<p>Svi mi imamo pravo na ličnu kartu i pasoš koji su u skladu sa našim opisom i identitetom, to je naše osnovno pravo - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, <b>Jovan Ulićević</b> iz NVO Spektra komentarišući neusvajanja zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.</p>
<p>Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju navela je da neusvajanje ovog akta ozbiljan propust u oblasti temeljnih prava.</p>
<p>Ulićević navodi da je istraživanje Centra za građansko obrazovanje pokazalo da više od 50 odsto građana smatra da ljudi ne treba da prolaze sterilizaciju da bi imali oznaku pola promijenjenu u ličnim dokumentima.</p>
<p>- Po istraživanju nevladine organizacije Spektra svega je 10 do 15 odsto građana izričito protiv ljudskog prava transrodnih osoba, pa se problem zbog neusvajanja zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja može pripisati isključivo najbrojnijoj Vladi koja  je dala saglasnost, ali neće da izglasa taj zakon - ocijenio je Ulićević.</p>
<p>Ističe da osobe čiji rodni identitet nije pravno prepoznat moraju da biraju između prinudne sterilizacije, jer država primorava na sterilizaciju ako osoba želi dokumenta koja odgovaraju ličnom opisu, ili svakodnevnog nasilja zbog svakodnevnog nošenja dokumenata koja ne odgovaraju ličnom opisu.</p>
<p>- Zbog toga što mi nemamo ovaj zakon trans osobe nemaju to pravo i veoma praktično hoćete da pređete granicu imate problem, hoćete da podignete nešto u pošti imate problem, hoćete da pođete do Kliničkog da izvadite nalaze, da odete na pregled imate problem, zato što u svakoj od tih situacija vi morate da objašnjavate zašto je  vaša lična karta potpuno suprotna od onoga kako vi izgledate i koji je vaš identitet - rekao je Ulićević.</p>
<p>Podsjeća da se o tom zakonu govori više od osam godina, zbog čega je prvo privremljena analiza pravnog sistema, zatim i sam prijedlog zakona još 2016. godine.</p>
<p>- Mi smo polako pristupali temi u saradnji sa institucijama, oformili radnu grupu, radili na njoj, postigli jedan visok stepen kompromisa, toliko da mislim da se ti kompromisi ulaze u kršenje ljudskih prava, da bi zakon prilagodio našem pravnom sistemu i što je jos bitnije - da bi naši poslanici, naša Vlada bila spremna da ga izglasa. Mi smo u tom procesu došli do toga da je zakon spreman, što je Evropska komisija i konstatovala, čak je konstatovala da je prošao i konsultacije sa Evropskom komisijom. Ko zna diplomatski rječnik zna da ne može konkretnije od toga, jer ona nikad neće napisati u izvještaju ,,ako ovo ne usvojite nećete ući u Evropsku uniju”, ali će konstatovati stanje, što su oni i uradili, da je zakon bio spreman, da je prošao sve konsultacije, da je prošao konsultacije sa Evropskom komisijom i da uprkos tome nije usvojen - zaključio je Ulićević.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ulićević: Svi mi imamo pravo na ličnu kartu i pasoš koji su u skladu sa našim opisom i identitetom

<p>Trinaesti Montenegro Prajd održan je danas u Podgorici pod sloganom "Otpor gradi slobodu". Sa Prajda je poručeno da se sloboda osvaja kroz otpor i hrabrost da se kaže "dosta je", te da dolazi vrijeme ulice i direktne akcije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_625cc4a8456f5cfa92b71b702a4a2c611ed5fe7a7c59bd2c0696f7d3c6c33c4d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004141048_625cc4a8456f5cfa92b71b702a4a2c611ed5fe7a7c59bd2c0696f7d3c6c33c4d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  <p>Učesnici Parade ponosa su se u 14 sati okupili ispred Skupštine Crne Gore, a sadt kasnije krenuli su u povorku kroz centar grada.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY5O-2v3jchg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Prajdu su prisustvali ministar ljudskih i manjinskih prava <b>Fatmir Đeka</b> i ombudsman<b> Siniša Bjeković</b>.</p> <p>Aktivista Asocijacije Spektra <b>Jovan Ulićević</b> poručio je danas sa bine da današnji Prajd nije jedini protesti u Crnoj Gori i najavio da će uslijediti „vrijeme ulice i direktne akcije“, uz uvjerenje da predstoji bolje vrijeme za državu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_ca3c16f3dd198960a5969ab578d6fe9acea42b52e5efb06991aebbcada4fb1df.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251004141048_ca3c16f3dd198960a5969ab578d6fe9acea42b52e5efb06991aebbcada4fb1df" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  <p>- Obraćali smo se političarima, imali smo nadu da će ti zahtjevi biti ispoštovani... Na ovoj bini sam pričao svoju ličnu priču i nadao sam se da donosioci odluka samo ne razumiju, ali sam shvatio da su oni sposobni da gledaju genocid i da ga opravdavaju, da su sposobni da prođu pored Cetinja pored ljudi koji su izgubili svoje porodice - rekao je Ulićević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_2e3c11fff6f1a79542da379d21eb88cf25b0a7fee85569164f43214e6d01450b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251004141048_2e3c11fff6f1a79542da379d21eb88cf25b0a7fee85569164f43214e6d01450b" data-rendition-name="original" width="994" height="1600" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  <p>On je poručio da su ljudi ti u koje vjeruje.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnzCpIVBqoH8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Crnogorski narod zaslužuje bolje nego što je dobio, Crna Gora zaslužuje da bude slobodna kao i Palestina - poručio je Ulićević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_bed483b4ce62d4e0740a9a9a8fb835da09080b601c7732ef9c208de20114c069.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251004141048_bed483b4ce62d4e0740a9a9a8fb835da09080b601c7732ef9c208de20114c069" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  <p>Govoreći o očekivanjima prema političarima, Ulićević je ponovio razočaranje zbog, kako je kazao, neispunjenih obećanja i naglasio spremnost na jači društveni odgovor ukoliko zahtjevi ne budu prihvaćeni.</p> <h2><b>Baštrica: Sloboda se osvaja – otpor je naš imperativ</b></h2> <p><b>Staša Baštrica</b> iz organizacije Kvir Montenegro poručuje da sloboda nije nešto što se samo dobija, već se osvaja kroz otpor i hrabrost da se kaže „dosta je“ kada se pokušava utišati glas istine.</p> <p>- Kada govorimo o slobodi, mislimo na mnogo više od pukih zakona. To je san o životu i razvoju bez straha i srama. Otpor nije izbor, to je imperativ. Zahtijevamo hitno procesuiranje svih oblika nasilja i nasilnika - ističe Batrica.</p> <p>Dodaje da otpor znači biti podrška svima koji žive u strahu, posebno mladima koji se svakodnevno bore sa odbacivanjem i diskriminacijom.</p> <p>- Otpor je naš ponos i naš bijes, ali i najveći potencijal za zajedništvo i promjenu. Danas, dok širom svijeta vladaju desničarske strukture i produbljuje se klasni jaz, borba za ljudsku slobodu nikako nije lokalni fenomen – ona je univerzalni izazov i naša zajednička odgovornost - poručuje Batrica.</p> <p>Iz asocijacije Kvir Montenegro kazali su da je Prajd je odgovor na ćutanje i nepravdu.</p> <p>- To je dan kada pokazujemo da nijesmo nevidljivi, da ne pristajemo na marginalizaciju i da zajedno tražimo promjene. To je prostor solidarnosti, otpora i zajedničkog zahtjeva da država i društvo počnu da štite sve nas, bez izuzetka - naveli su ranije iz asocijacije Kvir Montenegro u objavi na Fejsbuku.</p> <p>Organizaciju Montenegro Prajda finansijski je podržala Britanska ambasada, Irska ambasada, Savjet Evrope, Globalni fond za žene, Kancelarija za LGBTIQ lica Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada i fondacija Hajnrih Bel.</p>

1250x600

1084x550

(FOTO i VIDEO) Ulićević: Crnogorski narod zaslužuje bolje, dolazi vrijeme ulice i direktne akcije; Baštrica: Otpor je naš imperativ

<p>Pod sloganom „Otpor gradi slobodu“, u Podgorici će 4. oktobra biti održan 13. Montenegro Prajd. Okupljanje učesnika i učesnica planirano je ispred Skupštine Crne Gore od 13 do 14 sati, dok će povorka krenuti u 15h.&nbsp;</p>
<p>Ovogodišnja povorka, kako u razgovoru za Portal Analitika ističe izvršni direktor NVO Asocijacija Spektra <b>Jovan Ulićević</b>, prevazilazi samu šetnju – cilj je da se ukaže na povezanost različitih oblika represije i diskriminacije, te da se pošalje poruka da sloboda može postojati samo ako je zajednička.</p>
<p>- Sloboda je ili za sve nas, ili za nikoga. U našem društvu, nažalost, sloboda je samo za odabrane, bogate i političare. Dok to ne budemo razumjeli, nemamo čemu da se nadamo. Sloboda se može osvojiti samo zajedničkim snagama, a jedina stvar koju možemo da izgubimo su lanci - poručuje Ulićević.</p>
<p>On poručuje da je to istovremeno filozofija koja stoji iza svake borbe.</p>
<p>- Dok god se držimo isključivo identitetskih kutija i pristajemo na narativ da se nasilje nad jednom grupom tiče isključivo te grupe, pristajemo na politiku vladajućih masa koja je jednostavna - “zavadi pa vladaj”. Mislim da ne moraju ljudi da razumiju drugačije od sebe da bi zajedno učestvovali u borbama za oslobođenje. Zapravo, držim da je suprotno - da se kroz zajedničke direktne akcije gradi solidarnost i razumijevanje koje dovodi do oslobođenja svih nas - naglašava Ulićević.</p>
<h2>Javni prostori kao mjesta solidarnosti i dijaloga&nbsp;</h2>
<p>Prajd je, prema njegovim riječima, od početka imao cilj da javni prostori postanu mjesta solidarnosti i dijaloga, a ne isključivosti i podjela.</p>
<p>- Program je raznovrstan, za svakoga ponešto, i dobar dio se dešava na otvorenim prostorima – jer su to prostori koje moramo da vratimo sebi i zajednici. Aktivizam ne smije biti sveden na konferencije i saopštenja. Primjer toga je Solidum Fest u Njegoševom parku, u okviru kojeg imamo i muziku i zabavu i upoznavanje sa radom nevladinih organizacija, ali i prvu u nizu diskusija koje smo nazvali “U krugu revolucije”, na kojoj ćemo u jednom otvorenom, nehijerarhijskom formatu da zamišljamo neku bolju budućnost, kao alternativu stalnoj odbrani institucija i poretka koji ni ovako nije funkcionisao da valja, ili recimo diskusiju koju Trans Mreža Balkan organizuje pod nazivom “Antifašizam budućnosti”, tokom koje ćemo pokušati da dođemo do odgovora na pitanje što je antifašizam osim nostalgičnog śećanja na slavne pretke - navodi Ulićević.</p>
<p>Pored toga, tu su i tradicionalni događaji poput „Prajd Kafea“, vouging časova, bubnjarskih radionica i večernjih žurki.&nbsp;</p>
<p>- Na Prajd treba da dođe svako kome je stalo do zaustavljanja nasilja, do radničkih prava, do pravednijeg društva i do toga da njihova djeca odrastaju u dobroj Crnoj Gori. Ako nekome nije komforno – baš zbog toga treba da dođe, jer solidarnost sigurno ne cvjeta u komforu - dodaje on.</p>
<h2>Društvo sve više nasilno prema svima&nbsp;</h2>
<p>I dok Crna Gora i dalje bilježi visoke stope homofobije i transfobije, Prajd, smatra Ulićević, ima važnu ulogu u građenju mostova.</p>
<p>- Ovo društvo je sve više nasilno prema svima, pa samim tim i prema onima koji su različiti. Prajd je jedan od rijetkih kontinuiranih protesta, osim Osmomartovskog marša, koji uporno poziva na solidarnost svih građana i građanki i podiže svijest o povezanosti opresija. Dakle, Prajd nije identitetski protest, niti je ikad bio. Na medijima je da urade svoj dio posla, kao i da zauzmu aktivniju ulogu u odbrani demokratije od dezinformacija, koje su danas propagandni alat za širenje desničarskih poruka - naglašava Ulićević.</p>
<h2>Desničari šire dezinformacije koje podižu nivo nasilja u društvu&nbsp;</h2>
<p>Kada je riječ o konkretnim oblicima diskriminacije, Ulićević je jasan - Crna Gora i dalje spada u evropske zemlje u kojima se krše osnovna ljudska prava LGBTIQ osoba.</p>
<p>- Ajmo prvo da se dogovorimo i usaglasimo da institucije ne rade svoj posao. Posao rade pojedinci u institucijama, koji nailaze na blokade i sabotaže. Na primjer, Crna Gora je i dalje jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj dio građana prolazi prinudnu sterilizaciju samo da bi imao dokumenta u skladu sa identitetom. Zakon o životnom partnerstvu već pet godina znači samo papir, ali ne i prava. Preko naših leđa fašisti skupljaju političke poene, dok desničari šire dezinformacije koje podižu nivo nasilja u društvu - kaže on.</p>
<h2>Minimum standarda jeste pravo na samoodređenje&nbsp;</h2>
<p>Iako se usvajanjem Zakona o životnom partnerstvu 2020. godine činilo da se otvara put ka ravnopravnosti, praksa je pokazala drugačije.</p>
<p>- Nejednakost istopolnih partnera je institucionalizovana i legitimisana tim Zakonom. Dobili smo mrtvo slovo na papiru. Kvir ljudi imaju iste obaveze kao i svi građani, ali ne i ista prava. Iako su vlasti dobile konkretne smjernice kako da izmijene zakon, ništa nije urađeno. Promijenjeni su samo poreski zakoni i dio iz socijalne zaštite - naglašava Ulićević.</p>
<p>Posebno ga zabrinjava izostanak Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta, iako je Crna Gora na to obavezana kroz EU pregovore, UN i preporuke evropskih tijela.</p>
<p>- Odlaganje usvajanja zakona znači da trans osobe svakodnevno biraju između nasilja prinudne sterilizacije i nasilja koje proizilazi iz nesklada između dokumenata i identiteta. Minimum standarda jeste pravo na samoodređenje. Prilikom kreiranja zakona smo pristali na razne kompromise koji se nalaze čak u domenu kršenja ljudskih prava, a koji podrazumijevaju da je zakon ograničen samo na punoljetne državljane Crne Gore, ne odnosi se na migrante i azilante, ne važi za osobe u braku ili protiv kojih se vodi postupak. To je direktno kršenje ljudskih prava - upozorava on.</p>
<h2>Država pokaže da postoji&nbsp;</h2>
<p>Institucionalna podrška LGBTIQ zajednici, smatra Ulićević, uglavnom je deklarativna.</p>
<p>- Naši predstavnici nikako da shvate da osvjetljavanje zgrade ili šetnja na Prajdu nijesu suštinska podrška. Ovakvi performansi nijesu tu radi nas, već radi njih. Ovo je nesigurno i sve nasilnije društvo, koje je takvo zbog nemara institucija i intenzivnog trovanja građana i građanki jednih protiv drugih, dok uslovi za život postaju sve gori. Dakle, za suštinski sigurno društvo, prvo mora da postoji bar neka relativna jednakost, a ne društvo bogatih i moćnih i nas svih ostalih - jasan je Ulićević.</p>
<p>Posebno je važno, kako je kazao, da država pokaže da postoji i da stane na kraj vrlo živom fašizmu.</p>
<p>- Batalite sa privatizacijom Crne Gore i građenjem elita i snobova, organizujte progresivno obrazovanje koje uči đecu prije svega drugarstvu i da prepoznaju opresije, omogućite kvalitetnu zdravstvenu zaštitu dostupnu svima, krov nad glavom neka prestane da bude privilegija koju omogućavaju banke i eto sigurnog društva. Nijesam pristalica mjera koje podrazumijevaju isključivo represiju nasilnih društvenih pojava. Ja nemam satisfakciju od punih zatvora, već od toga da mogu mirno da živim sa svojim komšijama i porodicom - ističe Ulićević.</p>
<p>Od prvih pokušaja Prajda do danas situacija se, kaže, promijenila, iako ne onoliko koliko bi trebalo.</p>
<p>- Od izjave tadašnjeg ministra za ljudska prava da „toga nema u Crnoj Gori“ došli smo do svijesti da kvir osobe postoje i da su neodvojivi dio društva. Zakoni su usvojeni, ali se ne sprovode u praksi. Političke partije i dalje kalkulišu s našim pravima kada postoji interes za to. Najveći pomak jeste mnogo veće razumijevanje među našim sugrađanima/kama, među različitim generacijama i u različitim sredinama. Situacija na društvenim mrežama je drugačija zato što je taj kontakt depersonalizovan i dehumanizovan, tamo ima mnogo mržnje, ali treba uzet u obzir da algoritmi to omogućavaju, zajedno sa institucijama - navodi Ulićević.</p>
<h2>Potrebno nam je više progresivne misli i solidarnosti a manje sujete&nbsp;</h2>
<p>Na pitanje kakvu budućnost predviđa za LGBTIQ pokret, sagovornik Analitike kaže da nas čeka budućnost puna promjena, jer sadašnjost toliko dinamična i mnogo se intenzivnih društvenih procesa dešava na kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou.</p>
<p>- Prije svega, ako društveni pokreti, ali i oni koji su na pozicijama moći, budu imali dovoljno mudrosti da sačuvaju mir, mislim da nas svakako čeka dosta turbulentna decenija. Aktivizam mora da prestane da održava status quo i da bude zaključan u branjenju institucija koje ne rade, već da se osmjeli da zamišlja, a onda i da se bori za neku mnogo bolju i pravedniju budućnost. Potrebno nam je više radikalno progresivne misli, više solidarnosti i manje sujete. Slijede godine otpora koji gradi slobodu – to nijesu laki procesi, ali jesu procesi koji zahtijevaju zajedništvo i hrabrost - zaključuje Ulićević.</p>

Ulićević: Sloboda je ili za sve ili za nikoga, preko naših leđa fašisti skupljaju političke poene

<p>U Park-šumi Zagorič danas je napušteni pitbul napao tri vlasnička psa.</p>
<p>- U Park šumi Zagorič napao nas je pušteni pitbul s leđa, zaklao mi je štene, odraslu ženku od mojih i jedno štene momka koji je šetao isto tuda. Svi su pukom srećom pretekli, našom brzom reakcijom jer smo se borili s njim i čupali mu ih iz usta - objavio je na svom nalogu na društvenoj mreži Iks (X) aktivista za ljudska prava i izvršni direktor asocijacije Spektra <b>Jovan Ulićević.</b></p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJovanUlicevic%2Fstatus%2F1863211007247622602%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863211007247622602%7Ctwgr%5E673861383090b068b5d586b9ba6cbd12743e5589%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Pit je držan za klanje i sav je izranjavan, iako sam ga čvrsto držao nije pokušavao mene da zakolje, al moju majku jeste i ona je srećom dobro prošla. Satima smo ga tražili kad smo izvukli naše pse da ga makar s ulice maknemo, al ni traga od njega. Naišli smo na jednu lutalicu isto krvavu, al je nijesmo uspjeli uhvatiti da joj pomognemo, odmah je utekla -naveo je Ulićević.</p>
<p>Kako je dodao, komunalna policija kaže da nije nadležna.</p>
<p>Korisnik društvene mreže Iks (X) <b>Milan Jovanović</b> napisao je da je "drugi pas koji je žrtva pita za klanje" njegov.&nbsp;</p>
<p>- Ne znam jesam li u životu prošao kroz stresniju situaciju od ove danas, dok slušam svoje stene kako bespomoćno cvili i jauče i gledam pita koji zaključava vilicu i krvoločno napada - napisao je on.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fimilanjovanovic%2Fstatus%2F1863222794009391389%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863222794009391389%7Ctwgr%5E673861383090b068b5d586b9ba6cbd12743e5589%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pitbul napao tri vlasnička psa u Park šumi Zagorič

<p>Jedan od najaktivnijih svjetskih vulkana, Kilauea na Havajima, ponovo je snažno eruptirao. Najnovija aktivnost, koja je započela juče, stvara velike kupolaste fontane lave visoke i do 12 metara, prenosi HRT.</p>
<p><br/>
 Američki geološki zavod (USGS) objavio je dramatične snimke erupcije, koje prikazuju rijetko viđene kupolaste fontane užarene lave. Uz spektakularan prizor, stručnjaci su izdali upozorenje zbog visokih emisija gasova, koje mogu izazvati zagađenje vazduha u okolnim područjima.</p>
<p>&nbsp;Prema potvrdi USGS-a, Kilauea je ušla u novu fazu intenzivne aktivnosti. Pojačana seizmička aktivnost upućuje na to da bi ovo mogao biti početak dugotrajnije erupcije.</p>
<p>Vulkan Kilauea, smješten u unutrašnjem dijelu Nacionalnog parka „Havajski vulkani“, smatra se jednim od najaktivnijih na svijetu. Erupcije s povremenim prekidima traju još od 23. decembra 2024. godine.</p>

Vulkan Kilauea na Havajima ponovo snažno eruptirao

<p>U južnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru veoma hladno, promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.</p>
<p>&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana u slabljenju.</p>
<p>&nbsp;U jutarnjim satima na primorju slab, a u kontinentralnim predjelima umjeren i jak mraz.</p>
<p>&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus 16 do nula, najviša dnevna od minus osam do sedam stepeni.</p>

Sjutra na jugu pretežno sunčano, na sjeveru veoma hladno

<p>Slovenac <b>Anže Lanišek </b>pobjednik je takmičenja u skijaškim skokovima, koje je za Svjetski kup večeras održano u poljsom zimskom centru Zakopane.</p>
<p>Lanišek je bio drugoplasirani nakon prve serije, a do pobjede, 11. u Svjetskom kupu, došao je skokovima od 138 i 137 metara, sa ukupno 278,1 poen.</p>
<p>Vodeći nakon prve serije, Austrijanac <b>Jan Herl,</b> završio je kao drugoplasirani sa 144,5 i 135,5 bodova i zbirom od 264,8 bodova.</p>
<p>Pobedničko postolje kompletirao je njegov sunarodnik <b>Manuel Fetner,</b> koji je imao skokove od 135,5 i 135 metara, za koje je dobio 262,7 bodova..</p>
<p>Pobjednik novogodišnje turneje Četiri skakaonice završio je Slovenac <b>Domen Prevc</b>, nastup je završio na 27. mjestu.</p>
<p>Prevc je vodeći u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 1214 bodova.</p>
<p>Japanac <b>Rjoju Kobajaši </b>je drugi sa 822, dok je treći Lanišek sa 717 bodova.</p>

Skijaški skokovi: Lanišeku pobjeda, Prevc podbacio

<p>Crveni tepih na dodjeli Zlatnih globusa otvoriće kasno večeras sezonu holivudskih nagrada, uz očekivanu dominaciju filma „Jedna bitka za drugom“ (One Battle After Another), ostvarenja Pola Tomasa Andersona, sa devet nominacija.</p>
<p>Očekuje se da će taj film osvojiti makar dvije nagrade Zlatni globus – za najbolju komediju i najbolju režiju.</p>
<p>Kao ogledalo savremenih američkih podjela, film „Jedna bitka za drugom“ otkriva porodičnu dramu u snažno polarizovanom društvu, gdje nekompatibilnost između političkog nasljeđa Crne moći (Black Power) i Ku Kluks Klana (Klux) neizbježno dovodi do nasilja.</p>
<p>Leonardo Dikaprio tumači glavnu ulogu bivšeg krajnje ljevičarskog revolucionara, čiji je um zamagljen marihuanom, a koji je prinuđen da se sabere kako bi spasio svoju kćerku, mulatkinju, iz kandži bijelog suprematiste.</p>
<p>U trci za najboljeg glumca u toj komediji, Dikaprio se suočava sa Timotijem Šalameom, koji igra izuzetnog igrača stonog tenisa sa nezasitom ambicijom u filmu „Marty Supreme“.</p>
<p>Osam nominacija ima norveški film „Sentimentalna vrijednost“, u kojem reditelj Joakim Trir prikazuje bolan odnos između oca filmskog stvaraoca i njegove dvije kćerke, a očekuje se da bi mogao osvojiti nagradu za najbolju dramu.</p>
<p>Ceremoniju dodjele Zlatnog globusa prenosiće CBS, a biće dostupna i putem striminga na onlajn platformi Paramount plus. Voditeljka večeri biće Niki Glejzer.</p>
<p>Dodjela Zlatnog globusa tradicionalno otvara sezonu filmskih nagrada u Holivudu.</p>
<p>Zlatni globus, američka filmska nagrada koju od 1944. godine dodjeljuje Holivudsko udruženje stranih novinara (HFPA), često je pokazatelj i toga koji će filmovi biti nagrađeni prestižnim Oskarom. Ovogodišnja dodjela Oskara biće održana 15. marta.<br/>
&nbsp;</p>

Tag: jovan-ulicevic