Čik nek Joanikije sad podrži studente u Beogradu ako mu basta, poručio je zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.
- Gazda Vučko odmah disciplinuje, potpuno očekivano, rekao bih i zasluženo. Ovo me podsjetilo kad je svojevremeno Murinjo, zbog nestašluka, disciplinovao Balotelija- napisao je Odžić na društvenoj mreži X.
Odmah mu je, kaže, doveo dodatnu konkurenciju.
- To je zlatno pravilo, i uvijek uspije, što više konkurencije, to bolja poslušnost! Dostojan- naveo je Odžić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odžić: Čik nek Joanikije sad podrži studente u Beogradu ako mu basta, gazda Vučko odmah disciplinuje

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Kaćuša Krsmanović

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikije Mićović je, tokom liturgije u Lijevče Polju, u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska, četničkog komandanta Pavla Đurišića nazvao „velikim junakom nepobjedivog karaktera". Mićović je na, istom događaju gdje je o Đurišiću govorio kao o junaku, zahvalio potpredsjedniku Vlade Crne Gore Budimiru Aleksiću koji je <a href="https://svetigora.com/mitropolit-joanikije-u-lijevce-polju-sve-zrtve-treba-popisati-da-bismo-dosli-do-pokajanja/?scr=lat">prisustvovao</a> liturgiji.&nbsp; Ova dirljiva i bogougodna besjeda inspirisala je našu redakciju, u nekoliko nastavaka da čitaocima približi, ratni put Pavla Đurišića i, na kraju da objasni zašto se ovaj događaj obilježava baš u Lijevče Polju. <h2>I dio: Koalicioni potencijal Pavla Đurišića &nbsp;&nbsp;</h2> Za početak smo smatrali da bi bilo lijepo provjeriti tvrdnju mitropolita o karakteru glavnog junaka, dok ćemo se u drugom dijelu teksta pozabaviti “nepobjedivošću” Đurišića i njegovih jedinica i pokušati malo više približiti i junaštvo kome se govornik tako nadahnuto divi. Pavle Đurišić je zapravo Podgoričanin. U tom gradu je rođen 1908. godine gdje je i završio osnovnu školu i nižu gimnaziju. Nakon toga se seli u Berane za koje će biti vezan čitav njegov životni put. Vojnu akademiju je završio 1930. godine i nakon službovanja u Sarajevu, 1934. se, na sopstveni zahtjev, vraća u Berane. &nbsp;&nbsp; Tek nekoliko mjeseci nakon okupacije i podjele Kraljevine Jugoslavije, njeni narodi i narodnosti podižu seriju ustanaka koji su po karakteru i obimu bili veoma različiti. Specifičnost ustanka u Crnoj Gori je masovnost, jer je u njemu direktno učestvovalo oko osam odsto ukupnog stanovništva. U ovim akcijama bitnu ulogu imao je i kapetan Pavle Đurišić. Nakon kontra-akcije italijanske vojske počele su, kako bi to današnji političari rekli, podjele unutar ustaničkog pokreta.&nbsp; Već od septembra 1941. godine ostvareni su prvi kontakti dijela ustanika, odnosno “oficirskog krila” sa Dražom Mihailovićem, da bi krajem iste godine došlo do susreta sa Đurišićem i pristupanja ovoj organizaciji. O sadržaju ovih razgovora ostala je da svjedoči pisana instrukcija u kojoj su opisani ciljevi ove saradnje: stvaranje Velike Srbije, čišćenje od “narodnih manjina i ne-nacionalnih elemenata i naseljavanje siromašnim nacionalno ispravnim porodicama”, preciziran je “postupak” na “Arnautima, Muslimanima i Ustašama”, i proklamovana mobilizacija “nacionalnog elementa”.&nbsp; Nedugo zatim, već 3. januara 1942. godine, Pavle se sastaje sa predstavnicima italijanske divizije Venezia, u čijoj su nadležnosti bili tadašnji andrijevički, kolašinski i bjelopoljski srez. Od tada počinje vrlo bliska i intenzivna saradnja Pavla Đurišića sa italijanskim okupatorom koja će trajati do samog kraja ove fašističke države. &nbsp; Tako, nekoliko dana kasnije, počinje otvorena oružana borba jedinica Pavla Đurišića sa NOP. Velika ofanziva italijanskih, četničkih i federalističkih snaga protiv NOV u proljeće 1942. bila je uvertira za pripremu političkog sporazuma ovih snaga kojim su uspostavljene prava i obaveze, te preciziran način funkcionisanja ondašnje Crne Gore. Sporazum od 12 tačaka uspostavljan je 24. jula 1942. godine i donio je novosti i na političkom i na vojnom planu. Pored obećanja za “časno i lojalno držanje spram Italijana” i saradnje na “uspostavljanju mira”, uspostavljen je i Crnogorski nacionalni odbor koji se bavio važnim pitanjima vezanim za realizaciju sporazuma. Iz vizure današnjih političkih odjeka ove saradnje, valja napomenuti da se, “od probranih nacionalista”, formiraju tri odreda čiji su komandanti Pavle Đurišić, Bajo Stanišić i Krsto Popović (da, da, Zrnov!). Radi razumijevanja odnosa sa italijanskim okupatorom valja spomenuti i isječak iz Pavlovog govora povodom posjete guverenera Pircija Birolija Kolašinu. U nadahnutom nastupu pred čovjekom čije su jedinice popalile zemlju i pobile i internirale hiljade ljudi na samom on na kraju poentira: “Ekselencijo, za sva dobročinstva koja ste svojom mudrom politikom učinili za srpski narod u Crnoj Gori, uživate njegovu najveću ljubav i poštovanje”. Kako cilj našeg teksta nije pravljenje Đurišićeve biografije već pojašnjenje izjave mitropolita SPC, preskočićemo veliki broj jako važnih događaja, na koje ćemo se vratiti u nastavku našeg teksta, jer želimo nastaviti sa preispitivanjem savezništava koja je naš karakterni junak ostvario u daljem toku karijere.&nbsp; Nakon što je, iz straha od iskrcavanja saveznika na Balkanu i u sklopu pripreme bitke na Sutjesci, njemački okupator bez otpora razoružao četničke formacije, Pavle je interniran u Poljsku. Nekoliko mjeseci kasnije pojavljuje se u Beogradu i, u seriji sastanaka, sklapa nova prijateljstva. Tih dana održava sastanke sa šefom kvislinške uprave u Srbiji, Milanom Nedićem, a onda vođom fasističke organizacije ZBOR Dimitrijem Ljotićem, te u finalu sa njemačkim predstavnicima Nojbaherom i fon Vajksom.&nbsp; Ovi sastanci su imali svoj konkretan ishod pa je Pavle dobio instrukcije za formiranje nove formacije zvane Crnogorski dobrovoljački korpus. Dobio je i čin potpukovnika ali i, prema više istorijskih izvora, Orden gvozdeni krst. Zanimljiva je činjenica da je nešto malo ranije, isti čin dobio i od Draže Mihailovića odnosno kralja Petra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051315054_8ec077f260f39460ace1176ce3d96c5bf8d7f8052e4f6a78f1e029c09a417c82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051315054_8ec077f260f39460ace1176ce3d96c5bf8d7f8052e4f6a78f1e029c09a417c82" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="isjecak iz novina"> </figure>  Po povratku u Crnu Goru, vjerno služi svojim novim prijateljima. Već sredinom 1944. godine zbog Pavlovog nezadovoljstva novom funkcijom, koju mu je namijenio Draža Mihailović, počinju i prvi nesporazumi između, do tada, dva bliska saradnika. Nakon toga, kad su krajem 1944. crnogorski četnici i njihovi njemački saveznici zbog uspjeha NOB morali napustiti Crnu Goru ili kako oni kažu “krenuli u susret saveznicima” dok su ih, gađajući fašiste ti isti saveznici svakodnevno bombardovali, došlo je do razdora u četničkom pokretu. Opcija koju je zastupao Pavle bila je da u Sloveniji treba formirati front svih kvislinga za konačan obračun sa NOB, dok je Draža Mihailović imao drugačije ideje. Kako god, Pavlu su trebala nova savezništva koja bi mu omogućila da sprovede ovu komplikovanu kombinaciju, odnosno dođe do Slovenije. Ko zna kako i ko zna kojim putevima sudbine ali je došlo do sporazuma sa miljenikom i saradnikom ustaškog poglavara, Sekulom Drljevićem. Da, sa istim onim Sekulom kome današnji fanovi Pavla Đurišića pripisuju autorstvo nekim stihovima crnogorske himne, i zbog čega je, kako kažu, ne mogu prihvatiti kao svoju. Uglavnom, Pavle nije imao tih problema pa je sklopljen dogovor koji je Drljevića učinio vrhovnim, a Pavla vojnim komandantom nove formacije koju su nazvali Crnogorska narodna vojska. Tako je jedan uspio ostvariti svoj politički san, a drugi našao formulu da posredno sklopi pakt sa ustaškom tvorevinom NDH čije gostoprimstvo mu je bilo neophodno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051315058_ef452818bcffb816cd80770c2dbf8a423ee6a65096aa907c28a1fb431902b020.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051315058_ef452818bcffb816cd80770c2dbf8a423ee6a65096aa907c28a1fb431902b020" data-rendition-name="original" width="831" height="835" loading="lazy" alt="Crnogorski četnici u Zagrebu"> <figcaption>Crnogorski četnici u Zagrebu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako je ovaj sporazum doživljen u četničkoj Vrhvonoj komandi svjedoči dokument odnosno raspis koji Draža Mihailović 23. marta 1945. šalje potčinjenim komandantima: “Prema dobivenim obavještenjima...Pavle Đurišić izvršio je formalnu izdaju prema narodu, kralju i ovoj komandi... Izvesni delovi trupa Crne Gore i Staroga Rasa sa ustašama poseli položaj oko Karaule i bacaćima tuku drum... Crnogorci će ući u sastav Pavelićevih snaga pod komandom Sekule Drljevića...” Nakon mnogo nadmetanja, podmetanja i nadmudrivanja, te Pavlove ideje da ne poštuje određene rute za kretanje kroz ovu državu, desila se bitka na Lijevče Polju što nas vraća na početak ove priče i nadahnutog govora mitropolita i ode “velikom junaku nepobjedivog karaktera.” Dozvoljavamo razlike u shvatanju i percepciji pojma karakter, ali je prilično teško, pa makar to pokušao i sami mitropolit SPC, prihvatiti osobu koja je imala saradnju sa svim akterima ratne drame u Drugom svjetskom ratu kao karakternu. Sa ustanicima, italijanskim fašistima, njemačkim nacistima i svim njihovim pomagačima. A naročito je teško karakter pripisati osobi koja se predstavljala kao zaštitnik srpskog naroda, a onda napravila pakt sa ustašama koji su svirepo pobili stotine hiljada svih onih koji im se nijesu sviđali, od kojih ubjedljivo najviše tih istih Srba. Da je mitropolit rekao da je Pavle Đurišić jedinstvena ličnost, to bismo aspolutno mogli prihvatiti jer ne znamo za aktera Drugog svjetskog rata koji je aktivno sarađivao sa svim stranama, pa i sa “krvnicima svog naroda” Ali kako pjesnik reče “kažu ukus je karakter, a karakter sudbina”. Za kraj prvog dijela ove priče dugujemo epilog. Pakt Drljević - Đurišić je zaista bio sudbonosan za obojicu. Prvi je, nakon Lijevča Polja, u proljeće 1945, sa svojih otprilike 150 saradnika završio u Jasenovcu, a njegova vojska je opet priznala Drljevića za komandanta i stigla do Slovenije. Drugog su, nešto kasnije, sustigli oni koji mu nijesu mogli oprostiti Pavlovu smrt i poslali ga na neki bolji svijet. Ovaj tekst je napisan na osnovu više istorijskih izvora, odnosno dokumenata koja su objavljena u knjigama: Nikola Milovanović, “Kontrarevolucionarni pokret Draže Mihailovića, prvi dio”, Beograd 1984. Nikola Milovanović, “Kontrarevolucionarni pokret Draže Mihailovića, drugi dio”, Beograd 1984. Radoje Pajović, “Pavle Đurišić”, Podgorica 2005. Vlado Marković, Radoje Pajović, “Saradnja četnika sa okupatorom u Crnoj Gori”, Cetinje 1996.&nbsp; Branislav Kovačević, “Stradanje crnogorskih četnika”, Podgorica 2005. Dokumenti o izdajstvu Draže Mihailovića, knjiga I, Beograd 1945. I drugim relavantnim izborima

Je li Pavle Đurišić junak nepobjedivog karaktera?

Crkva Srbije je krenula u jednu veliku reviziju istorije i rehabilitacije zločina iz Drugog svjetskog rata - ocijenila je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, novinarka Tanja Šuković.
Ofanziva je, prema njenim riječima, žestoko krenula i iskreno se nada da svi koji veličaju zločince ne predstavljaju srpski narod, te da su to pojedinci koji imaju neprihvatljive ideje.
Smatra da u ime srpskog naroda sveštenik Ognjen Femić nema pravo da govori, jer srpski narod je veliki narod velikih književnika, slikara, umjetnika, filozofa, koji ne bi bili saglasni sa njegovom izjavi da su "svi Srbi Pavle Đurišić".
- To je najobičnija bedastoća. On može da govori u svoje ime, u ime, možda, klera i to je to - rekla je Šuković.
U Srbiji je, podsjeća, 2014. godine usvojen Zakon o pravima boraca po kome su izjednačena boračka prava partizana i četnika i to, smatra, nije donijelo ništa dobro Srbiji.
- Ono što se zapravo desilo jeste da je došlo do neviđene revizije istorije u toj zemlji, desilo se to da su se rehabilitovali zločinci iz Drugog svjetskog rata i zločini, i desilo se to što je meni bilo šokantno, ja sam to tek skoro saznala da tim zakonom su rehabilitovani i pripadnici Prinz Eugen divizije, njih je možda oko 300, riječ je o foks dojčerima koji su iz Vojvodine. Svi znamo kakve zločine, kakve surove stvari su oni radili. Ja bih podsjetila pošto je crkva Srbije dala sebi za pravo da o pokolju u Velici ona bude ta institucija koja će da organizuje ta podsjećanja i obilježavanja na taj strašan zločin, samo bih podsjetila da su taj zločin napravili upravo pripadnici Princ Eugen divizije. U okviru te divizije bili su i muslimanska milicija, bili su vulentari, bili su balisti, svi oni su bili dio jedne dobro organizovane nacističke formacije. Voljela bih da mi objasne kako bi to izgledalo da se rehabilituju oni koji su napravili taj zločin u Velici, kako bi to izgledalo - istakla je Šuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm4V4EDk4CFQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šuković: Crkva Srbije je krenula u jednu veliku reviziju istorije i rehabilitacije zločina iz Drugog svjetskog rata

Za izvlačenje iz istorije jedne od najkontroverznijih ličnosti niti je vrijeme niti mjesto da se takvo što čini u savremenoj, modernoj i demokratskoj Crnoj Gori, koja bi morala biti spremna da činjenicama pogleda u oči i nikad više ne dozvoli da se u ime ideologija čine zločini koji svakako nijesu zaboravljeni, odgovoreno je Pobjedi iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda povodom izjave mitropolita SPC Joanikija da je četnički komandant Pavle Đurišić bio junak nepobjedivog karaktera.
Zaštitnik smatra da je jačanje društvene kohezije jedini obrazac za napredovanje društva, a to podrazumijeva da se svako mora osjećati jednako spokojan i ohrabren da učestvuje u takvim procesima.
- Zbog svega toga, obraćanje mitropolita crnogorsko-primorskog gospodina Joanikija ne može biti stavljeno u kontekst svakodnevnih podjela, incidenata i trvenja u društvu. Ono nosi mnogo veću težinu, naročito ako se ima u vidu društveni status i povjerenje koje ova vjerska organizacija nesumnjivo ima u crnogorskom društvu. Osim toga, Mitropolija ima veću obavezu da bude tačka spajanja - ne samo jedne, već svih konfesija i naroda koji žive u Crnoj Gori – rečeno je Pobjedi iz institucije ombudsmana.
Ističu da izjava data na ovaj način ne doprinosi jačanju duha zajedništva i vraćanju međusobnog povjerenja među narodima i religijama i neće donijeti dobro Crnoj Gori.
- Svakako da će mnogi posegnuti za slobodom izražavanja, kao jednim od načela kojim se rukovode slobodne države, naročito kada se to tiče vjerskih velikodostojnika i tu Zaštitnik nema nikakav problem da konstatuje da je to tačno, ali da i ona ima svoje granice – kazali su iz ove institucije.
Ističu da se nijedan zločin, a posebno oni počinjeni na organizovan i sistematski način, ne mogu pravdati, niti počinioci slaviti, jer se samim tim dovodi u pitanje - ne samo naša slavna prošlost, već sasvim sigurno i naša budućnost.
- Povjerenje u institucije mora biti praćeno i odgovornošću za izgovorenu riječ i simboliku koju takva riječ ima, koliko god bilo sljedbenika i onih koji pripadaju jednoj ili drugoj vjerskoj organizaciji. Izvjesno da je simbolika izgovorenih riječi u ovom slučaju daleko od uzvišenog cilja, koji bi morala imati vjera, vjerske organizacije i njihovi poglavari – navodi se u odgovorima ombudsmana.
Naglasili su da se nadaju završetku prakse da se sa prošlošću, pa i retorički, obračunavamo za ovovremene sukobe i ono što bi nam buduće vrijeme moglo donijeti, u nadi da će se svi društveni akteri, prvenstveno vjerske organizacije prilagoditi zajedničkom cilju, a to je jačanje društvene kohezije, poštovanje različitosti i opšti napredak Crne Gore i svih ljudi koji u njoj žive i djeluju, bez straha i nedoumica koliko smo kao društveni činioci iskreni u namjeri da do napretka uopšte dođe.
- Na ovaj način to se sigurno neće desiti. Naprotiv, ova izjava izazvala je nastavak komentara, kolumni i tekstova kakav je i tekst sveštenika Femića, kojim se pokušavamo unifikovati i izjednačiti („Svi smo mi Pavle Đurišić“) sa ličnošću i ideologijom koja duboko konfrontira stavove javnosti. Nastavak takvih narativa dodatno podstiče i širi atmosferu koja dijeli, pa se potvrdilo po ko zna koji put da teme povezane sa teškim stradanjima i podjelama iz prošlosti, mogu imati ozbiljne posljedice po savremeni društveni dijalog i suživot – odgovoreno je Pobjedi iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Na izjavu mitropolita Joanikija od nedjelje, državni vrh Crne Gore nije reagovao. Premijer Milojko Spajić je tek prekjuče, na otvaranju vrtića u Baru, novinarima odgovorio da „sve izjave koje imaju potencijal da pojačaju već izražene podjele u Crnoj Gori apsolutno ne podržavamo i mislimo da im nije mjesto u modernoj Crnoj Gori“, te da je Crna Gora sekularna država i da se zalaže za odvojenost crkve i politike, crkve i istorije, religije i istorije.
Predsjednik države Jakov Milatović nije komentarisao ni osudio navode crkvenog velikodostojnika niti su to uradila ministarstva kulture, ljudskih prava, a očekivano reakcija nije došla ni od predsjednika Skupštine Andrije Mandića koji nosi titulu četničkog vojvode.
Na navode mitropolita je reagovao civilni sektor. Oglasio se i Gojko Perović, sveštenik SPC, koji je krivicu svalio na medije, izjavom da prenose i naglašavaju problematične i dvosmislene stvari, a one lijepe zaobilaze. Kao adut da SPC ne radi na podjelama, izdvojio je činjenicu da će tokom Markovdanske litije, između ostalog, obići porodicu pokojnog Halida Đečevića, po višedecenijskoj praksi ustanovljenoj krajem prošlog vijeka.
Učestala glorifikacija presuđenih i dokazanih ratnih zločinaca ne izaziva reakcije nadležnih institucija, iako crnogorsko zakonodavstvo, odnosno Krivični zakonik eksplicitno zabranjuje svaku vrstu diskriminacije, izazivanja vjerske i nacionalne mržnje.
Više državno tužilaštvo je prije tri dana u odgovorima Pobjedi navelo da u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena.
VDT još ne pokazuje znake spremnosti da se uhvati ukoštac sa crkvenim velikodostojnicima iako Krivični zakonik daje tu mogućnost.
Naime, u članu 370, stav dva piše da će se kazniti i onaj ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda.

Ombudsman povodom glorifikacije Pavla Đurišića: Izjave Joanikija ne donose dobro Crnoj Gori

Iz Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije (BANA) oglasili su se povodom posljednje izjave mitropolita Joanikija, koji je kazao kako je Pavle Đurišić bio "veliki junak" i poručili da je Joanikijeva izjava "necivilizovana i bezdušna, bez djelića pijeteta prema nevinim civilnim žrtvama u više gradova Sandžaka".
- Takva izjava je poraz, za kompletno društvo u Crnoj Gori- navode oni.
Kako dodaju, umjesto da mladima primjere zločinaca poput Đurišića navedu kao ilustraciju planetarne nečovječnosti koja je za osudu, Joanikije zapravo "otkriva kolika je sprega između Srpske pravoslavne crkve i sveštenstva s jedne i četnička – ratnih zločinaca s druge strane, koje su upravo regrutovali sa crkvenih oltara".
- Nažalost sa nedoličnim izjavama ne skrivaju ljubav prema zločincima i saradnju četnicima pa iako se dobro zna njihova saradnja sa nacistima, fašistima i ustašama, uključujući i masovna pogubljenja civila širom Balkana- ističu oni.
Dodaju kako je veličanje zločinaca "hod po kostima i krvlju nevine djece i žena koje su zbog imena ubijani i iza sebe ostavili četnici, ustaše, nacisti i fašisti".
- Porazno je da vladajuće političke državne strukture u Crnoj Gori podržavaju ovakvu vrstu skupova na kojima se otvoreno širi mržnja prema građanima nesrpske nacionalosti, a posebno prema pripadnicima islama. Pozivamo javnost u Crnoj Gori i regionu, NVO, vjerske zajednice, kulturne instititucije i političke faktore da osude izjave mitropolita Joanikija i nedopuste da govor mržnje nadvlada prostorom kojim je dosta nevine krvi proliveno- dodaju iz ove asocijacije.
BANA traži od tužilaštva da se pozabave slučajem i da "spriječe radikalne horde i ekstremiste koji čak pod crkvenom mantijom šire islamofobiju, huškaju na krvoproliće, veličaju zločinace i zločine".

BANA: Joanikijeva izjava necivilizovana i bezdušna, poraz za kompletno društvo u Crnoj Gori

Šefovi države, Skupštine i Vlade Jakov Milatović, Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) i Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) još ćute o izjavi mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da je četnički vojvoda i ratni zločinac Pavle Đurišić bio "veliki junak nepobjedivog karaktera".
Oni juče nisu odgovorili na pitanja Vijesti kako gledaju na poruke poglavara Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) Srpske pravoslavne crkve (SPC), te da li ih smatraju istorijskim revizionizmom i osuđuju.
Milatović, Mandić i Spajić važe za političare bliske SPC-u.
Joanikije je u subotu, 3. maja, služio liturgiju u crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Lijevče polju, u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), gdje je kazao da se Đurišićevo junaštvo u bici u tom mjestu "može porediti s junaštvom Pavla Orlovića", te da je, "napadnut od udruženih neprijateljskih snaga", tu "doživio privremeni poraz".
- Izgubio je dobar dio vojske, najveći i najljepši junaci koji se mogu uporediti s Milošem Obilićem, Kosančić Ivanom, Toplicom Milanom, baš ovdje, u mjestu koje se zove Razboj, a krvavo razbojište naše traje vjekovima, od Kosova polja krvavoga... - saopštio je on.
Iz većine vladajućih partija bliskih SPC-u, Pokreta Evropa sad (PES), Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, nijesu Vijestima odgovorili kako tumače Joanikijevu izjavu, da li je osuđuju i smatraju revizionizmom.
Predsjednica Asocijacije žena PES-a Jovana Dragović izjavila je juče u emisiji "Boje jutra" na Televiziji Vijesti da "podjele na partizane i četnike nakon 80 godina mogu odgovarati samo onima koji su 30 godina vladali na tim podjelama".
Iz Demokrata je Vijestima rečeno da oni ne komentarišu stavove vjerskih zajednica, dodajući da to nisu radili ni ranije. Poručili su da je to pitanje autonomije MCP, te da oni "duboko poštuju princip odvojenosti vjerskih i državnih struktura".
- Kao politički subjekt nijesmo nikad pozitivno govorili o bilo kom pojedincu s različitih vremenskih distanci, ideoloških, vjerskih, političkih, nacionalnih strana, kom se pripisuje bilo koji zločin. Crnoj Gori ne treba hijerarhija ni žrtava, ni krivaca. Treba joj istina, izrečena jednim aršinom, za sve - kazali su iz te partije.
Iz Socijalističke narodne partije (SNP) listu su rekli da ne žele da komentarišu Joanikijevu izjavu.
Najjača opoziciona stranka, Demokratska partija socijalista, osudila je Joanikijevo veličanje Đurišića, navodeći da je to "uvreda žrtvama fašizma" i nastavak pokušaja prekrajanja istorije.
Na sličnom fonu bila je i poruka Građanskog pokreta URA, dok je poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić saopštila da je ideologija koja pokušava da od "zlikovaca napravi uzore i junake siromašna, beskrupulozna, nemoralna i osuđena na propast".
Predsjednik Socijaldemokratske partije Ivan Vujović poručio je da je "najveći promoter zločinačke ideologije etničkog čišćenja, uz Dražu", za Joanikija heroj, a iz Stranke evropskog progresa nekadašnjeg premijera Duška Markovića su istakli da je slavljenje Đurišića "direktan napad na ustavni poredak".

Državni vrh nijem na veličanje četničkog vojvode i ratnog zločinca

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije boravi u bh. entitetu Republika Srpska gdje ga je ugostio predsjednik RS Milorad Dodik. Sudeći po objavi Dodika na mreži X, jedna od glavnih tema njihovog razgovora bila je uloga SPC u očuvanju srpskog identiteta.
- Republika Srpska i Srpska pravoslavna crkva imaju odličan odnos zasnovan na poštovanju i uvažavanju, a tako će ostati i u budućnosti. Srpska pravoslavna crkva, kao centar okupljanja i sabornosti, ima veoma značajnu ulogu u očuvanju srpskog nacionalnog identiteta -poručio je Dodik.
Dodao je da su on i Joanikije razgovarali su o obilježavanju 80 godina od srpskog stradanja u Lijevče polju te o važnosti i potrebi upoznavanja novih generacija s istorijskim činjenicama.
- Srpska pravoslavna crkva, kao centar okupljanja i sabornosti, ima veoma značajnu ulogu u očuvanju srpskog nacionalnog identiteta - istakao je Dodik.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiloradDodik%2Fstatus%2F1918263498926375092%2Fphoto%2F4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Joanikije i Dodik o SPC i očuvanju srpskog identiteta

Osuda predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića izjave svještenika Crkve Srbije Mijajla Backovića, koji je nedavno poručio kako su Hrvati u Boki „projekat kroatizacije“, je fingirana, kako bi se, tvrde izvori Portala ETV bliski tivatskim vlastima, „približio Pokretu Evropa sad i sačuvao njihovu podršku“. Backović je, prema njihovim riječima, sa za Hrvate uznemirujućom i ponižavajućom porukom, pokušao da, „pred hercegnovske izbore homogenizuje prosrpsko biračko tijelo, ali i srpske strukture u tivatskoj opštini“.&nbsp; - Komnenović je u dogovoru sa Backovićem osudio tu izjavu, jer mu je dobrodošla da potvrdi svoju navodnu građansku orjentaciju, kako bi i na taj način pokušao da očuva vlast i nestabilnu većinu u tivatskom parlamentu. Na taj način se i dodatno približio lokalnom Pokretu Evropa sad – kažu naši sagovornici.&nbsp; Da osudi Backovićevu izjavu Komnenović je, tvrde oni, dobio i blagoslov poglavara Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikija Mićovića. - On je sa Joanikijem veoma blizak i često se sastaju – kažu oni. Komnenovićeva osuda Backovićeve izjave uslijedila je ubrzo nakon reakcije poslanika Pokreta Evropa sad Tonćija Janovića, koji ga je javno pozvao „da pod hitno osudi ovakve poruke i da se u ime građana Tivta ogradi od izjave sveštenika Backovića, kako bi se očuvao multietnički sklad i suživot, po kojem se Tivat izdvaja i prepoznaje“. Janović je poručio i da „reagovanjem na ovakve neistine, Komnenović mora da pokaže da je predsjednik svih građana naše Opštine“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408060456_02e20ed330700d04ac96cd10d16794b8132e16d982956209c71a8b9d7a21b4b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408060456_02e20ed330700d04ac96cd10d16794b8132e16d982956209c71a8b9d7a21b4b7" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKE IDEJE: Mijajlo Backović (u uniformi) i Željko Komnenović prošle godine sa ambasadorom Ruske Federacije Vladislavom Maslenikovim"> <figcaption>ZAJEDNIČKE IDEJE: Mijajlo Backović (u uniformi) i Željko Komnenović prošle godine sa ambasadorom Ruske Federacije Vladislavom Maslenikovim(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Komnenović je poslije sat saopštio kako „izjave poput ove koju je dao tivatski paroh Mijajlo Backović... nijesu dobre za Tivat, nijesu dobre za imidž našeg grada, a nisu dobre ni za sve Tivćane, pripadnike različitih vjeroispovijesti“. Istakao je da iz tog razloga osuđuje ovu i sve druge slične izjave, ma sa koje strane dolazile, a koje su se u Tivtu izgovarale zadnjih mjeseci i godina. - One predstavljaju lični stav sveštenika Backovića, a nikako zvaničan stav lokalne vlasti – saopštio je Komnenović, nakon poziva Janovića iz PES-a. U Tivtu se sve češće čuju glasine da je lokalna vlast u krizi, pa se tako predsjednik SO Miljan Marković (Nova srpska demokratija) javno pravdao kako jučerašnje, drugo odgađanje sjednice lokalnog parlamenta nije rezultat nikakve političke krize u vladajućoj koaliciji.&nbsp; Stvari ne stoje dobro ni kod nekadašnjih konstituenata Demokratskog fronta – Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokratske narodne partije Milana Kneževića. - DNP je u Tivtu otvorio svoju stranačku prostoriju i više ne djeluje zajedno sa NSD, dok Komnenović i dalje ispoljava animozitet prema čelnicima NSD u tivatskom parlamentu, a naročito prema predsjedniku SO Tivat – kažu naši izvori.

Joanikije blagoslovio Komnenovića da osudi izjavu popa Backovića

Radomir Nikčević, pop eparhije crnogorsko-primorske Crkve Srbije (SPC) sa boravištem u Herceg-Novom, penzionisan je. To je objavio danas Jovan aka Joanikije Mićović u hramu Vaznesenja Gospodnjeg u Toploj (na slici).
„Mnogo je njegovih zasluga”, reče Mićović za Nikčevića — a 2021. upravo on ga je smijenio s dužnosti arhijerejskoga namjesnika Herceg-Novoga.
„Rukopoložen 1990. u vrlo teškim vremenima”, nastavio Mićović o Nikčeviću, „on je jedan od prvih sveštenika koji su najavljivali obnovu našeg sveštenstva i naše duhovnosti. Osnovao sa mitropolitom Amfilohijem reviju ‘Svetigora’. Učestvovao u osnivanju Radija ‘Svetigora’”.
Predśednik svetosavske opštine topaljsko-hercegnovske Zoran Lazarević na istome skupu danas reče da je „godine 2000. Radomir Nikčević počeo odbranu Vlaške crkve na Cetinju” i da je Nikčević „blagoslovio i posljednjeg srpskog vojnika na Kosovu i Metohiji Miloša Ćirkovića, kad je Vojska Jugoslavije napuštila Kosovo ’99. godine”.
Štoviše, Lazarević dodade:
„Otac Radomir rekao je mitropolitu Amfilohiju da, eto, ‘NIJE USPIO DA POGINE na Kosovu i Metohiji’ — na šta je Amfilohije odgovorio: NE GINE BAŠ SVAKO NA KOSOVU”?!...
Sprda li se ovaj Lazarević tj. Amfilohije sa Nikčevićem?
Ironijom junačke sudbine Radomira aka Raša Nikčevića, jer mu pogibija na Kosovu nije išla od ruke, a otud ispratio zadnjeg srpskog vojnika, on je u nasilnom ustoličenju Mićovića 5. septembra 2021. u Cetinjskome manastiru pod zaštitom policije s dugim cijevima predvodio svetosavski hor - od svih hitova baš sa „Kad se vojska na Kosovo vrati”…
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMzc1y9ZuR2g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
A prema transkriptima skaj prepiske, nedavno objavljenim, pop Radimir-Rašo Nikčević na vezi je s tajkunom umiješanim u kriminalni promet cigareta, sada optuženim i u bjekstvu Aleksandrom Mrkićem.
U septembru 2020. godine Mrkić je pisao jednom od policijskih šefova u Baru:
- „Pop RAŠO i ja idemo kod ajvana Dake”. Ili: - „Idem ja śutra kod popova, u HN kod kuma popa RADOMIRA, da mu kažem da Luku otvori za posao”.
Portal „Libertas”, uvidom u optužnicu protiv Mrkića i njegove kriminalne grupe, tvrdi da je moguće da je i NIKČEVIĆ KORISTIO KRIPTOVANI TELEFON, jer:
- iz komunikacije između korisnika pinova 92673B i C16GLL proizilazi da je lice koje je na kriptovanoj aplikaciji SKY ECC koristilo pin 92673B dana 13. septembra 2020. godine korisniku pin C16GLL poslalo poruku sljedeće sadržine: - „Ja sam sa RADOMIROM sinoć CRKVENIM VOZILOM došao u Srbiju”;
- &nbsp;iz komunikacije između korisnika pinova 92673B i AF8E4C proizilazi da je lice koje je na kriptovanoj aplikaciji SKY ECC koristilo pin 92673B dana 24. septembra 2020. godine korisniku pin AF8E4C poslalo poruke: - „Da me danas samo prevezeš preko granice” i „Dalje nastavljam sa Snežanom”.
Prema dopisu Uprave policije Sektora za borbu protiv kriminala - Specijalnog policijskog odjeljenja 51/8 br. 077/24-36-39 od 18. januara 2024. godine, proizilazi:
- da je dana 12. septembra 2020. okrivljeni Mrkić, kao putnik u vozilu, izašao iz Crne Gore na graničnom prijelazu Ranče, a da je vozilom u kojem se nalazio upravljalo lice RADOMIR NIKČEVIĆ;
- da je dana 24. septembra 2020. godine u 12:48:49 sati okrivljeni Mrkić evidentiran na izlazu iz Crne Gore na graničnom prijelazu Dobrakovo, a supruga okrivljenog Mrkić Aleksandra - Snežana Mrkić u 12:47:47 sati na istom graničnom prijelazu.
„U optužnici nema podataka DA LI JE TUŽILAŠTVO PROVJERAVALO NIKČEVIĆA i da li je utvrđivalo razlog zbog kojeg je Mrkić ‘crkvenim vozilom’ prelazio granicu i da li su na graničnome prijelazu kontrolisali ‘crkveno vozilo’ i vozača popa Nikčevića i optuženog kriminalca Aleksandra Mrkića koji je, sudeći prema transkriptima sa skaj aplikacije i na osnovu optužnice koja je podnijeta protiv njega, pośedovao oružje i velike količine novca u kešu” — objavio portal „Libertas”.
Jesenas, prije nego su transkripti pojavili u javnosti, Nikčević na suđenju protiv Mrkićeve kriminalne grupe u Višem sudu u Podgorici — prati ročište iz publike.
„Nijesam Mrkića prevozio preko granice”, tvrdio je Nikčević kasnije za medije. „Nijesam kadrirao jer nijesam ni bio u poziciji da kadriram”.
„Sa porodicom Mrkić nemam ni poslovne, ni druge veze, osim rodbinske i kumovske”, reče Nikčević.
Godine 2015. britanski biznismen Dragomir-Dejvid Devedlaka i njegov švedski partner Torsten Junger tužili pred sudom u Beogradu eparhiju crnogorsko-primorsku da im nije vrnula POZAJMICU od 200.000 EURA, dok su iz eparhije tumačili da su ova dvojica „uplatili DONACIJU u navedenom iznosu - na čemu im je Mitropolija blagodarna”.
Devedlaka i Junger saopštili da su 2005. sa eparhijom, na čijem je čelu u to vrijeme Amfilohije, zaključili poslovni ugovor o partnerstvu u oblastima: - turizma, poljoprivrede, opštem ugovaranju poslova, bankarstvu i osiguranju.
Prije toga, Devedlaka, Srbin porijeklom iz Sarajeva, i RADOMIR NIKČEVIĆ su se u Beogradu nekoliko puta sreli. Nakon čega je i sačinjen ugovor o partnerstvu. Preko firmi „Caravel International Ltd” i „SEB Luxembourg” uplaćeno je 200.000 eura kod „National Bank of Greece-Beograd Branch”, a U KORIST RAČUNA: — RADOMIR NIKČEVIĆ - Svetigora Mitropolija crnogorsko-primorska…
Dok nije regrutovan za sveštenika, Nikčević, rođen 1960, imao je karijeru drvośeče u Šumsko-industrijskom kombinatu „Javorak” iz Nikšića.
Nakon što je vlasnik štamparije u Nikšiću „Kole”, nekada u državne, postala eparhija crnogorsko-primorska, radnici su godinama štrajkovali, tvrdeći da im izvršni direktor štamparije Radomir Nikčević nije isplaćivao zarade. Protiv Nikčevića su pokrenta dva sudska postupka.
Nikčević je 2011. pred novinarima spalio optužnicu ispred zgrade Osnovnoga suda u Nikšiću u postupku koje je protiv njega pokrenulo Državno tužilaštvo zbog zloupotrebe službenoga položaja: - da je kao direktor Informativno-izdavačke kuće Mitropolije crnogorsko-primorske, nepravilnim obračunom zarada oštetio državu i pravna lica za oko 95.000 EURA...

Nikčević penzionisan - nije uspio da pogine na Kosovu i Metohiji

Još 107 kamiona sa humanitarnom pomoći stiglo je u Pojas Gaze, saopštile su izraelske vlasti u petak, 23. maja.
Kamioni sa brašnom, hranom, medicinskom opremom i ljekovima ušli su u zatvoreni pojas u četvrtak, saopštila je izraelska uprava za palestinske poslove, COGAT.
U ponedjeljak, 19. maja je Izrael ukinuo blokadu isporuka pomoći Pojasu Gaze. Prije toga, nije dozvoljavao nikakve isporuke od početka marta, optužujući palestinsku islamističku grupu Hamas, koji su SAD i EU proglasile terorističkom organizacijom, da preprodaje zalihe kako bi finansirala svoje borce i oružje.
Ujedinjene nacije i humanitarne organizacije upozoravaju na glad u Gazi. Humanitarni radnici kažu da količine koje su stigle u Gazu ove nedjelje nisu ni blizu dovoljne da ublaže patnju stanovništva.
Takođe su opisali poteškoće u distribuciji pomoći.&nbsp;
- Značajni izazovi u utovaru i otpremi robe i dalje postoje zbog nesigurnosti, rizika od pljačke, kašnjenja u koordinaciji odobrenja i neprikladnih ruta koje obezbjeđuju izraelske snage, a koje nisu održive za kretanje tereta - saopštila je Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
UN kažu da 500 kamiona dnevno mora da uđe kako bi se prehranilo oko dva miliona ljudi u Gazi.

Više pomoći stiže u Gazu, UN upozorava na probleme u distribuciji

Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je na Generalnoj skupštini mreže tužilaca država članica Evropske unije (NADAL mreža) dobilo jednoglasnu podršku za pridruženo članstvo u ovoj mreži.
To će, kako je saopšteno iz VDT-a, doprinijeti unapređenju međunarodne saradnje, kao i usklađivanju tužilačke prakse sa standardima zemalja članica Evropske unije.
Tokom obraćanja na Generalnoj skupštini, koja se održava u Budimpešti, vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da članstvo u NADAL mreži za Tužilaštvo Crne Gore predstavlja ključni korak u daljem jačanju vladavine prava i međunarodne saradnje.
- Članstvo u evropskoj mreži tužilaca predstavlja ne samo priznanje Državnom tužilaštvu Crne Gore za dosadašnji rad, već i snažan podsticaj za nastavak reformi u pravcu pune usklađenosti sa pravnim tekovinama Evropske unije – naglasio je Marković i poručio da će Vrhovno državno tužilaštvo biti pouzdan i proaktivan partner posvećen zajedničkim vrijednostima na kojima NADAL počiva.
Prema riječima VDT-a, saradnja u okviru NADAL mreže omogućava ne samo stručno usavršavanje i razmjenu znanja, već i izgradnju povjerenja među institucijama, harmonizaciju praksi i jačanje otpornosti pravosudnog sistema na izazove savremenog kriminala.
- U tom kontekstu, članstvo u NADAL mreži ne posmatramo kao formalnu poziciju, već kao priliku za istinsku razmjenu iskustava, stručnu saradnju i učešće u zajedničkom oblikovanju evropskih tužilačkih praksi – istakao je VDT Marković.
Generalnoj skupštini mreže tužilaca država članica Evropske unije prisustvuje i zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić.

Marković: Članstvo u NADAL mreži ključni korak u daljem jačanju vladavine prava i međunarodne saradnje

Prva trka ovogodišnjeg Šampionata Crne Gore na brdskim stazama “Podgorica - Kuči 2025” održaće se za vikend, sa startom u Doljanima i ciljem na skretanju prema Fundini. Staza je široka šest metara, a s obzirom da je dugačka 3.900 metara voziće se dvije trke.
Organizator AMK “Monterejsing” je uložio velike napore da što bolje pripremi stazu kako bi trkači mogli da voze u bezbjednim i kvalitetnim uslovima - popravljene su oštećene bankine, na nekim mjestima postavljene su nove, kao i zaštitne gume na rizičnim mjestima...
- Organizacija ove trke zahtijevala je višednevne pripreme i ozbiljan angažman cijelog tima, tako da smo u proteklim danima uložili ogroman trud kako bismo pripremili stazu i doveli je na najviši mogući nivo. Posebnu pažnju posvetili smo bezbjednosti učesnika i publike – postavljene su nove bankine, ugradili smo zaštitne gume na kritičnim i rizičnim tačkama, a cijela trasa je detaljno pregledana i dodatno osigurana. Zahvaljujemo se svima koji su nam pomogli, a posebno firmi “Nivel Đurović”, koja nam je obezbijedila bankine, kao i bivšem automobilisti Bracu Vulanoviću na ustupljenoj mašini za njihovo postavljanje. Teren je bio veoma zahtjevan, ali vjerujemo da će takmičarima pružiti pravi adrenalinski izazov i da nas u nedjelju očekuje uzbudljiv i siguran trkački dan. Pozivamo publiku da dođe u što većem broju i podrži vozače i uživa u ovom sportskom spektaklu - rekao je Željko Ivanović.
Za trku su prijavljena ukupno 53 vozača iz 12 crnogorskih klubova: AMSK Kotor, AMSK Crmica (Podgorica), AMK Monte Racing (Podgorica), AMK Podgorica Racing team (Podgorica), AMSK Podi (Herceg Novi), AMK Sutorman (Bar), AMKK Aćimić Racing (Podgorica), AMSK Racing team Mugoša (Podgorica), AMSK Nilović Racing (Nikšić), AMSK Gorštak (Kolašin), AMSK Herceg Novi i AMKK Lovćen Racing team (Cetinje).
Od crnogorskih klubova članova Auto i karting saveza Crne Gore na prvoj trci ovogodišnjeg šampionata na brdskim stazama svoje predstavnike neće imati tri kluba: AMSK Vlahović (Bar), AMSK AP Sport (Pljevlja) i AMSK Stojković (Nikšić).
PROGRAM:
PETAK: 23.05.2025.&nbsp;
16:00-19:00 - Tehnički prijem i verifikacija
19:30 Prva sjednica Žirija
SUBOTA: 24.05.2025.&nbsp;
09:00-10:00 Vanredni tehnički prijem
10:15 Zatvaranje staze za saobraćaj
10:30 Brifing za vozače (zatvoreni box)
10:45 Sjednica žirija
11:00 Prvi trening (vožnja)
60 min posle prve trening vožnje - Drugi trening (vožnja)
Druga sjednica Žirija
NEDJELJA: 25.05.2025.
11:00 Zatvaranje staze za saobraćaj
11:10 Brifing za vozače
11:20 Dolazak vozača na start
11:30 Svečano otvaranje
12:00 Start prve vožnje
60 min posle prve vožnje - Start druge vožnje
30 minuta posle završetka trke Sjednica žirija

"Majstori volana i brzina" kreću iz Kuča

Tokom 21. i 22. maja na crnogorskim putevima evidentirano je 35 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri lica zadobila teške, a 17 lake tjelesne povrede.
U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 122 prekršajne prijave, izdali 990 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli četiri para registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Uhapšeno je 60 vozača, od čega 30 zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja, dok su 22 vozača uhapšena zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, osam vozača je uhapšeno zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Od ukupnog broja, devet vozača je uhapšeno u Podgorici, po sedam u Baru i Ulcinju, a po šest na Cetinju i u Nikšiću.
- Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju - poručeno je iz UP.

Tokom prazničnih dana uhapšeno 60 vozača, pola zbog alkohola

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: joanikije