<p>Povodom obilježavanja 50 godina od potpisivanja Helsinškog završnog akta, delegacija Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) učestvovala je na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a, koje je održano od 29. juna do 3. jula 2025. godine u Portu, Portugal, navedeno je u saopštenju Vlade.&nbsp;</p>
<p>Delegaciju su činili šefica <b>Jelena Nedović</b>, članovi <b>Amer Smailović</b> i <b>Jevrosima Pejović</b>, kao i zamjena člana <b>Jevto Eraković</b>.</p>
<p>- Petodnevno zasijedanje bilo je posvećeno ocjeni stanja multilateralizma pola vijeka nakon Helsinškog akta, s posebnim fokusom na situaciju na Bliskom istoku i rat u Ukrajini. U okviru brojnih tematskih debata raspravljalo se i o kritičnoj infrastrukturi i nuklearnoj bezbjednosti, nestašici vode i migracijama, vještačkoj inteligenciji i zloupotrebi tehnologije, radikalizaciji mladih i nasilnom ekstremizmu, energetskoj bezbjednosti, trgovini djecom i seksualnoj eksploataciji, kao i institucionalnoj saradnji unutar OEBS-a - navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Na završnoj plenarnoj sjednici, kako se dodaje, izabrano je novo rukovodstvo Parlamentarne skupštine. Za predsjednika je izabran Pere Pons (Španija), a za potpredsjednike Eugenio Zoffili (Italija), Lucie Potuckova (Češka) i Gabor Hajdu (Rumunija) sa trogodišnjim mandatom, te Irene Charalambides (Kipar) sa jednogodišnjim mandatom.</p>
<p>Zasijedanje je zaključeno usvajanjem Deklaracije kojom se ističe trajna važnost Helsinškog završnog akta i potvrđuje posvećenost njegovim temeljnim principima — uključujući poštovanje suverene jednakosti, uzdržavanje od prijetnje ili upotrebe sile, nepovredivost granica, te zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Deklaracija sadrži preporuke nacionalnim vladama, parlamentima i međunarodnoj zajednici u oblastima bezbjednosti, ljudskih prava, ekonomskih i ekoloških pitanja.</p>
<p>- Na marginama zasijedanja, crnogorska delegacija sastala se sa, tada kandidatom, a sada novoizabranim predsjednikom PS OEBS-a Pere Ponsom. Razgovarano je o modalitetima za unapređenje efikasnosti i djelotvornosti rada Parlamentarne skupštine, s posebnim osvrtom na savremene geopolitičke izazove, uticaj na region Zapadnog Balkana i evropsku perspektivu Crne Gore. Sagovornici su istakli važnost jedinstva unutar PS OEBS-a u suočavanju s kompleksnim izazovima savremenog doba - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crnogorska delegacija učestvovala na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a u Portu

<p>Crna Gora mogla bi postati druga evropska zemlja - poslije Španije - koja ženama omogućava pravo na dvodnevno menstrualno odsustvo.</p>
<p>Namijenjeno je zaposlenim ženama koje imaju veoma bolne menstruacije, odnosno dijagnostifikovanu sekundarnu dismenoreju.</p>
<p>Ova zakonsko pravo - ukoliko ga potvrdi Skupština Crne Gore - olakšalo bi ženama poput <b>Marije</b>, koja je više puta godišnje zbog tih bolova izostajala sa posla.</p>
<p>- Uzimala sam po jedan dan, ne baš svakog mjeseca... Na kraju sam se sa šefom dogovorila kako mi se ne bi odbijalo od odmora - rekla je ona.</p>
<p>Izglasavanju ovog prava nada se i studentkinja <b>Mila</b>.</p>
<p>- Bolovi i umor me značajno ometaju u onome što radim... uzimam analgetike u nadi da će pomoći - što nije uvijek slučaj - i redovno imam poriv da preležim barem taj prvi dan, kao što bih preležala bilo koju bolest - kaže ona za Radio Slobodna Evropa.</p>
<h2>Šta predviđa crnogorski predlog</h2>
<p>Zakonsko rješenje o menstrualnom odsustvu predložila je nezavisna poslanica <b>Jevrosima Pejović</b>.</p>
<p>Privremenu spriječenost za rad zbog sekundarne dismenoreje utvrđivao bi ljekar specijalista. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva bolne simptome koji su uzrokovani nekom prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom, poput mioma, polipa...</p>
<p>Iz Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore nisu odgovorili koliko žena ima dijagnostifikovanu sekundardnu dismenoreju.</p>
<p>Uvođenje ove mjere, prema mišljenju Pejović, imalo bi i širi društveno-zdravstveni značaj.</p>
<p>S obzirom da su godišnji pregledi ključni za ostvarivanje prava na menstrualno odsustvo, oni bi doprinijeli pravovremenom dijagnostifikovanju i drugih ozbiljnih ginekoloških oboljenja.</p>
<p>- Podaci Instituta za javno zdravlje nam kažu da tek svaka treća žena otkrije rak grlića materice na vrijeme. Odnosno preko 60 odsto njih otkrije ovo oboljenje u trenutku kada se više ne mogu operisati - kaže Pejović za RSE.</p>
<p>Crna Gora se, prema podacima Instituta, nalazi na šestom mjestu u Evropi po smrtnosti od raka grlića materice.</p>
<h2>Kako će glasati poslanice</h2>
<p>Pejović se nada podršci ovom zakonskom rješenju svih poslanika crnogorskog parlamenta, prije svega poslanica.</p>
<p>Ona je kazala da su pojedine poslanice imale nedoumice vezano za procenat populacije na koje se odnosi pravo dvodnevnog plaćenog odsustva i kako će to uticati na privredu.</p>
<p>Međutim, kako ističe, to oboljenje pogađa oko 10 odsto ženske populacije, stoga smatra da ne bi imalo značajnijeg uticaja na privredu.</p>
<p>Iz Ženskog kluba Skupštine nisu odgovorili na pitanje RSE o tome da li podržavaju inicijativu poslanice.</p>
<p>Skupštinski Istraživački centar je za potrebe zakonskog predloga pripremio analizu o menstrualnom oduststvu u Evropskoj uniji.</p>
<p>U njoj se ističe da ono ne postoji u zakonodavstvu EU, ali da se kao dio rodne ravnopravnosti može "osloniti na vrijednosti sadržane u pravnim tekovinama Unije".</p>
<p>Vlada prošle godine nije podržala sliču inicijativu Centra za ženska prava.</p>
<h2>Španija – prva u Evropi</h2>
<p>Jedina evropska država koja je institut menstrualnog odsustva uvela u svoje zakonodavstvo s ciljem uspostavljanja ravnoteže između zdravlja i posla je Španija.</p>
<p>Žene više "neće morati da čine menstruaciju nevidljivom, uzimaju tablete kako bi radile ili umirale od bolova pretvarajući se da je sve u redu", poručila je tadašnja ministarka ravnopravnosti Irene Montero.</p>
<p>U toj zemlji od 48 miliona stanovnika, menstrualno odustvo, prema zvaničnoj statistici, dnevno koristi manje od pet žena.</p>
<h2>Dva italijanska pokušaja</h2>
<p>Sličan predlog našao se pred italijanskim poslanicima čak dva puta u posljednjoj deceniji.</p>
<p>Prvi – iz 2016. godine – odnosio se samo na žene koje su u radnom odnosu i omogućavao do tri dana odsustva sa posla.</p>
<p>Drugi – iz 2023. godine – je još u proceduri a pored žena u radnom odnosu se odnosi i na učenice i omogućava do dva dana odsustva.</p>
<p>Naime, ponovna rasprava pokrenuta je nakon što je srednja škola u Raveni izmijenila propise, kako bi omogućila odsustvo učenicama najviše dva dana mjesečno u slučaju jakih mensutralnih bolova.</p>
<p>I više italijnskih kompanija u svoje sisteme socijalne zaštite uvelo je mogućnost menstrualnog odsustva.</p>
<p>Ova tema je prisutna i u drugim evropskim zemaljama.</p>
<p>Tako je istraživanje u Nizozemskoj pokazalo da većina žena podržava mogućnost ovog odusustva, ali da strahuju kako bi to moglo uticati na njihove karijere.</p>
<h2>Istočna Azija decenijama ispred Evrope</h2>
<p>I dok evropske zemlje razmatraju mogućnost menstrualnog odsustva, ono je decenijama praksa u više istočnoazijskih zemalja.</p>
<p>U Japanu pravo na menstrualno odustvo postoji gotovo osam decenija, a u susjednoj Južnoj Koreji gotovo dvije i po decenije.</p>
<p>To pravo uveli su i Inonezija, Tajvan i više kineskih provincija.</p>

Crna Gora prati Španiju: Da li će žene imati zakonsko pravo na menstrualno odsustvo?

<p>Poslanica <b>Jevrosima Pejović</b> boravila je u zvaničnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, u svojstvu članice Odbora za borbu protiv terorizma Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (PS OEBS), a tokom intenzivnih razgovora pažnja je bila usmjerena na savremene izazove i kompleksne oblike terorističkih prijetnji, navedeno je u saopštenju Skupštine Crne Gore.</p>
<p>Dodaje se da delegacija, koju predvodi predsjednica Parlamentarne skupštine OEBS-a Pia Kauma, održala je sastanke u Vašingtonu sa članovima Kongresa, zvaničnicima Vlade i stručnjacima iz oblasti bezbjednosti u cilju proširenja međunarodne saradnje u borbi protiv nasilnog ekstremizma i terorizma.</p>
<p>- Ključne teme uključivale su zloupotrebu savremenih tehnologija poput vještačke inteligencije, bespilotnih letjelica i 3D štampe u terorističke svrhe, kao i zabrinjavajući porast radikalizacije mladih na internetu. Poseban akcenat stavljen je na pojavu tzv. nihilističkih ekstremističkih pokreta, povezanost terorizma sa organizovanim kriminalom, te sofisticirane metode finansiranja, uključujući korišćenje kriptovaluta - ističe se u saopštenju. </p>
<p>Delegacija se, kako su kazali, sastala sa predstavnicima Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, Savjeta za vanjske odnose, Biroa Stejt departmenta za borbu protiv terorizma, kao i Kancelarije Ministarstva finansija SAD zadužene za suzbijanje finansiranja terorizma i finansijskog kriminala. Održani su i opsežni sastanci sa članovima Senata i Predstavničkog doma iz obje političke partije, uključujući članove Odbora za obavještajne poslove i Komisije za evropsku bezbjednost i saradnju.</p>
<p>Pejović je tokom sastanaka naglasila važnost obrazovanja i prevencije kao ključnih alata u borbi protiv nasilnog ekstremizma. Istakla je da savremene prijetnje, koje su sve raznovrsnije, sofisticiranije i često transnacionalnog karaktera, zahtijevaju koordinisane odgovore i čvrstu međunarodnu saradnju. </p>
<p>- U vremenu kada nove tehnologije i potencijali vještačke inteligencije otvaraju neograničene mogućnosti, moramo se osloniti na zajedničke vrijednosti koje baštinimo kroz OEBS i partnerske odnose. Samo tako možemo graditi otporna društva - poručila je Pejović.</p>
<p>Posebno je ukazala na značaj razmjene znanja i iskustava među parlamentarcima, koji imaju važnu ulogu u prenošenju globalnih saznanja u zakonodavne procese, ali i u podizanju svijesti i edukaciji cjelokupnog društva. </p>
<p>Kao predstavnica Crne Gore, zemlje koja razumije postkonfliktnu tranziciju, ali i kao jedina predstavnica iz Jugoistočne Evrope, Pejović je naglasila dodatnu vrijednost koju iskustva regiona Balkana mogu donijeti međunarodnim naporima u suzbijanju ekstremizma.</p>
<p>Potpredsjednik Odbora, američki kongresmen <b>Mark Vizi</b> istakao je da su ove zvanične posjete ključne za izgradnju boljeg razumijevanja prijetnji i izazova sa kojima se suočavaju na terenu. </p>
<p>- Pozdravljam priliku da sa svojim evropskim kolegama podijelim američko iskustvo u borbi protiv terorizma i izgradnji međunarodne saradnje u borbi protiv naših zajedničkih prekograničnih bezbjednosnih prijetnji - rekao je Vizi.</p>
<p>Predsjednica <b>Pia Kauma</b> istakla je važnost da nacionalni parlamenti omoguće razmjenu informacija i znanja među zakonodavcima, kao i centralnu ulogu zaštite osnovnih sloboda i vladavine prava uz borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. </p>
<p>- Više od dvije decenije, Parlamentarna skupština OEBS-a stavlja borbu protiv terorizma na vrh svog dnevnog reda. Moramo uvijek ostati na oprezu u odbrani naših društava od ove pošasti, istovremeno osiguravajući da se naše zajedničke vrijednosti poštuju - rekla je ona. </p>
<p>Predsjednik Odbora za borbu protiv terorizma <b>Kamil Ajdin </b>izrazio je duboku zabrinutost zbog sve veće izloženosti tinejdžera nasilnom ekstremističkom sadržaju, posebno onlajn, širom regiona OEBS-a. </p>
<p>- Ovaj užasan trend direktno utiče na koheziju naših društava i zahtijeva hitne odgovore na političkom i zakonodavnom nivou. Države članice OEBS-a treba da ažuriraju svoje strategije kako bi na odgovarajući način zaštitile našu omladinu, a samim tim i našu budućnost, od nasilja i terorizma podržavanjem pristupa cijelog društva, stvaranjem jakih javno-privatnih partnerstava u medijima i platformama za informisanje na društvenim mrežama.</p>
<p>Diskusije tokom proteklih dana na sastancima poslužile su jačanju parlamentarne svijesti i angažovanja u borbi protiv terorizma razmjenom ključnih naučenih lekcija i identifikovanjem glavnih izazova koji utiču na zemlje OEBS-a sa obje strane Atlantika.</p>
<p>Posjetu Vašingtonu delegacija je zaključila odavanjem počasti za 184 osobe koje su poginule u napadu 11. septembra 2001. godine, na Memorijalnom centru Pentagona.</p>
<p>Zvanična posjeta SAD-u se nastavila se dvodnevnim programom u Njujorku, gdje je delegacija posjetila sjedište Ujedinjenih nacija. Na sastancima sa visokim predstavnicima Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv terorizma (UNOCT) i Izvršne uprave Odbora za borbu protiv terorizma Savjeta bezbjednosti (CTED) razgovarano je o najnovijim trendovima i globalnim naporima u borbi protiv terorizma.</p>
<p>- Posjeta je zaokružena obnovom Memoranduma o razumijevanju iz 2020. između Parlamentarne skupštine OEBS-a i UNOCT-a. U kontekstu globalnog bezbjednosnog ambijenta koji se brzo razvija, ovaj sporazum o saradnji naglašava stalnu predanost ovih organizacija jačanju parlamentarnog angažmana u međunarodnim naporima u borbi protiv terorizma. Novi sporazum naglašava poseban doprinos Parlamentarne skupštine OEBS-a međunarodnim, regionalnim i nacionalnim naporima u borbi protiv terorizma kao jedinstvenog foruma za međuparlamentarni dijalog u cijelom regionu OEBS-a - dodaje se u saopštenju Skupštine Crne Gore. </p>
<p>Naglašavajući jedinstveni doprinos OEBS-ovog parlamentarnog odbora u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, zamjenik generalnog sekretara UN i šef UNOCT-a <b>Vladimir Voronkov</b> pohvalio je Skupštinu OEBS-a za uspješno predsjedanje Globalnim koordinacionim mehanizmom za parlamentarne skupštine o borbi protiv terorizma između 2022. i 2024. </p>
<p>- Saradnja sa Parlamentarnom skupštinom OEBS-a igra ključnu ulogu u implementaciji UN-ove Globalne strategije za borbu protiv terorizma”, istakao je Voronkov. „Kroz naš posvećeni parlamentarni program, UNOCT će nastaviti podupirati zakonodavce OEBS-a u njihovim naporima u borbi protiv terorizma - kazao je on. </p>
<p>Završavajući posjetu, delegacija je odala počast žrtvama terorizma u Memorijalnom centru Svjetskog trgovinskog centra 11. septembra. Delegacija je potvrdila svoju predanost podsticanju međunarodne solidarnosti i otpornosti u borbi protiv nasilnog ekstremizma. </p>
<p>Poslanica Jevrosima Pejović položila je cvijeće žrtvama terorističkog napada iz Crne Gore. Tokom napada na Svjetski trgovinski centar 2001. godine, dva crnogorska državljanina izgubila su život.</p>
<p>- Odbor za borbu protiv terorizma PS OEBS-a uspostavljen je jula 2017. godine, kao Ad hoće radno tijelo, u cilju jačanja doprinosa parlamentaraca u rješavanju nasilnog ekstremizma i radikalizacije širom regiona OEBS-a. Čine ga 13 članova i članica, predstavnika nacionalnih parlamenata - zaključuje se u saoppštenju. </p>

Pejović razgovarala o globalnim terorističkim prijetnjama i zloupotrebi novih tehnologija

<p>Poslanica <b>Jevrosima Pejović</b> učestvovaće u zvaničnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, kao članica Odbora za borbu protiv terorizma Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (PS OEBS), od 19. do 22. maja 2025. godine, navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Posjetu, kako se navodi, organizuje potpredsjednik Ad hoc odbora za borbu protiv terorizma PS OEBS-a, poslanik <b>Mark Vizi</b>, sa ciljem održavanja konsultacija u Vašingtonu i Njujorku sa donosiocima odluka, praktičarima i ekspertima u oblasti borbe protiv terorizma.</p>
<p>Program posjete uključuje sastanke sa predstavnicima američkih institucija poput Stejt departmenta, Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, Ministarstva finansija, Ministarstva pravde, kao i susrete sa članovima američkog Kongresa i delegacije SAD u PS OEBS-a. U Njujorku su predviđeni sastanci sa zvaničnicima Ujedinjenih nacija, uključujući Kancelariju za borbu protiv terorizma (UNOCT) i Izvršnu direkciju Komiteta za borbu protiv terorizma (CTED). Delegacija će takođe posjetiti memorijalna mjesta posvećena žrtvama terorističkih napada 11. septembra u Vašingtonu i Njujorku.</p>
<p>Pored Pejović, u delegaciji su predsjednica PS OEBS-a <b>Pia Kauma</b>, predsjednik Odbora za borbu protiv terorizma <b>Kamil Ajdin</b>, potpredsjednici <b>Emanuele Loperfido </b>i Mark Vizi, kao i članovi <b>Rikardo Tarno</b> i <b>Madelin Van Torenburg</b>.</p>
<p>- Ova posjeta predstavlja važan doprinos PS OEBS-a međunarodnoj saradnji u oblasti bezbjednosti i borbe protiv terorizma, kao i jačanju uloge parlamentarne diplomatije u suočavanju sa globalnim bezbjednosnim izazovima - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Pejović u zvaničnoj posjeti SAD-u od 19. do 22. maja

<p>Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore<b> Jevrosima Pejović </b>objavila je na svojoj Fejsbuk stranici da je sinoć dobila poruke uvredljive sadržine.</p>
<p>Poruke na aplikaciji „Messenger” na kojoj je izvjesni <b>Dejan Radinović </b>vrijeđa na najprizemniji način stigle su joj tokom sjednice Skupštine na kojoj su poslanici razmatrali zakone o potvrđivanju sporazuma Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o ekonomskoj i saradnji u turizmu i razvoju nekretnina.</p>
<p>Tvrdi da je to bilo samo nekoliko minuta nakon što je kolega iz poslaničkih klupa aludirao da on može organizovati kampanju onlajn napada na nju.</p>
<p>- Sigurna sam da zbog mojih obraćanja u parlamentu ni jedan kolega ne čita slične poruke. Riječi imaju odgovornost i posljedice - napisala je Pejović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 216.6667%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F16MPgjNFcQ%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović dobila uvredljive poruke nakon aluzije kolege poslanika na onlajn napade

<p>Ne postoji mogućnost negativnih reperkusija Deklaracije o vojnoj saradnji između Kosova, Albanije i Hrvatske na jasno trasirani spoljnopolitički put Crne Gore, kao ni na pojedinačnu bilateralnu odbrambenu saradnju koju imamo sa susjednim državama, ocijenio je ministar odbrane Dragan Krapović, navodeći da ova inicijativa ne može predstavijati pandan NATO savezu.</p>
<p>Krapović je to naveo u odgovoru na pitanje nezavisne poslanice <b>Jevrosime Pejović </b>koje će biti postavljeno u Skupštini na ministarskom satu. Pejović je zanimao stav Ministarstva odbrane Crne Gore po pitanju saradnje u oblasti odbrane i bezbjednosti naših susjeda Hrvatske, Albanije i Kosova, koja je definisana Deklaracijom iz Tirana od 18. marta ove godine.</p>
<p>Deklaracija se odnosi se na jačanje odbrambene saradnje za očuvanje mira, uključujuči obrambenu industriju, djelovanje u suzbijanju hibridnih prijetnji i podršku evroatlantskim integracijama, saopštilo je ranije hrvatsko Ministarstvo odbrane.&nbsp;</p>
<p>Potpisnici Deklaracije su poručili da je otvorena mogućnost pristupanja i drugih članica.</p>
<p>Krapović je u odgovoru istakao da je riječ o inicijativi za jačanje trilateralne saradnje, te da njegov resor nema saznanja da je ova Deklaracija upućena i Crnoj Gori na razmatranje eventualnog pridruživanja.&nbsp;</p>
<p>- U ovom kontekstu važno je istaći da resor na čijem sam čelu je stava da ne postoji mogućnost negativnih reperkusija Deklaracije na jasno trasirani spoijnopolitički put Crne Gore, kao ni na pojedinačnu bilaterainu odbrambenu saradnju koju imamo sa susjednim državama. Naime, ostajemo posvećeni jačanju saradnje sa svim zemljama regiona, promovišući evropsku i evroatlantsku viziju Zapadnog Balkana kao najboljeg garanta dugoročne stabilnosti - naveo je Krapović.</p>
<p>U primarnom fokusu je, kako je istakao, implementacija veoma zahtjevne NATO agende, koja je prilagođena kompleksnoj bezbjednosnoj situaciji u evroatlantskom podrućju.&nbsp;</p>
<p>- Zato ćemo jacčnju regionalne stabilosti, pored političke posvećenosti, doprinositi i kroz učešće pripadnika Vojske Crne Gore i predstavnika Ministarstva odbrane u NATO misiji na Kosovu (KFOR), odnosno NATO Kancelariji za savjetovanje i vezu (NALT) - dodao je Krapović.</p>
<p>On je napomenuo da NATO Alijansa nijednoj svojoj članici ne ograničava mogućnost zaključivanja međunarodnih sporazuma i potpisivanja deklaracija o saradnji sa drugim ne-članicama Alijanse.</p>
<p>- Drugo, ni ovaj ni bilo koji drugi međunarodni aranžman ne može, a siguran sam da to nije ni namjera, predstavijati pandan NATO Savezu, budući da je u njegovoj srži sistem kolektivne odbrane, tj. princip da je bezbjednost jedne države pitanje i preostalih saveznica. Kao takav, uloga NATO saveza je u aktulenom bezbjendosnom kontekstu - krucijalna - poručio je Krapović.</p>

Tamara Klikovac

Krapović: Vojni sporazum Kosova, Albanije i Hrvatske nije pandan NATO-u i ne može negativno uticati na spoljnopolitički put CG

<p>Za Crnu Goru je lako reći da je konzervativna i patrijarhalna država gdje prava žena, ne samo da se ne poštuju, nego se na njihov pomen sve konzervativno i patrijarhalno sjati i usprotivi nečemu što ih apsolutno ne ugrožava, kazao je glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me <b>Darvin Murić.</b></p>
<p>To je lako reći jer smo se, navodi Murić, bezbroj puta uvjerili da se uvijek najlakše i najgrublje targetiraju – žene, nevezano za temu i političku pripadnost.&nbsp;</p>
<p>- Ne moramo ići predaleko u prošlost da potvrdimo ovu tezu, dovoljno je da se prisjetimo odvratnih napada na <b>Draginju Vuksanović Stanković, Vesnu Bratić, Vanju Ćalović Marković, Aleksandru Vuković Kuč</b> pa i na, manje više, svaku ženu koja se usudi da uđe u muški glib politike i javnog života. Mizoginija, je, može se zaključiti, nadpartijska i nadnacionalna. Gore navedene žene su napadane zbog političkih predloga, postupaka, rasprava, istraga... Ipak, ovih dana svjedočimo novom nivou mizoginije, pa i čak i auto-mizoginije, ako nešto tako može i postojati - ističe Murić.</p>
<p>On podsjeća da je poslanica<b> Jevrosima Pejović</b> najavila je da će podnijeti inicijativu za uvođenje menstrualnog odsustva sa posla.&nbsp;</p>
<p>- Stvar je više nego prosta. Bolna menstruacija znači da se ne ide na posao. Ipak, po predanosti radu i posvećenosti poslu poznato crnogorsko društvo diglo je glas protiv ovakvog predloga. Ako uđete u komentare na Fejsbuku vidjećete da su domaći udarnici strogo protiv odustva s posla i da se zalažu za rad pod bolovima i tabletama - naveo je Murić.</p>
<p><a href="https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7509811/">Medicinske studije</a> iz relevantnih krugova ukazuju, navodi Murić, da dismenoreja, ili bolna menstruacija, već predstavlja jedan od najčešćih uzroka zbog kojeg žene odsustvuju s posla. Naravno, ove studije objašnjavaju da to znači teške bolove u karlici, donjim leđima, grčeve, a naročito kod žena sa koje imaju <a href="https://www.belmedic.rs/bolesti-od-a-do-s/endometrioza">endomtriozu</a> i <a href="https://bebo.club/adenomioza-endometrioza-zidova-materice">adenomiozu</a>.&nbsp;</p>
<p>- Da opet uprostimo, neke žene tokom menstruacije trpe intenzivne bolove. Ali, „struka“ sa Fejsbuka misli drugačije: “Ovo samo kod nas ima. Svuda u svijetu ima budala ali definitivno kod nas je centrala”; „Vidi onda i pauzu neku za dr*anje“; „Ne sviraj Jevrosima! Zene su u tom ciklusu radile i najteze fizicke poslove pa su pretekle! Mozda to i moze ali, obzirom da to nije bolest, da vam se od plate odbiju sve dnevnice za vrijeme odsustva“; „Kakva bolesnica“; „Nijedna država u Evropi i svijetu koje su ekonomski giganti nemaju ove populističke gluposti nezna se ko šta predlaže takmičenje u populistički predlozima dok se milijarde zadužujemo kao da beremo jabuke sa grane. Kako nas vrijeme čeka jedini Bog zna s on nam jedino može i pomoći“. Ovo su samo neki od nekoliko stotina komentara - naveo je Murić.</p>
<p>Ukoliko se predlog poslanice Pejović usvoji, Crna Gora ne bi bila prva u Evropi koja bi uvela nešto ovakvo jer je to 2023. <a href="https://www.euronews.rs/biznis/biznis-vesti/78220/menstrualno-odsustvo-spanija-je-prva-u-evropi-omogucila-zenama-tri-do-pet-dana-odmora-zbog-bolnog-ciklusa/vest">učinila Španija</a>&nbsp;</p>
<p>Zakon u Španiji daje pravo na trodnevno "menstrualno odsustvo" – sa mogućnošću produženja na pet dana – moći će da ga koriste žene koje tokom ovog perioda imaju jake grčeve, mučninu, vrtoglavicu, pa čak i povraćanje. Za odsustvo je potrebna ljekarska izjava, a javni sistem socijalnog osiguranja će platiti račun.&nbsp;</p>
<p>- Dakle, sve po propisu, kao i kod drugih bolovanja - konstatuje Murić.</p>
<h2><b>Negostoljubivo i iscrpljujuće okruženje</b></h2>
<p>Štaviše, ni inicijativa koju je najavila Pejović nije novost jer je, podsjeća Murić, prije tačno godinu dana Centar za ženska prava (CŽP) pozvao tadašnje Ministarstvo rada i socijalnog staranja da razmotri uvođenje minimum jednog dana koji omogućava ženama sa pojačanim tegobama tokom menstrualnog ciklusa da uzmu plaćeno “menstrualno odsustvo” sa posla.</p>
<p><b>Anita Stjepčević</b> iz CŽP objašnjava da bi fleksibilno rješenje bi moglo da uključi rad od kuće u ovom periodu.&nbsp;</p>
<p>- Postoje kompanije širom svijeta koje ovaj vid odsustva koriste za promociju svojih odgovornih i inkluzivnih politika. Takvi primjeri treba da budu smjernice za domaće politike. Međutim, resorno ministarstvo je odbilo naš predlog. Ako uzmemo poslednje izračunate razlike u stopi učešća muškaraca (79,2 odsto) i žena (64,4 odsto) u radnoj snazi u Crnoj Gori onda bi mjera poput ove, pored nesporne humanizacije tržista rada koje je odavno preraslo u negostoljubivo i iscrpljujuće okruženje, djelovala stimulativno i povoljnije za veće angažovanje ženske radne snage. Isključivanje žena iz radne snage, na globalnom nivou, mjeri se milijardama eura izgubljene dobiti - kaže Stjepčević za Raskrinkavanje.</p>
<p>Pojašnjava i da je menstrualno odsustvo dio šire priče o “menstrualnoj pravdi” i ženskom zdravlju kojom se prepoznaju specifičnosti naših tijela i iskustava, ali i diskriminatorna ekonomija, koja zarađuje na taksama na osnovne higijenske proizvode koje koriste samo žene i koja utiče na menstrualno siromaštvo.</p>
<h2><b>Mizoginija umjesto ravnopravnosti</b></h2>
<p>Stjepčević ističe da su komentari na portalima su još jednom pokazali kako se naše društvo odnosi prema realnim potrebama žena i onima koje se za njih zalažu.&nbsp;</p>
<p>- Dominira govor mržnje i mizoginija koji dodatno su osnaženi stigmom oko ženskog reproduktivnog zdravlja. Naši građani i građanke ne razumiju suštinu koncepta ravnopravnosti koja nikad nije ni bila u poništavanju razlika, u ovom slučaju bioloških, već čuči u njihovom prepoznavanju i kreiranju jednako podsticajnih mjera za sve . kaže ona.</p>
<h2><b>Šta bi bilo kad bi muškarci imaju menstruaciju?</b></h2>
<p>Iz CŽP posebno ističu jednu bitnu stvar, stav Grlorije Stajnam iz 1983. godine.&nbsp;</p>
<p>- Svim ženomrzačkim komentarima kao upućujemo odgovor Glorije Stajnam koja daleke 1983. godine odgovara na pitanje „Šta ako bi muškarci imali menstruaciju“: „Menstruacija bi postala zavidan, hvalisav, muški događaj: muškarci bi se hvalisali oko toga koliko traje i u kojem obimu. Dječaci bi obilježavali početak menstruacije, tog željenog dokaza muškosti, vjerskim obredima i momačkim zabavama. Vlada bi finansirala Nacionalni institut za dismenoreju kako bi pomogao u iskorijenjivanju mjesečnih tegoba. Menstruralni proizvodi finansirali bi se iz budžeta i bili bi besplatni…. Vojska ili političari imali bi argument da jedino muškarci mogu služiti vojsku jer da bi mogao uzeti krv moraš dati krv. Vjerski bi vođe tvrdili da menstruacija znači čišćenje te da žene, budući da je nemaju, nisu čiste - dodaje.</p>
<h2><b>Lažna bolovanja manji problem od prava žena?</b></h2>
<p>Murić navodi da su bolovanja nevezana za menstruacije, i to ona lažna, inače veliki problem u Crnoj Gori. &nbsp;</p>
<p>Zloupotreba bolovanja je, prema podacima privrednika i državnih institucija, državu koštala milione a na bolovanju je, konstantno, 15 odsto radnika. Murić pita da li su ona onda manje problematična jer nijesu vezana isključivo za žene?&nbsp;</p>
<p>- Autor teksta jednom nije skoro mjesec dana dolazio na posao jer ga je stegao išijas. Pored bolova u leđima, redovno se i uredno odsustvuje i zbog glavobolje, gripa, pa neko čak i zbog zubobolje. Kako to da je onda neprihvatljivo da neko sa uvjerenjem od doktora, zbog jakih bolova, odsustvuje nekoliko dana sa posla? Da ponovimo – za Crnu Goru je lako reći da je konzervativna i patrijarhalna, ali i država mizoginije. Lako je, jer, ako pogledamo stavove javnog mnjenja na uzorku od 390 komentara na Fejsbuk stranicama portala <a href="https://www.facebook.com/CafeDelMontenegro/posts/pfbid02HQR2AyceAXHJu4R5GFfN26pAjaFuofxG4VBUe8QDCNw3SxZSYSDGkPwWoAS1Q3tml">CDM</a> i <a href="https://www.facebook.com/lovepodgorica/posts/pfbid0357APc8YPZ5r2a2rjkgK91srcQEJNCPAkqkAkZVKE7K263t7puFEM4FkAtwSDbTvwl">Volim Podgoricu</a>, vidimo da je to tačno - zaključio je Murić.</p>

Murić: Menstrualni bolovi internet šovinista

<p>Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore, <b>Jevrosima Pejović</b>, poručila je da tema povratka DPS-a u parlament nije bitna, već da je potrebno govoriti o stvarima koje „stvarno interesuju građane“.</p>
<p>- Evo ja ću 8. marta podnijeti inicijativu za uvođenje menstrualnog odsustva- kazala je Pejović na RTCG.</p>
<p>Ona je dodala da nije bilo prostora da se govori o incijativi za produženje roditeljskog odsustva za parove koji dijele brigu o djetetu na godinu i po i za samohrane roditelje.</p>
<p>- Ali ni o inicijativi koleginice <b>Radinke Ćinćur </b>da one žene koje rano ostanu udovice dobiju pravu na penziju. E to su teme koje su važne za građane- smatra Pejović.</p>

Pejović: Podnijeću 8. marta inicijativu za uvođenje menstrualnog odsustva

<p>Parlamentarna većina u Crnoj Gori ne zna kako da vlada, opozicija ne zna da se ponaša kao opozicija, a rad parlamenta je skandalozno organizovan, smatra nezavisna poslanica u Skupštini <b>Jevrosima Pejović.</b></p>
<p>Pejović je u emisiji “Klub A plus” kazala da se sjednice parlamenta zakazuju dan ranije i to u večernjim satima.</p>
<p>- Na primjer, dobila sam u nedjelju oko 22 sata uveče da nam je sjednica zakazana sjutradan u 12 sati. To se ne bi radilo u privatnoj firmi - rekla je Pejović.</p>
<p>Prema njenim riječima, sjednice ne treba tako da se zakazuju ako parlamentarna većina nema šta da krije.</p>
<p>- A pretpostavljam da su kolege iz većine tu informaciju imale mnogo ranije. Za nas ostale to je dovođenje pred svršen čin. Na kraju krajeva, to nije dobar odnos ni prema poslanicima, ni prema građanima koji su na koncu birali iste te poslanike - ocjenjuje Pejović.</p>
<p>Prema njenim riječima, i većina i opozicija se nalaze u nezavidnoj poziciji.</p>
<p>- Odrađena je jedna interesantna trgovina: vlast u Budvi se trampila za izglasavanje budžeta i izglasavanje budžeta se nije opstruiralo. Tako da postoje sporazumi i mimo sporazuma. Ne treba sluđivati građane, nego stvari treba raditi transparentno i pred kamerama - kaže Pejović</p>
<p>Komentarišući premijera <b>Milojka Spajića,</b> Pejović je kazala da “ni njemu samom pozicija premijera nije jasna”.</p>
<p>- Čisto sumnjam da se dva puta u istoj pameti probudio - rekla je Pejović.</p>

Pejović: Sumnjam da se Spajić dva puta u istoj pameti probudio, rad parlamenta skandalozan

<p>Poslanice <b>Jevrosima Pejović</b> i<b> Radinka Ćinćur</b> su podnijele Amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu kojim se predviđa produženje prava na roditeljsko odsustvo za 180 dana u slučaju kada oba roditelja podjednako koriste ovo pravo.</p>
<p>To znači da kada oba roditelja iskoriste pravo na roditeljsko odsustvo u jednakim djelovima, dobiće dodatnih šest mjeseci odsustva sa posla.</p>
<p>Na ovaj način bi se, smatraju Pejović i Ćinćur, osigurao balans privatnog i poslovnog života roditelja i povećala uključenost očeva u odgajanje djece.</p>
<p>- Imajući u vidu i statističke podatke koji pokazuju da je u 2024. godini samo četiri odsto muškaraca koristilo ovo pravo, neophodna je izmjena regulative koja bi obezbijedila veće korišćenje roditeljskog odsustva od strane muškaraca. Nažalost, u patrijarhalnim društvima, kakvo je i naše, teret podizanja djece, koji se najviše ogleda u neplaćenom radu, pada na ženu. Podaci UNDP-ja govore da sve žene tokom života osam do 12 godina provode u kućnim poslovima - kazale su Pejović i Ćinćur.</p>
<p>Podsjećaju i na obavezu Crne Gore da implemenira Direktivu EU 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života u cilju usklađuvanja domaćih propisa sa onim u zemljama EU.</p>
<p>Ova Direktiva propisuje da oba roditelja moraju iskoristiti pravo na roditeljsko odsustvo, što je kod nas skoro pa izuzetak.</p>
<p>- Predloženim amandmanom se olakšava usklađivanje porodice i karijere. Takođe, ovo zakonsko rješenje omogućava građanima da razvijaju karijeru i porodični život, uz istovremeno povećanje njihove opšte dobrobiti”, zaključuju u saopštenju.</p>

Pejović i Ćinćur predložile duže roditeljsko odsustvo ako oba roditelja podjednako koriste to pravo

<p>Godišnja stopa inflacije u Turskoj u junu je pala sa majskih 35,4 odsto na 35,1 odsto, objavio je Institut za statistiku (Turkstat).</p>
<p>Analitičari Bloomberga su prognozirali da će stopa godišnje inflacije u Turskoj biti nešto viša i iznositi 35,3 odsto, prenose Nezavisne novine.</p>
<p>U pitanju je 13. uzastopni pad međugodišnje inflacije u Turskoj, koja je sada najniža od novembra 2021. godine.</p>
<p>Cijene hrane i bezalkoholnih pića u Turskoj porasle su 30,2 odsto međugodišnje, u poređenju sa 32,9 odsto u aprilu, dok je inflacija u segmentu stanovanja i komunalnih usluga pala sa majskih 67,4 odsto na 65,5 odsto.</p>
<p>Sličan trend je zabilježen i u ugostiteljstvu, pošto su cijene u hotelima, kafićima i restoranima porasle 35,6 odsto međugodišnje naspram 36,9 odsto, a cijene u zdravstvu 38,7 odsto, usporivši u odnosu na 40,1 odsto u maju.</p>
<p>Ubrzanje godišnje inflacije je zabilježeno u transportu i to sa majskih 24,6 odsto na 27,7 odsto, kao i u sektoru rekreacije i kullture, a bržim tempom su porasle i cijene odjeće i obuće.</p>
<p>Godišnja bazna inflacija u Turskoj je blago porasla sa majskih 35,4 odsto na 35,6 odsto, dodaje se u izvještaju.</p>
<p>Na mjesečnom nivou, potrošačke cijene porasle su 1,4 odsto u junu, najsporijim tempom za posljednjih šest mjeseci.</p>
<p>Eksperti smatraju da bi pad inflacije mogao da podstakne Centralnu banku Turske (TCMB) da smanji referentnu kamatnu stopu već ovog mjeseca.</p>
<p>Centralna banka Turske zadržala je ključnu kamatnu stopu na nivou od 46 odsto u junu, ali je tada navela da postoji mogućnost za ublažavanje monetarne politike ako se nastavi usporavanje inflacije.</p>

Godišnja inflacija u Turskoj u junu pala više nego što se očekivalo

<p>Nedavni viralni snimak iz Skadarlije, na kojem jedan od najpoznatijih crnogorskih muzičara <b>Sergej Ćetković </b>zajedno sa uličnim sviračima pjeva svoj hit "Nisu mi dali da te volim", izazvao je ogroman broj pozitivnih reakcija i najpozitivnijih emocija širom regiona.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDKML5ebMnIK%2F%3Figsh%3DMXdxZmxvajU3cjN0aQ%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Inspirisan tim magičnim trenutkom i podrškom publike, Sergej je sada objavio novu, duetsku verziju pjesme, zajedno sa uličnim muzičarem <b>Milanom Balinovićem,</b> koji je gitarom pratio njegovu izvedbu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DO40IgGSO5wA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Produkciju i novi aranžman potpisuje <b>Dušan Alagić</b>, dok su na projektu učestvovali i <b>Vladan Popović</b> (Popmark Studio), <b>Strahinja Đurić</b>, <b>Dušan Krsmanović</b> (L8 Night Studio), kao i produkcijski tim Live Show: <b>Goran Kovačić, Ilija Pejoski</b> i <b>Ljubiša Joković</b>.</p>
<p>Ovaj duet potvrđuje da muzika i dalje ima moć da spoji ljude na najautentičniji način, kroz emociju, spontanost i iskrenost.&nbsp;</p>

VIDEO: Magični trenutak iz Skadarlije prerastao u duet: Sergej Ćetković i Milan Balinović spojili duše muzikom

<p>Zaposleni sa srednjom stručnom spremom u zdravstvenom sistemu sa protesta ispred Ministarstva zdravlja u Podgorici zatražili su za 15 do 20 odsto veće plate.</p>
<p>Predsjednik Sindikata zdravstva <b>Vladimir Pavićević</b> kazao je da su argumenti na njihovoj strani.</p>
<p>- Sa druge strane nema pravog odgovora, niti ga može biti, da danas medicinska sestra u Crnoj Gori ima koeficijent 6,58 i sa 20 godina staža platu od 586 eura - naveo je Pavićević.</p>
<p>On je rekao da je njihov zahtjev prilično jednostavan i najavio da će ga predati sjutra Ministarstvu zdravlja.</p>
<p>- A to je da od 1. septembra plate u sistemu zdravstva budu obračunavane za zaposlene sa srednjom stručnom spremom sa najnižim koeficijentom 7,50. I to neće biti nikakva pobjeda, već infuzija da se dočeka kraj godine. A do kraja godine da se pregovara za pravedne koeficijente - rekao je Pavićević.</p>
<p>Prema njegovim riječima, danas se bore za zdravstveni sistem.</p>
<p>Predsjednica Nezavisnog sindikata Kliničkog centra Crne Gore Ratka Prodanović rekla je da ne traže privilegije, već priznanje za rad koji godinama nosi najveći teret zdravstvene zaštite i u tišini ispašta.</p>
<p>Ona je kazala da su, nakon programa Evropa sad 1, ljekari i visokoobrazovani doživjeli ozbiljnije korekcije zarada, dok je srednji medicinski i nemedicinski kadar ostao na marginama reforme.</p>
<p>- Potrebno je povećati osnovicu zarade za 15-20 procenata kako bi medicinske sestre i tehničari, farmaceutski radnici i nemedicinski kadar ostvarili plate koje omogućavaju život, a ne puko preživljavanje - rekla je Prodanović.</p>
<p>Ona je rekla da zdravstveni sistem koji ne cijeni one koji su mu najbliži ne liječi nego krvari.</p>
<p>- A mi smo ti koji su najbliži pacijentima, oni koje ljudi prvo vide kada traže pomoć, koji ostaju i nakon smjene, i koji rade više nego što piše u ugovoru - navela je Prodanović.</p>
<p>Ona je kazala da danas traže poštovanje, pravdu i priznanje.</p>
<p>- Ovo nije protest slbih, već dostojanstvenih, jer kad stane srednji medicinski i nemedicinski kadar, staje i zdravstvo - poručila je Prodanović.</p>
<p>I predsjednica Sindikalna organizacije Instituta za javno zdravlja (IJZ) Biljana Popović Kolašinac istakla je da danas ne traže privilegije, nego pravdu.</p>
<p>- Dok su ljekari dobili opravdano povećanje zarada jedino je rad srednjeg medicinskog i nemedicinskog kadra ostao prećutan, plate su ostale iste. Mi nijesmo protiv ljekara, mi smo njihovi saborci a o tome govori i pismo podrške Sindikata doktora medicine današnjem protestu - kazala je Popović Kolašinac.</p>
<p>Prema njenim riječima, ako se nastavi sa ignorisanjem njihovih zahtjeva, dužni su da upozore da posljedice neće osjetiti samo radnici, nego i građani.</p>
<p>Predstavnik Zavoda za transfuziju Mirko Kuzman kazao je da ih je "muka natjerala" na protest, tražeći da se njihov rad vrednuje onako kako zaslužuju.</p>
<p>- Mi smo ljudi koji svakog dana bez obzira na uslove spašavamo živote. Ne brojimo radne sate, već živote koje smo spasili. Pa vas pitamo, ministre, koliko vrijedi jedan život - naveo je Kuzman.</p>
<p>On je rekao da zdravstveni radnici danas rade za platu od koje jedva preživljavaju.</p>
<p>Kuzman je naveo da traže povećanje plata koje prate rast i troškove života, bolje uslova života i više uvažavanja za sve zaposlene u zdravstvu.</p>
<p>- Pozivamo vas, ministre, ne da dođete ispred kamera, nego da dođete među ove ljude i da čujete i vidite kako žive, jer ste i vi do juče bili dio ovog sistema. Zdravtsvo više ne može da čeka, a mi više nećemo da ćutimo - dodao je Kuzman.</p>

Protest ispred Ministarstva zdravlja: Traže plate veće 15 do 20 odsto

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: jevrosima-pejovic

Crnogorska delegacija učestvovala na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a u Portu

Crna Gora prati Španiju: Da li će žene imati zakonsko pravo na menstrualno odsustvo?

Pejović razgovarala o globalnim terorističkim prijetnjama i zloupotrebi novih tehnologija

Pejović u zvaničnoj posjeti SAD-u od 19. do 22. maja

Pejović dobila uvredljive poruke nakon aluzije kolege poslanika na onlajn napade

Krapović: Vojni sporazum Kosova, Albanije i Hrvatske nije pandan NATO-u i ne može negativno uticati na spoljnopolitički put CG

Murić: Menstrualni bolovi internet šovinista

Pejović: Podnijeću 8. marta inicijativu za uvođenje menstrualnog odsustva

Pejović: Sumnjam da se Spajić dva puta u istoj pameti probudio, rad parlamenta skandalozan

Pejović i Ćinćur predložile duže roditeljsko odsustvo ako oba roditelja podjednako koriste to pravo

Crnogorska delegacija učestvovala na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a u Portu

Godišnja inflacija u Turskoj u junu pala više nego što se očekivalo

VIDEO: Magični trenutak iz Skadarlije prerastao u duet: Sergej Ćetković i Milan Balinović spojili duše muzikom

Protest ispred Ministarstva zdravlja: Traže plate veće 15 do 20 odsto

PRATITE TVe UŽIVO