, novinare i institucije da na jednom mjestu, brzo i jasno, provjere kako se imovina nosilaca javnih funkcija mijenja i da li je u skladu sa njihovim zvaničnim prihodima.
Iz te nevladine organizacije su istakli da već više od dvije decenije rade na otkrivanju konflikta interesa, neprijavljene imovine i sumnji na nezakonito bogaćenje, kroz istraživanja, terenski rad i inicijative pred nadležnim organima.&nbsp;
- Portal Imovinafunkcionera.me je nastavak tog rada i mjesto gdje se objedinjuju imovinski kartoni, istraživački nalazi i praćenje postupanja institucija u konkretnoj praksi - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je nesrazmjerna imovina, odnosno ona koja se ne može objasniti zvanično prijavljenim prihodima, prva „crvena zastavica“ koja ukazuje na moguće koruptivno ponašanje javnih funkcionera.&nbsp;
- Zbog toga MANS ovu bazu gradi kao detaljan izvor podataka o vrijednosti i porijeklu imovine funkcionera, njihovih porodica i povezanih lica - dodaje se u saopštenju.
Ističe se da je MANS, daleko prije nego što su bili optuženi za teška krivična djela, istraživao imovinu Vesne Medenice i Milivoja Katnića, Duška Golubovića i Zorana Lazovića, i mnogih drugih čija imovina i životni stil nije mogao biti finansiran iz redovnih zarada.
Iz MANS-a su objasnili da portal sadrži bazu imovine – pregled imovinskih kartona i promjena u imovini funkcionera kroz godine.&nbsp;
Oni su naveli da su prikupljali podatke i o srodnicima javnih funkcionera koji nijesu prijavljeni Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) - na primjer djeca koja više ne žive u domaćinstvu, zbog nerijetkih slučajeva skrivanja imovine.
Iz MANS-a su rekli da su prikupljali i profile funkcionera iz izvršne vlasti, sudstva, tužilaštva, policije i drugih institucija, pa je trenutno dostupno više od 100 profila, a baza se stalno dopunjava javnim funkcionerima čije pozicije su posebno osjetljive na korupciju.
Oni su dodali da su prikupljali i saopštenja i istraživačke priče koje objašnjavaju sumnjive slučajeve uvećanja imovine, neprijavljene prihode i moguće sukobe interesa.
- MANS po prvi put donosi informacije o stvarnoj vrijednosti imovine koju prijavljuju javni funkcioneri, što je značajan iskorak u pravcu povećanja transparentnosti i odgovornosti u procesu prijavljivanja prihoda i imovine - kaže se u saopštenju.
Navodi se da su svi podaci na portalu zasnovani na zvaničnoj dokumentaciji prikupljenoj od državnih organa putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i na iscrpnom terenskom istraživanju i pratećem foto/video materijalu.&nbsp;
Ističe se da MANS, kada postoje osnovi sumnje na kršenje zakona, podnosi inicijative ASK-u i prati njen rad u tim predmetima.
Iz MANS-a su naglasili da građani imaju pravo da znaju kako funkcioneri stiču imovinu i da li je prijavljuju u skladu sa zakonom, a portal Imovinafunkcionera.me je alat koji tu kontrolu čini lakšom i dostupnom svima.&nbsp;
- Zato pozivamo medije i zainteresovanu javnost da koriste portal, dijele njegove sadržaje i šalju sugestije za dopunu baze, kako bi kontrola imovine funkcionera postala stalna i zajednička obaveza cijelog društva - poručili su iz MANS-a.

MANS pokrenuo portal na kojem su dostupni podaci o imovini funkcionera

Tradicionalna atletska trka Oslobođenje Podgorice - memorijal Veliša Mugoša biće održana 18. decembra, saopštili su organizatori manifestacije.&nbsp;
Atletičari će i ove godine trčati na brdu Gorica, a start i cilj biće u blizini kafića Što činiš.&nbsp;
Trka će biti održana 67. put, a učesnici će trčati na kružnoj sazi dugoj 600 metara.&nbsp;
- Na trci će nastupiti najbolji atletičari iz Crne Gore, učesnici srednjih i osnovnih škola sa područja Glavnog grada, rekreativci, veterani, studenti, pripadnici vojske i policije koji će trčati u trci na 5000 metara - &nbsp;saopštili su organizatori.&nbsp;
Pioniri će, u obje konkurencije, trčati na 600, juniorke na hiljadu, a juniori na hiljadu i po metara.&nbsp;
Seniorke će se nadmetati na tri hiljade, a seniori, u glavnoj trci, na pet hiljada metara.&nbsp;
Glavna trka, nosi ime Memorijal Veliša Mugoša, u znak sjećanja na jednog od najboljih crnogorskih atletičara, vlasnika jednog evropskog i 11 jugoslovenskih rekorda.&nbsp;
Tradicionalni pokrovitelj manifestacije je Sekretarijat za sport Glavnog grada, a tehnički organizator ATK Podgorički maraton uz podršku Atletskog saveza Crne Gore.&nbsp;
Početak manifestacije zakazan je za 12 sati.&nbsp;
Prošlogodišnji pobjednici bili su Ingrid Rajović u &nbsp;trci tri i Miljan Kukuličić na pet hiljada metara.&nbsp;

Tradicionalna ulična trka 18. decembra

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Tag: jelena-knezevic

Knežević: Voda u Podgorici postala neizvjesnost i luksuz

Knežević: Zdravstveni radnici s pravom zabrinuti za svoju bezbjednost

SEP podržao osnivanje Apostolske nuncijature: Za vjerske slobode, kulturni dijalog i evropski put Crne Gore

Knežević: Za socijalnu sigurnost, ne za još jednu neoperativnu ustanovu

Knežević: Voda u Podgorici postala neizvjesnost i luksuz

Italijanski parlament usvojio zakon o femicidu, za počinioce predviđena doživotna kazna zatvora

MANS pokrenuo portal na kojem su dostupni podaci o imovini funkcionera

Tradicionalna ulična trka 18. decembra

PRATITE TVe UŽIVO