Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija. Iz Kabineta predsjednika Crne Gore su kazali da su Milatović i mitropolit MCP imali sadržaj i srdačan razgovor, ali je saopštenje za javnost prilično šturo i ne sadrži konkretne detalje sa sastanka. Naveli su da je Milatović iskazao uvažavanje prema istorijskoj ulozi Mitropolije crnogorsko-primorske i arhijerejskoj službi mitropolita Joanikija. - Predsjednik je podsjetio da u ovom periodu godine tri najbrojnije vjerske zajednice u Crnoj Gori obilježavaju velike vjerske praznike i, u tom smislu, zahvalio se mitropolitu na doprinosu koji daje njegovanju međuvjerskog sklada u Crnoj Gori - navedeno je u saopštenju. Dodaje se da je mitropolit Joanikije iskazao zadovoljstvo zbog današnjeg sastanka i upoznao predsjednika Milatovića sa najvažnijim aktivnostima Mitropolije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250312130324_37027a96a9b84fedfa0638b16c255ff94e37ce2124703a631a9d5407a3acd160.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250312130324_37027a96a9b84fedfa0638b16c255ff94e37ce2124703a631a9d5407a3acd160" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Joanikije i Milatović"> <figcaption>Joanikije i Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Milatović i Joanikije ukazali su na izuzetnu važnu duhovnu misiju Mitropolije crnogorsko-primorske, ali i Eparhije budimljansko-nikšićke, Eparhije zahumsko-hercegovačke i Eparhije mileševske, posebno u kontekstu ostvarivanja Ustavom utvrđene slobode vjeroispovjesti pravoslavnih vjernika u našoj zemlji - naglašeno je u saopštenju. Takođe, sagovornici su konstatovali da odnose države i svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori treba dodatno unaprjeđivati, u duhu međusobnog poštovanja i razumijevanja. Prema fotografijama iz Kabineta predsjednika, sagovornici su jedan drugom uručili poklone, ali nije navedeno o čemu je riječ.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović se sastao sa Joanikijem: Sadržajan razgovor bez detalja

Potpredsjednik Vlade iz redova Demokratske Momo Koprivica stao je u odbranu mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija koji je na meti napada dijela javnosti jer je, sa još pet episkopa SPC, javno podržao studente u Srbiji.
- Napadi na mitropolita Joanikija zbog zaštite dostojanstva studenata, nisu napadi samo na njega, već na dostojanstvo i vrijednosti koje on predstavlja. I ovdje nisu u pitanju studenti, ovdje je na sceni pokušaj disciplinovanja mitropolita Joanikija, koji je izabrao da služi Bogu i istini, a ne lažnim bogovima i lažima. Mitropolit Amfilohije može biti spokojan. Mitropolit Joanikije čini upravo sve ono što bi i on činio danas - naveo je Koprivica na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMomoKoprivica%2Fstatus%2F1896874556029354199&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Paradoksalno je kako Demokrate selektivno tumače odbranu dostojanstva studenata. Dok kritiku na račun mitropolita Joanikija i njegovu podršku srpskim studentima tretiraju kao napad na vrijednosti, istovremeno pokušavaju da guše pravo na slobodno mišljenje onih koji traže pravdu i odgovornost u Crnoj Gori.
Najviši funkcioneri partije iz koje dolazi Koprivica kontinuirano targetirali predstavnike studentske grupe "Kamo śutra", bez dokaza iznoseći tvrdnje da su organizatori protesta, organizovanih nakon tragedije na Cetinju 1. januara, članovi organizovanih kriminalnih grupa, čime su direktno ugrozili pojedince iz ovog kolektiva.
Stoga je neformalna grupa "Kamo śutra" podnijela tužbu protiv političke partije Demokratske Crne Gore i deset njenih funkcionera zbog pretrpljenih duševnih bolova i povrede prava ličnosti.

Kad Demokrate braneći Joanikija "štite" dostojanstvo studenata

Na čelu „Večernjih novosti” je Milorad Vučelić, još od kraja 1980-ih, tj. od vakta Miloševića, perjanica najodvratnije srpske propagande, blizak tamošnjoj UDB-i, etc; ali za sadašnji kontekst ne manje bitno: - nosilac svetosavskoga odlikovanja koje mu uručiše patrijarh Porfirije Perić i arhiepiskop i mitropolit Irinej Bulović. Sada izgleda kako Patrijaršija Srbije, drugim riječima Perić i Bulović, ako ne i lično Vučić, od Mićovića, preko „Večernjih novosti”, šalje ultimativne naloge. Naime, Mićoviću u vezi njegova su-potpisa na pismu koje on prije par dana objavi sa petoricom drugih svetosavskih arhijereja —— iz Srbije naredili: - da povuče potpis - pa da se javno izvini - zatim im prinese pokajanje - i od njih zatraži oproštaj. Uostalom, evo što danas s portala „Večernjih novosti” pišu Mićoviću (prenijećemo integralno)… * * * * * * * * * Mnogi su iznenađeni što je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, zajedno sa mitropolitom njemačkim Grigorijem, mitropolitom žičkim Justinom, mitropolitom zahumsko-hercegovačkim Dimitrijem, arhiepiskopom zapadnoameričkim Maksimom i episkopom istočnoameričkim Irinejem, stavio svoj potpis na pismo protiv Srpske pravoslavne crkve (SPC) i patrijarha srpskoga Porfirija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304000320_bd6b27d202806ba5260643dde429594a87d9b74c07b64853757c9c3741713422.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304000320_bd6b27d202806ba5260643dde429594a87d9b74c07b64853757c9c3741713422" data-rendition-name="original" width="1613" height="785" loading="lazy" alt="Novosti"> </figure>  1) Mitropolit Joanikije nije smio da se nađe na spisku potpisnika protiv SPC i patrijarha srpskoga Porfirija prvenstveno zbog očuvanja jedinstva SPC uopšte, a posebno u Crnoj Gori. Od vitalnog značaja za jedinstvo SPC jesu dobri odnosi između mitropolita crnogorsko-primorskoga i patrijarha srpskoga. Riječ mitropolita crnogorsko-primorskoga uvijek u SPC i javnosti ima posebnu težinu, a crnogorski mitropolit, bez obzira na ime i prezime, ima posebnu odgovornost i to je mitropolit Joanikije morao da ima u vidu. Interes sveštenstva, monaštva i vjernoga naroda Mitropolije crnogorsko-primorske nikada ne smije biti podređen interesima onih koji su javno prepoznati kao razbijači jedinstva SPC. 2) Mitropolit Joanikije nije smio da zaboravi da je u tron mitropolita crnogorsko-primorskih ustoličen 5. septembra 2021. godine isključivo zbog tvrdog i neodstupnog stava patrijarha srpskoga Porfirija da se zakazani čin ustoličenja mora obaviti u Cetinjskome manastiru. Ne treba zaboraviti da su 4. septembra u kasnim večernjim časovima neodlučni i nesigurni, a mitropolit Joanikije dobro zna njihova imena, predlagali da se njegovo ustoličenje odloži za neko drugo vrijeme. Mitropolit Joanikije dobro zna da je i on u jednome trenutku u veoma teškoj situaciji bio spreman na ustupak te vrste. Ali, mitropolit Joanikije zna da patrijarh srpski Porfirije sa čvrstom vjerom u Gospoda Boga i uzdajući se u Božiju pomoć nije prihvatio taj prijedlog. Dobro su ostale upamćene, a i postale su javne riječi patrijarha Porfirija da narednoga jutra, bez obzira na sve, kreće na Cetinje da obavi sveti čin zbog koga je i došao u Crnu Goru. Patrijarh srpski Porfirije i mitropolit kruševački David su, rizikujući svoje živote u najtežoj bezbjednosnoj situaciji zbog blokada Cetinja na Belvederu i prilazima Cetinju, helikopterom Vojske Crne Gore otišli u Cetinje i u Cetinjskome manastiru ustoličili mitropolita Joanikija. Nije bilo nikakve potrebe da se mitropolit Joanikije priključuje javnome napadu na patrijarha Porfirija i mitropolita Davida u vrlo delikatnome trenutku u Srbiji i to pismom u kojemu su mitropolitu Davidu pripisane i podmetnute riječi koje nije napisao. 3) Mitropolit Joanikije je, prije potpisivanja javnoga pisma patrijarhu Porfiriju, morao da ima u vidu koliku podršku su, prvenstveno iz Srbije, a potom i iz ostalih srpskih krajeva, dobile Mitropolija crnogorsko-primorska i eparhije SPC u vrijeme borbe za očuvanje svetinja krajem 2019. i tokom 2020. godine. Ta podrška i ta ljubav je iz dana u dan bivala sve veća i sve potrebnija i nju vjerni narod u Crnoj Gori, bez obzira na ovaj neprimjereni postupak mitropolita Joanikija, nikada neće i ne smije zaboraviti. 4) Mitropolit Joanikije je morao da ima u vidu da je tadašnji mitropolit zagrebačko-ljubljanski, a današnji patrijarh srpski Porfirije bio jedan od onih srpskih vladika koji je iz duše i iz srca, čak i svojim učešćem na litiji u Podgorici za svetoga Simeona 2020. godine, javno i neodstupno podržavao pravednu borbu blaženopočivšega mitropolita Amfilohija, tadašnjega episkopa Joanikija, sveštenstva, monaštva i vjernoga naroda za odbranu svetinja SPC u Crnoj Gori.&nbsp; 5) Mitropolit Joanikije je imao ljudsku i svešteničku obavezu da patrijarhu Porfiriju časno uputi javnu podršku i čestito uzvrati bratsku ljubav i da u danima kada su u Srbiji, čak i neodgovornim nastupima pojedinaca iz SPC izvan Srbije, prizivani i podsticani građanski sukobi većih razmjera pošalje poruku mira patrijarhu, episkopima, sveštenicima, monasima i građanima Srbije. Bilo je prirodno i očekivano da mitropolit Joanikije, uz pismo podrške patrijarhu Porfiriju i episkopima SPC u Srbiji, osudi besprizornu kampanju koja se, prvenstveno preko Nova, N1 i društvenih mreža, vodi protiv SPC i srpskoga patrijarha, a ne da sa ostalim potpisnicima potpisuje krajnje nedobronamjerno pismo i plasira ih podijeljenoj javnosti u Srbiji preko krajnje necrkvenih medija. Na žalost, ta podrška i poruka mira sa cetinjskoga trona je neočekivano izostala. 6) Mitropolit Joanikije je, prije potpisivanja pisma, zaboravio ključni doprinos patrijarha srpskoga Porfirija prilikom konačnoga usaglašavanja i potpisivanja Temeljnoga ugovora između Crne Gore i SPC 3. avgusta 2022. godine u Podgorici. 7) Mitropolit Joanikije je morao da ima u vidu da se patrijarh Porfirije u svakoj prilici bratski odazivao na pozive da pośeti Mitropoliju crnogorsko-primorsku i Crnu Goru i da na taj način podrži mitropolita Joanikija, arhijereje, sveštenstvo, monaštvo i vjerni narod SPC u Crnoj Gori, ali i da svjedoči i utvrđuje jedinstvo SPC u srpskome narodu. &nbsp; 8) Mitropolit Joanikije je morao da ima u vidu da on nema kanonsku odgovornost izvan Mitropolije crnogorsko-primorske i da nema pravo da se, preko Nova i N1, nekanonski miješa u jurisdikciju patrijarha srpskog i ostalih episkopa SPC u Srbiji. Nekanonsko miješanje u tuđu kanonsku jurisdikciju je bilo u funkciji ostvarivanja političkih ciljeva. To pismo je mogao da potpiše svako, ali ne i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. 9) Mitropolit Joanikije je morao da ima u vidu da su studenti iz neformalne organizacije „Kamo śutra”, poslije zločina masovnoga ubista 1. januara ove godine u Cetinju, sa gotovo identičnim parolama i simbolima pokrenuli proteste u Podgorici. Mitropolit Joanikije se o tim protestima i tim studentima na teritoriji njegove kanonske jurisdikcije nije oglašavao, ali jeste o protestima i studentima iz Srbije za koju uopšte nije nadležan. 10) Mitropolit Joanikije je, prije potpisivanja pisma protiv SPC i patrijarha srpskoga Porfirija, zaboravio da pogleda ko sve iz Crne Gore podržava proteste u Srbiji. To su osvjedočeni neprijatelji Mitropolije crnogorsko-primorske i neprijatelji srpskoga naroda. Mitropolit Joanikije je zaboravio da, prije potpisivanja pisma, vidi da je i Aljbin Kurti uputio javnu podršku protestima radi podsticanja građanskih sukoba u Srbiji. Da ovom prilikom ne pominjemo i podršku iz Hrvatske sa sve ustaškim i neo-ustaškim simbolima koju mitropolit Joanikije nije želio ili nije htio da vidi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304000324_de28d24a95f005b4bae7d2e5f0b0cc1a8dd81a6cc5284e4134aa64258056dc17.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250304000324_de28d24a95f005b4bae7d2e5f0b0cc1a8dd81a6cc5284e4134aa64258056dc17" data-rendition-name="original" width="1320" height="970" loading="lazy" alt="Joanikije"> </figure>  Niko ni u najkošmarnijem snu nije mogao da sanja da će mitropolit Joanikije, koji je smatran za tvrdi stub SPC u Crnoj Gori, stati u red sa onima koji ne žele dobro srpskome narodu i Srbiji. Moglo bi da se navede još razloga zbog kojih ime i potpis mitropolita crnogorsko-primorskoga Joanikija nije smio da se nađe na pismu koje nije u funkciji očuvanja jedinstva SPC i srpskoga naroda. Još uvijek nije kasno da mitropolit Joanikije POVUČE SVOJ POTPIS sa tog pisma protiv patrijarha srpskoga Porfirija i da se JAVNO IZVINI i u danima vaskršnjeg posta PRINESE POKAJANJE i ZATRAŽI OPROŠTAJ.

ULTIMATUM IZ BEOGRADA ZA MIĆOVIĆA – Srbija te ustoličila: da se odrekneš potpisa, izviniš nam se, pokaješ i zatražiš od nas oproštaj

Pismo šestorice vladika Crkve Srbije/SPC u kojem kritikuju episkopa Šumadijskog Davida Perovića nije motivisano željom da se odbrane studenti koje je, navodno, Perović nazvao "srpskim ustašama", već odgovor na njegove prozivke epsikopa Diseldorfskog Grigorija (Durića), kaže u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M Vladimir Jovanović.
Jovanović, ponajbolji poznavalac crkvenih prilika na ovom prostoru, smatra da nijedan od potpsinika, uključujući i drugopotpisanog Joanikija (Mićovića), neće snositi nikakve posljedice zbog objavljenog pisma, dokle god ne izlaze iz okvira unutarcrkvenih obračuna i ne pominju predsjednika Srbije, a kamo li da traže njegovu ostavku.
- Nikakve oni posljedice neće imati. S tim što će gospodinu Mićoviću malo zatvoriti finansijske slavine. Ali, on se nama nakačio na grbaču, na opštinske i državni budžet Crne Gore... Mislim da nikakvih posljedica neće biti dok ne pomenu V od Vučića - rekao je Jovanović.
Na pitanje da objasni činjenicu da je Joanikije odavno smanjio svoje prisustvo u javnosti, da je čak i njegova retorika manje radikalna nego odmah nakon dolaska na mjesto mitropolita Amfilohija, a da je sve prisutniji i sve radikalniji u nastupima episkop budimljansko-nikšićki, te da li se može zaključiti kako Metodije (Ostojić) postaje ključni čovjek Crkve Srbije /SPC u Crnoj Gori, Jovanović odgovara: "On je ključni čovjek obavještajno-bezbjednosnog sektora susjedne Srbije. On je taj njihov direktno regrutovani i programirani kadar".&nbsp;
Slučaj pisma šestorice vladika je samo "bura u čaši vode", smatra Jovanović i ukazuje na još jedan zanimljiv momenat u prilog tom zaključku. Ne samo da pismo kritike Davida Perovića nije potpisao Metodije Ostojić, nego ni Joanikijev vikarni epsikop.
- &nbsp;Đe je potpis još jednoga epsikopa iz Crne Gore? Pomoćnika gospodina Mićovića, mislim da se preziva Đerković. To je neki momak, '92. godište, koji je studirao malo po inostranstvu, pisao neke anticrnogorske izmišljotine po nekim grčkim portalima... Dakle, ni vikar, pomoćnik Joanikijev to nije potpisao! Hoću da kažem - to je manjina (u Crkvi) - kaže Jovanović.
Prije više od četiri godine, Vladimir Jovanović je u DRV, ipostavilo se do u detalj tačno, predvidio kako će se Crkva Srbije/SPC obračunati sa nasljeđem mitropolita Amfilohija nakon njegove smrti. Ukinut je Episkopski savjet, Joanikije nema titulu arhiepiskopa ni status egzarha Pećkoga trona, a nedavnim izmjenama Crkva Srbije, umjesto trojice, Crkva Srbije/SPC ima 28 mitropolita i skoro 60 episkopa, pa je titula "mitropolita crnogorskog" potpuno devalvirana.
- Gospodin Joanikije Mićović nije ni blijeda sjenka mitropolita Amfilohija. On nema nti njegovu iskustvenost, niti njegovu harizmu... Koliko god sam ja protiv svega što je predstavljao Amfilohije, mislim da je za Crnu Goru odlična stvar što su godpodina Mićovića postavili da bude mitropolit, jedan od 28, ako uključimo i gospodina Perića. Zato te eparhije u Crnoj Gori stagniraju u posljednje tri-četiri godine - naveo je Jovanović.
Takav odnos beogradske centrale Crkve Srbije/SPC prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj ohladio je brojne ovdašnje pristalice te vjerske organizacije od euforije u kojoj su bili prije samo nekoliko godina, ocjenjuje Jovanović.&nbsp;
Nedavnu litiju u Podgorici, međutim, ističe kao primjer i dalje snažne manipulacije vjernicima i to uz pomoć aktuelne vlasti. O tome ko je zaista bio Stefan Nemanja, podsjeća gost DRV, svjedoče zapisi njegovih sinova, uključujući i nepobitnu istorijsku činjenicu da je teritoriju današnje Crne Gore, tadašnju Duklju, osvojio u krvavom pohodu, uništivši sve gradove osim Kotora. Danas se on u Glavnom gradu Crne Gore slavi kao svetac iako "Simeona Mirotočivog" niđe nema u popisu svetih Vaseljenske patrijaršije.
- Jedan okupator ne može poželjeti ništa bolje nego da slavite to što ste rob! Da slavite negaciju sebe, svoga porijekla, svoje istorije. I onda dovedete gradonačelnika Podgorice da tome prisustvuje! Naravno, uz prisustvo ambasadora Srbije. Sa zastavama druge države, Republike Srbije, na čelu te povorke... - kaže Jovanović.
Za Jovanovića "to su bezobrazne, drske laži, to nije samo vrijeđanje inteligencije, to je sramota". Podsjeća da su i posljednja arheološka ispitivanja, prije nekoliko godina, potvrdila da je tzv. "Nemanjin grad" zapravo ostatak srednjevjekovne turske tvrđave.

Jovanović: Joanikije je blijeda sjenka Amfilohija, Metodije je ključni čovjek BIA u Crnoj Gori

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, mitropolit Žički Justin, arhiepiskop diseldorfsko-berlinski i mitropolit njemački Grigorije, episkop zapadnoamerički Maksim, episkop istočnoamerički Irinej, kao i episkop zahumsko-hercegovački Dimitrije uputili su pismo patrijarhu Porfiriju u kom ističu da su "studenti naša budućnost", naglasivši jasno i nedvosmisleno da Crkva ne misli da su oni „srpske ustaše“, prenosi Nova.
Oni su u pismu Porfiriju kazali da podržavaju studente i njihove proteste u Srbiji.
Ogradili su se i od poruke mitropolita Davida koji je u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Eparhije kruševačke i SPC uporedio studente sa ustašama.
- Kao arhijereji Srpske Pravoslavne Crkve osjećamo dužnost da javno izrazimo neslaganje i ograđivanje od bilo kakvog govora koji dehumanizuje drugog čovjeka, a posebno od govora koji mlade ljude, studente, nipodaštava kao faktor izgradnje društva, faktor koji doprinosi budućnosti istog, ili ih ponižava kao one koji su pozvani da misle i traže istinu. Crkva Hristova, kao izabrani narod i dom Boga Živoga, postoji u svakom vremenu da ljubavlju privodi sve ljude spasenju. Istorija nas uči da svaki govor koji poništava dostojanstvo drugog vodi ka velikim društvenim tragedijama, a mi kao pastiri ne smijemo dozvoliti da takva retorika uzme maha u našem narodu i Crkvi. Riječ služi za sporazumjevanje. Ona je sila i temelj promjena, i mora biti autentična, da bi bila verna sama sebi. A mi kao hrišćani živimo svedočeći Riječ koja je sami Bog, naglašavaju potpisnici dopisa - navedeno je u tekstu.
Na sajtu Eparhije kruševačke,kao i na sajtu SPC, objavljen je tekst „Zduhači, manitoši i ljudi od veresije“, čiji je autor mitropolit kruševački David i u kom se, između ostalog, pobunjeni studenti upoređuju s ustašama.

Joanikije i pet episkopa SPC javno podržali studente u Srbiji

Izjava mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da je srpski jezik u temeljima Crne Gore i da bi trebalo da bude službeni predstavlja jedan od poteza koji su „dio strategije zvaničnog Beograda da se destabilizuje politička situacija u Crnoj Gori i uspore pregovori sa Evropskom unijom, kazao je u razgovoru za Danas.rs Zlatko Vujović, profesor Fakulteta političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako ukazuje, sve u cilju da se neostvari namera zvaničnog Brisela i zvanične Podgorice da Crna Gora postane članica EU 2028. godine.
Vujović napominje da je Ustav Crne Gore veoma restriktivan kada je u pitanju ova inicijativa, te da je za promjenu odredbe statusa srpskog jezika u službenoj upotrebi koju ima sada u odredbi o statusu službenog jezika kakav ima crnogorski potrebna dvotrećinska većina poslanika.
Dodaje da je neophodan i državni referendum o tom pitanju, na kojem bi tri petine upisanih birača glasalo „za“.
- To je politički nemoguće, ali je moguće ukoliko bi se pokušalo dopisati novi član. Blokirani Ustavni sud ne bi bio u mogućnosti da proglasi da je riječ o neustavnom aktu. To znači politički haos u Crnoj Gori i to je istinska namjera mitropolita Joanikija po nalogu zvaničnog Beograda - zaključuje Vujović.
Branislav Radulović, predjsednik Udruženja pravnika Crne Gore, smatra da „u trenutku kada je čitav jedan grad u koroti zbog stavičnog masakra i kada je tim ljudima potrebna poruka utjehe i nade prvorangirani sveštenik SPC u Crnoj Gori se bavi lingvističkim pitanjem koje nesumljivo, u njegovoj interpretaciji ima i duboko dnevno političku konotaciju“.
- Šta odgovoriti na izjave sveštenika koji se ne pojavi na komemoraciji 13 ubijenih nevinih građana u gradu (Cetinju) u kom „stoluje“ i koji u danima duboke tuge „otvara“ identitetska pitanja na kojima desničarski pol crnogorske političke scene gradi svoju stranačku strategiju - naglašava Radulović.
Kako dodaje, na taj način se ne pokazuje samo da „prvaci“ Srpske pravoslavne crkve ne uvažavaju ustavno ustrojstvo sekularne države, već se mnogo više pokazuje da zanemaruju duše onih za koje su po Božijoj milosti „nadležni“.
Ističe da „davno iznijeti“ stav da je SPC „parapolitička“ organizacija sve više dobija na utemeljenju.
- Nažalost time se samo nastavlja usud ove generacije i u Srbiji i u Crnoj Gori da živi vrijeme „sveštenika političara“ i političara bez svijesti (i savjesti) o javnom interesu - ističe Radulović.
Stoga, dodaje on, u ovim danima tuge i danima kada srpski i crnogorski studenti brane elementarni osjećaj normalnosti jedina ispravna reakcija na „političare u mantijama“ je – ignorisanje.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ističe da je inicijativa mitropolita Joanikija već mogla u više navrata da se čuje od predsjednika skupštine Crne Gore Andrije Mandića i njegovih kolega iz bivšeg Demokratskog fronta.
- To je, sigurna sam, uz usvajanje izmjena Zakona o državljanstvu i inicijative u vezi Zakona o stranim agentima, nešto što je bio ključni partijski zadatak po dobijanju pozicija u Vladi, kontrolisanju parlamentarne većina, a shodno diktatu beogradskih vlasti - ukazuje Đukanović.
Dokaz tome je, dodaje ona, činjenje i konstantno miješanje Srpske pravoslavne crkve u politiku u Crnoj Gori, koja upravo diktira ključne korake parlamentarne većine i u određenim trenucima i same Vlade.
Prema rezultatima popisa, u Crnoj Gori crnogorskim jezikom govori 34,52 odsto stanovništva, srpskim 43,18 odsto, bosanskim 6,97 odsto, albanskim 5,25 odsto, ruskim 2,4 odsto, srpskohrvatskim 2,08 odsto, a 1,7 odsto nije željelo da se izjasni.

Ignorisati političare u mantijama

Plasiranje irelevantnih tema i informacija s ciljem zamagljivanja stvarnosti i skretanja pažnje s onoga što je u datome trenutku u društvu izrazito bitno jedna je od čestih propagandnih tehnika. Time se nastoji kreirati diverzija, kojom će slušaoci - a da toga nijesu nužno ni svjesni - prioritet dati novoj temi i time zaboraviti suštinu, kazali su iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Juče se javnosti obratio mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, nudeći polarizacijske i površne stavove o jeziku, istoriji, politici, izmjenama Ustava, u nastojanju da, kako kažu u FCJK, skrene fokus sa masakra na Cetinju, u kojem je svirepo ubijeno 12 osoba, među kojima dva školarca na raspustu; katastrofalno loše reakcije i prateće komunikacijske strategije bezbjednosnoga sektora; protesta studenata, koji su ustali protiv užasavajuće pogrešnih i neadekvatnih reakcija rukovodilaca bezbjednosnoga sektora i narušene opšte sigurnosti.
- Žrtve zločina na Cetinju i rad na tome da se ništa slično nikad ne ponovi suštinski su jedini bitni. Imenovanje jezika jezičko je i političko pitanje. U skladu s Ustavom i međunarodnim konvencijama kojih je Crna Gora potpisnica, svako ima pravo da jezik nazove svojim imenom, kao što svako ima pravo da govori jezikom kojim želi. Pokretati pitanja imenovanja jezika i manipulisati identitetskim temama i revizijom istorije u vrijeme kad je čitava Crna Gora u žalosti za izgubljenim životima, u šoku i strahu od mogućih novih krvoprolića ravno je krvomutnji. - navedeno je u saopštenju FCJK.
Napominju da su ljudske žrtve posljedica svakovrsne društvene nebrige, ali i javašluka u sektoru zaduženom za opštu sigurnost građana. 
- Stoga osuđujemo svaku manipulaciju temama kojima se zamagljuje rješavanje tih ključnih pitanja. U skladu s akademskim integritetom, obavještavamo javnost da je ovaj nastup bio samo blijedi i bijedni propagandni pokušaj na koji ne treba nasijedati. I još jednom pružamo podršku studentima i studentkinjama, ali i svim akterima i akterkama koji se u ovim okolnostima bore za istinski zdraviju Crnu Goru - poručeno je iz FCJK.

FCJK: Pokretati pitanja jezika i manipulisati identitetskim temama i revizijom istorije u vrijeme žalosti ravno je krvomutnji

Budući da je Predsjedništvo CANU tokom javne rasprave o nacrtu Temeljnog ugovora 2022. godine saopštilo da je pravno neprihvatljivo da država crkvi jemči pravo svojine koje je već zagarantovano Ustavom i konvencijama, a da se sljedstveno tome tek ne može jemčiti to pravo nevlasnicima i onima koji su upisani nezakonitom uknjižbom, onda je razumljiv nedavno ispoljeni jed mitropolita Joanikija, koji je dvije godine kasnije pribjegao bacanju sramote na mišljenje akademika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205071216_ff07445e1d78f671c2cfaa37c789fd8cfd6c548b6a2bbab2687c26fd391983a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241205071216_ff07445e1d78f671c2cfaa37c789fd8cfd6c548b6a2bbab2687c26fd391983a2" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Odlikovani Gogić pored Joanikija"> <figcaption>Odlikovani Gogić pored Joanikija(Photo: MCP)</figcaption> </figure>  Kritiku na račun „pojedinaca iz Akademije“ koji su na sjednici Predsjedništva CANU 8. jula 2022. godine usvojili stav i uputili ga Vladi Crne Gore (kao strani pregovaraču sa SPC), mitropolit Joanikije je saopštio prilikom uručivanja Ordena Svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovica prvog stepena čelniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću, predsjedavajućem u momentu kada je ta institucija razmatrala i odbila incijative za ocjenu ustavnosti Temeljnog ugovora. Joanikije je u besjedi napravio paralelu između Gogića, kojeg veliča da je imao skoposti da sudi po božjim i ljudskim zakonima u korist SPC, dok je sa druge strane „oprao“ akademike, odnosno Predsjedništvo Akademije da je nezakonito istupalo. Podsjetimo, CANU je tada, tokom svojevrsne javne rasprave o dometima, efektima i spornim detaljima dokumenta koji je duboko dijelio crnogorsko društvo, ukazala na nedostatke nacrta TU, koji će dovesti do brisanja naziva pravoslavne crkve u Crnoj Gori, ukidanja titule arhiepiskopa i problematičnog sadržaja člana 7, koji se odnosi na imovinsko-pravna pitanja. Uprkos tome, Temeljni ugovor je potpisan tajno u Vili „Gorica“ 3. avgusta 2022. godine. Ustavni sud je u januaru i aprilu ove godine većinom glasova u oba navrata odbio incijative za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti tog ugovora, kao i djelova njegove preambule. <h2>Ofanziva na dobra&nbsp;</h2> Za razumijevanje Joanikijevog upiranja prsta u akademike ne može se zaobići pravna ofanziva zastupnika pojedinih cjelina SPC u Crnoj Gori koje su minule dvije godine inicirale ili već obavile upis prava svojine na desetinama crkava, objekata ali i grobalja a da za to ne postoje validni pravni osnov za uknjižbu. Pratilo ih je žmurenje širom otvorenih očiju državnih institucija, u atmosferi potencijalne korupcije i kršenja zakona na koja ne reaguju ni imovinsko-pravni zaštitnici, niti crnogorsko pravosuđe. Posebno se kontekst Joanikijeve reakcije može bolje sagledati ako se pročita drugo poglavlje u Prilogu 2 stava Predsjedništva CANU, objavljenog 8. jula 2022, povodom tada publikovane radne verzije ugovora Vlade sa SPC. U njemu se navodi da je nepotrebna i pravno neprihvatljiva „Odredba člana 7 stav 4 radne verzije Temeljnog ugovora po kojoj se država obavezuje da u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti na Mitropoliju crnogorsko-primorsku, eparhije Budimljansko-nikšićku, Mileševsku, i Zahumsko-hercegovačku“. Predsjedništvo CANU je tada dalo argumentaciju za ovakav stav u kojem se prvo ukazuje na to da je, prema Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, (član 112) obaveza organa uprave nadležnog za katastar nepokretnosti - da vrši upis. Podsjećaju da postupak upisa počinje prijemom zahtjeva za upis ili isprave na osnovu koje se o upisu odlučuje po službenoj dužnosti. - Prema tome, obaveza upisa je zakonska obaveza nadležnog državnog organa, pod uslovom da su ostvarene formalno-pravne i materijalno-pravne pretpostavke za uknjižbu. Ponovno naglašavanje ove zakonske obaveze nadležnog državnog organa u Temeljnom ugovoru je nepotrebno i neuobičajeno – naveli su tada iz CANU. Istakli su da se zahtjev za upis prava i činjenica u katastru nepokretnosti usvaja rješenjem i dozvoljava upis uz određene pretpostavke. A to je, kako se navodi, moguće ako prema podacima katastra nepokretnosti nema smetnje za upis; da je zahtjev u skladu sa sadržinom podnesene prijave te da je isprava po vrsti, formi i sadržini ispunjava uslove za upis na nepokretnostima. Na osnovu toga je, podsjeća se, organ uprave dužan da po ovom zahtjevu odluči u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. <h2>Osnov za upis svojine&nbsp;</h2> Predsjedništvo CANU je u ovom dijelu podsjetilo da su u katastru nepokretnosti kao samostalni imaonici (vlasnici) i dalje upisani brojni manastiri i crkve. - Da bi se uknjižba u odnosu na njih kao knjižnih prethodnika izvršila na druge pravne subjekte, potreban je punovažan osnov za upis (zakon, izvršna odluka nadležnog organa, isprava o pravnom poslu sačinjena u skladu sa zakonom). Nedostatak nekog od ovih pravnih osnova činilo bi uknjižbu nezakonitom. Temeljni ugovor ne može biti punovažan pravni osnov za uknjižbu (iako se u tekstu ugovora izričito ne kaže). Isto tako nije uobičajeno da se njime „pojačava“ izvršenje zakonske obaveze nadležnog državnog organa, pod uslovom da su ostvareni uslovi za uknjižbu – potencirali su iz CANU.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215101216_28c7931e096718d867952ac2cd702af56ddd60c09c3f980126f8652d3a3523a5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241215101216_28c7931e096718d867952ac2cd702af56ddd60c09c3f980126f8652d3a3523a5" data-rendition-name="original" width="1440" height="960" loading="lazy" alt="CANU"> </figure>  Uporedo, ukazali su da se Temeljnim ugovorom ne može riješiti svojinsko-pravni režim na pravoslavnim manastirima, hramovima i drugim crkvenim dobrima. - U Crnoj Gori su ova pitanja isuviše složena i zahtijevaju podrobnu analizu i rješenja. Čini se da se ona ne mogu riješiti bez donošenja specijalnog zakona o svojini vjerskih zajednica u kome bi se uvažila tradicija, običaji, rješenja OIZ za Knjaževinu Crnu Goru, rješenja Ustava pravoslavnih konzistorijuma, pozitivno-pravnih rješenja, uporedno-pravnih rješenja, kao i rješenja i standardi u pravu EU – naveli su tada iz CANU. Čini se da je mitropolit Joanikije duboko svjestan težine akademskog stava, kojim spori ustavnost i prihvatljivost člana 7 Temeljnog ugovora, ali je većinski stav sudija Ustavnog suda, na čelu sa bivšim, sada odlikovanim, predsjednikom Gogićem bio da je sve u redu i da nema ništa sporno. Iz te odluke Ustavnog suda Joanikije crpi pravo da utemeljene, pravno argumentovane stavove nekih od najvećih stručnjaka i doktora jurisprudencije koje ova zemlja ima nazove „sramotom koja se ne može oprati“. Samo što netaktički to izgovara sa svečanosti na kojoj odlikuje tog istog sudiju Gogića ordenom za zasluge što je držao stranu Srpske pravoslavne crkve, konstatujući da ga je sam Bog poslao da bude tu kad treba... Ta Joanikijeva prigodna izjava ima težinu u svjetlu činjenice da većina sudija Ustavnog suda, osim Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, koji su izdvojili mišljenje, nije razumjela ili shvatila sadržinu upozorenja CANU u predvečerje potpisivanja spornog Temeljnog ugovora. Posebno dijela za koji je Predsjedništvo CANU ocijenilo da je takođe nepotreban i pravno neprihvatljiv, a odnosi na odredbu člana 7, stav 2 radne verzije TU, po kojem država jemči Crkvi „(čitaj SPC)“ nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu, u skladu sa pravnim poretkom države. U obrazloženju ovakvog stava navodi se da Ustav Crne Gore (član 58, stav 1) jemči pravo svojine fizičkom i pravnom licu, a da zaštitu od neopravdanog miješanja države u mirno uživanje svačije imovine propisuje i član 1 Protokol br 1 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. - Sa ova dva opšta pravna akta najviše pravne snage pravo svojine svakog subjekta u Crnoj Gori je normativno zajamčeno, tako da je dodatno jamčenje ugovorom suvišno i neuobičajeno – navedeno je u stavu CANU. <h2>Pravni položaj crkvenih ustanova&nbsp;</h2> Takođe, prilikom pojašnjavanja konteksta njihovog obraćanja naveli su da do danas važe neke pravne odredbe i principi koji nijesu mijenjani gotovo 150 godina. - Prema Opštem imovinskom zakoniku (član 14, stav 1, član 716, član 801 stav 1) i Ustavu pravoslavnih konzistorijuma (član 99, stav 2) Cetinjski manastir i drugi manastiri, pravoslavne crkve i druge crkvene ustanove samostalna su pravna lica (imaonici), a to znači vlasnici pokretnih i nepokretnih stvari koje su „dobili darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom“. Ova crkvena dobra se ne mogu „nikako prodavati ili inače ustupati bez naročitog dopuštenja Vlasti“. U ovom slučaju država se pojavljuje kao davalac saglasnosti na ugovor o otuđenju, a ne kao vlasnik crkvenih dobara. - Ovaj svojinsko-pravni režim, koji je važio u Knjaževini Crnoj Gori, nije se zakonitim načinom mijenjao do današnjeg dana. Kao dokaz tome su na stotine manastira i crkava upisanih u katastar nepokretnosti na njihovo ime, kao samostalnih imaonika (čitaj: pravnih lica – vlasnika). Takođe, ovi imaonici su i danas aktivno i pasivno legitimisana lica u sporovima pred sudovima i drugim državnim organima – naveli su tada iz CANU. <h2>Cetinjski manastir je samostalno pravno lice, a Hram Hristovog vaskrsenja vlasništvo Mitropolije, a ne SPC&nbsp;</h2> Predsjedništvo CANU nigdje u stavu nije sporilo da su u Crnoj Gori vlasnici pojedinih zakonito stečenih hramova, crkva, zgrada i drugih nepokretnosti i Mitropolija crnogorsko-primorska i eparhije Budimljansko-nikšićka, Mileševska i Zahumsko-hercegovačka, kao samostalna pravna lica. - Nesporno je takođe da SPC, kao njen organski dio, čine i Mitropolija i eparhije. Međutim, u svojinsko-pravnom smislu, to nije tako. Naime MPC i eparhije su samostalna pravna lica (vlasnici) isto kao što je to i SPC sa sjedištem u Beogradu. To dalje znači da su one pojedinačno samostalni vlasnici pravoslavnih crkava, manastira, hramova i drugih nepokretnih dobara koje su stekle „darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom“. Iz principa isključivosti prava svojine, prema ocjeni iz CANU, proizilazi pravilo po kome na jednoj stvari ne mogu postojati dva ili više prava svojine. - Tako na primjer: pravo svojine na dobrima Cetinjskog manastira kao samostalnog pravnog lica (imaonika) isključuje pravo svojine Mitropolije crnogorsko-primorske ili pravo svojine SPC ili pravo svojine nekog drugog pravnog subjekta. Takođe, pravo svojine MCP na Hramu Hristovog vaskrsenja isključuje pravo svojine SPC ili nekog drugog pravnog subjekta i slično – navodi se u stavu Predsjedništva CANU. Dodaje se da prema tome, u svojinsko-pravnom smislu, SPC kao samostalno pravno lice nije vlasnik pravoslavnih hramova, crkava, manastira i drugih nepokretnosti u Crnoj Gori, osim onih na kojima je pravo svojine kao samostalno pravno lice stekla „darovštinom, nasljedstvom, zavještajem ili sličnim kojim zakonitim načinom“. - Zbog toga je pravno neprihvatljivo da se pravo na manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima, (samostalnim imaonicima-pravnim licima, Mitropoliji, eparhijama Budimljansko-nikšićkoj, Mileševskoj i Zahumsko-hercegovačkoj i drugim upisanim vlasnicima) jemči svim vlasnicima koji su pravo svojine upisali po punovažnom pravnom osnovu upravljenom na prenos prava svojine. Nevlasnicima se to pravo ne može jemčiti, jer ga nemaju. Isto važi i za ona pravna lica koja su pravo svojine upisala u katastar nepokretnosti bez punovažnog pravnog osnova. Takva uknjižba je nezakonita. Ustavno i konvencijsko jemčenje prava svojine nije potrebno dodatno garantovati Temeljnim ugovorom svim nespornim vlasnicima – bio je stav Predsjedništva CANU.

Crkvu bole upozorenja da svojina ne može da počiva na nezakonitoj uknjižbi

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije obilježava praznik Njegošev dan, ali u Srbiji.
Kako je saopšteno iz Mitropolije crnogorsko-primorske, Joanikije je prisustvovao svečanosti Matice srpske u Novom Sadu povodom dva vijeka ove srpske institucije kulture i književnosti.
U svom obraćanju on je kazao da postoji neprestano prožimanje ako se promisli malo dublje o Njegošu "i njegovim zaslugama kao i zaslugama Ljetopisa Matice Srpske za ovih dvjesta godina".
- Na prosvešteniju srpskog naroda, na njegovom objedinjavanju, na njegovom kulturnom uzdizanju i sabiranju naših sila, da bismo bili duhovno što jači, što utemeljeniji. Da bi na tvrdom i pouzdanom temelju gradili i našu sadašnjost i našu budućnost - rekao je Joanikije.

Joanikije Njegošev dan obilježava u Novom Sadu

Sramnoj inauguraciji mitropolita SPC Joanikija Mićovića prethodio je dobro razrađen plan tajne policije, kojom je tada rukovodio Dejan Vukšić, čovjek blizak Crkvi Srbije, danas savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića. Ključna ideja je bila da se, raznim akcijama tajne policije i uz plasiranje planski sročenih dezinformacija, crnogorski građanski otpor predstavi kao aktivnost kojom se destabilizuje država Crna Gora.&nbsp; U tim aktivnostima, prema novinarskim istraživanjima, utvrđeno je da je vrh ANB imao ,,nesebičnu“ pomoć od Bezbjednosno informativne agencije (BIA) Srbije. Jedan od čelnika BIA, Marko Parezanović sa saradnicima, uz učešće pojedinih diplomata iz Ambasade Srbije u Podgorici, često je brifovao kolege iz ANB-a kako treba tretirati građanske aktiviste i borce za građansku Crnu Goru.&nbsp; <h2>Praćenje ,,crnogorskih ekstremista“&nbsp;</h2> U avgustu 2021. počeli su u ANB-u pripreme da najavljeni građanski otpor predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i „fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Prethodno su njegovog savjetnika za bezbjednost Veselina Veljovića stavili na mjere tajnog nadzora.&nbsp; Agenti su, prema sudskom nalogu, imali ovlašćenje za „presrijetanje, prikupljanje i snimanje računarskih podataka“, ali i za ,,ulazak u prostorije radi tajnog fotografisanja i video i audio snimanja, kao i tajno praćenje i video i audio snimanje lica i prostorija“?! Prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio, prema informacijama Portala TV E, bez sudskog naloga, po svom nahođenju.&nbsp; Nijesu se bavili svještenicima Crkve Srbije koji su sa kriminalcima i raznim paraorganizacijama pripremali svoj plan „odbrane“, naoružavali se, a u nekim manastirima i crkvama napravili skladišta oružja. <h2>Katnić pokvario ANB-BIA planove &nbsp;</h2> I prije 5. septembra Vukšićeva Agencija za nacionalnu bezbjednost i proruskim i prosrpskim vlastima odani službenici Uprave policije, sastavili su okvir krivične prijave i ko će se u njoj naći.&nbsp; Ono što im nije išlo u prilog je što je tada na čelu Specijalnog državnog tužilaštva još uvijek bio Milivoje Katnić, kojeg su na sve načine vlasti pokušavale da smijene.&nbsp; Da je sve unaprijed bilo pripremljeno nedvosmisleno pokazuje činjenica da je krivična prijava Katniću dostavljena ekspresno nakon septembarskih događaja. Međutim, on je u decembru 2021, zbog nedostatka dokaza, vratio cetinjskom tužilaštvu. Katnić je ubrzo razriješen, tako što je silom izmijenjenim zakonima, nezakonito penzionisan u februaru 2022. U martu je izabran novi glavni specijalni tužilac – Vladimir Novović, a odmah potom, već početkom aprila i njemu je dostavljena ista krivična prijava, inovirana sa još desetak prisluškivanih razgovora i službenih zabilješki... Novović je duže vrijeme zadržao predmet, ali ni on i njegov tim, uz svu dobru volju koju su, vjerovatno imali, nijesu uspjeli da nađu dovoljno dokaza i procesuiraju slučaj. Tako je predmet 2023. ponovo vraćen na početnu adresu – Osnovnom tužilaštvu na Cetinju.&nbsp; <h2>Građanski aktivisti kao teroristi</h2> Policija je za „terorističku zavjeru“ teretila i ugledne građanske aktiviste Aleksandra Sašu Zekovića i Predraga Vušurovića, kao i političarku Jelenu Marković?! U serijalu tekstova podgorička Pobjeda je u aprilu i maju 2023. ekskluzivno prenijela dio sadržaja policijske prijave u kojoj se, pored ostalog, pominje „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, ali koji niko nije vidio, pa „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio iako je policija organizovala opsežnu potragu za njim… Pominje se i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, događaji koji se nijesu dogodili…&nbsp; <h2>Zataškavanje i zvanično ćutanje&nbsp;</h2> Ali događajima koji se jesu zbili - istražni organi se nijesu bavili.&nbsp; Kao na primjer: po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju uključena i Vojska Crne Gore. Upotreba vojske i vojnih helikoptera u ovoj situaciji apsolutno su nezakoniti.&nbsp; Nema odgovora ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade lidera proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrije Mandića (danas predsjednik Skupštine Crne Gore) i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Sekulović se, navodno, više ne sjeća sadržaja dokumenta koji je, kako tvrdi, odmah bacio u smeće?! Ćuti se i ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori… <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm_cacx1-mF0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Ispred barikada: "Jeste li provjerili ko vam je u Manastiru...", 4. septembar 2021.</div> Nije saopšteno ni ko su kriminalci koji su „do zuba“ naoružani bili u Cetinjskom manastiru, a o kojima je govorio tadašnji direktor ANB Dejan Vukšić na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. Kazao je da je više od 35 bezbjednosno interesantnih osoba još od 3. septembra boravilo u ovoj crnogorskoj svetinji.&nbsp; Na nekoliko snimaka koje su sačinili građani jasno se vidi kako su grupe ,,branitelja“ organizovano dolazile, zaštićene policijskom pratnjom, koje je ispred Cetinjskog manastira uvijek dočekivalo neko svješteno lice.&nbsp; Dio ekstremista, prema saznanjima Portala TV E, bio je stacioniran u Podgorici, Nikšiću, Budvi…&nbsp; <h2>Slučaj Petra Kneževića: saradnja policije i kriminala</h2> Da su policija i kriminalci blisko sarađivali svjedoče i audio snimci Petra Kneževića, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine. Na jednom se čuje kako kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… U nastavku ih citira: „Krećemo, trebamo vam, krećemo, spremni smo, krećemo… Ne daj Bože, ako ne pušte patrijarha krećemo, 'oćemo Cetinje da zapalimo danas, da zapalimo Cetinje“.&nbsp; Knežević građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Specijalno državno tužilaštvo nije pokrenulo postupak protiv Kneževića, uz obrazloženje da „nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica za bilo koje krivično djelo, za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8lFmORq2V2k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Petar Knežević na vezi sa kriminalcima </div> <h2>Nezakonita upotreba vojnih helikoptera</h2> Javnost je ostala uskraćena i za informaciju što se u tužilaštvu dogodilo sa dokaznim materijalom o načinu na koji su vojni resursi, bez pisanih odluka i uz kršenje zakona, angažovani za inauguraciju Mićovića.&nbsp; Tada je ministarka odbrane bila Olivera Injac. O tome je 14. novembra 2022. svjedočio Raško Konjević, koji je u mandatu Abazovićeve vlade, kratko bio ministar odbrane. - Sada institucije treba da sprovode, svako iz svoje nadležnosti, procedure koje će dovesti do rasvjetljavanja tih dešavanja - kazao je Konjević. Nažalost, to se nije dogodilo. <h2>Opasna lažna informacija RTCG</h2> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoFaLB7mUh4c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240904230936_9e07b9d8225ccbb8fe435cde9a1b32f93ee3cd1d038422ce26bdef1bb72d018f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240904230936_9e07b9d8225ccbb8fe435cde9a1b32f93ee3cd1d038422ce26bdef1bb72d018f" data-rendition-name="original" width="715" height="880" loading="lazy" alt="Informer - Belveder"> <figcaption>Srpskom tabloidu lažna vijest RTCG-a bila inspiracija za prljavu kampanju </figcaption> </figure>  A događaje na Cetinju pratile su i lažne informacije koje su širili, primarno koncern Vijesti i Javni servis. Nikada na odgovornost nije pozvan niko iz Uprava policije i RTCG zbog plasiranja lažne vijesti 5. septembra ujutro da su građani okupljeni na Belvederu pucali na policiju. Laž koja je mogla da izazove stravične posljedice u momentu kada je čitava Crna Gora preko medija pratila slijed događaja na Cetinju, kada je grad gušen u dimu suzavca i ostale hemije, objaviti ovakvu informaciju bilo je više nego opasno po mir u zemlji. Iz Uprave policije priznali su da su oni bili izvor lažne vijesti, ali nikada nije saopšteno ko je personalno i kome u RTCG saopštio lažnu informaciju koja je izazvala uznemiravanje javnosti i paniku. Na osnovu izjava prvog čovjeka RTCG Borisa Raonića da se zaključiti da je laž, koja je mogla izazvati nesagledive posljedice zbog trenutka u kojem saopštena i to preko Javnog servisa, plasirana preko njega. Osim ove, lažne informacije, policija je objavljivala i preko vlastima bliskog koncerna Vijesti u bezuspješnim pokušajima da opravdaju svoju brutalnu akciju.&nbsp; <h2>Policijske prijave i presuda – policiji&nbsp;</h2> Crnogorske vlasti, umjesto da istražuju ko je izdao crnogorske nacionalne i državne interese i ugrozio mir, međutim, predano su radile na sastavljanju krivičnih prijava protiv demonstranata. U prijavi se našlo 28 osoba koje je policija optužila za kriminalno udruživanje i pozivanje na otpor. Prvookrivljeni na njihovom spisku bio je nekadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović, u vrijeme cetinjskih događaja savjetnik za bezbjednost tadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića. Našli su se u prijavi i građanski aktivisti i jedna političarka, cetinjski biznismeni... Veljovića su čak i uhapsili u zoru 5. septembra, a premijer Krivokapić se pohvalio da je on naložio hapšenje. Priveden je uz optužbu da je napao i pokušao da probije policijski kordon na Dvorskom trgu, a Abazović je tvrdio i kako je upravo Veljović odgovoran što je policija upotrijebila suzavac. No, prvostepenom presudom Veljović je oslobođen odgovornosti, jer je i sam policajac za kojeg se tvrdilo da je meta napada na sudu kazao da – nije bio napadnut. Tačku na policijsku prijavu kojom je građanski protest preimenovan u skup terorista i kojom je 28 osoba okrivila za svojevrstan pokušaj državnog udara stavila je cetinjska tužiteljka Sanja Radunović koja je prijavu odbacila 4. avgusta prošle godine. Kako su istražni organi ćutali na brutalnu policijsku akciju na Cetinju građanke i građani krenuli su u svoju pravnu bitku za zadovoljenje pravde. Desetine njih pokrenuli su sudske postupke protiv države zbog nečovječnog napada policije kojem su bili izloženi u Prijestonici. Okončan je i prvi takav proces, istina prvostepeno. Sutkinja Iva Petrović presudila je u korist Nikšićanina Dragana Todorovića, koji je tužio Državu Crnu Goru, odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova, a iz presude proizilazi da je crnogorska policija 5. septembra 2021. godine, u Prijestonici, upotrijebila prekomjernu silu razbijajući građanski protest.&nbsp; Epilog pokušaja vlasti i policije da otpor građanki i građana naše zemlje predstave kao skup terorista je totalni krah njihovog plana, ali je, nažalost, propala i nada građanske Crne Gore da će preko anketnog odbora, odnosno takozvane parlamentarne istrage, konačno dobiti odgovore od kojih vlasti bježe već tri godine.

Kaćuša Krsmanović

Bestidni plan kriminalizacije građana

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović saopštio je da podnosi neopozivu ostavku u Tenderskoj komisiji za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat.
To je odlučio nakon jučerašnjeg sastanka te komisije.
- Ovakav potez motivisan je dubokim nezadovoljstvom zbog Vladinog amandmana na Predlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne uprave jer se, prema njegovim riječima, njome drastično umanjuje visina prihoda opština od koncesionih naknada za korišćenje dobara od opšteg interesa, u prvom redu aerodroma, sa 70 na samo 20 odsto - istakao je on.
To je, smatra Komnenović, nepravda prema Tivtu.
- I kao predsjednik opštine koji je do sada učestvovao u samom procesu kao član Tenderske komisije za koncesiju aerodroma, davao doprinos u radu tog Vladinog tijela i pokušavao da odbrani interese grada - moram reagovati na ovu namjeru drastičnog smanjenja naknada, ali i na činjenicu da nije usvojen moj zahtjev da se promjeni sam Koncesioni akt. Zato podnosim neopozivu ostavku na članstvo u ovoj Komisiji - poručio je Komnenović dodajući da je za člana biran kao predstavnik Zajednice opština Crne Gore, te od Zajednice traži da imenuje drugog predstavnika.
On je pojasnio kako ponuđena koncesiona nadoknada, koja datira još iz 2018. godine, nije adekvatna.
- U proteklih sedam godina svjetska i regionalna ekonomija pretrpjele su ogromne promjene i svaki je građanin duboko svjestan toga. Vrijednost koncesije defnisana 2018. danas ne može biti mjerodavna. Takođe, stava sam da bi Opština Tivat trebalo da bude mnogo adekvatnije involvirana u cijeli proces. Nema Tivćanina koji ne podržava ideju o modernizaciji Aerodroma Tivat i poboljšanju uslova rada i funkcionisanja Aerodroma, pa je samim tim u interesu svih nas iznalaženje najboljeg rješenja - dodao je.
Komnenović se osvrnuo i na pitanje imovine.
- Zaboravlja se, a činjenica je da je tivatski Aerodrom svojevremeno gradila Opština Tivat i kompanija JAT, a ne država. Država je, istini za volju, obezbjedila eksproprijacionu nadoknadu za privatne vlasnike, što je i njena zakonska obaveza - naveo je on.
Pitao je i što je sa 50.000 kvadrata opštinske imovine.
- Gdje su u svemu ovome interesi Tivta? Mi u lokalnoj upravi se moramo boriti da od tog dijela grada napravimo novu šansu za dalji razvoj grada, a ne da na ovaj način trgujemo sa jednim od najznačajnijih privrednih resursa države - istakao je on.
Komnenović je poručio da Opština Tivat i on lično, ostaje i dalje otvoren za svaki vid saradnje sa Vladom i Vladinim organima, podržavajući ekonomske reforme, ali i primjere postupanja koji su otklon od prošlih politika. Pozvao je Vladu da odustane od ovog amandmana i na taj način omogući opštinama da prihode ostvaruju shodno postojećim zakonskim rješenjima.

Komnenovć: Podnosim ostavku u Tenderskoj komisiji za koncesiju aerodroma

Mileta Radovanić i URA posljednji su koji imaju pravo da govore o kredibilitetu Crne Gore, jer su upravo oni 2020. godine zaustavili njen proevropski kurs i otvoreno radili protiv njenih interesa - poručio je šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović osvrnuvši se na navode generalnog sekretara Radovanića da Crna Gora, tačnije njeni lideri, premijer Milojko Spajić i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović rade protiv interesa države.
Smailović smatra da su upravo funkcioneri URA-e, dok su bili na vlasti, urušili institucije, pokleknuli pred interesima trećih strana, te u tom smislu omogućili da Crna Gora postane “igralište” za one koji je nikada nisu željeli kao nezavisnu državu.
- Što se tiče ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, on interese Crne Gore uvijek stavlja na prvo mjesto. Za razliku od vas, gospodine Radovaniću, i vaših partijskih drugova, Ibrahimović je pokazao državničku ozbiljnost i posvećenost jačanju naše pozicije u regionu i svijetu. To što ne možete da se pomirite s činjenicom da Bošnjačka stranka vodi ključne resore u Vladi samo pokazuje vašu frustraciju i kompleks zbog toga što ste postali irelevantna politička partija - naveo je Smailović.
Ovakvi stavovi su, cijeni on, iznijeti neosnovano i neprovjereno - nakon izjave Milorada Dodika da je i Crna Gora bila angažovana kako se ne bi raspisala poternica Interpola za njim i Nenadom Stevandićem, koji su pravosnažno osuđeni u BiH.
Ibrahimović je tu informaciju jutros demantovao.

Smailović: Funkcioneri GP URA su pokleknuli pred interesima trećih strana, posljednji imaju pravo da govore o našem kredibilitetu

Milojko Spajić i Ervin Ibrahimović od crnogorske diplomatije napravili igračku u rukama Milorada Dodika - ocijenio je generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić nakon izjave predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska da se Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi raspisao potjernicu za njim.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdodik-tvrdi-da-je-i-crna-gora-lobirala-da-on-ne-bude-na-potjernici-interpola&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Radovanić poručuje da je jasno da naši zvaničnici, prije svih premijer Spajić i ministar vanjskih poslova Ibrahimović, najodgovornije državne funkcije i diplomatsku mrežu koriste kako bi služili interesima drugih država i narušavali kredibilitet sopstvene.
Cijeni i da izgleda da je crnogorska diplomatija postala igra ko će bolje poslušati Andriju Mandića.
- Spajić i Ibrahimović djeluju više kao asistenti u njegovom političkom kabinetu nego kao lideri u suverenoj državi. Njihova politika sve više liči na koordinisanu akciju u kojoj se čeka signal iz vrha nekadašnjeg Demokratskog fronta da bi se donosile ključne odluke - kazao je on.
Ako ovako nastave, dodao je Radovanić, uskoro bi mogli početi da traže i od Dodika sugestije za spoljnopolitičke poteze, a možda i da se konsultuju s njim oko toga šta bi trebalo da bude u interesu Crne Gore.
- U međuvremenu, međunarodni kredibilitet države tone, dok vladajuća garnitura uporno pokazuje da je spremna da institucije podredi partijskim i ličnim interesima vezama, zanemarujući štetu koju nanose državi, zarad svojih fotelja - zaključio je Radovanić.

Radovanić: Spajić i Ibrahimović od crnogorske diplomatije napravili igračku u rukama Dodika

Predstava “Pokojnik”, prema tekstu Branislava Nušića u adaptaciji i režiji Egona Savina, realizovana u koprodukciji CNP-a i Centra za kulturu Tivat, biće izvedena u petak, 4. aprila na Internacionalnom pozorišnom festivalu „5RE“ u Velesu, Sjeverna Makedonija, poručili su iz nacionalnog teatra.
Kako iz CNP-a napominju, riječ je o festivalu komedije koji se održava od 27. marta do 16. aprila.
Kako ističe kritičarka Ana Tasić, “polazeći od Pokojnika, jednog od posljednjih Nušićevih djela (1937), mračne satire koja se opako razračunava s lažnim društvenim moralom, licemjerjem, korupcijom, …, u krugovima takozvanog visokog društva, reditelj Egon Savin gradi preciznu, kompaktnu i tragično savremenu predstavu.
Uloge tumače: Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Nada Vukčević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Stefan Vuković, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stevan Vuković, Dejan Ivanić, Nikola Vasiljević, Radmila Božović, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović.
Autorski tim predstave čine: Vesna Popović, scenografkinja, Jelena Stokuća, kostimografkinja, Gordana Bulatović, asistentkinja kostimografije, Radmila Božović, asistentkinja reditelja, Dubravka Drakić, scenski govor, Gordana Smodlaka, organizatorka i izvršna producentkinja Nela Otašević.

CNP: Predstava „Pokojnik“ na festivalu komedije u Velesu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: joanikije