Goran Janketić, kojeg Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti da je dio kriminalne organizacije Saše Pekića koja je navodno preko Luke Bar švercovala cigarete, pušten je da se brani sa slobode uz jemstvo, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda u Podgorici.
Janketiću je time ukinut pritvor u kojem se nalazio od decembra 2024. godine.
Kako Pobjeda saznaje, Janketić je položio nekretnine porodice i prijatelja, dok iz Višeg suda nijesu precizirali kolika je tačno vrijednost položenog jemstva.
Sud je, podsjetimo, u julu ove godine prihvatio jemstvo od 500.000 eura u nekretninama za okrivljenog Srđana Jokića, takođe optuženog za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Pekića.
Međutim, njega su po izlasku iz Istražnog zatvora, čekali službenici Specijalnog policijskog odjeljenja i uhapsili ga zbog drugog krivičnog djela po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Kako je tada saopšteno Pobjedi, Jokić je ponovo poslat u pritvor jer se sumnja da je počinio krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora od najmanje tri godine i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i uticaja na svjedoke.
Zbog sumnje na šverc cigareta, u akciji SDT-a krajem decembra prošle godine osim Pekića, Jokića i Janketića uhapšeni su Nikola Glomazić i policajci Dragan Backović, Predrag Mijušković i Predrag Vučurović, nakon čega im je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela za koje se sumnjiče.
Policija je zbog pripadništva ovoj kriminalnoj organizaciji tragala i za braćom Petrom i Markom Cicmilom, koji su se predali 9. januara ove godine.
Pekić je označen kao organizator grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta preko Luke Bar od 2019. do 2022. godine, dok je grupa koju su formirali braća Cicmil, cigarete krijumčarila preko sjevera Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu.
Krajem juna, SDT je predalo optužnicu protiv Pekića, Jokića, Janketića, Glomazića, Backovića, Mijuškovića, Vučurovića i braće Cicmil zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.
Iz SDT je tada saopšteno da se optužnica odnosi na djelovanje kriminalne organizacije koju je formirao Pekić, a čiji su članovi postali Jokić, Janketić i Backović i druga nepoznata lica, ali i djelovanje kriminalne organizacije koju su formirala braća Cicmil i Backović, a čiji su članovi postali Vučurović, Mijušković i Glomazić.
Specijalni tužioci sumnjaju da te dvije kriminalne organizacije godinama tijesno sarađivale.
Iz SDT-a je ranije saopšteno da iz dokaza prikupljenih u istrazi proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, od kraja 2019. do marta 2021. godine krijumčarile najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki te su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143 eura, na ime neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina.
Protiv članova ove kriminalne organizacije, SDT je uporedo pokrenuo i finansijsku istragu i privremeno blokirao veliki broj nekretnina, a sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju se utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću.
Backović i Jokić se terete i za krivično djelo pranje novca, a okrivljenim službenicima policije Backoviću, Vučuroviću i Mijuškoviću i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Uloga policijskih službenika u poslu krijumčarenja cigareta bila je da pripadnicima grupe javljaju gdje se nalaze policijske patrole kako bi nesmetano prevozili nedozvoljeni teret.
Podsjećamo, Backović je hapšen i ranije zbog sumnje da je bio angažovan u švercu cigareta. U akciji policije tada je uhapšeno više osoba, međutim nakon pola godine optužnica je podignuta protiv šestorice iz te grupe - Milana Rogača, Radoja Rabrenovića, Milete Simanića, Mirka Mijuškovića, Milana Vukadinovića i Jovana Miletića, kojima se na teret stavlja krijumčarenje cigareta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
U tužilačkim spisima se navodi da je uloga Backovića bila da preuzima novac od prodatih cigareta i da ga prenosi preko granice u Crnu Goru. Novac je dalje predavan nalogodavcima, koji su ga, kako sumnjaju istražitelji, stavljali u legalne tokove u Crnoj Gori. U jednoj turi, kako sumnja tužilaštvo, za nelegalne cigarete isplaćivalo se i po više stotina hiljada eura. Dio novca isplaćivan je saučesnicima, a ostatak su preuzimale vođe grupe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Goran Janketić pušten na slobodu uz jemstvo

Viši sud u Podgorici prihvatio je jemstvo od nešto više od pola miliona eura za okrivljenog Srđana Jokića, kojeg Specijalno državno tužilaštvo optužuje da je bio dio kriminalne organizacije Saše Pekića, a koju terete da je švercom cigareta oštetila državu za najmanje 17,5 miliona eura.
To je saopšteno Portalu ETV iz Višeg suda.
- Rješenjem ovog suda uvažena je žalba branioca okrivljenog S.J, pa je preinačeno rjesenje sudije za istragu i usvojen prijedlog da se okrivljeni pusti na slobodu, uz određivanje jemstva u iznosu od 557.445 eura, uspostavljanjem hipoteke na nepokretnostima blize određenim u rješenju - navedeno je u odgovoru Višeg suda našem portalu.
Kako su rekli, po pravosnažnosti rješenja i nakon što se izvrši upis hipoteke na navedenim nepokretnostima u korist države Crne Gore i o tome bude sudu dostavljen dokaz, Jokić će biti pušten na slobodu.
Optužnicom koju je protiv Jokića krajem juna podnijelo Specijalno državno tužilaštvo obuhvaćeni su i Goran Janketić, Dragan Backović, Predrag Vučurović, Predrag Mijušković, Nikola Glomazić, Mirko Cicmil i Petar Cicmil.
Oni se terete da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.
- Okrivljeni D.B. i S.J. se sumnjiče i da su učini krivično djelo pranje novca, a okrivljeni S.B., P.V. i P.M. i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja - navodi se u saopštenju SDT-a.
Optužnica se, kako su tada objasnili u SDT-u, odnosi na djelovanje kriminalne organizacije koju je organizovao Pekić, a čiji su članovi postali okrivljeni Jokić, Janketić i Backović i druga nepoznata lica i djelovanje kriminalne organizacije koju su formirala okrivljena braća Cicmil i Backović, a čiji su članovi postali Vučurović, Mijušković i Glomazić.
- I koje su sarađivale tako što je kriminalna organizacija okrivljenog S.P. nabavljala neocarinjene cigarete i prodavala ih kriminalnoj organizaciji P.C., M.C. i D.B. i drugim nepoznatim kupcima, da bi kriminalna organizacija okrivljenih P.C, M.C. i D.B. kupljene neocarinjene cigarete dalje prodavala nepoznatim kupcima u Bosni i Hercegovini, dok su okrivljeni D.B, P.V. i P.M., koristeći svoje službene položaje službenika Uprave policije Crne Gore, omogućavali za obje kriminalne organizacije da se bave krijumčarenjem ali i da vrše pranje novca od nezakonite dobiti stečene prodajom krijumčarenih neocarinjenih cigareta - dodali su u SDT-u.
Iz dokaza prikupljenih u istrazi, u SDT-u kažu da proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, u periodu od kraja 2019. do marta 2021. godine izvršili krijumčarenje najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki te su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143,00 eura, na ime neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina.
Specijalno državno tužilaštvo je protiv optuženih pokrenulo i finansijsku istragu, sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju su utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću.

Tamara Klikovac

Pola miliona za slobodu: Sud prihvatio jemstvo za Srđana Jokića

Viši sud je ponovo odbio prijedlog odbrane Miloša Medenice da se uz jemstvo od 1.450. 814 eura, koje je njegova porodica ponudila u daljem toku postupka, brani sa slobode – saopštila je portparolka Višeg suda Ivana Vukmirović za portal ETV.
Medenica se nalazi u pritvoru od 25. maja 2022. godine kada je uhapšen na podgoričkom aerodromu nakon dolasaka iz Beograda.
Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, tereti se da je organizovao kriminalnu grupu radi šverca droge i cigareta i nezakonitig uticaja na sudske ishode u pojednim predmetima. Na optužnici je i njegova majka i još 15 osoba zbog sumnje da su bili članovi kriminalne grupe koju je on formirao.
Optužnica je podignuta i protiv policijskog službenika Darka Lalovića, zatim Luke Bakoča, Marjana Bevenje, Milorada Medenice, Bojana i Marka Popovića, Marka Vučinića, Vojina Perunovića, Petra Milutinovića, Vasilija Petrovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Steva Karanikića, Gorana Jovanovića i sutkinje Milice Vlahović-Milosavljević, kojoj se sudi u odvojenom postupku. Takođe, optužnim aktom obuhvaćena je i Bakočeva firma „Kopad Company“ iz Nikšića.
Suđenje Medenicama nakon godine i 11 mjeseci od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, počeće ispočetka.
Predmet protiv Medenice i ostalih oduzet je od sudije Nade Rabrenović koja se već duže nalazi na bolovanju. Ovaj slučaj zadužila je sutkinja Vesna Kovačević i zakazala unaprijed 40 ročišta. Početak suđenja planiran je za 28. februar.

Marija Žižić

Miloš Medenica ni uz jemstvo od 1,4 miliona ne može da se brani sa slobode

Vijeće Višeg suda još nije odlučilo o jemstvu od 1.4 miliona eura koje je porodica Miloša Medenica ponudila da bi se, optuženi za stvaranje kriminalne organizacije, branio u daljem toku postupka sa slobode. 
Da odluka o ovom slučaju nije donijeta potvrdila je za Portal ETV portparola Višeg suda Ivana Vukmirović.
Apelacioni sud je početkom oktobra usvojio žalbu branilaca Medenice i Višem sudu vratio zahtjev za ukidanje pritvor uz položeno jemstvo.
Medenica je sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On je uhapšen 25. maj 2022. godine i u maju 2025. godine ističu tri godine od kada je u pritvoru a suđenje nije ni počelo. Do sada je odgađeno 20 puta.

Viši sud još nije odlučio o jemstvu za Medenicu

Apelacioni sud još nije odlučio o žalbi odbrane Miloša Medenice koju su izjavili na odluku vijeća Višeg suda, jer je odbijeno jemstvo od 1.450. 814 eura koje je njegova porodica ponudila da bi se u daljem toku postupka branio sa slobode – saopšteno je portalu ETV iz Apelacionog suda.
- Odluka će biti donijeta u zakonskom roku - naveli su u odgovorima dostavljenim portalu ETV.
Medenica se nalazi u pritvoru od 25. maja 2022. godine kada je uhapšen na podgoričkom aerodromu nakon dolasaka iz Beograda.
Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, tereti se da je organizovao kriminalnu grupu radi šverca droge i cigareta i nezakonitig uticaja na sudske ishode u pojednim predmetima. Na optužnici je i njegova majka i još 15 osoba zbog sumnje da su bili članovi kriminalne grupe koju je on formirao.
Optužnica je podignuta i protiv policijskog službenika Darka Lalovića, zatim Luke Bakoča, Marjana Bevenje, Milorada Medenice, Bojana i Marka Popovića, Marka Vučinića, Vojina Perunovića, Petra Milutinovića, Vasilija Petrovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Steva Karanikića, Gorana Jovanovića i sutkinje Milice Vlahović-Milosavljević, kojoj se sudi u odvojenom postupku. Takođe, optužnim aktom obuhvaćena je i Bakočeva firma „Kopad Company“ iz Nikšića.
Suđenje Medenici do sada je odgađano 19 puta.

Apelacioni sud ponovo o jemstvu za Miloša Medenicu

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: jemstvo