Poslanica Jevrosima Pejović, članica Delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarna skupština OEBS-a, učestvovala je na sastanku rukovodstva Opšteg odbora za politička pitanja i bezbjednost PS OEBS-a, održanom 6. februara u Vašington.
Na sastanku su predsjedavajući Odbora Mark Vizi, potpredsjednica Pejović i izvjestilac Tobias Winkler izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog isteka Sporazuma o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja (New START), u situaciji u kojoj nije postignut novi pravno obavezujući sporazum.
Upozorili su da odsustvo ograničenja i mehanizama verifikacije strateških nuklearnih snaga značajno povećava rizike po međunarodnu bezbjednost i globalnu stabilnost, te narušava transparentnost i predvidljivost u oblasti kontrole naoružanja.
– Odsustvo pravno obavezujućih ograničenja i mehanizama verifikacije strateških nuklearnih snaga povećava rizike po međunarodnu bezbjednost i stratešku stabilnost u vrijeme pojačanih geopolitičkih tenzija, a ujedno potkopava transparentnost i predvidljivost koje su dugo bile ključni elementi smanjenja nuklearnog rizika – poručili su Pejović, Vizi i Vinkler.
Podsjetili su da Parlamentarna skupština OEBS-a dosljedno naglašava da se nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne smije voditi, te pozvali sve države učesnice OEBS-a na hitan diplomatski angažman radi obnove dijaloga o kontroli naoružanja i jačanja mjera za smanjenje nuklearnih prijetnji.
Sastanku je prisustvovao i generalni sekretar PS OEBS-a Roberto Montela.
Boravak poslanice Jevrosime Pejović u Sjedinjenim Američkim Državama realizovan je na poziv američkih zvaničnika povodom održavanja Nacionalnog molitvenog doručka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejović: Neophodna obnova dijaloga o kontroli naoružanja

Potrebno je dodatno ulagati u Žabljak, naročito u modernizaciju skijaške infrastrukture kako bi se spriječili incidenti kakav se krajem prošle godine desio na Savinom Kuku kada je mladić preminuo nakon što je ispao iz korpe ski-lifta tokom vožnje na žičari Savin Kuk 2. To je, između ostalog rečeno na Odboru za antikorupciju tokom kontrolnog saslušanja ministarke turizma Simonide Kordić. 
Direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić rekao je da je rekonstrukcija tog dijela žičare jako zahtjevna, ali da to treba učiniti. Naveo je da treba čekati nalaz istrage te da je dokumentacija koju su imali bila čista. Instalacije su, kaže, bile ispravne.
Osim Kordić, na saslušanju su ministarka javnih radova Majda Adžović, direktor Razvojne banke Crne Gore Nikola Tripković, predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić i direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić. 
Obrazlažući inicijativu pred Administrativnim odborom, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović kazala je da konačno treba obratiti pažnju na Žabljak i investirati u grad.
Prema njenim riječima, niko neće da rekonstruiše jer će rezultate tog posla i benefite prigrliti neka naredna Vlada, a to je neodgovorno prema budućim generacijama.
- Oni ljudi koji su podnijeli moralnu odgovornost treba da objasne kakva je situacija bila na skijalištu - rekla je ona.
Pejović je dodala da je ovo prilika da predstavnici Vlade prezentuju planove i izazove sa kojima se suočavamo.
Ministarka turizma Simonida Kordić kazala je da je nakon nesreće tražena vanredna provjera stanja žičara u saradnji sa nadležnim institucijama, kako bi se spriječilo da se sličan incident ikada ponovi.
Ona je navela da je izvršena dupla provjera postojećih postrojenja na Savinom kuku 1, dok je žičara Savin Kuk 2 stavljena van prometa.
- Skijanje je nastavljeno na liftovima koji su dobili pozitivne nalaze vanrednog pregleda i bez učestvovanja korpi. To jeste nanijelo udarac skijanju, ali ne tako snažan da se Žabljak ne može oporaviti - kazala je Kordić.
Ona je dodala da je važan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem održan jer ovo pitanje prevazilazi ingerencije Ministarstva turizma i da je ključno otvoriti pitanje dugoročnijeg ulaganja u skijališta na Žabljaku.
- To nije za nas novo jer smo se bavili pitanjem skijaških i turističkih kapaciteta na Savinom kuku. U tom smislu je vrlo bitno otvarati dodatne sadržaje koji su se pokazali korisnim - istakla je Kordić.
Rekla je da su prvi sniježni topovi stigli na Savin Kuk, da postoji postojeća infrastruktura i da je ovo pravac u kojem treba ići, imajući u vidu da su skijaški dani u svijetu upitni.
- Da bi se efektivno moglo upravljati turizmom, važno je imati ove kapacitete. To je prvo značajno ulaganje u te kapacitete - rekla je Kordić.
Ona je podsjetila i da je ranije nabavljena žičara, ali da se tokom planiranja ispostavilo da nije u skladu sa odredbama UNESCO-a, zbog čega je kasnije premještena na drugu lokaciju, jer nije bila adekvatna za Žabljak.
Tripković je rekao da se tog tragičnog, 20. decembra sve zaustavilo, da se radio uviđaj i da se blokirao rad cijelog turističkog centra.
Do tog trenutka poslovao je centar, kako navodi, u skladu sa zakonima i dozvolama koje su bile potrebne.
- Pored korpi postoje i sidra koja se koristi, a tražili smo kompletnu analizu, dvije firme smo angažovali i ponosan sam na sve koji su preuzeli odgovornost i osigurali da ovaj centar proradi u skladu sa zakonom. Sto procentnu sigurnost za ostali dio skijališta smo dobili, a povjerenje jeste poljuljano i odavde treba da krene inicijativa i da svi preuzmemo dio zadatka i ovo nije ničiji projekat već je projekat svih nas - ukazao je Tripković. 
IRF je ukupno za 12 godina, kako kaže, uložio oko 4 miliona eura u centar Durmitor.
Purić je rekao da od 2021. godine nije dobio upozorenja o ispravnosti žičare, te da nije bilo ni upitno da li je sigurna za upotrebu.
- Tehnički pregled koji smo radili je potvrdio ono što sam tvrdio, a to je da nemamo sumnju u tehničku ispravnost inastalacija. U granicama je prihvatljivog i sve instalacije su bile spremne za eksploataciju. Žičara Savin Kuk dva je stavljena van pogona odmah nakon nesreće, upitna je za ljetnju sezonu i ta instalacija je na vrlo, vrlo, nepristupačnom terenu i rekonstrukciju je teško uraditi - istakao je on.
Rekao je da to nije nemoguće ali da je teško.
- Nalazi se na velikoj litici, između stijena i jako je teško rekonstruisati. Mi smo 19. decembra pustili u rad žičare posle jesenjeg remonta i uradili smo sve pripreme koje su propisane i dobili smo dokumentaciju koja je potrebna i ona je slična ili ista i nijesmo imali propusta u dokumentaciji dok sam ja na čelu turističkog centra Durmitor. Istraga je još u toku, vještačenje tog dijela, ali tvrdim da nijesmo napravili propust mi u centru - rekao je Purić.
Kaže da se dešavaju nesreće i da moraju sačekati da se finalni proces u istrazi uradi.
- Treba da čujemo i povrijeđenu gošću. Trebala je odavno rekonstrukcija da se uradi. Gledajući region - Srbiju i Sloveniju tamo su pri ministarstvima i vladi formirana tijela koja se bave sa žičarama i to je moj predlog da Vlada formira takav tim da rade nadzore i tehničke predloge. To se tako radi u svim zemljama - naveo je Purić.
Žugić je istakao da je Žabljak nekad bio popularno mjesto i imao pet ili šest skijališta, a da je danas sve dotrajalo.
- Ja iskazujem veliko poštovanje prema ljudima koji rade u turističkom centru i svemu što oni rade ali nijesmo konkurentni sa prestižnim centrima u regionu. Poljuljano je povjerenje kada je infrastruktura Žabljaka u pitanju. Nije na nivou sezona, smanjen je broj noćenja i nažalost ovo je događaj koji nas opominje da nam rekonstrukcija treba - poručuje Žugić.

Purić: Rekonstrukciju Savinog Kuka 2 teško uraditi, još čekamo šta će pokazati istraga

Uvođenje otvorenih lista ključno je za dalju demokratizaciju, veću odgovornost izabranih predstavnika i ozbiljnu pripremu Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ocijenila je poslanica Posebnog kluba Jevrosima Pejović, dodajući da velike partije odugovlače taj proces jer ne žele da izgube kontrolu nad mandatima.
Pejović je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da su pregovori sa EU najvažniji napredak koji je obilježio minulu godinu na crnogorskoj političkoj sceni, ali da rezultati na tom polju ipak nijesu onakvi kakvi su mogli biti.
„Moramo biti svjesni da mi kao sistem nijesmo dali maksimum, jer od najavljenih deset poglavlja za godinu imamo zatvorenih tek pola“, navela je Pejović.
Ona je upozorila da proces evropskih integracija nije jednosmjeran, odnosno da ne zavisi isključivo od EU i geopolitičke situacije, već prije svega od domaćih institucija i političkih aktera.
„Izuzetno je opasno kada čujemo tvrdnje da će nas EU unijeti u Brisel, jer to nije tačno i taj proces itekako zavisi od nas“, naglasila je Pejović, dodajući da Crna Gora treba da iskoristi priliku koja joj je pružena, a ne da bude pasivna.
Prema njenim riječima, politička volja za ulazak Crne Gore u EU postoji, ali ne dijele svi akteri iste prioritete.
„Svima je u interesu ulazak Crne Gore u EU, ali nijesam sigurna da svi imamo jednake prioritete“, kazala je Pejović.
Kako je navela, nekima su evropske integracije visoko na listi prioriteta i političke agende, dok su drugima neki drugi interesi i politički ciljevi važniji.
„Čini mi se da je to onaj dio političke mudrosti koji nedostaje. A to je da se svi politički subjekti koji se zalažu za članstvo u Uniji, kojima je taj cilj prioritet, više dogovaraju, bolje sarađuju i tu agendu guraju u prvi plan“, navela je Pejović.
Na pitanje da li postoji jasna politička volja i opredijeljenost za člasnstvo u okviru same parlamentarne većine, Pejović je kazala da postoji jasna opredijeljenost samo za lične političke interese. „Gdje se lični politički interesi preklope sa evropskim integracijama, tu se oni zalažu i za evropske integracije“.
Ona je kazala da je svjesna da ne dijele svi isti entuzijazam oko ulaska Crne Gore u Uniju, ali da želi da svojim političkim djelovanjem izvrši pritisak da oni politički odreaguju za isunjenje aktivnosti koje bi omogućile zatvaranje poglavlja.
Komentarišući izbornu reformu, Pejović je kazala da načelna saglasnost o uvođenju otvorenih ili polu-otvorenih lista postoji, ali da to ne odgovara najvećim političkim igračima na sceni.
„To ne odgovara najvećim političkim igračima jer na taj način gube kontrolu nad svojim funkcionerima“, rekla je Pejović, dodajući da se čini da je upravo to kamen spoticanja.
Ona je odbacila tvrdnje da crnogorski sistem ili građani nijesu spremni za otvorene liste, navodeći primjere država sa slabijim kapacitetima i ističući da je Crna Gora jedina država u regionu, pored Srbije, koja još nema otvorene liste.
„Ne pristajem na to da se govori kako se otvorene liste ne mogu implementirati u našem sistemu“, kazala je Pejović, dodajući da problem leži u strahu partijskih elita od gubitka unutrašnje kontrole i potrebe za većom demokratizacijom.
Kako je ocijenila, velike partije se ne mogu snaći u sistemu otvorenih lista jer tada partijske vođe gube uticaj i prinuđeni su za više demokratizacije unutar samih partija.
Na pitanje da li smatra da se proces uvođenja otvorenih lista odugovlači kako bi partije zadržale kontrolu nad mandatima, Pejović je odgovorila potvrdno, navodeći da oni „ne žele da režu granu na kojoj sjede“.
Pejović je naglasila da je pritisak javnosti i institucija ključan kako bi se proces izborne reforme nastavio i kako bi došlo do uvođenja otvorenih lista.
Govoreći o benefitima otvorenih lista, ona je istakla da bi najveću korist imali građani jer bi mogli direktno birati i pozivati na odgovornost svoje predstavnike.
„Kada znate kome ste dali povjerenje, onda možete tražiti i odgovornost ukoliko vam se čini da je odstupio od izbornog programa i obećanja“, navela je Pejović, dodajući da bi otvorene liste Crnoj Gori donijele veću demokratizaciju i da bi više ljudi bilo motivisano da izlazi na izbore u situaciji kada zna za koga glasa umjesto da zaključuje partiju.
Ona smatra da su otvorene liste nužan korak ukoliko Crna Gora želi da se ozbiljno priprema za članstvo u EU, podsjećajući da su to pravila po kojima se biraju članovi Evopskog parlamenta.
„Ne možete tvrditi da ste za integraciju u EU ukoliko ne pripremate sistem da građani mogu da biraju svoje predstavnike u Evropskom parlamentu“, kazala je Pejović, ističući da su to dva procesa koja idu jedan sa drugim u korak.
Govoreći o svojoj političkoj budućnosti i opcijama za pridruživanje nekoj od postojećih ili formiranja nove partije, Pejović je kazala da želi da nastavi politički angažman, ali i podsjetila na svoju primarnu profesiju kao psihološkinje.
Ona je ukazala na izazovan položaj mladih žena u politici, posebno onih koje planiraju porodicu.
„Mi poslanice smo jedine u cijeloj državi koje nemaju pravo na trudničko i porodiljsko“, navela je Pejović, dodajući da je muškarcima mnogo lakše planirati političku budućnost.
Komentarišući sukob predsjednika države Jakova Milatovića i ministra odbrane Dragana Krapovića u vezi sa razrješenjem komandanta Mornarice Vojske Crne Gore i slične događaje, Pejović je upozorila na štetnost javnih konflikata u sektoru bezbjednosti.
„Jako je opasno kada iz takvih sistema imamo senzacionalističke naslove“, kazala je Pejović, dodajući da Crna Gora kao mala država i članica NATO-a mora slati jasne i usaglašene poruke.
Kako je naglasila, Crna Gora nema luksuz da šalje disonantne tonove ka spolja.
Pejović je pozvala nosioce najviših funkcija da pokažu veću odgovornost u javnim nastupima, posebno u oblasti bezbjednosti.
„Bezbjednost naših građana nije poligon za dnevno-političke igrice“, istakla je Pejović, podsjećajući da je situacija na globalnom nivou opasna i da bi donosioci odluku morali da se dogovaraju.
Ona je naglasila da politizacija sektora bezbjednosti zarad kratkoročnih političkih poena ugrožava kredibilitet države.
„Niko nema luksuz da se sa sektorom bezbjednosti igra ili da ga nepromišljenim izjavama ili postupcima ponižava“, navela je Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzmbVjRfMsjM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pejović: Uvođenje otvorenih lista odugovlače velike partije

Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović najavila je da će sjutra, povodom tragedije u kojoj je na Savinom kuku stradao njemački državljanin, Odboru za antikorupciju predati inicijativu za kontrolno saslušanje ministarke javnih radova Majde Adžović i predstavnika Razvojne banke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-savinom-kuku-poginuo-drzavljanin-njemacke-njegov-sunarodnik-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pejović je izrazila saučešće porodici stradalog državljanina Njemačke, uz želje za što brži oporavak njegovoj supruzi koja je povrijeđena, navodeći da sve okolnosti tragedije moraju biti rasvijetljene.
Pejović je poručila da tragedija koja se dogodila ne smije biti prihvaćena kao posljedica slučajnosti, jer je, kako je navela, jasno da je u pitanju rezultat višegodišnjeg neulaganja, nemara i potpunog odsustva odgovornosti institucija.&nbsp;
- Ova tragedija ne smije biti svedena na puki „nesrećan slučaj“, jer gubitak ljudskog života nikada ne smije biti prihvaćen kao posljedica slučajnosti kada je jasno da je u pitanju rezultat višegodišnjeg neulaganja, nemara i potpunog odsustva odgovornosti institucija - kazala je Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.9454%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzugic-tragedija-na-savinom-kuku-poljuljala-povjerenje-zahtijevamo-istragu-utvrdivanje-odgovornosti-i-hitne-mjere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je dodala, jedini koji osjećaju moralnu odgovornost za ovu nedjelju su Durmitorci.
- Dobri domaćini, kojima decenijama sistem ne omogućava da dostojanstveno razvijaju svoje turističke biznise. Savin Kuk i šire područje Durmitora godinama su bez adekvatne infrastrukture, jasne signalizacije, bezbjednosnih standarda i stalnog nadzora, uprkos brojnim upozorenjima stručne i šire javnosti - naglasila je Pejović.
Stoga, kako je navela, ova tragedija nije propust jednog dana, već posljedica decenijskog sistemskog nerada i nečijih interesa zbog kojih se svjesno godinama nije ulagalo.
- Zato postavljam jasno pitanje: ko će preuzeti odgovornost za ovu tragediju? Ko će objasniti porodici nastradalog zašto država nije učinila ono što je njena osnovna dužnost, da zaštiti ljudske živote - navela je Pejović.
Ona je poručila da je vrijeme da se konačno sazna čiji interes je bio da Savin Kuk ostane u stanju zapuštenosti i ko je sve doprinio takvoj situaciji.
- Sve okolnosti ove tragedije moraju biti do kraja rasvijetljene - rekla je Pejović.
Ona je najavila da će sjutra zvanično predati inicijativu Odboru za antikorupciju za kontrolno saslušanje Adžović i predstavnika Razvojne banke.&nbsp;
- Ne samo po pitanju odgovornosti za gubitak ljudskog života, već i da se jasno utvrdi kako je do ovakvog stanja došlo, zašto nije bilo adekvatnih ulaganja i da li su bezbjednosni standardi bili obezbijeđeni - pojasnila je Pejović.
Ona, kako je dodala, stoji uz porodicu nastradalog i uz povrijeđenu, ali i uz svoje zemljake.
- Dijeleći bol, razočaranje i ljutnju i očekujući hitnu reakciju nadležnih organa, transparentnu istragu i konkretne mjere kako se ovakve tragedije nikada više ne bi ponovile - kazala je Pejović.
Ona je poručila i da lokalna samouprava ne može i ne smije da podnosi teret i odgovornost za decenijski nerad Vlade i državnih institucija.
- Vrijeme je da odgovorni konačno odgovaraju - zaključila je Pejović.

Pejović sjutra predaje inicijativu za kontrolno saslušanje Adžović i predstavnika Razvojne banke

Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i Socijalni Centar su, u partnerstvu sa poslanicom Skupštine Crne Gore Jevrosimom Pejović, pokrenuli kampanju "Bol nije sramota" koja poziva na usvajanje zakonskog rješenja o menstrualnom odsustvu za žene koje pate od sekundarne dismenoreje.
Kako navode u saopštenju, svaki mjesec hiljade žena u Crnoj Gori prima injekcije protiv bolova prije odlaska na posao.&nbsp;
- Sekundarna dismenoreja - bolna menstruacija uzrokovana organskim razlozima kao što su endometrioza, miom ili polip materice - znači nesanicu, vrtoglavicu i nesvjestice. Žene gube svijest na radnim mjestima, ali ne mogu tražiti odsustvo jer se prirodni proces u našem društvu još uvijek smatra sramotom - ističu u saopštenju.
Posljedice su, kako dodaju, fatalne.
- Prema podacima Kliničkog centra Crne Gore, tokom 2023. godine u 61 odsto slučajeva rak grlića materice je otkriven u inoperabilnom stadijumu. Strah od gubitka posla sprečava žene da idu na redovne ginekološke preglede. Ćutanje i neznanje ubijaju žene - navode u saopštenju.
Zakon o menstrualnom odsustvu predviđa pravo na dva dana mjesečno plaćenog odsustva uz medicinsku dokumentaciju i obavezu redovnih ginekoloških pregleda.
- Sedamdesetih godina, u pojedinim preduzećima u Crnoj Gori žene su imale ovo pravo. Naše bake su se izborile za prava koja mi danas nemamo. Pozivamo poslanike Skupštine, poslodavce i sve građane da podrže inicijativu za usvajanje zakonskog rješenja o menstrualnom odsustvu - poručili su u saopštenju i dodali da "bol nije radna obaveza".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FhQxW6A2EHB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Bol nije sramota": Pokrenuta inicijativa za usvajanje zakonskog rješenja o odsustvu za žene sa bolnom menstruacijom

Lažne vijesti o tome da stranci otimaju djecu pokazuju koliko je lako zloupotrijebiti strah, a koliko je teško izgraditi povjerenje, poručila je poslanica Posebnog kluba poslanika Jevrosima Pejović.
Istakla je da je, u vremenu kad se neistina širi brže od činjenica, dužnost države da "štiti istinu i dostojanstvo svakog čovjeka".
- Vlada Crne Gore se ne bavi migracionom politikom i bilo je pitanje dana kada će se ovakve manipulacije pojaviti- kazala je Pejović.
Podsjetila je da je gostoprimstvo &nbsp;naša tradicija i vrijednost koju moramo njegovati, jer nas podsjeća da su vrata našeg doma uvijek bila otvorena za prijatelja, putnika i čovjeka u potrebi.&nbsp;
- Svi koji izaberu Crnu Goru za svoj dom, a koji poštuju ljudske vrijednosti našeg društva, dobrodošli su. Naša je obaveza da integrišemo strance i da djeci iz porodica koje su Crnu Goru izabrale za dom obezbijedimo dostojanstvene uslove života i odrastanja- piše u saopštenju Pejović.

Pejović: Lažne vijesti o tome da stranci otimaju djecu pokazuju koliko je lako zloupotrijebiti strah

Upravi policije nije prijavljen navodni pokušaj otmice djeteta u jednom šoping molu u Podgorici. To je iz policije saopšteno, nakon što su društvene mreže preplavile objave o navodnim nedjelima državljana Turske u Crnoj Gori. Državljani Turske, koji žive u našoj zemlji, u izjavi za TV E, kažu da ih ovakva negativna kampanja na društvenim mrežama plaši, iako je im je utisak o Crnoj Gori dosad bio potpuno drugačiji.
<h2>Tuga i strah</h2>
Merjem je iz Turske u potrazi za boljim životom došla u Crnu Goru. U svojoj radnji za tetovaže u Podgorici čula je za vijest da su turski državljani oteli dijete.
- Želim da kažem da nijesu svi ljudi iz Turske isti. Došli smo ovdje jer smo imali ekonomskih problema u našoj zemlji. Nemamo nikakve loše namjere prema vašoj zemlji i želimo da živimo srećno zajedno. U svakoj zemlji ima loših ljudi. Ne možemo reći svi Turci su loši. Jako sam tužna, bila sam u više od dvadeset država, živjela u četiri države i sada ovdje vidim rasizam, ne bi trebalo da bude tako – kazala je ona za Televiziju E.
Isti osjećaj dijeli i Elif Ozajdin, koja je iz Turske u Crnu Goru došla prije četiri godine. Obuzela je tuga nakon što su se na društvenim mrežama pojavile neprovjerene informacije o krivičnim djelima koje turski državljani navodno čine u Crnoj Gori. Nada se, kako kaže za Televiziju E, da većina crnogorskih građana ipak neće povjerovati u objave na mrežama koje nijesu prijateljski nastrojene prema državljanima Turske.
- Ovo mene i moje prijatelje i tursku zajednicu čini veoma tužnom, zato što smo kao drugi ljudi, mi imamo porodice, poslove, pokušavamo da imamo pristojan život, pokušavamo da živimo komforno i bezbjedno. Ali neko iskoči i postavi sliku ili nešto što nije istinito i što je ružno i svi povjeruju istog trenutka i počinju nas da krive. Na našoj WhatsApp grupi, svi su se uplašili jer krive nas, šta ćemo da radimo ako pitaju moje dijete u školi šta će odgovoriti – ispričala je ona.
<h2>Zloupotreba straha</h2>
Podsjećamo, iz policije su apelovali na građane da ne plasiraju neprovjerene informacije i da ne šire paniku dijeljenjem lažne objave.
Povodom negativnog narativa koji se o turskim državljanima u Crnoj Gori širi društvenim mrežama, reagovala je i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović. Ona je, u izjavi za Televiziju E, kazala da lažne vijesti o tome da stranci otimaju djecu pokazuju koliko je lako zloupotrijebiti strah, a koliko je teško izgraditi povjerenje.
- U vremenu kada se neistina širi brže od činjenica, dužnost države je da štiti istinu i dostojanstvo svakog čovjeka. Vlada Crne Gore se ne bavi migracionom politikom i bilo je pitanje dana kada će se ovakve manipulacije pojaviti. Gostoprimstvo je naša tradicija i vrijednost koju moramo njegovati, jer nas podsjeća da su vrata našeg doma uvijek bila otvorena za prijatelja, putnika i čovjeka u potrebi. Svi koji izaberu Crnu Goru za svoj dom, a koji poštuju ljudske vrijednosti našeg društva, dobrodošli su. Naša je obaveza da integrišemo strance i da djeci iz porodica koje su Crnu Goru izabrale za dom obezbijedimo dostojanstvene uslove života i odrastanja – navela je Pejović.
<h2>Strah za bezbjednost</h2>
Uprkos narativu na društvenim mrežama, turski državljani u Podgorici kažu da se osjećaju bezbjedno.
- Ovde je prodavnica i restoran. Nema problema, samo se radi. Ovdje nam je dobro. Mušterije su dobre, Crna Gora je dobra. Nemamo nikakav problem – kazao je Ahmet, odnedavno stanovnik Podgorice.
I Elif s početka ove priče kaže da se u Crnoj Gori osjeća bezbjedno.
- Zato što, prije svega, ljudi ođe vjeruju jedni drugima, imaju lijepe manire, pokušavaju da pomognu, pokušavaju da razumiju, i kada vide da sam stranac ođe pokušavaju da mi pomognu. Kada se moje dijete igra u parku, mogu da sjednem i da ga gledam sa distance, mogu na kratko da ga ostavim samog, mogu tašnu da ostavim, niko neće ukrasti – ispričala je ona.
Osim što su se na mrežama pojavile vijesti o navodnim nedjelima turskih državljana, virtuelnom zajednicom kruže i zahtjevi da se u pojedinim zgradama dostavi spisak sa ličnim podacima zakupaca koji borave u tim zgradama. U porukama se navodi da su takvi zahtjevi proistekli iz aktuelnih dešavanja koja se odnose na prisustvo inostranih državljana, otmice u ugrožavanja bezbjednosti djece.

Marija Mitrović

Turci u Crnoj Gori - od potrage za boljim životom do optužbi za nasilje

Parlamenti moraju da institucionalizuju učešće mladih, ne kao simboličan gest, već kao standardan dio upravljanja, kazala je nezavisna poslanica u crnogorskom parlamentu, Jevrosima Pejović.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Skupštine, Pejović je to rekla na sastanku Mreže mladih parlamentaraca, u Nikoziji, na kom je učestvovala zajedno sa poslanikom Bošnjačke stranke Amerom Samilovićem.
Navodi se da je sastanak bio posvećen diskusijama na teme: „Deset godina od Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 2250 o mladima, miru i bezbjednosti – parlamentarni doprinos“ i „Pristupačno stanovanje za mlade – izazovi i mogućnosti u regionu OEBS-a“.&nbsp;
Pejović je istakla da je godišnjica donošenja Rezolucije mnogo više od trenutka za refleksiju, navodeći da su mladi danas na prvoj crti klimatske krize, digitalne nesigurnosti, dezinformacija i polarizacije.&nbsp;
Prema riječima Pejović, glasovi mladih od 2015. godine postali su vidljiviji u mirovnim procesima, inicijativama pomirenja i jačanju otpornosti zajednica.
Kako je kazala, postavlja se pitanje koliko je parlamenata pretočilo tu Rezoluciju u zakone, budžete ili institucionalne mehanizme koji osnažuju mlade.
Pejović je istakla da su mnoge zemlje razvile nacionalne akcione planove ili strategije za mlade i afirmisala činjenicu da parlamentarne rasprave, rezolucije i odbori koji se bave pitanjima mladih postaju sve češći.&nbsp;
- Dok obilježavamo godišnjicu ove Rezolucije, moramo se zapitati – kakav je zapravo bio njen uticaj? Parlamenti moraju da institucionalizuju učešće mladih – ne kao simboličan gest, već kao standardan dio upravljanja - navela je Pejović.&nbsp;
Prema njenim riječima, potrebno je ojačati saradnju sa omladinskim organizacijama i mrežama u zakonodavnim procesima.&nbsp;
- Neophodno je obezbijediti održivo finansiranje i pravni okvir koji podržava ulogu mladih u izgradnji mira - naglasila je Pejović.&nbsp;
Kako je kazala, potrebna je posvećenost Rezoluciji 2250 kao osnovnom okviru za inkluzivnu bezbjednost u narednoj deceniji.
Kako se navodi u saopštenju, učesnici su razgovarali i sa predsjednicom Predstavničkog doma Kipra, Anitom Demetriju.

Pejović: Institucionalizovati učešće mladih u radu parlamenata

Prema podacima popisa, u Crnoj Gori je 21.000 ruskih državljana. Kad se uporede sa podacima Poreske uprave, vidi se da nijesu svi stranci popisani. Za par godina u Parlamentu možemo imati predstavnike ruske nacionalne manjine, što na neki način daje legitimitet i zvaničnoj Moskvi da se pozabavi svojim građanima koji žive u Crnoj Gori. Moje kolege očigledno smatraju da to nije neka opasnost, ili da to uopšte nije neka atraktivna tema - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore, Jevrosima Pejović.
To što, gotovo svakodnevno, preovladavaju vijesti iz crne hronike, mjera je posrnuća društva, smatra Pejović.
- Ne možete da očekujete ništa drugo ukoliko se u samom Parlamentu promoviše izostanak kulture dijaloga, bahatost… Premijer se cijelo jedno zasijedanje nije pojavljivao na svom radnom mjestu, u Parlamentu, kada je trebalo da odgovara na pitanja poslanika. To su sve poruke koje se multiplikuju, na kraju akumuliraju kao da je u društvu sve dozvoljeno, kao da ne postoje pravila, ni zakoni, i da svako, pa i tinejdžeri, uzima pravdu u svoje ruke. To jedno zdravo društvo, koje teži ka Evropskoj uniji, ne smije da dozvoli - rekla je Pejović.
Ona je podsjetila da je jedan od uslova pristupa Evropskoj uniji usklađivanje vizne politike.
- Ukoliko se pripremamo da za par godina postanemo prva naredna članica, to znači da ćemo upravo mi da budemo spoljašnja granica Evropske unije. To podrazumijeva i određena sredstva koja bi trebalo da dobijemo upravo zbog čuvanja te spoljašnje granice. Jedan od razloga zašto je Evropska unija uopšte i nastala je sloboda kretanja ljudi i robe – rekla je Pejović.
Smatra da je svoju političku energiju usmjerila ka pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji jer, kako kaže, vjeruje u mogućnost da Crna Gora do 2028. postane naredna članica. Međutim, smatra da kod onih koji su na pozicijama odlučivanja nedostaje volje i znanja.
- Usudiću se reći da Brisel nije toliko zainteresovan za naše odnose sa zvaničnim Zagrebom koliko je, na primjer, za viznu politiku, a mi o tome apsolutno ne govorimo. Ne mogu da budem ubijeđena da je neko od mojih kolega zabrinut zbog ruskog uticaja, koji putuje zaobilaznicom preko Beograda. Prema podacima popisa, u Crnoj Gori je 21.000 ruskih državljana sa boravkom. Kad se to uporedi sa podacima Poreske uprave, vidi se da nijesu svi stranci popisani. Ovo, takođe, znači da za par godina mi u Parlamentu možemo imati predstavnike ruske nacionalne manjine, što na neki način daje legitimitet i zvaničnoj Moskvi da se pozabavi svojim građanima koji žive u Crnoj Gori. Moje kolege očigledno smatraju da to nije neka opasnost, ili da to uopšte nije neka atraktivna tema - poručila je Pejović.
Komentarišući izjavu premijera da je Vlada u stanju permanentne rekonstrukcije, smatra da ni sam premijer ne zna što je htio da kaže.
- Što se tiče rekonstrukcije i nekih pomaka, sigurna sam da će, ako je bude, služiti samo kao dimna zavjesa da pomislimo da se nešto unaprijedilo i promijenilo. Nije poenta u tome da se mijenjaju ljudi na određenim pozicijama, ukoliko se ne mijenja politika određene Vlade. Nama čak ni sa ovom najglomaznijom Vladom ne treba toliko promjena kadrova, već promjena pristupa i politika - istakla je Pejović.
Ohrabrujuće poruke iz Brisela stižu zbog toga što je, kako vjeruje, proširenje bezbjednosni cilj Evropske unije.
- Naš ulazak u Evropsku uniju u interesu je i Hrvatske i svake druge članice. Umjesto da koristimo te prilike, dolazimo u situaciju da pokušavamo da nadmudrimo Brisel i zbog sitnih, dnevnopolitičkih poena rizikujemo svoju budućnost - naglasila je Pejović.

Pejović: Kolege nijesu zabrinute zbog ruskog uticaja koji putuje zaobilaznicom preko Beograda

Žena koja stoji na svojim vrijednostima, sa sviješću da je svojim radom zaslužila privilegovano mjesto nikada neće napadati onu koja nije na poziciji moći, a još manje podsmijavati joj se. U politici nije sve dozvoljeno i ovakvo ponašanje je jedna od crvenih linija, kazala je poslanica Jevrosima Pejović u Fejsbuk objavi.&nbsp;
Posljednjih dana Demokratska Crna Gora, stranka koja upravlja takozvanim resorima sile, vojskom i policijom, vodi prljavu kampanju protiv izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc-Prelević zbog njene osude targetiranja advokata Veselina Radulovića koji je protiv čelnika bezbjednosnog sektora iz reda Demokrata, ali i njihovih funkcionera iz parlamenta, podnio krivičnu prijavu, što je rezultiralo beskrupuloznim blaćenjem i difamacijama da mu prijave pišu škaljarski i kavački klan.&nbsp;
Poslanice Zdenka Popović (DCG) Bojana Pićan (NSD), Slađana Kaluđerović (SNP), Marica Bulatović (UCG), Jelenka Andrić, Brankica Marković i Nađa Laković (PES), te Jelena Kljajić (DNP), te predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović pružile su podršku poslanici Demokrata Anđeli Vojinović zbog navodnih napada na nju, pri tom targetirajući izvršnu direktoricu HRA paradoksalno se pozivajući na žensku solidarnost i feminizam.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore i poslanica Demokratske Crne Gore, Zdenka Popović, poručila je direktorici HRA, &nbsp;između ostalog, da patetično glumi žrtvu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.56%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpopovic-porucila-gorjanc-prelevic-pateticno-glumite-zrtvu-i-zanosite-se-u-bujici-podmetanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Feminizam je moja tradicija. Međutim, svjesna sam da većina mojih koleginica nema osjećaj da iza njih stoje žene koje su se izborile da mi danas možemo uživati jednaka prava. Ni jedno od tih prava ženama u našem društvu nije poklonjeno, već su puškama i životom osvajana – istakla je Pejović.&nbsp;
Ona je navela i da se od početka bavljenja politikom trudi da razumije i koleginice koje su zarobljene u čvrste partijske oklope, svjesna da je njima mnogo teže, jer često nemaju luksuz da otvoreno govore i da su nebrojano puta morale izdati sebe ili opravdati postupke sa kojima nijesu saglasne.
- Vjerovatno se bude sa osjećajem da im je vođa partije poklonio identitet političarke, a ne da su ga one zaslužile. Da nije tako podržale bi otvorene liste – ističe Pejović.&nbsp;
Dodaje da već par dana bezuspješno pokušava pronaći mjesto ljubavi sa kojeg bi bez ljutnje mogla pogledati koleginice koje na oltar partijske pripadnosti prinose rodnu ravnopravnost.
- Ovo je na toliko načina opasno, jer ugrožava sve one žene kojima kao funkcionerke moramo služiti. Nadam se da će buduće generacije političarki koje će sjedjeti na našim mjestima, znati šta je rodna ravnopravnost i da će biti mnogo etičnije i hrabrije – poručila je Pejović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgorjanc-prelevic-demokrate-napadaju-i-moju-porodicu-od-koga-da-trazim-procjenu-bezbjednosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vjera Ljuljđuraj

Duško Mihailović

Pejović: Koleginice na oltar partijske pripadnosti prinose rodnu ravnopravnost

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa.&nbsp;
Sa stručnjakom za sajber bezbjednost pričamo o enkripciji kao i koji savremeni softveri najefikasnije štite vaše podatke.&nbsp;
U studiju nam se pridružuje književnica sa kojom razgovaramo o njenoj prozi i poeziji, inspiraciji i stvaralačkom procesu.&nbsp;
Predstavljamo i mladog pisca, člana Foruma mladih pisaca, koji donosi svjež pogled na savremenu književnu scenu.&nbsp;
Za kraj, u kuhinji sa Sandrom Manojlović pripremamo ukusne i jednostavne recepte koje možete odmah isprobati kod kuće. Informativno, inspirativno i opušteno!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!

"Vikend popodne": Spoj znanja, umjetnosti i dobrih ukusa

Aleksandar Vučić juče je gostovao u Boru u okviru kampanje za izbore koje nikako da raspiše.
Tim povodom održao je nekoliko sati razgovora sa mahom nezadovoljnim građanima, koji su dočekali priliku da se o svojim mukama požale predsjedniku Srbije, uglavnom tražeći pomoć.
Međutim, u jednom trenutku stvar se otrgla kontroli i uslijedila je scena koja je izazvala mnoštvo komentara na društvenim mrežama.
Razgovarajući s jednom ženom koja ima problem s bolesnim sinom i lijekovima koje (ne) dobija kako bi tretirao svoj dijabetes, Vučić je u svom dobro prepoznatljivom maniru grubo pokušavao da od nesretne žene izvuče šta je to problem.
Iako je majka u nekoliko navrata ponavljala da pred djetetom ne želi da priča o tome, Vučić je i dalje insistirao, pritom pokazavši kako gubi živce.
Na kraju, žena je pred djetetom kroz suze priznala da mu nije majka, nego strina.
- Nisam željela da sazna na ovaj način - govorila je žena kroz suze, dok se Vučić teatralno hvatao za glavu.
O ovoj situaciji ubrzo su se oglasili studenti iz blokade na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, kratkom porukom: "Živimo pakao".

Vučić pomjerio granice, natjerao ženu da pred djetetom prizna da mu nije majka; Studenti: Živimo pakao

Nakon beogradske premijere, održane pred punom salom i publikom koja je film ispratila dugim aplauzom, razgovaramo o ostvarenju koje je s nestrpljenjem čekano i u Crnoj Gori — što potvrđuju i prepune bioskopske projekcije. Jer „Obraz“ nije samo priča o prošlosti, to je film koji nas suočava sa sadašnjošću. Oduševivši publiku i kritiku na gotovo trideset svjetskih festivala, film je osvojio 17 nagrada, uključujući priznanja za najbolji film, režiju, scenario, fotografiju i glavnu mušku ulogu. „Obraz“ je i crnogorski kandidat za nagradu Oscar, a ugledni magazin Variety opisao ga je kao „moćnu istorijsku dramu — zapanjujuću, jezivu i pažljivo detaljnu — koja snažno odjekuje našim savremenim vremenom“. Scenarij za film, u režiji Nikole Vukčevića, potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota, a upravo je za ovaj scenario film nagrađen Srebrnim zmajem na Međunarodnom filmskom festivalu u Saragosi. U središtu filma nalazi se rečenica koja oslikava njegovu suštinu: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“&nbsp; Upravo se temama ličnog integriteta, odgovornosti i moralnog izbora u svom radu dosljedno bavi Ana Vujadinović, scenaristkinja i dramaturškinja koja je diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a master studije završila u Beogradu. Debitovala je filmom „Iskra“, koji je bio crnogorski kandidat za nagradu Oscar 2018. godine, a njen autorski put obilježen je radom na filmovima, serijama i pozorišnim projektima u regionu. O toj dilemi, o univerzalnosti moralnog izbora i o tome koliko film danas može biti prostor etičkog preispitivanja, razgovaramo sa Anom Vujadinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FreqIzkciMZE%3Fsi%3D4GSKvYsIWlWUN0nF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da li se „Obraz“ čita kao balkanska specifičnost ili univerzalni moralni koncept? - Balkanska specifičnost je okolnost koju smo svjesno gradili tokom rada na scenariju i razvoja priče, kroz svijet i odnose naših junaka. Ipak, koncept i tematski okvir u kojem se film kreće jesu univerzalni, što potvrđuje i izuzetno lijep prijem filma na festivalima širom svijeta. „Obraz“ postavlja složena moralna pitanja na koje je teško dati jednoznačne odgovore. Glavni junak nalazi se pred nemogućim izborom, što snažno komunicira s principima antičke tragedije. Vjerujem da se do univerzalnosti najlakše dolazi upravo onda kada je pokušavamo dokučiti kroz ono što nam je blisko, poznato i svojstveno. U ovom slučaju, univerzalno je proizašlo kroz filter autentičnosti podneblja, mentaliteta i kulture, iz kojih je priča i nastala. Upravo ta ukorijenjenost omogućila je publici da se s filmom poveže na intimnom i ličnom nivou. Šta Vam govori činjenica da je priča, duboko ukorijenjena u lokalni kontekst, doživjela globalnu identifikaciju? - Prije svega, govori o iskrenosti u autorskom postupku. Ako se film doživljava kao univerzalan, to znači da emocije, dileme i konflikti nijesu ostali zarobljeni u lokalnom okviru, već su prepoznati kao opšti i duboko ljudski. Za autora, to je najvažnija potvrda da priča funkcioniše i da je uspjela da prevaziđe granice konteksta iz kojeg je potekla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt='Film "Obraz"'> <figcaption>Premijera filma "Obraz"(Photo: baklar)</figcaption> </figure>  Da li osjećate odgovornost kada kroz film otvarate teme identiteta, časti i društvenog pritiska? - Vjerujem da umjetnici imaju odgovornost da se bave osjetljivim temama i da ukazuju na anomalije na koje smo kao društvo često navikli. U suprotnom, teško je govoriti o smislu stvaralaštva. Teško je racionalno vjerovati u onu romantičnu ideju da umjetnost može promijeniti svijet, ali bez te „naivne“ iluzije sama potreba za stvaranjem gubi smisao. Bavljenje temama koje otvaramo u „Obrazu“ smatram neophodnim, naročito u društvenom i političkom kontekstu u kojem danas živimo. Može li film biti prostor etičkog preispitivanja bez nametanja odgovora? - Kada gledalac izađe iz bioskopske sale s pitanjima koja ga tište i tjeraju na razmišljanje, bez obzira na to da li ima jasne odgovore, film je ispunio svoju osnovnu svrhu. Odgovori nekada dođu kasnije, nekada ne dođu nikada, ali ono što ostaje presudno jesu sama pitanja i naša potreba da se njima bavimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6" data-rendition-name="original" width="2400" height="3600" loading="lazy" alt="Privatna arhiva"> </figure>  Da li vjerujete da film može biti ogledalo društva – i šta nam „Obraz“ danas pokazuje o nama samima? „Obraz“ nas podsjeća koliko se često naš lični integritet sudara s pritiscima sistema i okruženja. Podsjeća nas i koliko lako izopačenost postaje svakodnevica, te koliko olako pravimo kompromise koje umijemo dugo i uvjerljivo da racionalizujemo, često ne shvatajući da upravo te odluke nepovratno definišu ko postajemo. Ako biste morali da izdvojite jednu rečenicu koja opisuje suštinu filma „Obraz“, kako bi ona glasila? - Jedna od replika iz filma glasi: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“ Ta rečenica sažima ključnu dilemu filma i podsjeća nas na odgovornost koju neosporivo imamo – i prema sebi i prema ljudima oko sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Ana Vujadinović"> <figcaption>Ana Vujadinović</figcaption> </figure>  Šta biste voljeli da publika ponese iz bioskopa nakon gledanja filma? - Voljela bih da film ostane sa gledaocem i nakon projekcije. Ne kao poruka ili zaključak, već kao tiho zadržavanje i potreba da se sa sobom nešto razjasni, bez žurbe i bez nužne potrebe za objašnjenjima. Autorka teksta: Marina Strugar

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Kolašinac A.T. (39) uhapšen je zbog sumnje da je u Kolašinu prodao maloljetnoj osobi određenu količinu kokaina, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, policija je preduzimajući planske aktivnosti na sprječavanju i otkrivanju svih oblika zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika uhapsila A.T. koji je operativno-interesantno lice.&nbsp;
Policija je pronašla i izuzela navedeni kokain koji će biti predmet vještačenja.
- Osumnjičeni A.T. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga- dodaju iz UP.&nbsp;
Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će, kako ističu, i u narednom periodu biti jedna od prioritetnih aktivnosti službenika Uprave policije.

Tag: jevrosima-pejovic