Nevladine organizacije LGBT Forum Progres i Socijalni Centar su, u partnerstvu sa poslanicom Skupštine Crne Gore Jevrosimom Pejović, pokrenuli kampanju "Bol nije sramota" koja poziva na usvajanje zakonskog rješenja o menstrualnom odsustvu za žene koje pate od sekundarne dismenoreje.
Kako navode u saopštenju, svaki mjesec hiljade žena u Crnoj Gori prima injekcije protiv bolova prije odlaska na posao.&nbsp;
- Sekundarna dismenoreja - bolna menstruacija uzrokovana organskim razlozima kao što su endometrioza, miom ili polip materice - znači nesanicu, vrtoglavicu i nesvjestice. Žene gube svijest na radnim mjestima, ali ne mogu tražiti odsustvo jer se prirodni proces u našem društvu još uvijek smatra sramotom - ističu u saopštenju.
Posljedice su, kako dodaju, fatalne.
- Prema podacima Kliničkog centra Crne Gore, tokom 2023. godine u 61 odsto slučajeva rak grlića materice je otkriven u inoperabilnom stadijumu. Strah od gubitka posla sprečava žene da idu na redovne ginekološke preglede. Ćutanje i neznanje ubijaju žene - navode u saopštenju.
Zakon o menstrualnom odsustvu predviđa pravo na dva dana mjesečno plaćenog odsustva uz medicinsku dokumentaciju i obavezu redovnih ginekoloških pregleda.
- Sedamdesetih godina, u pojedinim preduzećima u Crnoj Gori žene su imale ovo pravo. Naše bake su se izborile za prava koja mi danas nemamo. Pozivamo poslanike Skupštine, poslodavce i sve građane da podrže inicijativu za usvajanje zakonskog rješenja o menstrualnom odsustvu - poručili su u saopštenju i dodali da "bol nije radna obaveza".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FhQxW6A2EHB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

"Bol nije sramota": Pokrenuta inicijativa za usvajanje zakonskog rješenja o odsustvu za žene sa bolnom menstruacijom

Lažne vijesti o tome da stranci otimaju djecu pokazuju koliko je lako zloupotrijebiti strah, a koliko je teško izgraditi povjerenje, poručila je poslanica Posebnog kluba poslanika Jevrosima Pejović.
Istakla je da je, u vremenu kad se neistina širi brže od činjenica, dužnost države da "štiti istinu i dostojanstvo svakog čovjeka".
- Vlada Crne Gore se ne bavi migracionom politikom i bilo je pitanje dana kada će se ovakve manipulacije pojaviti- kazala je Pejović.
Podsjetila je da je gostoprimstvo &nbsp;naša tradicija i vrijednost koju moramo njegovati, jer nas podsjeća da su vrata našeg doma uvijek bila otvorena za prijatelja, putnika i čovjeka u potrebi.&nbsp;
- Svi koji izaberu Crnu Goru za svoj dom, a koji poštuju ljudske vrijednosti našeg društva, dobrodošli su. Naša je obaveza da integrišemo strance i da djeci iz porodica koje su Crnu Goru izabrale za dom obezbijedimo dostojanstvene uslove života i odrastanja- piše u saopštenju Pejović.

Pejović: Lažne vijesti o tome da stranci otimaju djecu pokazuju koliko je lako zloupotrijebiti strah

Upravi policije nije prijavljen navodni pokušaj otmice djeteta u jednom šoping molu u Podgorici. To je iz policije saopšteno, nakon što su društvene mreže preplavile objave o navodnim nedjelima državljana Turske u Crnoj Gori. Državljani Turske, koji žive u našoj zemlji, u izjavi za TV E, kažu da ih ovakva negativna kampanja na društvenim mrežama plaši, iako je im je utisak o Crnoj Gori dosad bio potpuno drugačiji.
<h2>Tuga i strah</h2>
Merjem je iz Turske u potrazi za boljim životom došla u Crnu Goru. U svojoj radnji za tetovaže u Podgorici čula je za vijest da su turski državljani oteli dijete.
- Želim da kažem da nijesu svi ljudi iz Turske isti. Došli smo ovdje jer smo imali ekonomskih problema u našoj zemlji. Nemamo nikakve loše namjere prema vašoj zemlji i želimo da živimo srećno zajedno. U svakoj zemlji ima loših ljudi. Ne možemo reći svi Turci su loši. Jako sam tužna, bila sam u više od dvadeset država, živjela u četiri države i sada ovdje vidim rasizam, ne bi trebalo da bude tako – kazala je ona za Televiziju E.
Isti osjećaj dijeli i Elif Ozajdin, koja je iz Turske u Crnu Goru došla prije četiri godine. Obuzela je tuga nakon što su se na društvenim mrežama pojavile neprovjerene informacije o krivičnim djelima koje turski državljani navodno čine u Crnoj Gori. Nada se, kako kaže za Televiziju E, da većina crnogorskih građana ipak neće povjerovati u objave na mrežama koje nijesu prijateljski nastrojene prema državljanima Turske.
- Ovo mene i moje prijatelje i tursku zajednicu čini veoma tužnom, zato što smo kao drugi ljudi, mi imamo porodice, poslove, pokušavamo da imamo pristojan život, pokušavamo da živimo komforno i bezbjedno. Ali neko iskoči i postavi sliku ili nešto što nije istinito i što je ružno i svi povjeruju istog trenutka i počinju nas da krive. Na našoj WhatsApp grupi, svi su se uplašili jer krive nas, šta ćemo da radimo ako pitaju moje dijete u školi šta će odgovoriti – ispričala je ona.
<h2>Zloupotreba straha</h2>
Podsjećamo, iz policije su apelovali na građane da ne plasiraju neprovjerene informacije i da ne šire paniku dijeljenjem lažne objave.
Povodom negativnog narativa koji se o turskim državljanima u Crnoj Gori širi društvenim mrežama, reagovala je i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović. Ona je, u izjavi za Televiziju E, kazala da lažne vijesti o tome da stranci otimaju djecu pokazuju koliko je lako zloupotrijebiti strah, a koliko je teško izgraditi povjerenje.
- U vremenu kada se neistina širi brže od činjenica, dužnost države je da štiti istinu i dostojanstvo svakog čovjeka. Vlada Crne Gore se ne bavi migracionom politikom i bilo je pitanje dana kada će se ovakve manipulacije pojaviti. Gostoprimstvo je naša tradicija i vrijednost koju moramo njegovati, jer nas podsjeća da su vrata našeg doma uvijek bila otvorena za prijatelja, putnika i čovjeka u potrebi. Svi koji izaberu Crnu Goru za svoj dom, a koji poštuju ljudske vrijednosti našeg društva, dobrodošli su. Naša je obaveza da integrišemo strance i da djeci iz porodica koje su Crnu Goru izabrale za dom obezbijedimo dostojanstvene uslove života i odrastanja – navela je Pejović.
<h2>Strah za bezbjednost</h2>
Uprkos narativu na društvenim mrežama, turski državljani u Podgorici kažu da se osjećaju bezbjedno.
- Ovde je prodavnica i restoran. Nema problema, samo se radi. Ovdje nam je dobro. Mušterije su dobre, Crna Gora je dobra. Nemamo nikakav problem – kazao je Ahmet, odnedavno stanovnik Podgorice.
I Elif s početka ove priče kaže da se u Crnoj Gori osjeća bezbjedno.
- Zato što, prije svega, ljudi ođe vjeruju jedni drugima, imaju lijepe manire, pokušavaju da pomognu, pokušavaju da razumiju, i kada vide da sam stranac ođe pokušavaju da mi pomognu. Kada se moje dijete igra u parku, mogu da sjednem i da ga gledam sa distance, mogu na kratko da ga ostavim samog, mogu tašnu da ostavim, niko neće ukrasti – ispričala je ona.
Osim što su se na mrežama pojavile vijesti o navodnim nedjelima turskih državljana, virtuelnom zajednicom kruže i zahtjevi da se u pojedinim zgradama dostavi spisak sa ličnim podacima zakupaca koji borave u tim zgradama. U porukama se navodi da su takvi zahtjevi proistekli iz aktuelnih dešavanja koja se odnose na prisustvo inostranih državljana, otmice u ugrožavanja bezbjednosti djece.

Marija Mitrović

Turci u Crnoj Gori - od potrage za boljim životom do optužbi za nasilje

Parlamenti moraju da institucionalizuju učešće mladih, ne kao simboličan gest, već kao standardan dio upravljanja, kazala je nezavisna poslanica u crnogorskom parlamentu, Jevrosima Pejović.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Skupštine, Pejović je to rekla na sastanku Mreže mladih parlamentaraca, u Nikoziji, na kom je učestvovala zajedno sa poslanikom Bošnjačke stranke Amerom Samilovićem.
Navodi se da je sastanak bio posvećen diskusijama na teme: „Deset godina od Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 2250 o mladima, miru i bezbjednosti – parlamentarni doprinos“ i „Pristupačno stanovanje za mlade – izazovi i mogućnosti u regionu OEBS-a“.&nbsp;
Pejović je istakla da je godišnjica donošenja Rezolucije mnogo više od trenutka za refleksiju, navodeći da su mladi danas na prvoj crti klimatske krize, digitalne nesigurnosti, dezinformacija i polarizacije.&nbsp;
Prema riječima Pejović, glasovi mladih od 2015. godine postali su vidljiviji u mirovnim procesima, inicijativama pomirenja i jačanju otpornosti zajednica.
Kako je kazala, postavlja se pitanje koliko je parlamenata pretočilo tu Rezoluciju u zakone, budžete ili institucionalne mehanizme koji osnažuju mlade.
Pejović je istakla da su mnoge zemlje razvile nacionalne akcione planove ili strategije za mlade i afirmisala činjenicu da parlamentarne rasprave, rezolucije i odbori koji se bave pitanjima mladih postaju sve češći.&nbsp;
- Dok obilježavamo godišnjicu ove Rezolucije, moramo se zapitati – kakav je zapravo bio njen uticaj? Parlamenti moraju da institucionalizuju učešće mladih – ne kao simboličan gest, već kao standardan dio upravljanja - navela je Pejović.&nbsp;
Prema njenim riječima, potrebno je ojačati saradnju sa omladinskim organizacijama i mrežama u zakonodavnim procesima.&nbsp;
- Neophodno je obezbijediti održivo finansiranje i pravni okvir koji podržava ulogu mladih u izgradnji mira - naglasila je Pejović.&nbsp;
Kako je kazala, potrebna je posvećenost Rezoluciji 2250 kao osnovnom okviru za inkluzivnu bezbjednost u narednoj deceniji.
Kako se navodi u saopštenju, učesnici su razgovarali i sa predsjednicom Predstavničkog doma Kipra, Anitom Demetriju.

Pejović: Institucionalizovati učešće mladih u radu parlamenata

Prema podacima popisa, u Crnoj Gori je 21.000 ruskih državljana. Kad se uporede sa podacima Poreske uprave, vidi se da nijesu svi stranci popisani. Za par godina u Parlamentu možemo imati predstavnike ruske nacionalne manjine, što na neki način daje legitimitet i zvaničnoj Moskvi da se pozabavi svojim građanima koji žive u Crnoj Gori. Moje kolege očigledno smatraju da to nije neka opasnost, ili da to uopšte nije neka atraktivna tema - rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore, Jevrosima Pejović.
To što, gotovo svakodnevno, preovladavaju vijesti iz crne hronike, mjera je posrnuća društva, smatra Pejović.
- Ne možete da očekujete ništa drugo ukoliko se u samom Parlamentu promoviše izostanak kulture dijaloga, bahatost… Premijer se cijelo jedno zasijedanje nije pojavljivao na svom radnom mjestu, u Parlamentu, kada je trebalo da odgovara na pitanja poslanika. To su sve poruke koje se multiplikuju, na kraju akumuliraju kao da je u društvu sve dozvoljeno, kao da ne postoje pravila, ni zakoni, i da svako, pa i tinejdžeri, uzima pravdu u svoje ruke. To jedno zdravo društvo, koje teži ka Evropskoj uniji, ne smije da dozvoli - rekla je Pejović.
Ona je podsjetila da je jedan od uslova pristupa Evropskoj uniji usklađivanje vizne politike.
- Ukoliko se pripremamo da za par godina postanemo prva naredna članica, to znači da ćemo upravo mi da budemo spoljašnja granica Evropske unije. To podrazumijeva i određena sredstva koja bi trebalo da dobijemo upravo zbog čuvanja te spoljašnje granice. Jedan od razloga zašto je Evropska unija uopšte i nastala je sloboda kretanja ljudi i robe – rekla je Pejović.
Smatra da je svoju političku energiju usmjerila ka pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji jer, kako kaže, vjeruje u mogućnost da Crna Gora do 2028. postane naredna članica. Međutim, smatra da kod onih koji su na pozicijama odlučivanja nedostaje volje i znanja.
- Usudiću se reći da Brisel nije toliko zainteresovan za naše odnose sa zvaničnim Zagrebom koliko je, na primjer, za viznu politiku, a mi o tome apsolutno ne govorimo. Ne mogu da budem ubijeđena da je neko od mojih kolega zabrinut zbog ruskog uticaja, koji putuje zaobilaznicom preko Beograda. Prema podacima popisa, u Crnoj Gori je 21.000 ruskih državljana sa boravkom. Kad se to uporedi sa podacima Poreske uprave, vidi se da nijesu svi stranci popisani. Ovo, takođe, znači da za par godina mi u Parlamentu možemo imati predstavnike ruske nacionalne manjine, što na neki način daje legitimitet i zvaničnoj Moskvi da se pozabavi svojim građanima koji žive u Crnoj Gori. Moje kolege očigledno smatraju da to nije neka opasnost, ili da to uopšte nije neka atraktivna tema - poručila je Pejović.
Komentarišući izjavu premijera da je Vlada u stanju permanentne rekonstrukcije, smatra da ni sam premijer ne zna što je htio da kaže.
- Što se tiče rekonstrukcije i nekih pomaka, sigurna sam da će, ako je bude, služiti samo kao dimna zavjesa da pomislimo da se nešto unaprijedilo i promijenilo. Nije poenta u tome da se mijenjaju ljudi na određenim pozicijama, ukoliko se ne mijenja politika određene Vlade. Nama čak ni sa ovom najglomaznijom Vladom ne treba toliko promjena kadrova, već promjena pristupa i politika - istakla je Pejović.
Ohrabrujuće poruke iz Brisela stižu zbog toga što je, kako vjeruje, proširenje bezbjednosni cilj Evropske unije.
- Naš ulazak u Evropsku uniju u interesu je i Hrvatske i svake druge članice. Umjesto da koristimo te prilike, dolazimo u situaciju da pokušavamo da nadmudrimo Brisel i zbog sitnih, dnevnopolitičkih poena rizikujemo svoju budućnost - naglasila je Pejović.

Pejović: Kolege nijesu zabrinute zbog ruskog uticaja koji putuje zaobilaznicom preko Beograda

Žena koja stoji na svojim vrijednostima, sa sviješću da je svojim radom zaslužila privilegovano mjesto nikada neće napadati onu koja nije na poziciji moći, a još manje podsmijavati joj se. U politici nije sve dozvoljeno i ovakvo ponašanje je jedna od crvenih linija, kazala je poslanica Jevrosima Pejović u Fejsbuk objavi.&nbsp;
Posljednjih dana Demokratska Crna Gora, stranka koja upravlja takozvanim resorima sile, vojskom i policijom, vodi prljavu kampanju protiv izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc-Prelević zbog njene osude targetiranja advokata Veselina Radulovića koji je protiv čelnika bezbjednosnog sektora iz reda Demokrata, ali i njihovih funkcionera iz parlamenta, podnio krivičnu prijavu, što je rezultiralo beskrupuloznim blaćenjem i difamacijama da mu prijave pišu škaljarski i kavački klan.&nbsp;
Poslanice Zdenka Popović (DCG) Bojana Pićan (NSD), Slađana Kaluđerović (SNP), Marica Bulatović (UCG), Jelenka Andrić, Brankica Marković i Nađa Laković (PES), te Jelena Kljajić (DNP), te predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović pružile su podršku poslanici Demokrata Anđeli Vojinović zbog navodnih napada na nju, pri tom targetirajući izvršnu direktoricu HRA paradoksalno se pozivajući na žensku solidarnost i feminizam.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore i poslanica Demokratske Crne Gore, Zdenka Popović, poručila je direktorici HRA, &nbsp;između ostalog, da patetično glumi žrtvu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.56%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpopovic-porucila-gorjanc-prelevic-pateticno-glumite-zrtvu-i-zanosite-se-u-bujici-podmetanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Feminizam je moja tradicija. Međutim, svjesna sam da većina mojih koleginica nema osjećaj da iza njih stoje žene koje su se izborile da mi danas možemo uživati jednaka prava. Ni jedno od tih prava ženama u našem društvu nije poklonjeno, već su puškama i životom osvajana – istakla je Pejović.&nbsp;
Ona je navela i da se od početka bavljenja politikom trudi da razumije i koleginice koje su zarobljene u čvrste partijske oklope, svjesna da je njima mnogo teže, jer često nemaju luksuz da otvoreno govore i da su nebrojano puta morale izdati sebe ili opravdati postupke sa kojima nijesu saglasne.
- Vjerovatno se bude sa osjećajem da im je vođa partije poklonio identitet političarke, a ne da su ga one zaslužile. Da nije tako podržale bi otvorene liste – ističe Pejović.&nbsp;
Dodaje da već par dana bezuspješno pokušava pronaći mjesto ljubavi sa kojeg bi bez ljutnje mogla pogledati koleginice koje na oltar partijske pripadnosti prinose rodnu ravnopravnost.
- Ovo je na toliko načina opasno, jer ugrožava sve one žene kojima kao funkcionerke moramo služiti. Nadam se da će buduće generacije političarki koje će sjedjeti na našim mjestima, znati šta je rodna ravnopravnost i da će biti mnogo etičnije i hrabrije – poručila je Pejović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgorjanc-prelevic-demokrate-napadaju-i-moju-porodicu-od-koga-da-trazim-procjenu-bezbjednosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vjera Ljuljđuraj

Duško Mihailović

Pejović: Koleginice na oltar partijske pripadnosti prinose rodnu ravnopravnost

Poslanica u Skupštini Crne Gore, Jevrosima Pejović, reagovala je povodom tragičnog slučaja u kojem je žena preminula od posljedica brutalnog nasilja koje je doživjela pred očima svog djeteta. Kako je istakla, ovaj slučaj još jednom nas suočava s dubokim propustima u prepoznavanju i sprječavanju nasilja nad ženama.
- Nažalost, ovo nije izolovan incident. Ovo je još jedan u nizu slučajeva u kojima nasilje nije prepoznato, zaustavljeno niti adekvatno sankcionisano na vrijeme - poručila je Pejović.
Ona naglašava da femicid ne dolazi iznenada, već predstavlja tragičan ishod dugotrajnog ignorisanja upozoravajućih signala i nedostatka ozbiljnog institucionalnog odgovora.
- Femicid je krajnja posljedica neprepoznavanja nasilja u partnerskim i porodičnim odnosima, nedjelotvorne zaštite i neodlučne reakcije sistema. Zbog toga više nije dovoljno govoriti o važnosti djelovanja – vrijeme je da jasno identifikujemo svaki propust - kazala je.
Pejović upozorava da svaka ignorisana prijava, svaki poziv u pomoć koji ostane bez odgovora, ima svoje posljedice – često tragične.
- Zakon mora biti strog i efikasan, kao što je nasilje brutalno. Nasilnici moraju znati da će za svoje zločine odgovarati – brzo, pravedno i bez izuzetaka. Sigurnost žena ne smije biti sporedna tema, već prioritet. Ovo jeste borba za život – u najdoslovnijem smislu. I izgubiće se ako ostane samo na riječima - &nbsp;istakla je ona.
Na kraju, Pejović je apelovala da se ova tema ne smije prepustiti zaboravu.
- Ovo nijesu statistike niti vijesti koje ćemo zaboraviti do kraja dana. Ovo su životi izgubljeni zbog sistemskih propusta i porodice koje će se godinama nositi s posljedicama. U ime svake žene kojoj je uskraćeno pravo na život, i u ime odgovornosti koju svi nosimo – moramo govoriti, slušati i saosjećati -zaključila je Pejović.

Pejović: Životi žena i njihova sigurnost moraju biti prioritet a ne sporedna tema

Konstruktivna kritika je poželjna i neophodna u demokratskom društvu, ali kada ministar uputi predsjedniku države poruke zasnovane na afektu, uvredama i prijetnjama, tada se više ne govori o političkom neslaganju, već o ozbiljnom odstupanju od profesionalne i institucionalne odgovornosti.
To su kazale poslanice Posebnog kluba Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur povodom prepiske ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon prijave Milatovića da mu je Đeljošaj sinoć, u telefonskoj prepisci, uputio prijeteće i neprimjerene poruke.
Pejović i Ćinćur su istakle da je u demokratskom društvu konstruktivna kritika poželjna i neophodna.
- Međutim, kada ministar uputi predsjedniku države poruke koje su zasnovane na afektu, uvredama i prijetnjama, tada više ne govorimo o političkom neslaganju, već o ozbiljnom odstupanju od profesionalne i institucionalne odgovornosti - navode u saopštenju.
Navodi se da takva komunikacija ne priliči ministru koji obavlja visoku državnu funkciju, već šalje poruku javnosti da se politički stavovi iznose neargumentovano, nepristojno i nedostojanstveno.
Pejović i Ćinćur su kazale da riječ ministar dolazi od latinske riječi (minister) i između ostalog znači “sluga/poslužitelj naroda”, dok bi kod starih Rimljana preneseno značenje tog pojma bilo “malen u odnosu na druge”, odnosno osoba vođena interesom zajednice/naroda – “sluga naroda”.
To je, kako su navele, u suprotnosti sa današnjim poimanjem te funkcije.
- Zabrinjava poruka (čitaj prijetnja!) ministra Đeljošaja u kojoj navodi da će “reagovati Albanci gdje god imaju uticaj”! To nije izraz legitimnog političkog stava ili komunikacije u cilju razmjene kritičkog mišljenja, već poziv na etničku mobilizaciju sa željom da se ostvari politički pritisak - istakle su u saopštenju.
Pejović i Ćinćur su upozorile da je to jako opasno i neprihvatljivo za jedno multietničko, građansko i demokratsko društvo.
One su naglasile da je Crna Gora mala država i da se mora voditi zajedničkim interesima svih građana, a ovakav vid “komunikacije” treba na vrijeme osuditi, jer ne smije preći u manir političkih prepucavanja, manipulacija i pritisaka.
Pejović i Ćinćur su navele da Milatovićeva odluka da vrati Skupštini zakon na ponovno odlučivanje nije politički hir, već ustavna i moralna obaveza da se zaštite pravna sigurnost, jednakost građana i jedinstvo poreskog sistema.
Kako su rekle, u pitanju je zakon koji sadrži više rješenja koja su u suprotnosti sa Ustavom, Zakonom o zaštiti konkurencije i Zakonom o poreskoj administraciji, uključujući i neustavno prenošenje nadležnosti na lokalne samouprave, povratno dejstvo zakona i diskriminaciju poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore.
- Zbog svega navedenog, potpuno je neprimjereno potpirivati političke i nacionalne tenzije oko pitanja koje je isključivo pravne i institucionalne prirode - navode u saopštenju.
Ističe se da institucija predsjednika mora ostati izvan dnevnopolitičkih pritisaka, jer je dužna da štiti Ustav i interese svih građana, bez izuzetka.
Pejović i Ćinćur su kazale da pozdravljaju da se legalno i legitimno iskažu određena politička ili druga neslaganja, ali kroz adekvatna sredstva komunikacije, putem državnih institucija, argumentovanih rasprava i raspoloživih pravnih mehanizama.
- Ovakav ton komunikacije Đeljošaja ne samo da vrijeđa Predsjednika države, već i samu instituciju koju on vrši i predstavlja, Vladu čiji je Đeljošaj član, ali i sve građane koji žele stabilnost, političku odgovornost i civilizovanu javnu raspravu - dodale su Pejović i Ćinćur.
One su naglasile da se autoritet ne gradi uvredama i prijetnjama, već sopstvenim primjerom i odgovornim ponašanjem.
- Civilizacijske vrijednosti na kojima počiva i crnogorsko društvo treba da budu kultura dijaloga i argumentovane razmjene mišljenja, poštovanje države, državnih institucija i njenih predstavnika, ali i odgovornost prema izgovorenoj riječi u javnom diskursu - rekle su Pejović i Ćinćur.
One su zaključile da konstruktivan dijalog i razmjena mišljenja ne smiju i ne mogu da budu posmatrani kao neodstatak ili slabost, već čvsrta osnova za razvoj svake uređene, demokratske i građanske države.

Pejović i Ćinćur: Ozbiljno odstupanje od profesionalne i institucionalne odgovornosti

Kao društvo moramo da shvatimo da ekstremizam i terorizam nijesu nešto što se dešava “negdje tamo”, nego je tu, jer kao što nijedan čovjek nije ostrvo, isto tako nijedna zajednica nije izolovana, posebno danas, sa dostupnošću interneta i ogromnim uticajem koji neka ideja može da ima. Ovo je ocijenjeno u CDT-ovom podkastu Akcija pod nazivom ”Polarizacija, radikalizacija, ekstremizam: Ima li kraja?”, a navedeno u saopštenju medijima.&nbsp;
Jevrosima Pejović, poslanica i potpredsjednica Odbora za politički sistem i bezbjednost Parlamentarne skupštine OEBS-a je, komentarišući istraživanje CDT-a koje je pokazalo da se u Crnoj Gori gotovo svaka etnička zajednica osjeća žrtvom, kazala da što je zajednica zatvorenija to je podložnija percepciji da su ugroženi od strane drugih.
- To je jedan zakon iz psihoterapije zapravo. Ukoliko smo ti i ja udaljeni i ne poznajemo se, ja ću biti sklonija da neke svoje nesvjesne osobine pripišem tebi. Isti taj zakon važi i za šire grupe - kazala je Pejović i ocijenila da se sa tim problemom možemo nositi tako što o njemu razgovaramo i upoznajemo jedni druge.
Ocijenila je i da se često igra “na kartu” izazivanjem nepovjerenja i manipulisanjem osjećaja nepripadnosti, ali i identitetskim pitanjima.
- Nisam sigurna koliko svi mi na političkoj sceni doprinosimo povjerenju i koliko mi svojom retorikom zarad kratkoročnih i sitnih političkih poena, jer četiri godine je vrlo kratak period, ukoliko odigramo na govor mržnje, ukoliko odigramo na traumu, ako gađamo ljude tamo gdje su najosjetljiviji samo da bismo dobili naredni mandat ili mogućnost da zapošljavamo ili zloupotrebljavamo neke resurse, na kraju krajeva resurse svih nas, onda dugoročno ne radimo dobro sami sebi - dodala je ona.
<h2>Priča o identitetu najlakše mobiliše ljude</h2>
Pejović je kazala da ono što najlakše mobiliše ljude i što najlakše nađe put do srca je priča o identitetu, prije svega zato što mi nosimo veliki broj trauma iz prethodnog perioda.
- Mi živimo u regionu u kojem postoje porodice koje još uvijek traže svoje mrtve i ta igra sa tim sentimentom i tom traumom ne samo da je nemoralna, nego i neetična i sa te strane naravno da je najlakše dobiti glasove igrajući na tu kartu, ali na duge staze to ne donosi ništa dobro. Moj posao je da pričam sa svakim i to je ono što mi političari treba da demonstriramo. Važno je da imamo minimum civilizacijski da razmijenimo argumente, čak mislim da je naš zadatak da to promovišemo. Jer ukoliko ja promovišem to da neću da govorim sa nekim, ukoliko promovišem prezir, iako pojedine stavove – daleko od toga da ne podržavam, to je poruka svakom onom građaninu koji me gleda da se isto tako ponaša prema ljudima sa kojima živi u komšiluku - ocijenila je sagovornica CDT-ovog podkasta.
<h2>Političke elite profitiraju od konflikata</h2>
Pejović je kazala da je diplomatija zapravo umjetnost prepoznavanja zajedničkog interesa, te da ono što važi za odnose u regionu, važi i za bilo koju drugu državu na svijetu.
- Nama niko neće doći da nas spasi, da nam pomogne bez nekog svog interesa, mislim da tu nema ništa loše. Sad se to stavi u kontekst vrijednosti i onda pravimo prijateljstva, saradnju i tako je bilo odvajkada. Nažalost političke elite profitiraju od konflikta sa nekom drugom državom i zastrašivanjem “e oni će da nas napadnu”... Moj stav je da ništa ne može da bude gore nekoj zemlji regiona ukoliko je Crnoj Gori dobro, čak naprotiv -- dodala je poslanica.
<h2>Najranjivija su djeca</h2>
Govoreći o iskustvu rada u Odboru za politički sistem i bezbjednost Parlamentarne skupštine OEBS-a kazala je da izabrani parlamentarci iz Crne Gore razmjenjuju iskustva sa brojnim kolegama iz različitih zemalja svijeta, upoznaju različite sisteme na koje kao država možemo da se ugledamo kada govorimo o problemima iz oblasti terorizma.
- Jedna stvar koja je mene prilično zaprepastila jeste koliko su naša djeca ranjiva, čak i kada su u našoj kući. Zabilježeni su slučajevi regrutacije djeteta od samo osam godina. To je ono što samo prolazi mimo nas, zato što ni roditelji nemaju tu previše pristup tom svijetu i načinu na koji se dijete povezuje i potencijalno može da se poveže sa terorističkim grupama. Naravno da se plasira sadržaj koji uvijek izaziva određenu emociju - dodala je ona.
Pejović je ocijenila i da se u velikoj mjeri koristi vještačka inteligencija, te da nam brzina razvoja novih tehnologija zaista govori da mi moramo da uhvatimo korak sa novim trendovima.
<h2>Svaki stav je legitiman, ali moramo imati granicu</h2>
Sagovornica CDT-a je kazala da se svi mi borimo za svoje vrijednosti i za ono u šta neko vjeruje, bar bi tako trebalo da bude.
- Tako da bi možda valjalo i da podsjetimo sebe s vremena na vrijeme da je svaki stav zapravo legitiman, ali da ono što prelazi granicu je šovinizam, govor mržnje... Većina ljudi zna šta je ispravno. Ovdje je problem u onima koji bez sankcija promovišu nešto što nije u redu. Dodatan problem je kada se u političkom životu promoviše nešto što nije u redu, jer političari imaju mnogo više odgovornosti - dodala je ona.
Ocijenila je da se tačno vidi “ko reaguje iz svoje partijske nesvijesti, a ko po zadatku”.
- Čak i u kreiranju narativa žrtve ide se na to da se neko oslabi (politički), jer žena, u politici naročito, ali i u svakom drugom segmentu, nema kredibilitet dok se ne dokaže suprotno, a muškarac ga ima dok se ne dokaže suprotno. U tom kontekstu je govorila i o tome da dolazimo iz kulture gdje su naše babe nosile puške, da nam je feminizam u tradiciji. Neko se izborio za ova prava, neko se izborio za to da meni i tebi danas život bude lakši, na nama je da tu borbu nastavimo - kazala je Pejović.
<h2>Centar za demokratsku tranziciju (CDT)</h2>
Podkast je, kako se navodi, snimljen u okviru projekta “Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” koji podržava ambasada Kraljevine Holandije.

Ekstremizam nije daleka prijetnja, manipulisanje identitetskim pitanjima vodi u polarizaciju

Povodom obilježavanja 50 godina od potpisivanja Helsinškog završnog akta, delegacija Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) učestvovala je na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a, koje je održano od 29. juna do 3. jula 2025. godine u Portu, Portugal, navedeno je u saopštenju Vlade.&nbsp;
Delegaciju su činili šefica Jelena Nedović, članovi Amer Smailović i Jevrosima Pejović, kao i zamjena člana Jevto Eraković.
- Petodnevno zasijedanje bilo je posvećeno ocjeni stanja multilateralizma pola vijeka nakon Helsinškog akta, s posebnim fokusom na situaciju na Bliskom istoku i rat u Ukrajini. U okviru brojnih tematskih debata raspravljalo se i o kritičnoj infrastrukturi i nuklearnoj bezbjednosti, nestašici vode i migracijama, vještačkoj inteligenciji i zloupotrebi tehnologije, radikalizaciji mladih i nasilnom ekstremizmu, energetskoj bezbjednosti, trgovini djecom i seksualnoj eksploataciji, kao i institucionalnoj saradnji unutar OEBS-a - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Na završnoj plenarnoj sjednici, kako se dodaje, izabrano je novo rukovodstvo Parlamentarne skupštine. Za predsjednika je izabran Pere Pons (Španija), a za potpredsjednike Eugenio Zoffili (Italija), Lucie Potuckova (Češka) i Gabor Hajdu (Rumunija) sa trogodišnjim mandatom, te Irene Charalambides (Kipar) sa jednogodišnjim mandatom.
Zasijedanje je zaključeno usvajanjem Deklaracije kojom se ističe trajna važnost Helsinškog završnog akta i potvrđuje posvećenost njegovim temeljnim principima — uključujući poštovanje suverene jednakosti, uzdržavanje od prijetnje ili upotrebe sile, nepovredivost granica, te zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Deklaracija sadrži preporuke nacionalnim vladama, parlamentima i međunarodnoj zajednici u oblastima bezbjednosti, ljudskih prava, ekonomskih i ekoloških pitanja.
- Na marginama zasijedanja, crnogorska delegacija sastala se sa, tada kandidatom, a sada novoizabranim predsjednikom PS OEBS-a Pere Ponsom. Razgovarano je o modalitetima za unapređenje efikasnosti i djelotvornosti rada Parlamentarne skupštine, s posebnim osvrtom na savremene geopolitičke izazove, uticaj na region Zapadnog Balkana i evropsku perspektivu Crne Gore. Sagovornici su istakli važnost jedinstva unutar PS OEBS-a u suočavanju s kompleksnim izazovima savremenog doba - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Crnogorska delegacija učestvovala na godišnjem zasijedanju PS OEBS-a u Portu

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: jevrosima-pejovic