Kao odbornica Pokreta Evropa sad u Skupštini opštine Bijelo Polje, osjećam obavezu da reagujem na navodnu krizu vlasti koju ovih dana javno promoviše Bošnjačka stranka, poručila je poslanica PES &nbsp;Jelenka Andrić.
Jasno je, navodi, da se ne radi o stvarnom političkom ili principijelnom neslaganju unutar vladajuće većine, već o fingiranoj krizi čiji je jedini cilj jačanje pregovaračke pozicije Bošnjačke stranke u odnosu na DPS uoči donošenja budžeta opštine Bijelo Polje.
- Građani ne smiju biti taoci političke trgovine i partijskih ucjena koje se ponavljaju iz godine u godinu. DPS i Bošnjačka stranka godinama upravljaju Bijelim Poljem po istoj matrici – zatvoreni dogovori, nepostojanje vizije razvoja i odsustvo stvarne odgovornosti. Ovakvo „zatezanje odnosa" pred usvajanje budžeta već je viđen scenario, nakon kojeg se sve završi novim ustupcima, dodatnim funkcijama ili preraspodjelom sredstava, bez ikakve koristi za građane. Budžet je najvažniji dokument jedne opštine i mora biti rezultat jasnih razvojnih prioriteta, a ne sredstvo za unutar-koalicione obračune - navela je Andrić.&nbsp;
Smatra da je Bijelom Polju potrebna odgovorna vlast koja će se baviti ekonomskim razvojem, zapošljavanjem mladih i unapređenjem kvaliteta života, a ne simuliranjem kriza zarad partijskih interesa.
- Građani Bijelog Polja zaslužuju istinu, a ne politički teatar - kazala je Andrić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Andrić: Fingirana kriza u Bijelom Polju, cilj jačanje pregovaračke pozicije BS u odnosu na DPS

Povećanje kvota za žene u politici na 40 odsto predstavlja važan korak naprijed, ali ne i kraj borbe za stvarnu ravnopravnost, jer se ona može postići tek kroz promjene u partijskim strukturama, društvenim stavovima i kvalitetu političkog liderstva u Crnoj Gori.
To je poručeno u prvoj epizodi podcasta „Bez filtera“ čija je tema bila „40 odsto još uvijek nije ravnopravnost“, koji je realizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore, Jelenka Andrić, ocijenila je da povećanje kvota za žene u političkom životu na 40 odsto nije krajnji cilj, već važan korak ka postizanju stvarne ravnopravnosti u društvu.
- Nikada nijesam rekla da je 40 odsto dovoljno. To je samo alatka, prelazna faza do prave ravnopravnosti o kojoj govorimo već godinama - kazala je Andrić, podsjećajući da su kvote uvedene još 2011. godine i da su dale značajne rezultate.
Prema njenim riječima, da nije bilo kvota, danas ne bi bilo 23 poslanice u Skupštini Crne Gore.
- Iako se nekome može učiniti da su razlike od deset odsto beznačajne, kada pogledamo unazad, jasno se vidi koliko su te promjene važne. U skupštinskom sazivu iz 2006. bilo je svega šest do devet poslanica, a tek nakon uvođenja pravila da jedna od četiri osobe na listi mora biti žena, došli smo do približno 30 odsto zastupljenosti žena u Parlamentu - istakla je Andrić.
Podsjetila je da samo tri evropske države: Španija, Francuska i Belgija imaju zakonski propisanu kvotu od 50 odsto, dok se Crna Gora sa kvotom od 40 odsto sada svrstava uz Italiju, Luksemburg i Irsku.
- Ovo nije kraj, već početak. Rješenje je bilo rezultat kompromisa i pokazalo je koliko su i poslanici i poslanice bili spremni da podrže korak naprijed. Važno je istaći da sam imala snažnu podršku premijera, kao i kopredsjedavajućih Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, gospodina Čarapića i gospodina Rakočevića - kazala je Andrić.
Govoreći o ravnopravnosti u društvu, Andrić je naglasila da ona još uvijek nije postignuta, kao i da ne možemo govoriti o ravnopravnosti „dok god u medijima gledamo snimke pretučenih žena i čitamo komentare u kojima se traži njihova krivica“.
- Ne možemo govoriti o ravnopravnosti ni dok u upravnim odborima državnih pre duzeća gotovo da nema žena - istakla je Andrić.
Ona vjeruje da će nova zakonska rješenja natjerati političke partije da ozbiljnije promišljaju o svojim listama.
- Ako žele da učestvuju na izborima, moraće da se potrude da nađu kvalitetne kandidatkinje. Tu zapravo leži ključ demokratizacije društva - ocijenila je Andrić.
Govoreći o političkom otporu kvotama, Andrić je podsjetila da je povećanje kvota rezultat kompromisa između svih partija, a ne pojedinačne inicijative.
- Kvote nijesam uvela ja, niti su podignute zato što je to Jelenka predložila. To je bio politički kompromis koji su morale prihvatiti i vlast i opozicija, uprkos snažnim otporima iza zatvorenih vrata - kazala je Andrić.
Rekla je da vjeruje u snagu novih generacija političarki, navodeći da će žene koje dolaze donijeti promjene.
- Na izborima 2027. godine očekujem još veći broj žena u Parlamentu, jer su trendovi jasni, broj poslanica raste, posebno kada se muške kolege povuku u izvršnu vlast - navela je Andrić.
Smatra da se partije često bune „jer ih vode muškarci“.
- Svaka žena u politici, u Parlamentu ili u partijskom organu, znači jedno muško mjesto manje. I oni to tako doživljavaju - kazala je Andrić.
Ocijenila je da se stvarna ravnopravnost ne može postići bez društvene promjene u širem smislu.
- Civilizacijsko dostignuće bi bilo da nemamo potrebu za kvotama, da nemamo ovoliko nasilja nad ženama: fizičkog, psihičkog, ekonomskog ili onlajn nasilja. Da nemamo stopu siromaštva koja pogađa svako treće dijete, da imamo predsjednicu države, premijerku, više žena na čelu lokalnih samouprava i državnih preduzeća. To je moja vizija - Crna Gora koja poznaje i živi demokratiju. Za sada, nažalost, još nije tako - zaključila je Andrić.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka i aktivistkinja za rodnu ravnopravnost Olivera Komar smatra da usvajanje kvote od 40 odsto žena na izbornim listama predstavlja značajan napredak, ali i da je borba za istinsku ravnopravnost u Crnoj Gori daleko od kraja.
- Mislim da žene nijesu imale previše izbora. Ovo jeste još jedna dobijena bitka, ali borba i dalje traje - kazala je Komar, podsjećajući da je put do sadašnjeg rješenja bio dug i ispunjen otporima.
Komar je podsjetila na razvoj kvotnog sistema u Crnoj Gori:
- Sjećam se perioda kada je sama ideja da bude više žena u politici djelovala avangardno. U početku su kvote bile postavljene reda radi svaka treća kandidatkinja, ali na samom kraju liste. Zatim se izborila formula "jedna u četiri", pa se rješavalo pitanje zamjena i manipulacija sistemom. Ova nova kvota od 40 odsto samo je još jedan korak u toj dugoj borbi - navela je Komar.
Istakla je da nova rješenja nijesu važna samo zbog evropskih standarda, već i zbog ostvarivanja nacionalnih ciljeva.
- U Nacionalnoj strategiji održivog razvoja iz 2016. navodi se cilj od 40 odsto žena u zakonodavnim tijelima. Možda nećemo odmah dostići taj procenat, ali ovim se približavamo njegovom ispunjenju“, objasnila je Komar.
Upozorila je da će političke partije imati problem da ispune zakonsku obavezu jer nemaju dovoljan broj aktivnih članica.
- Partije sada moraju imati 40 odsto žena, ali ih suštinski nemaju u svom članstvu. To će dovesti do dodatnog napora da se liste popune, pa postoji rizik da će na njima biti žene koje ‘ne talasaju’ i koje ne predstavljaju stvarnu snagu - rekla je Komar.
Prema njenim riječima, položaj žena u partijama mnogo je lošiji nego što spolja izgleda, jer i dalje nemaju finansijsku ni organizacionu podršku.
- Iako postoji dobra zakonska odredba o finansiranju ženskih foruma, sredstva se neravnomjerno i netransparentno koriste. Žene i dalje nemaju realnu moć unutar partija ni u predsjedništvima, ni u ključnim odborima. Najčešće ih na funkcije postavljaju partijski lideri, a ne biraju ih same žene - kazala je Komar.
Upozorila je i na ozbiljan problem nasilja prema ženama u politici.
- Političarke su danas postale meta različitih oblika nasilja, najčešće na internetu. Ono što je posebno porazno jeste da to nasilje rijetko pogađa njihov javni rad, već cilja njihovu privatnu sferu: porodicu, djecu, lični život. To je izuzetno bolno i destimulišuće za žene koje razmišljaju da se politički angažuju - rekla je Komar.
Smatra da formalne kvote neće biti dovoljne bez promjene načina na koji političke partije funkcionišu.
- Bez stvarne moći unutar partija, foruma žena i mladih, teško je govoriti o ravnopravnosti. Politika se zasniva na pregovorima, dogovorima i raspodjeli uticaja. Ako žene nisu dio te dinamike, njihova zastupljenost na listama ne znači i realnu moć - navela je Komar.
Upozorila je i da Crna Gora ulazi u period u kojem teme rodne ravnopravnosti postaju „blago nepopularne“.
- Do skoro je bilo neprihvatljivo javno biti protiv ravnopravnosti, a danas postaje moderno isticati otpor. Taj trend, koji već postoji u svijetu, dolazi i kod nas. Mislim da je to posljedica nerazumijevanja šta rodna ravnopravnost zapravo znači - kazala je Komar.
Ona smatra da je potrebno drugačije komunicirati ove teme, pojašnjavajući da rodna ravnopravnost nije samo pitanje žena, već borba za pravednije i ravnomjernije društvo.
- Nažalost, i među mladim ženama danas je popularno reći "nisam feministkinja". To samo pokazuje da nijesu razumjele suštinu feminizma - kazala je Komar.
Prema njenim riječima, društvo se u posljednje vrijeme retradicionalizuje na loš način.
- Žene se suptilno potiskuju nazad u privatnu sferu. To se dešava pod maskom tradicije, ali zapravo znači gubitak prostora koji su teško izborile - ocijenila je Komar.
Poručila je da bi istinsko dostignuće bilo društvo koje ne zazire od razgovora o jednakosti.
- Voljela bih da živimo u društvu u kojem se ljudi ne gnušaju tema o ravnopravnosti, u kojem razgovor o jednakim šansama ne izaziva podsmijeh. U kojem biti feministkinja nije demode, nego normalno. I voljela bih da dočekam dan kada će muškarci sa ponosom reći – ja sam feminist. To bi bila naša prava pobjeda - zaključila je Komar.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja i ekspert za izbornu reformu, Zlatko Vujović, ocijenio je da glavni izazov u političkom sistemu Crne Gore nije samo broj žena u politici, već i kvalitet političara, odnosno lidera spremnih da preuzmu odgovornost.
- Kvote su instrument. One su podsticaj ženama da uđu u politiku, ali cilj nije samo kvantitet, već kvalitet, da imamo liderice sposobne da unaprijede društvo - kazao je Vujović.
Podsjetio je da raniji problemi nisu bili do zakonskih rješenja, već nesprovođenje istih, posebno na nivou opštinskih izbornih komisija.
- Sa formiranjem centralne izborne komisije očekujemo da se riješe truli, klijentalistički dogovori na lokalnom nivou. Centralna komisija će moći da preuzme nadležnosti opštinskih komisija ako one ne budu sprovodile zakon, čime se jača integritet izbornog procesa - rekao je Vujović.
Ukazao je i na problem institucionalne slabosti političkih partija.
 - Partije u Crnoj Gori su nedovršene organizacije, s nedovoljno razvijenim procedurama i članstvom koje nije dovoljno angažovano. To otežava ulazak kvalitetnih kadrova u politiku, ne samo žena, već i muškaraca. Čak i ako neko ima stručnost, pitanje je da li će se izložiti političkoj javnosti i cijeni koja dolazi s tim - kazao je Vujović.
Naglasio je da kvote unutar partija trebaju da budu sredstvo da se kroz proces selekcije kandidata obezbijedi kvalitet, a ne samo broj.
- Ne radi se samo o odnosu muškaraca i žena, već o tome da li su ljudi spremni da ulažu u politički rad i preuzmu odgovornost - kazao je Vujović.
Ukazao je na primjer Kosova, gdje kvote služe kao zaštitni mehanizam, ali žene često osvajaju mandate i na osnovu preferencijalnih glasova birača.
- Na posljednjim izborima, kandidatkinja koja je dobila najveći broj glasova bila je žena. Kvote nisu jedini razlog njene izborne pobjede, već su birači prepoznali kvalitet njenog rada. To je model kojem težimo. Kvote osiguravaju ravnopravnost, ali liderstvo dolazi iz kompetencije - rekao je Vujović.
Za Vujovića, ideal je Crna Gora sa više liderki, nezavisno od kvota.
- Želim da vidim Vladu sa premijerkom ili bar 50 odsto žena u kabinetu. Važno je da imamo Parlament sastavljen od stručnih i sposobnih ljudi, gdje će žene imati priliku da preuzmu stvarno liderstvo, a ne samo simbolične pozicije - smatra Vujović.
Podsjetio je da je Crna Gora u posljednjih 20 godina prošla kroz velike pozitivne promjene, od prvih prajdpva do demokratizacije javnog života.
- Možda nismo potpuno zadovoljni trenutnim stanjem, ali transformacija je očigledna. Kvote i zakonodavni instrumenti trebaju da nas zaštite od regresije i omogućavaju dalji napredak“, istakao je Vujović.
Ocijenio je da su kvote važan mehanizam zaštite, ali da je cilj stvoriti liderice i lidere sposobne da vode Crnu Goru.
- Bez kvalitetnih kadrova, bilo muškaraca ili žena, ne možemo očekivati stvarne promjene. Naša odgovornost je da kroz zakonske norme, partijske procedure i javnu participaciju izgradimo funkcionalnu, ravnopravnu i kompetentnu politiku - zaključio je Vujović.
Da je politička realnost paradoksalna, podsjetila je i moderatorka razgovora, članica BiEPAG-a Jovana Marović, pozivajući se na podatke Monstata za 2023. godinu: žene suvećina u populaciji, ali i dalje manjina u politici. Zbog toga, smatra ona, moramo početi od retorike – novo pristajanje na neravnopravnost ne može biti civilizacijski iskorak, a dostizanjepune jednakosti je svakodnevna borba i misija svih nas.
Prva epizoda podcasta Bez filtera realizovana je u okviru projekta ,,Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti“ koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives – CFLI).
Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

Povećanje kvota za žene na 40 odsto važan korak, ali stvarna ravnopravnost zahtijeva promjene u partijama i društvu

Prvu epizodu podkasta „Bez filtera“ 40 odsto još uvijek nije ravnopravnost - od sada možete pogledati i na Televiziji E, u petak od 15:05 sati.&nbsp;
Podkast „Bez filtera“ je prostor za otvorene razgovore o ljudskim pravima, vladavini prava, borbi protiv korupcije, rodnoj ravnopravnosti, izborima i drugim važnim temama.
U prvoj epizodi razgovaramo o političkoj reprezentaciji žena u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na nedavno usvojenu izbornu kvotu od 40 odsto zastupljenosti žena na izbornim listama.
Gosti Jovane Marović, moderatorke podkasta su Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Jelenka Andrić, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore i Olivera Komar, profesorica na FPN-u i aktivistkinja za rodnu ravnopravnost.
Podkast „Bez filtera“ realizovana je u okviru projekta „Prevazilaženje rodnih predrasuda i jačanje političke participacije žena u Crnoj Gori kroz javno informisanje, obuke za jačanje kapaciteta i zagovaranje rodne zastupljenosti”, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podršku Kanadske ambasade, kroz program Kanadskog fonda za lokalne inicijative (The Canada Fund for Local Initiatives - CFLI). Stavovi iznijeti u podcastu ne odražavaju nužno stavove Kanadske ambasade.

Premijerno na TVE podkast „Bez filtera“ Centra za monitoring i istraživanje

Ombudsman Siniša Bjeković, na 18. sjednici Odbora za rodnu ravnopravnost, saopštio je da će zahvaljujući još jednom UNDP-u biti puštena u rad platforma koja će kontrolisati sve oblike elektronskih resursa na kojem će se pojavljivati uvrede i prijetnje i blagovremeno se moći reagovati reagovati.
- Dogovorili smo da se na kraju ovog perioda, koji će trajati nekih pola godine analizira stanje da vidimo koja su to područja, koje su to žrtve prije svega, koji su povodi i zbog čega se ova pojava događa u crnogorskom društvu i bez odgovarajuće reakcije - istakao je Bjeković.
On je dodao i da nedostaje opšta drušvena solidarnost generalno kad su u pitanju žrtve nasilja.&nbsp;
- Sve čemo učiniti, pogotovo kad su u pitanju žene, da na neki način relativizujemo odgovornost, ili što je još i gore da od žrtve napravimo zločince - to je nešto što se u CG nije desilo jednom, a ono što svakako mora da bude u fokusu djelovanja svih institucija u cg je da konačno raskrstimo jednom sa tim i da shvatimo da imamo problem, a ne da shvatimo da imamo incident zbog kojeg eto valjda nije potrebno da se angažujemo u svakom trenutku - podvukao je Bjeković.&nbsp;
Na 18. sjednici Odbora usaglašeno je pomjeranje kontrolnog saslušanja ministra pravde Bojana Božovića na temu "Sajber nasilje nad ženama u politici" za 13. maj.&nbsp;
- Govor mržnje i nasilje prema ženama, bilo verbalno ili fizičko, postaju zabrinjavajući obrazac koji kao društvo ne smijemo tolerisati - kazala je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić.&nbsp;
Na sjednicu će, kako je kazala, pozvati i zaštitnika ljudskih prava i sloboda, a pozive će uputiti i predstavnicima tužilačke i sudske grane vlasti.
Član Odbora Boris Mugoša je dao sugestiju za poziv za kontrolno saslušanje ministarke kulture i medija, Tamare Vujović, kao i za poziv Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore.&nbsp;
Član Odbora za rodnu ravnopravnost Vladimir Bakrač je rekao da bi valjalo da se oglasi i ljekarska komora, uzimajući u obzir slučaj novinarke Gradske TV Magdalene Čelanović kojoj je ljekar Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Vladimir Peruničić uputio seksističke poruke, kao i uvrede i prijetnje, zbog čega je kažnjen u iznosu od 1.000 eura.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Bjeković: Uskoro ćemo imati platformu za praćenje elektronskih resursa, nedostaje opšta drušvena solidarnost kad su u pitanju žrtve nasilja

Ovo što radi opozicija je ciljano protiv evropskog puta Crne Gore - ocijenila je poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Andrić u holu parlamenta nakon što je vanredna sjednica Skupštine na kojoj je trebalo da se raspravlja o budžetu prekinuta.
Ona je kazala da je poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić na vrlo neprimjeren i nevaspitan način komunicirao sa njihovom poslanicom Brankom Marković i na taj način, prema njenim riječima, na nevaspitan način pokušao da izazove incident.&nbsp;
- Ne želim ženska prava da stavljam u prvi plan, ali današnje ponašanje pokazuje građanima da oni žele nerede u plenarnoj sali i mi nećemo nasjesti na to - kazala je Andrić i dodala da tamo treba da debatuju o budžetu.
Na pitanje kada očekuje da će se vanredna sjednica nastaviti rekla je da je jutros došla iz Bijelog Polja misleći da će se o budžetu raspravljati danas.
Na pitanje da li je planirano usvajanje budžeta sjutra odgovorila je da je to pitanje za predsjednika Skupštine Andriju Mandića, a ne za poslanicu Pokreta Evropa sad.&nbsp;
- Šta ih očekuje ukoliko se nastavi bahato ponašanje, očekuje ih da neće penzioneri primiti uvećanje penzija obećano od januara, neće srazmjerni penzioneri za koje se tako zdušno borili dobiti uvećanje. Neće ni Opšta bolnica u Bijelom Polju dobiti nove tri operacione salje, pošto neće biti kapitalnog budžeta. To su razlozi zbog čega je ponašanje opozicije nedopustivo - zaključila je Andrić.

Jasmina Beharovic

Andrić: Ovo što radi opozicija je ciljano protiv evropskog puta Crne Gore

Jakov Milatović ne vidi problem u tome što je koristio kancelariju predsjednika države u predizborne svrhe, već što se javnost uopšte usudila da mu postavi pitanje o tome, kazala je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore Jelenka Andrić.
To je, kaže Andrić, poznati manir koji su, kako je rekla, poslali u prošlost.
- Nakon tipične zloupotrebe državne funkcije u partijske svrhe, tako što je koristio kancelariju predsjednika za potrebe kampanje, Jakov Milatović je pokazao koliko "nevjerovatno mnogo zna" o ophođenju prema novinarkama. U pitanju je eklatantni obrazac uznemiravanja novinara i medija zbog profesionalnog obavljanja posla - istakla je Andrić u saopštenju.
Ona je pozvala predsjednika da se ubuduće uzdrži od sličnog neprimjerenog ponašanja, koje, kako je rekla, ima i mizoginu konotaciju sa jasnim ciljem da diskredituje i ponizi jednu ženu koja radi svoj posao.
- Moramo kao društvo obezbijediti poštovanje osnovnih garancija slobode medija kako povrijeđena sujeta onih koji su sa 60 pali na šest odsto ne bi remetila novinare u radu - poručila je Andrić.

Andrić o ponašanju Milatovića: Eklatantni obrazac uznemiravanja novinara i medija

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković je, nakon današnje sjednice Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) na kojoj je razmatrano dalje učešće te stranke u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, kazao da počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu.
Na sjednici Predsjedništva DNP-a nije donijeta odluka o napuštanju vlasti, već partija traži ustavne promjene, odnosno da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu... U suprotnom, kako su rekli, napustiće Vladu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdnp-trazi-ustavne-promjene-ili-izlazi-iz-vlasti-zahtijevace-da-srpski-jezik-bude-sluzbeni-i-izmjene-zakona-o-drzavljanstvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu, kao kamenje ispod snijega koji kopni. Čudo da nema i kapele - naveo je Laković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2009642051806061003%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009642051806061003%7Ctwgr%5E4dd51891af1acae4a2d2fac9fd0ed3e0652c3401%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković o zahtjevima DNP-a: Čudo da nema i kapele

Iza demonstranata u Iranu ostao je pravi haos – spaljeno turbe, uništene desetine vozila hitnih službi i demolirana javna imovina, dok vlasti ističu da su protesti prerasli u oružanu pobunu dirigiranu iz inostranstva.
Iranska državna televizija objavila je snimke na kojima se vidi vandalizovano i zapaljeno turbe vjerskog velikodostojnika Sajida Mahmuda u gradu Dezfulu, u pokrajini Huzestan.
Prema izvještajima zvaničnika, ovo je samo jedan u nizu napada na vjerske i javne objekte tokom proteklih noći.
<h2>Bilans uništenja i napadi na vatrogasce</h2>
Gradonačelnik Teherana iznio je šokantne podatke o razmjerama materijalne štete, tvrdeći da cilj demonstranata nije bio samo protest, već stvaranje slike potpunog bezvlašća.
- Napali su bolnice, dva medicinska centra, 26 banaka, 25 džamija, baze Basija (paravojne formacije) i policijske objekte kako bi proširili haos - izjavio je gradonačelnik.&nbsp;
Posebno zabrinjava podatak da je zapaljeno 48 vatrogasnih vozila, uključujući osam teških kamiona, a vatrogasci su napadani dok su pokušavali da ugase požare.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2009560208729895135%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009560208729895135%7Ctwgr%5Ed5b4e481e1a48e475527acb06af62c7896b7d617%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao odgovor na eskalaciju, Sekretarijat Vrhovnog vijeća za nacionalnu bezbjednost Irana izdao je oštro saopštenje u kojem se navodi da snage bezbjednosti i pravosuđe „neće imati nimalo popuštanja prema saboterima“.
U saopštenju se ističe da su nedavni događaji, iako započeti kao protest zbog nestabilnosti tržišta, preuzeti od strane „cionističkog režima i SAD-a“. Vijeće navodi da nijedan patriota ne bi dozvolio paljenje nacionalnih simbola poput zastave ili skrnavljenje spomena na generala Kasema Sulejmanija.
- Snage bezbjednosti su tu da spriječe nesigurnost. Oni koji imaju ekonomske primjedbe ne čine djela koja dodatno pogoršavaju ekonomsku štetu - stoji u saopštenju, uz napomenu da je cilj neprijatelja destabilizacija zemlje kroz „hibridni rat“.
<h2>Hapšenja agenata</h2>
Iranske bezbjednosne službe saopštile su da su razbile nekoliko naoružanih terorističkih ćelija. U Teheranu je, prema navodima zvaničnika, uhapšen operativac Mosada koji je putem društvenih mreža primao instrukcije iz Njemačke za regrutovanje mladih i dokumentovanje nereda.
U gradu Borujerdu neutralisana je četvoročlana naoružana grupa koja je, prema policijskim navodima, pripremala operaciju „pod lažnom zastavom“ – planirali su da ubijaju civile kako bi za njihovu smrt okrivili državu. Zaplijenjeno je oružje, municija i oprema za izradu eksploziva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2009571324864463229%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009571324864463229%7Ctwgr%5Ed5b4e481e1a48e475527acb06af62c7896b7d617%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Takođe, u Teheranu je uhapšeno 40 osoba zbog korišćenja alata vještačke inteligencije (AI) za kreiranje lažnih fotografija i video-snimaka (deepfake), kako bi se stvorio privid masovnijeg haosa nego što je stvarno stanje na terenu.
Neredi su odnijeli i ljudske živote. Najmanje četiri policajca su poginula („stradali kao šehidi“, prema terminologiji iranskih medija) u odvojenim incidentima. U pokrajini Sistan i Beludžistan, pripadnici grupe Jaish al-Adl ubili su policajca Mahmuda Hagihata, dok su u gradu Lordeganu, u sukobu s demonstrantima naoružanim vojnim puškama, poginula dva policajca, a 30 ih je ranjeno.
Dodatno, pet osoba je poginulo tokom napada na policijsku stanicu u gradu Chenaranu, gdje su napadači pokušali da preskoče zidove objekta.
Dok iranski zvaničnici priznaju legitimnost ekonomskih prigovora građana, za nagli pad vrijednosti valute i rast troškova života direktno krive američke sankcije. Istovremeno, optužuju bivše i sadašnje američke zvaničnike, uključujući Donalda Trampa i Majka Pompea, za otvoreno podsticanje nasilja i podršku separatističkim grupama.

Iza demonstranata u Iranu ostao haos: Spaljeno turbe na istoku zemlje, uništene desetine vozila

Vlasnik bara "Le Konstelasion" u švajcarskom alpskom ski-centru Kran-Montana, Žak Moreti, uhapšen je po nalogu švajcarskog tužilaštva zbog sumnje da postoji opasnost od bjekstva.
Takođe, švajcarske vlasti odredile su mu danas, 9. januara, pritvor.
Javno tužilaštvo navelo je rizik od bjekstva kao opravdanje za ovu mjeru, prenosi sajt "24heures" .
Da je menadžer bara "Konstelasion" u Kran-Montani, gdje se dogodio požar, stavljen u pritvor, saznaje i francuski BFM TV iz obavještenih izvora.
Vlasnici bara u Kran-Montani, Žak i Džesika Moreti, danas, 9. januara, su se prvi put pojavili pred istražnim sudijom u Sionu kao osumnjičeni zbog požara koji je 1. januara oduzeo živote 40 ljudi, uključujući 21 osobu mlađu od 18 godina.
Oni su dali izjave u kancelariji Ministarstva pravde kantona Vale, uz pratnju tri advokata.
Prema informacijama iz istrage, osumnjičeni se terete za ubistvo iz nehata, izazivanje požara i tjelesne povrede izazvane nepažnjom.
Danas je širom Švajcarske proglašen Nacionalni dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve požara u Kran Montani.

Uhapšen vlasnik bara u Švajcarskoj u kojem je poginulo 40 ljudi

U Baru je proteklih dana nevrijeme uzrokovalo probleme.
Visoki talasi su na šetalište kralja Nikole izbacili otpad, pijesak i grane.
Odmah su se u akciju dali radnici tamošnjeg Komunalnog, koji su za relativno kratko vrijeme ukolinili nanose, tako da je šetalište danas bezbjedno za prolaznike.

Tag: jelenka-andric