Ključ &nbsp;predstave ,,Predmet Medeja” jeste Medeja, jeste njen život, jeste njena otvorenost i zatvorenost, jeste teret koji trpi, rekao je u večernjem dijelu Ljetnjeg &nbsp;programa, na Televiziji E, glumac Jovan Dabović.
Ako se bilo koji posao na svijetu ne radi 100 procentno fokusirano i predano, kaže Dabović, ne može se uraditi kako treba, naročito poslovi kao što su gluma, režija, svi poslovi koji zalaze u dublje pore, psihoanalize, analize, razmišljanja, probanja raznorazna, da bi se došlo do finalnog oblika koji publika vidi na sceni.
- Kad bi sve to bilo tako lako da se proba, kao što izgleda kad se predstava izvodi, onda i nama bi bilo lakše, ali nije lako - rekao je Dabović.
 
Dabović igra u predstavi ,,Predmet Medeja” u režiji Diega de Bree, koju CNP realizuje u koprodukciji sa JU Kulturni centar Bar i to je predstava koja vodi u složene psihološke prostore, od opsesivne ljubavi do izdaje i gubitaka.
Uz dobro vođstvo reditelja Diega de Bree, vjeruje Dabović, lako je pristupiti tim snažnim emocijama i prikazati ih, zato što je taj reditelj imao čistu i jasnu misao šta svako od glumaca treba da radi.
- Zahvaljujući reditelju nijesmo prolazili kroz taj psihološki napon koji nije potreban, kroz koji glumci obično prolaze ako se ne vode dobro, ali ovoga puta je bilo divno sarađivati sa njim i on je to tako krojački precizno sve uvezao - istakao je Dabović.
,, Predmet Medeja” je rađen po motivima Euripidove tragedije Medeja, a reditelj i dramaturškinja su, smatra Dabović, uradili odličan posao jer su uvezali razni priče koje predstavljaju Medejine misli i osjećanja.
- Jelena Đukić koja igra tu misao Medejinu, koja je fantastična, Dijego je našao sve to, mi zajedno sa njim, ali on je taj pokretač koji je sa tom silinom i energijom koju on ima i nas pogurao da uradimo izuzetno dobar posao. Ključ jeste Medeja, jeste njen život, jeste njena otvorenost i zatvorenost, jeste teret koji trpi, jeste sve ono što jedna žena može da podnese, a i ne mora - zaključio je Dabović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dl_gGAFUCI-Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dabović: Medeja jeste sve ono što jedna žena može da podnese, a i ne mora

Džentlmen zadire u najbezličnije i najsitnije momente kod čovjeka koji se rađaju u ljubavi između dvoje ljudi, kazao je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, glumac Jovan Dabović.
Antìkabare Džentlmen, reditelja i pisca Obrada Nenezića, zadire u one najbezličnije i najsitnije, kaže Dabović, crne momente kod čovjeka, koji se rađaju, dodaje on, u ljubavi između &nbsp;dvoje ljudi, i manifestuju se na, kako kaže, određen način.
- Kod Obrada Nenezića u poeziji, se momenti manifestuju kroz poeziju i stihove njegove, i te divne riječi koje je on napisao. U tom slučaju je taj ati kabare malo više &nbsp;neke ne negativne, istinske emocije, a koja nije baš toliko lijepa, iznešeno na vidjelo - rekao je Dabović.
Poezija je dio njega, poručuje glumac, i bilo koju poeziju doživljava i osjeća kao svoju, tako da mu, kako kaže, nije bilo teško da igra u predstavi.&nbsp;
Studije filozofije su mu pomogle, kaže Dabović, da se ne bavi nekim marginalnim stvarima, nego, kako kaže, da ide u suštinu.
- Filozofija je pomogla u tom smislu, što bi rekao ovdašnji svijet i ovdašnji ljudi, da ne filozofiram puno, nego da idem u suštinu, da se ne bavim nekim stvarima koje nijesu vezane za to što meni treba u tom trenutku, da ja ne maštam o nečem sad tamo šta je taj lik jeo juče, prekjuče, kao što imamo takvih kolega…Treba mi konkretno, treba mi suština! To je ono što me filozofija naučila, da se bavim suštinom &nbsp;i pomaže mi mnogo…Heraklita nešto volim. Heraklit mračni! Ima jedan dio gdje kaže: ,, oči i uši su loši advokati duše”. To je tad bilo tako, danas je još gore - poručio je Dabović.
Predstava Naličje, reditelja Borisa Liješevića, je još jedna u kojoj igra Dabović, a bavi se životom, kaže on, i to životom koji svi žive, te se tom životu mogu dodati, kako kaže, boje po želji.
- To je svakodnevica koju obitavamo danas. Izazovno mi je bilo da igram tog kockara, koji je manipulator jedan, emotivni, bilo je izazovno i zanimljivo da igram. Sa Borisom je bilo divno raditi, jer je Boris od onih reditelja koji voli glumca i onda pokušava da izvuče iz tebe to što može da se izvuče. Tako da je meni bilo bitno da zaokružim pojavu i lik, pošto u toj predstavi ima devetnaest glumaca, nas devetnaest kolega igramo, tako da mislim da smo izvukli dosta što smo mogli iz te teme da izvučemo - istakao je Dabović.
Mediji su problem što se oguglalo na negativne pojave u društvu, smatra Dabović, jer je stvorena neka vrsta kolektivnog imuniteta, a da nije, dodaje on, drugačije bi se stvari odvijale na svijetu.
- Od silnih informacija, od samog jutra, koje počinju da dolaze kroz tvoje uši i oči, ti ne dobijaš nikakav kvalitet, nego nasuprot tome je svaka informacija tipa šta se desilo tamo, šta se desilo u Ukrajini, pojas Gaze, Iran, Irak, kod nas, na ulicama i automatski, kad primaš te informacije svaki dan, tebi ne bude dobro prvih sto pedeset puta, ali onda polako počinje da ti bude normalno i to je veliki problem - zaključuje Dabović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-a-vb2hpexk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dabović: Ne filozofiram puno, idem u suštinu

Skandalozna izjava gradonačelnika Saše Mujovića da će Zabjelo dobiti novi park može se tumačiti kao bahatost ili kao neznanje, ocjenjuje predjednik Kluba odbornika Evrospkog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković.&nbsp;
- Na lokaciji na kojoj Mujović obećava park planskim dokumentom je predviđena izgradnja obrazovne ustanove, najvjerovatnije vrtića zbog male površine, a ne zelena površina kako on pokušava predstaviti našim sugrađanima. Umjesto da građanima jasno saopšti da će se u Ulici 27. marta graditi zgrade umjesto parka, Mujović pribjegava očiglednim obmanama i nudi priču o parku na svega nekoliko stotina metara od prvobitno planirane lokacije – navodi Mašković.&nbsp;
Dodaje da građani Zabjela moraju znati da gradonačelnik nema nikakav pravni, niti bilo koji drugi, osnov da na toj lokaciji gradi park.&nbsp;
- Umjesto toga, pokazuje da nema snage da se izbori sa građevinskim lobijem, ali koristi svoju moć nad najosjetljivijima, djecom i roditeljima, lišavajući ih škole ili vrtića koji su ovom dijelu grada nasušno potrebni. Jedino što Mujović radi je da pokušava smiriti nezadovoljstvo pred protest, a to čini na najgori mogući način obmanjujući one kojima bi trebalo da polaže račune – zaključio je Mašković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-najavio-premjestanje-parka-iz-ulice-27-marta-na-zabjelu-na-drugu-lokaciju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Mujović Zabjelčanima obećava park na lokaciji na kojoj je planirana obrazovna ustanova

Obećanja i stvarnost
Pet godina je dovoljno dugo da se sagleda stvarni domet jedne politike, da se mjeri učinak obećanja i da se realno sagleda stanje društva. Kada je 2020. godine došlo do promjene vlasti, građanima Crne Gore obećana je nova era – era demokratskog preporoda, ekonomske stabilnosti i nacionalnog pomirenja. Obećavano je oslobađanje institucija od partijskog uticaja, ubrzani evropski put, jačanje standarda i prestanak podjela.
Danas, pet godina kasnije, jasno je da se realnost dramatično razlikuje od tih očekivanja. Umjesto da nas približavaju evropskoj porodici, postupci pojedinih dijelova vlasti nerijetko nas odvode dalje od Brisela. Umjesto da institucije postanu servis građana, pojedini segmenti vlasti pretvorili su ih u poligon partijskih kalkulacija i kadrovskih eksperimenata. Umjesto jedinstva i stabilnosti, svjedočimo najdubljoj polarizaciji društva od obnove nezavisnosti.
U ovih pet godina Crna Gora je imala čak tri Vlade – od „apostolske“, preko „ekspertske“ manjinske , do najnovije, „najglomaznije“ Vlade, ali nijedna od njih nije odgovorila interesima države. Vladajuća parlamentarna većina kongloamerat je ideologija, poduprta centrima uticaja iz Srbije i crkvenih struktura, pokazujući inferioran odnos prema domaćim interesima i nezavisnoj državnoj politici. U situaciji smo koja podsjeća na Tamni vilajet – postavlja se pitanje postoji li izlaz.
Stanje društva danas: slabljenje povjerenja i društvene kohezije
Društvo u Crnoj Gori nakon pet godina promjene vlasti suočava se sa ozbiljnim problemima, koji prevazilaze dnevnu politiku. Najdublji među njima jeste gubitak povjerenja građana u institucije, ali i u samu ideju zajedničke budućnosti.
Umjesto da se prevaziđu podjele, pojedini akteri vlasti ih dodatno produbljuju. Politička scena postala je poligon sukobljenih interesa, dok su građani prepušteni sami sebi u traženju rješenja za egzistencijalne probleme. Nacionalne i vjerske razlike instrumentalizovane su u političke svrhe, stvarajući atmosferu nesigurnosti i nepovjerenja među ljudima.
Povećan je osjećaj društvene nepravde. Građani svakodnevno svjedoče privilegijama koje pripadaju partijskim lojalistima, dok se stručnost i znanje potiskuju u drugi plan. Meritokratija, predstavljena kao ključna parola nove vlasti, ostala je mrtvo slovo na papiru.
Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi. U zemlji sa nešto više od pola miliona stanovnika, svaki odlazak nove generacije predstavlja nenadoknadiv gubitak.
Crna Gora je tako došla u paradoksalnu situaciju: umjesto da promjena vlasti otvori prostor za novu energiju i povjerenje, određeni dijelovi vlasti stvorili su ambijent umora, apatičnosti i podjela. Društveni kapital, povjerenje, solidarnost i osjećaj zajedništva je istopljen do mjere koja zabrinjava.
Država i institucije: od obećanja depolitizacije do potpunog zarobljavanja
Kada je došlo do smjene vlasti, jedno od ključnih obećanja bilo je oslobađanje institucija od partijskog uticaja. Građanima je poručeno da će Crna Gora napokon dobiti profesionalne, nezavisne i odgovorne državne organe, vođene znanjem i integritetom.
Danas, pet godina kasnije, jasno je da nijedna od Vlada – ekspertska, “apostolska” ili najglomaznija – nije ispunila ta obećanja. Institucije su izgubile autoritet koji su imale. Umjesto depolitizacije, svjedočimo partijskom kadrovanju bez presedana. Profesionalci i stručnjaci uklonjeni su da bi ih zamijenili podobni, često bez ikakvih referenci osim političke lojalnosti. Rezultat je paraliza sistema: od bezbjednosnog sektora, preko ekonomskog, do lokalne samouprave.
Zakonodavna vlast pretvorena je u prostor permanentnih kriza i blokada, dok je izvršna više puta rekonstruisana, ali nikada stabilizovana. Umjesto efikasnog državnog aparata, građani osjećaju posljedice ad hoc rješenja i eksperimenta vlasti.
Najveći gubitnik ovog procesa je Crna Gora na međunarodnom planu. Od regionalnog lidera i države prepoznate kao predvodnika evropskih integracija, svedeni smo na zemlju kojoj se upućuju upozorenja i protestne note, a pregovori sa Evropskom unijom više su kozmetičke prirode.
Građani ne vide institucije kao svoje. Umjesto da budu servis društva, pojedini segmenti vlasti pretvaraju ih u produženu ruku partijskih obračuna, narušavajući sam temelj demokratskog poretka: vladavinu prava i povjerenje u državu.
Ekonomija i razvoj: propuštene šanse i rastuća nejednakost
Ako je u jednom segmentu promjena vlasti trebalo najbrže da pokaže rezultate, to je bio ekonomski razvoj. Građanima je obećano da će živjeti bolje, da će se smanjiti socijalne razlike i da će država iskoristiti svoje resurse na održiv način. Pet godina kasnije, bilans je porazan.
Crnogorska ekonomija stagnira. Umjesto strateškog pristupa, dominira politika improvizacije i populizma. Povećana zaduženost, kratkoročne mjere i odsustvo jasne vizije razvoja doveli su do toga da zemlja troši više nego što stvara. Investicije su rijetke i nesigurne, a prilike koje su otvorene u turizmu, energetici i poljoprivredi ostaju neiskorišćene.
Socijalna slika se pogoršala. Iako se vlast hvali nominalnim povećanjima plata i penzija, građanke i građani svakodnevno osjećaju rast cijena, nesigurnost zaposlenja i pad životnog standarda. Najveći teret snose mladi i porodice sa djecom, podstanari... Posebno je opasno što se ekonomski resursi koriste bez strateške logike. Umjesto održivog razvoja, koji bi spojio energetiku, turizam i poljoprivredu sa evropskim fondovima, vlast donosi odluke ad hoc. Tako Crna Gora gubi ono što je najvrijednije: potencijal da izgradi stabilnu i konkurentnu ekonomiju. Rastuća socijalna nejednakost dodatno podriva društvo. Povjerenje u ekonomski sistem nestaje kada ljudi znaju da njihova šansa ne zavisi od znanja i rada, već od političke pripadnosti.
DPS i odgovornost prema budućnosti
Svjesni smo da nijedna politička partija, pa ni Demokratska partija socijalista, nije bezgrešna. Naša politika imala je i uspjeha i propusta. Ali ono što ostaje kao istorijska činjenica jeste da je DPS bio i ostao nosilac ključnih državnih dostignuća: nezavisnosti, članstva u NATO, početka pregovora sa Evropskom unijom, modernizacije infrastrukture i očuvanja multietničkog sklada.
Za razliku od vlasti koja je u proteklih pet godina pokazala kako izgleda politika bez vizije i odgovornosti, DPS je bio i ostao stub državnosti Crne Gore. Naša najveća snaga leži u iskustvu – iskustvu kako voditi državu u krizama, kako graditi partnerstva sa međunarodnim savezima, kako balansirati različitosti i čuvati jedinstvo.
Danas, u opoziciji, DPS pokazuje da politika može biti ozbiljna i odgovorna i van vlasti. Dok drugi eksperimentišu sa državom, mi nudimo rješenja i podsjećamo da Crna Gora ne može sebi dozvoliti luksuz lutanja. Upravo zato, naš zadatak nije samo kritika – već i preuzimanje odgovornosti za budućnost.
Naš cilj nije revanšizam, već obnova stabilnosti. Ne povratak u prošlost, već gradnja nove etape razvoja utemeljene na evropskim vrijednostima, vladavini prava i ekonomiji koja daje šansu svima. DPS je spreman da bude garant tog puta – sa znanjem, ljudskim resursima i vizijom.
Jer Crna Gora, više nego ikada, treba ozbiljnu i odgovornu politiku. A to je politika za koju se DPS borio i za koju se bori.

Pet godina kasnije: Crna Gora između obećanja i stvarnosti

Član Predsjedništva Građanskog pokreta URA i bivši zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević optužio je gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića da kontinuirano obmanjuje građane Zabjela kada je riječ o urbanističkim planovima u tom dijelu grada.
Rakčević podjeća da je Mujović u junu obećao izgradnju velikog parka u ulici 27. marta, da bi samo dva mjeseca kasnije, usvajanjem Prostorno-urbanističkog plana, na mjestu parka bile ucrtane zgrade.
- Potom je, u pokušaju smirivanja nezadovoljstva, poručio da neće poštovati novi PUP, koji je sam podržao, već stari DUP. To je isto kao da je rekao da neće poštovati novi Zakon, već stari podzakonski akt, iako zna da se svi DUP-ovi moraju uskladiti sa PUP-om u najkraćem roku - navodi Rakčević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-najavio-premjestanje-parka-iz-ulice-27-marta-na-zabjelu-na-drugu-lokaciju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Najnovija odluka, prema njegovim riječima, još jedan je pokušaj obmane građana, jer Mujović sada najavljuje da će park biti građen na parceli na kojoj je decenijama planirana škola.
- Investitorima se poklanja prostor namijenjen parku da grade zgrade, a park se premješta na lokaciju gdje je trebalo da bude škola. Dakle, umjesto parka – zgrade, umjesto škole – park. Nevjerovatno, ali, nažalost, više nikome nije iznenađenje - kazao je Rakčević.
Po istom principu, kaže Rakčević, &nbsp;grad je mogao da ucrta zgrade i u Bloku V, a da park umjesto toga „nikne“ na mjestu Osnovne škole „Štampar Makarije“.

Rakčević: Mujović obmanjuje Zabjelčane

Broj izrečenih kazni na osnovu pravosnažnih presuda za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u Crnoj Gori u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 224 – što je već za 18 odsto više nego tokom cijele 2023. godine, a dostiglo je gotovo 80 odsto ukupnog broja iz prošle godine.&nbsp;
Prema odgovorima Sekretarijata Sudskog savjeta dostavljenim Portalu ETV, statistika pokazuje drastične skokove u posljednjih pet godina.&nbsp;
Tako je 2021. godine evidentirano 155 pravosnažnih presuda zbog nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, 2022. taj broj je naglo porastao na 253, dok je 2023. došlo do pada na 189.&nbsp;
Sudeći prema informacijama Sudskog savjeta, ipak, 2024. godina je završena sa 282 kazne – što je najviše do tada. Već u prvoj polovini ove godine izrečene su čak 224 kazne, čime je već premašen ukupan broj iz 2023, a dostignuto gotovo četiri petine presuda iz prethodne godine.&nbsp;
Ove brojke jasno pokazuju da nasilje u porodici i porodičnoj zajednici ne jenjava, već poprima zabrinjavajuće razmjere, dok sistem ostaje nemoćan kada je riječ o prevenciji i adekvatnoj zaštiti žrtava.&nbsp;
<h2>Značajan broj predmeta ostaje neriješen&nbsp;</h2>
Statistika Sudskog savjeta pokazuje da sudovi u Crnoj Gori primaju sve više predmeta nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, ali i da ih ne rješavaju dovoljno brzo, zbog čega i broj neriješenih predmeta iz godine u godinu samo raste.&nbsp;
Dok su 2021. godine bila 72 neriješena predmeta, već naredne godine je taj broj porastao na 102, a 2023. godine na 129.&nbsp;
Prošla, 2024. završena je sa 167 neriješenih predmeta, da bi u prvih šest mjeseci ove godine njihov broj bio 360 – što je gotovo pet puta više nego četiri godine ranije.&nbsp;
Istovremeno, prema statistici dostavljenoj Portalu ETV, broj primljenih predmeta takođe bilježi veliki rast, pa tako od 210 u 2021. godini, na 333 u 2022, zatim 314 u 2023, a 2024. je zabilježen nagli skok na 629 novih predmeta.&nbsp;
Samo u prvoj polovini 2025. godine primljeno je 364 predmeta, što ukazuje da bi do kraja godine mogao biti premašen prošlogodišnji rekord.&nbsp;
Ukupan broj predmeta u radu, koji obuhvata i ranije prenešene slučajeve, popeo se s 282 u 2021. na 796 u 2024. godini.&nbsp;
U tekućoj godini već sada je u radu 724 predmeta.&nbsp;
Ovi podaci ukazuju na to da sudovi jesu sve opterećeniji slučajevima nasilja u porodici, ali i da značajan dio njih dugo ostaje neriješen, što otvara pitanje efikasnosti postupaka i zaštite žrtava.&nbsp;
<h2>Broj pravosnažno riješenih predmeta&nbsp;</h2>
Iako i broj pravosnažno riješenih predmeta u slučajevima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici bilježi rast, sudovi i dalje ne stižu da obrade nagli priliv novih slučajeva. Tako je 2021. riješeno 132 predmeta, 2022. broj je porastao na 207, dok je 2023. došlo do pada na 157. Prošla godina završena je sa 222 pravosnažno riješena predmeta, a u prvih šest mjeseci 2025. već je riješeno 166 slučajeva – što predstavlja oko 75 odsto ukupnog broja iz prošle godine.
Statistika Sudskog savjeta, u koju je imao uvid Portal ETV, za posljednjih pet godina pokazuje da su pravosnažne odluke u najvećem broju slučajeva osuđujuće. Tako su 2021. godine donijete 133 osuđujuće odluke, godinu kasnije 211, 2023. je donijeto 157, dok je prethodne godine taj broj bio 216, a u prvih šest mjeseci 2025. već 166. S druge strane, oslobađajuće odluke su izuzetno rijetke.&nbsp;

Broj kazni za nasilje u porodici u pola godine dostigao 80 odsto ukupnog broja iz 2024.

U stalnom praćenju i nadzoru srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića koji su boravili u Crnoj Gori od 17. do 29. januara 2021. godine učestvovalo je više od 100 policijskih službenika iz različitih organizacionih jedinica – potvrđeno je Portalu ETV i Televiziji E iz više izvora iz bezbjednosnog sektora.&nbsp; Od ulaska u našu državu do časa kada su je napustili, crnogorska policija je bila u svakodnevnom kontaktu sa kolegama iz Srbije što nedvosmisleno ukazuje da se radilo o - međunarodnoj akciji. <h2>KONSTRUKCIJA OPTUŽNICE</h2> Međutim, u optužnici protiv nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, tužilac Miloš Šoškić – bez dokaznog osnova i bilo kakve pravne argumentacije - tvrdi da je upravo Lazović naredio skidanje zabrane ulaska srpskih kriminalaca u Crnu Goru, čime je zloupotrijebio položaj u korist organizovane kavačke kriminalne grupe. &nbsp; Podaci i svjedočenja policijskih funkcionera koji su bili upućeni u akciju nedvosmisleno govore da je to bila sinhronizovana operacija Uprave policije Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.&nbsp; Na čemu onda tužilac Miloš Šoškić temelji optužbe i kako je Viši sud uopšte potvrdio optužnicu? Teško je utvrditi ili pronaći pravne razloge. Da li će se nakon svega istraživati postupanje Specijalnog dravnog tužilaštva, za sada nije poznato.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  <h2>PODACI O DOLASKU</h2> Izvjesno je, međutim, da je optužnica pisana tendenciozno, sa unaprijed određenom krivicom.&nbsp; U prilog toj tvrdnji govori i višemjesečno novinarsko istraživanje koje otkriva začuđujući podatak: niko od oficira Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koji su pomenuti kao učesnici akcije praćenja Belivuka i Miljkovića nije pozvan da svjedoči o ovim okolnostima?!&nbsp; Upravo je 16. januara 2021. godine načelnik Policijske uprave za grad Beograd Veselin Milić obavijestio kolegu, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića da će sljedećeg dana u Crnu Goru stići dvije &nbsp;službama bezbjednosti poznate osobe, Miljković i Belivuk, te da će sletjeti na aerodrom u Tivtu. Milić je saopštio precizne podatke o vremenu dolaska i broju leta.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071619078_dc718d5de1c1d1c9ae27af8a30b6afe4cbe9b643dffa542d2119c808f070cec3" data-rendition-name="original" width="1918" height="1076" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>PROFESIONALAC BEZ ZAŠTITE: Pavićević dva puta bio na meti pripadnika organizovanog kriminala(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Sektor za borbu protiv kriminala Uprave policije je i prije te obavijesti intezivno sarađivao sa kolegama iz službe za borbu protiv organizovanog kriminala UKP MUP Srbije. U razmjeni informacija odlučeno je da se Belivuk i Miljković prate s obzirom na njihove kontakte u Srbiji i Crnoj Gori i dokumentuju njihov aktivnosti. Informacije su razmjenjivanje operativno na dnevnom nivou u cilju blagovremeno postupanja policije u Crnoj Gori ali i preko kancelarije Interpola u Podgorici i Beogradu. Kontakt u akciji ispred SBPOK u Srbiji bio je Nevenko Marić - objašnjavaju naši sagovornici iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova.&nbsp; Pavićević je informacije od Milića proslijedio Miloradu Žižiću tadašnjem načelniku Odsjeka za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala, koji je bio nadležan za postupanje u ovakvim slučajevima.&nbsp; Nakon dobijenih informacija, Žižić je kontaktirao Gorana Banićevića - tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi - koji je uključio policiju iz tog grada, zatim Tivta i Kotora obavijestivši ih da će na njihovoj teritoriji boraviti Belivuk i Miljković. Oni su odmah nakon slijetanja dovedeni u Odjeljenje bezbjednosti Kotor na informativni razgovor i uzimanje DNK.&nbsp; Zanimljivo, nakon što su u procesu protiv Zorana Lazovića istinito svjedočili, Milovan Pavićević i Milorad Žižić našli su se na udaru tobožnjeg vetinga koji sprovode Demokrate Alekse Bečića.&nbsp; Da li je to slučajnost ili planirana osveta protiv Pavićevića i Žižića jer su govorili istinu?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250418190432_76b7882520ce9f5552feafca2406a5e4fc292e7a8042eedb8116a894eb697f4e" data-rendition-name="original" width="723" height="382" loading="lazy" alt="NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić"> <figcaption>NA SPISKU NEPOŽELJNIH: Milorad Žižić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ISTRAŽNI TIM I SPREČAVANJE LIKVIDACIJE</h2> A, možda je krivica Lazovića i crnogorske policije što je tog januara 2021. godine – upravo zahvaljujući stalnom nadzoru i operativnim akcijama – spriječena likvidacija Belivuka i Miljkovića, očito planirana da se obavi na crnogorskoj teritoriji.&nbsp; Takve motive nagovještavaju podaci do kojih je došla istraživačka ekipa Portala ETV i Televizije E. Naime, u toku akcije inspektori kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica i njihove kolege iz Sektora za borbu protiv kriminala došli su do konkretnih operativnih podataka da je već pripremljena grupa koja treba da likvidira Belivuka i Miljkovića.&nbsp; Inspektori su, prema informacijama Televizije E i Portala ETV, dobili insajderske podatke iz same grupe koja je trebalo da izvrši likvidacije. Policija je znala ko učestvuje u priprema ubistva, ko je organizator, gdje se nalaze štek stanovi u Podgorici i Tivtu, koja vozila i motori će se koristiti za izvršenje krivičnih djela i za bjekstvo, koje oružje će biti korišćeno i koliko će sve biti plaćeno.&nbsp; Plan škaljarske kriminalne grupe bio je da Belivuk i Miljković budu brutalno likvidirani na aerodromu u Tivtu koji je pod kontrolom i nadzorom policije. Na taj način Crna Gora bila bi prikazana kao nebezbjedna zemlja, a namjera je bila i da događaj poprimi elemente terorizma.&nbsp; Prema informacijama Televizije E i Portala ETV, za ubistvo Belivuka trebalo je da bude plaćeno 500.000, a za egzekuciju Miljkovića 200.000 eura. Upućeni izvori iz MUP-a i ANB-a kažu da je odmah formiran Specijalni istražni tim kojim je rukovodio specijalni tužilac Saša Čađenović, a u Upravi policije istragom je rukovodio Milorad Žižić - prvi saradnik Zorana Lazovića.&nbsp; Dvije godine od kako je ova akcije crnogorske policije i tužilaštva odrađena, tužilac Saša Čađenović našao se na udaru specijalnog tužioca Miloša Šoškića: u procesu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, uveden je – sa šest mjeseci zakašnjenja – kao treći član organizovane kriminalne grupe?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240918150924_06c3bae1d23bdb8298fb7bc90df70e5588f9f25f63e47a13d98127d7e1a7859f" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Saša Čađenović"> <figcaption>NAKNADNO UGURAN U OPTIIŽNICU: Saša Čađenović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  <h2>BROJNI SVJEDOCI AKCIJE</h2> Još neki detalji ukazuju da ima mnogo svjedoka koji mogu potvrditi novinarsko istraživanje - da je januara 2021. godine izvedena vrlo uspješna akcija, u saradnji crnogorske i srpske policije.&nbsp; Naime, u „akcionom timu“ su takođe bili inspektori Lazovićevog sektora - inspektori Centra bezbjednosti Podgorica koji su došli do insajderskih podataka iz grupe koja je planirala likvidacije. Više naših izvora navodi da su, osim dva inspektora koja su direktno sarađivali sa Žižićem, u međunarodnu operaciju bili uključeni i Srđan Korać, načelnik Jedinice za suzbijanje krvnih delikata, Aleksandra Saška Mihailović, načelnica jedinice za borbu protiv droga u Centru bezbjednosti Podgorica, kao i njihov rukovodilac Miloš Vučinić - pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. - Aleksandra Mihailović je u vrijeme Filipa Adžića, kao ministra unutrašnjih poslova, napredovala. Postavljena je za načelnicu odsjeka za borbu protiv droga za Crnu Goru. Vučinića je smijenio nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin sa mješta šefa podgoričke kriminalističke policije, da bi u vrijeme Adžića bio postavljen za načelnika regionalnog centra bezbjednosti ,,Jug“ i bio nagrađen od ministra unutrašnjih poslova. Nedugo nakon toga Adžić ga upućuje u ambasadu Crne Gore u Sloveniji, sa sjedištem u Ljubljani, na mjesto oficira za vezu za poslove bezbjednosti gdje se trenutno i nalazi – objašnjavaju naši izvori. U akciji praćenja grupe koja je pripremila likvidacije, ali i u nadzoru Belivuka i Miljkovica, učestvovali su i službenici sektora kriminalističke policije Enisa Bakovića koji su bili zaduženi za sprovođenje mjera tajnog nadzora, praćenje, opservaciju osoba, vozila, kontakata i nedozvoljenih radnji.&nbsp; Uključena je bila Specijalna i Posebna jedinica, kao taktičke jedinice u cilju obezbjeđenja opšte sigurnosti na primorju, ali i prilikom hapšenja i pretresanja u samoj realizaciji međunarodne policijske akcije. O svim detaljima akcije upoznat je bio tadašnji v.d. direktora Uprave policije Vesko Damjanović koji trenutno obavlja poslove oficira za vezu u ambasadi Crne Gore u Srbiji, sa sjedištem u Beogradu. <h2>MJERE NADZORA I DOKAZI O AKCIJI</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250220180252_79e0fd788ab025a5f53c97a2f61d07413170befb1a35d9a7ddc10b55d60e298b" data-rendition-name="original" width="1600" height="950" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA PREPUNA MANJAKOVISTI: Optuženi Zoran Lazović, specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Ilustracija: I.ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Da je grupa koja je planirala likvidaciju Belivuka i Miljkovića bila na mjerama tajnog nadzora jasno proizilazi – čak iz optužnice Miloša Šoškića!&nbsp; U optužnisi se navodi da je Odsjek za specijalne istražne radnje koristio uređaj IMSI/ WIFI CATCHER (takozvani MC kečer) u Kotoru 20. i 21. januara. &nbsp; To je sredstvo nadzora koje se „kamuflira“ u baznu stanicu provajdera i na taj način se „prikači“ na ciljane brojeve telefona, koji nastavljaju da djeluju kao da se komikacija obavlja preko „regularne“ stanice. Na taj način se registruju i brojevi telefona, ali i snima sva komunikacija...&nbsp; I to je još jedan od dokaza o detaljnom praćenju dvojice srpskih kriminalaca koji su nakon Nove godine 2021. boravili u Crnoj Gori na poziv Radoja Zvicera. I nije to jedina koordinirana akcija crnogorske policije.&nbsp; Osim likvidacije Belivuka i Miljkovića u januaru 2021. godine, policijska ekipa Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom na čijem je čelu bio Milivoje Katnić, spriječila je likvidaciju viskoranigiranog člana škaljarskog kriminalnog klana - Marka Ljubiše Kana, ali i jednog od vođa kavačana Slobodana Kašćelana. &nbsp; Iz svega proizilazi da je akcija praćenja Belivuka i Miljkovića bila sinhronizovana akcija policija dvije zemlje u koju su bili uključenin ogromi resursi ljudski i tehnički i kojom su rukovodili cijeli timovi.&nbsp; Zato je apsolutno nejasno što je zapravo tužilac Šoškić stavio na teret bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i na osnovu čega temelji svoje tvrdnje. <h2>&nbsp;„OSVETA SE SLUŽI HLADNA“</h2> Osim ako ne postoje – politički motivi. Ne treba zaboraviti: Milivoje Katnić kao glavni specijalni tužilac, Saša Čađenović kao zamjenik glavnog specijalnog tužioca i Zoran Lazović, istaknuti policijski funkcioner – bili su ključni ljudi u jednoj akciji koja je imala regionalni značaj.&nbsp; Oktobra 2016. godine upravo je Milivoje Katnić sa svojim prvim saradnikom Sašom Čađenovićem i Specijalnim policijskim odjeljenjem na čijem je čelu bio Dragan Radonjića, osujetio napad na crnogorske institucije 2016. godine, odnosno pukušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora.&nbsp; Među optuženim ,,zavjerenicima“ bili su Andrija Mandić i Milan Knežević. Prvostepenom presudom Vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sudija Suzana Mugoša dvojica političara osuđena su na po pet godina zatvora zbog učešča u akciji rusko-srpske grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250616140628_ee891ac5a4358f7dad90d1d07533de040ddc84195b77cc6866701d5c3dc2805e" data-rendition-name="original" width="1092" height="614" loading="lazy" alt="Milan Knežević i Andrtija Mandić"> <figcaption>"AVGUSTOVSKA REVOLUCIJA" DONIJELA SLOBODU: Milan Knežević i Andrija Mandić(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Samo šest mjeseci nakon „avgustovske revolucije“, februara 2021. godine, Apelacioni sud Crne Gore, preglasavanjem 2:1, ukinuo je presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora.&nbsp; Prije trinaest mjeseci, 12. jula 2024. godine, simbolično dan prije Dana državnosti, Vijeće Višeg suda u Podgorici kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, u ponovljenom postupku oslobodilo optužbi Mandića i Kneževića, ali i sve prvostepeno osuđene, među njima i dvojicu agenata GRU-a Eduarada Šišmakova i Vladimira Popova.&nbsp; Andrija Mandić je danas na čelu Skupštine Crne Gore, Milan Knežević koalicioni partner i poslanik u crnogorskom parlamentu. Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić godinu i četiri mjeseca su u pritvoru, specijalni tužilac Saša Čađenović je u kućnom pritvoru, nakon što je 16 mjeseci proveo u Spužu.

U nadzoru Belivuka i Miljkovića učestvovalo više od 100 policajaca, a tužilac Šoškić optužuje Lazovića za zavjeru?!

Zaposlenom u Ministarstvu zdravlja, poznatom na društvenim mrežama pod profilom „Radosav Vrbica“, ukinuto je radno mjesto koje je pokrivao. Kako navode izvori Portala ETV, njegove satirične objave i kritike društveno-političkih događaja u Crnoj Gori, koje su prvenstveno duhovite i ironične, prepoznate su kao razlog za gubitak posla.
Kako navode naši izvori, Vrbica će u narednim danima saznati da li će biti raspoređen na drugo radno mjesto, ili će mu uslijediti otkaz. Jasno je, kažu, da je razlog političke prirode – kazna zbog kritike vlasti, iako nijedna njegova objava ne sadrži govor mržnje.
- Nevjerovatno je da satira i kritički komentar vrijeđaju političare, dok se lažni profili visokih funkcionera, koji objavljuju fašistički, nacionalistički i agresivan sadržaj, ne sankcionišu - navode izvori Portala ETV.
Tako se, prema njihovim navodima, pojedini članovi Pokreta Evropa sad kriju iza lažnih plaćenih profila na društvenim mrežama.
-- Profil "Vojvoda Momčilo“ pripada jednom od direktora PES-a, dok bivša savjetnica Spajićeve administracije upravlja botovskom mrežom u Kolašinu. Jedan od čelnika podgoričkog Vodovoda &nbsp;krije se iza profila "Nikola Konzul" - tvrdi naš izvor.
Takođe, &nbsp;kako navodi, lažne plaćene profile imaju i neki odbornici NSD-a, zaposleni u nikšićkom Solaru, čiji je pseudonim "Ljiljana Stanković".
Uvidom u ove profile jasno se može utvrditi da objavljeni sadržaj ne samo da nije miroljubiv, već otvoreno širi nacionalizam i veliča ratne zločince, dok je "Radosav Vrbica" koristio duhovite i satirične strjelice protiv političkih odluka vlasti.&nbsp;
- Ako se štite spomenici ratnim koljačima i fašisti se uzdižu kao primjer partijskog napretka, onda je jasno i zašto su zaštićeni oni koji šire govor mržnje, dok kritički glasovi bivaju kažnjeni - ističu upućeni.
I drugi kreatori su saglasni da ovakvi primjeri nikako nijesu poželjan već zabrinjavajući model za najavljeni ulazak u EU. Tako je bloger Duško Kovačević &nbsp;na Fejsbuku komentarisao da "slučaj Vrbica" &nbsp;podsjeća na rigidne političke režime, poput SSSR-a i Sjeverne Koreje.&nbsp;
- Postoji li išta prirodnije i zdravije za demokratsko društvo od kritike i satire? Vrbica je koristio ciničan, duhovit i ironičan ton, a umjesto podrške, suočio se s pokušajem diskvalifikacije i lične stigmatizacije - napisao je Kovačević.
On dodaje da, bez obzira na političke neslaganja s "Vrbicom", niko ne smije izgubiti posao zbog javnog mišljenja.&nbsp;
- Huškaju na njega, objavljuju njegove fotografije, licitiraju njegovom privatnošću i pozivaju na radnu i građansku diskvalifikaciju. Ako je ministar zdravlja postupio pod uticajem ovih pritisaka, to je ravno najgoroj vrsti represije - zaključio je Kovačević.
Ovaj slučaj je samo još jedan u nizu koji postavlja ozbiljna pitanja o slobodi izražavanja i dvostrukim standardima u Crnoj Gori. Dok kritički glasovi bivaju kažnjeni, oni koji veličaju ratne zločince i šire nacionalizam prolaze nekažnjeno, zaštićeni i nedodirljivi.
Takvo stanje definitivno nije dobra ulaznica, niti preporuka, za EU, posebno imajući u vidu jučerašnja saznanja Portala ETV da Premijeru Milojku Spajiću stiže alarmantno upozorenje iz Brisela da će, &nbsp;ukoliko Vlada ne pokaže ozbiljnost i dosljednost, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fako-se-vlada-ne-uozbilji-fokus-eu-integracija-bice-preusmjeren-na-albaniju-i-moldaviju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Satira protiv režima postaje opasna igra: "Radosav Vrbica" ostao bez posla dok huškači i nacionalisti ostaju nedodirljivi

Poslanik Demokrata Duško Stjepović nastavlja utabanim tragom svojih partijskih kolega, koristeći skupštinsku govornicu, ovoga puta u Danskoj, kao pozornicu za direktan udar na Hrvatsku. Njegovo izlaganje, prepoznatljivo po provokacijama i opasnim insinuacijama, djeluje kao svjesna i koordinisana namjera da se Crna Gora zadrži što dalje od članstva u Evropskoj uniji. A Hrvatska – kao susjed, partner i članica EU – u tom procesu ima ključnu ulogu. Stjepović &nbsp;je kao predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, &nbsp;boravio &nbsp;u Kopenhagenu, gdje je bio učesnik Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Stjepović je poručio da „neki susjedi umišljaju da članstvo u EU znači pravo da drugima drže lekcije iz demokratije“, insinuirajući da Hrvatska zloupotrebljava svoj položaj.&nbsp; - Neki susjedi su uvjereni da im članstvo u Evropskoj uniji daje za pravo da drugima drže lekcije iz demokratije i da tu svoju poziciju mogu zloupotrebljavati na krajnje nekorektan način – na način koji njihovim susjedima nije padao na pamet kada su oni ulazili u ovo odabrano evropsko društvo. Taj naš susjed nije u poziciji da bilo kome drži lekcije sve dok se njegov državni vrh i ljudi koji ga danas ovdje predstavljaju jasno i glasno ne ograde od izjava, pjesama i poteza koji su, da ostanem u diplomatskom rječniku, suprotni svemu onome što predstavlja antifašizam - kazao je on.&nbsp; Njegovo izlaganje, kako saznaje Portal ETV, &nbsp;bilo je u potpunosti na "istim talasnim dužinama" sa predstavnikom delegacije Srbije iz Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića.&nbsp; Ovaj nastup još jedna je u nizu provokacija Hrvatske. Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović iskoristio je nedavno gostovanje na A plus televiziji da provocira naše susjede u Hrvatskoj, noseći značku na kojoj su brod „Jadran“, a zbog koje je iz Zagreba početkom avgusta stigla protestna nota.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324" data-rendition-name="original" width="1930" height="1080" loading="lazy" alt="Ktrapović na A plus"> <figcaption>Krapović na A plus(Photo: A pluss TV/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".&nbsp; Takvi potezi i poruke, kako su tada naveli, nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje. Školski brod "Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp; U odgovoru Televiziji E su ranije naveli da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp; Republika Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i Ivana Anušića. Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću. Posljednji u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Stjepovićeva izjava samo doliva ulje na vatru i potvrđuje ono što je sve teže ignorisati – sistemski otpor jednog političkog krila prema svakom koraku koji vodi Crnu Goru ka članstvu u EU. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCskoCKds52I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Demokrate nastavile sa provociranjem susjeda: Stjepović se u Danskoj obrušio na Hrvatsku

Advokat Veselin Radulović podnio je drugu krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Demokratske Crne Gore, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, više NN službenika Ministarstva unutrašnjih poslova koji su bili zaduženi za sprovođenje postupka javne nabavke, funkcionera – odgovrnih osoba u CEDIS-u (članova političke partije Demokrate) zbog više krivičnih djela ukazujući taksativno na sve moguće zloupotrebe od partijskog zapošljavanja, nezakonitog trošenja novca iz budžeta, kupovini vozila za Upravu policije od kompanije čija je ponuda morala biti odbijena, jer je u suprotnosti sa uslovima iz dokumenatacije za nadmetanje.&nbsp; Advokat ukazuje i na postavljanja stacionarnog radara u Podgorici bez javnog poziva i taj posao je bio povjeren kompaniji sa veoma spornim referencama "MMSCODE" iz Banja Luke. Radulović objašnjava da prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom u produženom trajanju, neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka u produženom trajanju i povreda prava iz rada u produženom trajanju. Advokat Radulović, u prijavi u koju je Portal ETV imao uvid, navodi da su od kraja oktobra 2023. godine do podnošenja ove krivične prijave, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, postali članovi kriminalne organizacije koju je za sada neutvrđenog dana nakon 2020. godine organizovala za sada nepoznata osoba pojašnjavajući da je mogući organizator neko od prijavljenih članova političke partije Demokratska Crna Gore. Cilj organizacije je, prema dokumentima koje podnosi advoka Radulović, bio stvaranje nezakonite dobiti i moći u korist "Demokrate Demokratska Crne Gora" i u korist drugih prijavljenih, a na štetu državnog budžeta, gdje je svaki član organizacije imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829130848_bf5dbed89171e99cc0fef5c43ec5acde1c50592bfc659a8df01493929f8c7ab3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829130848_bf5dbed89171e99cc0fef5c43ec5acde1c50592bfc659a8df01493929f8c7ab3" data-rendition-name="original" width="569" height="823" loading="lazy" alt="krivična prijava"> <figcaption>Nova krivična prijava advokata Radulovića(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  <h2>O ZAPOŠLJAVANJI I NEZAKONITIM DOBITIMA</h2> - Prijavljena politička partija "Demokrate Demokratska Crne Gora" u kriminalnoj organizaciji imala je ulogu i zadatak da, nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru predloži prijavljenog Šaranovića koji će zloupotrebom položaja, odnosno iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem ovlašćenja i zloupotrebama u vezi sa javnom nabavkama sticati nezakonitu dobit u korist te političke partije, u korist drugih prijavljenih osoba i u korist subjekata u čiju korist će se donositi nezakonite odluke i istovremeno pričinjavati štetu državnom budžetu - piše u prijavi. Advokat Radulović smatra da su Demokrate u kriminalnoj organizaciji imale i zadatak da nakon podjele resora u Vladi Crne Gore i ranije političke podjele funkcija u drugim sektorima, u sektoru energetike – državnoj kompanji CEDIS imenuje svoje funkcionere koji su iskorišćavali službeni položaj i prekoračivali ovlašćenja, nezakonito trošili povjerena sredstva i nezakonito nijesu obezbijeđivalu jednaku dostupnost radnih mjesta nezaposlenim osobama. Na taj način su, prema navodima prijave, diskriminisali osobe koje traže posao, uskratili im i ograničili pravo koje im pripada, pa su na osnovu sporazuma o preuzimanju zaposlenih i bez javnog oglasa zapošljavali osobe koje podržavaju tu političku partiju. Radulović ističe da je uloga Šaranovića bila da u Ministarstvu protivpravno sprovede postupak javne nabavke vozila za potrebe Uprave policije i sa predstavnicima kompanije "Auto Čačak" prilagodi uslove toj kompanjiji i zaključiti ugovor na osnovu ponude koja je u suprotnosti sa uslovima iz dokumenatacije za nadmetanje. <h2>SPORNE NABAVKE</h2> - Dokumentacija je nepravilno sačinjena i morala se odbaciti, a oni su sve uradili kako bi je prihvatili i kako bi unparijed pripremljen lager vozila &nbsp;marke Škoda bio isporučen Ministarstvu unutrašnjih poslova – objašnjava Radulović.&nbsp; On dodaje da umjesto performansi kupljenih vozila, kao najvažniju karakteristiku službenih automobila javnosti je predstavljeno da će natpisi na automobilima biti na ćirilici i na latinici. Uloga Šaranovića, prema dokumentacju koju je predao advokat SDT-u, bila je i da eksperimentalni postupak postavljanja stacionarnog radara u Podgorici sprovede bez javnog poziva i tajno, povjeri ga kompaniji sa veoma spornim referencama "MMSCODE" iz Banja Luke, blisko povezanom sa porodicom bivšeg Milorada Dodika bivšeg predsjednika BiH entiteta Republike Srpske pa je zajedno sa drugim prijavljenim omogućio da se prihvati ponuda iz pisma namjere ove kompanije o ustupanju opreme na 90 dana kako bi se upoznali sa konceptom realizacije sistema u dijelu obrade podataka, izuzimanja fotografija, snimaka i drugim tehničkim karakteristikam.&nbsp; Sve je to, kako piše, suproto članu 9. stav 1. tačka 2 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, prijavljeni su "vršili obradu i korišćenje ličnih podataka, odnosno lične podatke prikupljali, obrađivali i koristili nezakonito i te podatke saopštili, odnosno učinili dostupnim drugom – uključujući i strane državljane i komapanije“. Advokat Radulović takođe ističe da su NN službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije u kriminalnoj organizaciji imali uloge i zadatke da preduzimaju radnje kako bi se eksperimentalni postupak postavljanja stacionarnog radara u Podgorici sproveo tajno, bez javnog poziva suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. - Osim toga prijavljeni NN službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije imali su uloge i zadatke da pripremaju tendersku dokumentaciju i sprovode postupak kako bi se donijela unaprijed dogovorena odluka da se izabere ponuda kompanije "Auto Čačak", koja je bila neispravna i koja se morala odbaciti i da se sa tom kompanijom nezakonito zaključi ugovor i izvrši nabavka na lageru unaprijed pripremljenih vozila – navodi se u prijavi. U prijavi ukazuje i da je više NN osoba funkcionera političke partije "Demokrate Demokratska Crne Gora" u kriminalnoh organizaciji imalo ulogu i zadatak da nakon izbora i imenovanja u sektoru energetike – državnoj kompanji CEDIS iskorišćaju službeni položaj, prekoračuju ovlašćenja, nezakonito troše povjerena sredstva i nezakonito zapošljavaju lica koja podržavaju tu politilčku partiju, pa se svjesno nijesu pridržavali zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora i drugih opštih akata o pravima iz rada i na taj način drugima uskratili i ograničili pravo koje im pripada. Ovo je druga prijava koju je podnio advokat Raulović. &nbsp;Prvom su obuhvaćene Demokrate Demokratska Crna Gora, ministar Šaranović, vršioc dužnosti Lazar Šćepanović, potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić, poslanika i poslanice Demokrata Borisa Bogdanović i Anđela Vojinović, članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN osoba – službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije.

Radulović ukazao na partijsko zapošljavanje u sektoru energetike, nezakonito trošenje budžetskog novca, spornoj nabavci vozila iz Srbije i poslovima sa kompanijom iz Banja Luke