Ko u Milanu Kneževiću vidi političku korist za Crnu Goru i evropejca, logično nema ništa protiv četničkih pjesma. Zanimljivo je da takav stav ne dolazi od lidera neke manje prosrpske partije, već od predstavnika albanske nacionalne stranke i potpredsjednika Skupštine, Nikole Camaja, kazala je članica Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.
Kad se pročita, kako je rekla, lamentiranje zbog mogućeg Kneževićevog izlaska iz vlasti, ne zna se je li lider Demokratske narodne partije miliji Camaju ili Aleksandru Vučiću. 
- Pjevanje četničkih pjesama za Camaja “nije sporno, ako je u društvu”. Očigledno je bliskost sa vojvodom na čelu Skupštine dovela do toga da se prihvatljivo da se slave ubice i zločinci - navela je Vuković u saopštenju.
Ona ističe da su dobro poznati i više puta potvrđeni kroz istoriju stavovi koje je četnička ideologija imala prema Albancima, Crnogorcima, Bošnjacima, Hrvatima, Muslimanima, partizanskim Srbima i svima koji su zastupali progresivne vrijednosti.
- Što misle o ljudima koji se prezivaju kao Nikola je takođe dobro poznato, ali to njemu ne smeta u relativizaciji jedne od najmračnijih ideologija dvadesetog vijeka, koja je svoje mračno lice pokazala i u sramnim ratovima tokom devedesetih godina - zaključila je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuković: Kad pročitate lamentiranje zbog mogućeg Kneževićevog izlaska iz vlasti, ne zna se je li miliji Camaju ili Vučiću

Priče o „nasilnoj asimilaciji“ zbog crnogorskog jezika nijesu ništa drugo do jeftina politička manipulacija i svjesna provokacija, ocijenila je članica Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.
Vuković je reagovala na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
- Učiti djecu službenom jeziku države u kojoj žive nije nasilje, već civilizacijski minimum svake suverene i demokratske države. Pokušaji da se crnogorski jezik predstavi kao prijetnja predstavljaju direktan napad na ustavni poredak i državnost Crne Gore, ovaj put upakovan u navodnu brigu za djecu. Ne bori se poslanik Bojović ni za kakva prava, već nastavlja ideološki rat protiv države, po već svima znanoj matrici - navela je Vuković u saopštenju za javnost.
Ovakvi narativi, ističe ona, služe kao dimna zavjesa za Botun i ekološku katastrofu u Pljevljima, kao i nastavak napora da se sputa evropski put Crne Gore.&nbsp;
- Ovakve i slične manipulacije poslanika Bojovića i struktura kojima pripada neće sakriti istinu, niti zaustaviti građane da odlučno traže odgovornost i konkretna rješenja za stvarne probleme države. A što se tiče jezika, crnogorski jezik nije pitanje diskusije već ustavna realnost koju niko ne može izbrisati - poručila je Vuković.

Vuković: Bojović manipulacijama o jeziku skriva odgovornost vlasti za Botun i Pljevlja

Učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju jedina je šansa da se u društvu njeguju i garantuju građanske, demokratske i antifašističke vrijednosti, ali predstavnici vlasti čine sve da do tog procesa ne dođe, jer mu ne pristupaju ozbiljno, ocijenila je članica medijskog tima SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.
Ona je gostujući u Drugačijoj radio vezi istakla da proces kakav su evropske integracije ne mogu da vode, niti to čine nosioci najviših državnih funkcija, poput predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji, kako ocjenjuje, evropske partnere ipak ne mogu uvjeriti u svoju posvećenost idejama koje su suprotne onome što ispoljavaju kroz dnevnu politiku.
- Ne vjerujem da naši partneri iz Evropske unije zaista vjeruju da se Andrija Mandić preko noći promijenio i postao veliki evropejac, jer to nije čovjek koji je na političkoj sceni od juče, već godinama i njegova politika se vrlo dobro zna u ovoj državi. Mislim da i van ove države ljudi znaju. ali trenutno je na funkciji na kakvo jeste i to više predstavlja ukazivanje poštovanja njemu zbog države koju predstavlja, ali vjerujem da naravno da je svima jasno i ko je Andrija Mandić i što je njegova politika i da ova njegova trenutna igra da je evropejec prosto neće moći dugo da pije vodu i neće, a mislim da niko u nju ne vjeruje, da ni on sam prvo ne vjeruje u nju, pa onda ni njegovi birači. Ono što će biti interesantno vidjeti jeste kad dođe momenat izbora, pošto znamo da dominantno biračko tijelo Andrije Mandića nije proevropski orijentisano. Biće interesantno vidjeti kako će tad da izniveliše ovaj odnos i ovaj nastup, generalno, i da li će to uticati na pad njegovog biračkog tijela, odnosno pad podrške na izborima - istakla je Vuković.
Vuković je zabrinjavajućom ocijenila činjenicu da zainteresovanost za političke promjene opada ne samo kod mladih, već i uopšte u društvu koje se sve više navikava na politički ambijent u kojem pojave koje su demokratska društva davno iskorijenila otvoreno promovišu predstavnici vladajuće većine.
- Problem je naša situacija na političkoj sceni i ono zbog čega mladi ljudi ne žele da se upliću, da tako kažem, u bilo koju političku opciju, ni da se bave ovim poslom kad vide kako izgleda naša dnevno-politička scena. S druge strane, treba da uzmemo u obzir i to da nam je na svim izborima sve manja i manja izlaznost, ne samo kada su u pitanju mladi, već sve kategorije društva koje sve manje vjeruju u sam proces izbora, pa onda i u sve ostalo. Mislim da smo zaboravili u međuvremenu koliko možemo da utičemo na prilike u ovoj državi – izlaskom na izbore koliko možemo da utičemo i da mijenjamo situaciju i mislim da je to ono što mladim ljudima mora da se predstavi, da ako su oni budućnost ove zemlje, treba tu budućnosti da kreiraju - pojasnila je Vuković.
Prema riječima naše sagovornice na urušavanje građanskog aktivizma i pasivnost posebno utiču događaji poput nedavnog procesuiranja 35 osoba koje su se pobunile zbog kršenja zakona i gaženja ideje antifašizma koje su iskazali protestnim okupljanjem 8. jula uoči dodjele najvišeg državnog priznanja, Trinaestojulske nagrade.
- Ako imate situaciju da nakon toga policija procesuira te građane, a ne one odgovorne za kršenje zakona, šta će jedna mlada osoba da pomisli? Pomisliće: ako se pobunim – biću uhapšen, priveden... - naglasila je sagovornica Antene M.
Ona se osvrnula i na konstantno pominjenje ideje o „pomirenju“ i „kompromisu“ koju od 2020. uporno zagovara vladajuća većina.
- Mislim da je poziv na kompromis koji dolazi od vladajuće većine zapravo bristanje tragova i skrivanje od odgovornosti, jer uvijek kad pozivu na kompromis primijećuje se da zapravo žele da se sakriju iza nekih svojih ideja i da 'operu ruke' od nekih svojih loših politika. Kompromis oko nekih tehničkih i važnih stvari, ako se vratimo na evropski put u zatvaranju poglavlja – da. Međutim, ono sa čim naprosto nema kompromisa i ne bi smjelo biti jesu upravo građanske vrijednosti i jeste ono što propisuje Ustav Crne Gore, tako da sve što nije u skladu sa tim jeste neka crvena linija i trebalo bi biti crvena linija, ne samo ako govorimo o opoziciji, nego i o građanima. Jer, ako smo mi jedno građansko i sekularno društvo, sve što može to da tome naškodi i da to poremeti, treba da budemo biti protiv toga, a vidimo da svaki dan imamo niz dešavanja koja remete upravo taj građanski i sekularni karakter ove države. Mislim da su to stvari oko kojih ne bi trebalo da imamo kompromise - zaključila je Vuković.

Vuković u DRV: Vlast čini sve da Crna Gora ne uđe u EU, nema „pomirenja“ i „kompromisa“ sa kršenjem Ustava

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Gošća današnje Drugačije radio veze Jovana Vuković, članica medijskog tima Socijaldemokratske partije i predstavnica Evropskog saveza, govoriće o tome koliko su realna obećanja predstavnika vlasti da će Crna Gora u narednim godinama biti spremna za ulazak u Evropsku uniju, kao i o angažovanju političkih aktera koji, uprkos deklarativnoj posvećenosti evropskom putu, istovremeno promovišu antievropske vrijednosti.
Biće riječi i o sve prisutnijem govoru mržnje, glorifikaciji ratnih zločinaca i otvorenom širenju fašističkih narativa.
Autorka emisije: Ana Nives Radović.

Vuković u DRV: Učlanjenje u EU ili institucionalna regresija

Članica Medijskog tima SDP i predstavnica Evropskog saveza, Jovana Vuković, reagovala je povodom odluke Gradske biblioteke „Radosav Ljumović“ da odbije štampanje knjige pisane na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika, ocjenjujući da je riječ o organizovanom i zabrinjavajućem pokušaju negiranja crnogorskog jezika i njegovog ustavnog statusa.
– Ova odluka nije ni izolovan ni slučajan incident. Ona je dio kontinuiteta u kojem se crnogorski jezik, kultura i država svjesno potiskuju i relativizuju. Danas je na udaru jotovana varijanta, sjutra će biti samo ime jezika, a prekśutra i pravo na crnogorski identitet – poručila je Vuković.
Prema njenim riječima, zabrinjava činjenica da se javne ustanove kulture sve češće pretvaraju u partijske ispostave u kojima, kako navodi, politički postavljeni kadrovi sprovode ideološke agende mimo zakona i ustavnih vrijednosti.
– Tome se mora stati na kraj. Crnogorski jezik je ustavna kategorija i niko nema mandat da ga prepravlja, cenzuriše ili čini „poželjnijim“, u skladu sa političkim potrebama trenutne vlasti – naglasila je Vuković.
Ona je poručila da svaki institucionalni pokušaj umanjivanja značaja crnogorskog jezika predstavlja direktan udar na identitet i prava građana.
– Crnogorski jezik nije birokratska konstrukcija niti prolazna politička odluka, već kulturna, istorijska i jezička realnost utemeljena u Ustavu Crne Gore – zaključila je Vuković.

Vuković: Danas je na udaru jotovana varijanta, sjutra će biti samo ime jezika a prekśutra pravo na crnogorski identitet

Najava uvođenja vjeronauke u državne škole predstavlja direktan udar na sekularni karakter Crne Gore i jasno pokazuje namjeru da se kroz obrazovni sistem dodatno ojača institucionalni uticaj Srpske pravoslavne crkve (SPC), saopštila je Jovana Vuković, članica Medijskog tima SDP i predstavnica Evropskog saveza.
- Državne škole moraju ostati neutralan, inkluzivan i siguran prostor za svu djecu, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Obrazovni sistem ne smije postati poligon za širenje vjerskog uticaja - poručila je Vuković.
Ona je istakla da bi, umjesto uvođenja vjeronauke, mnogo važnije bilo u obrazovni sistem uvesti građansko obrazovanje, koje bi djecu i mlade učilo demokratiji, ljudskim pravima, odgovornosti i toleranciji – vrijednostima koje, kako je navela, „moraju biti temelj savremenog crnogorskog društva“.
- Javne škole pripadaju svima, i zato je apsolutno neprihvatljivo nametati vjeronauku. Država ne smije dozvoliti da se obrazovni sistem pretvori u instrument bilo čijeg ideološkog, političkog ili vjerskog uticaja - navela je Vuković.
Ona je poručila da prioritet Crne Gore mora biti moderno, kvalitetno i inkluzivno obrazovanje, u kojem građansko vaspitanje zauzima centralno mjesto, a ne, kako je istakla, „nametanje vjerskog obrazovanja koje dijeli djecu i društvo“.

Vuković: Država ne smije dozvoliti da škole postanu instrument bilo čijeg ideološkog ili vjerskog uticaja

U svijetlu odluke Vlade Crne Gore o dodjeli statusa istaknuti kulturni stvaralac za 2025. godinu, izražavamo duboku zabrinutost zbog brojnih proceduralnih nepravilnosti i netransparentnosti u radu Stručne komisije, poručila je članica Medijskog tima SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.&nbsp;
Prema njenim riječima, nepotpisani zapisnici, neozdržavanje završne sjednice, kao i javno ukazivanje pojedinih članova komisije na nepostojanje usaglašenog izvještaja, samo su neki od propusta u ovoj proceduri.&nbsp;
- Posebno problematična je uloga predsjednice Komisije Isidore Damjanović, čiji je način rukovođenja doprinio narušavanju ugleda statusa istaknuti kulturni stvaralac. Da je riječ o ozbiljnom skandalu potvrđuje i činjenica da su zbog njega ostavke podnijeli v.d. generalne direktorice Direktorata za kulturno umjetničko-stvaralaštvo, kao i pojedini članovi same Komisije - istakla je Vuković.&nbsp;
Kako kaže Vuković, Damjanović je bila u obavezi da obezbijedi jasan i transparentan proces, uz poštovanje procedura.
- Umjesto toga, danas imamo sumnje u sam proces, selektivnosti i moguće političke pritiske - dodaje Vuković.&nbsp;
Napomominje da ovakvo vođenje procesa nanosi nemjerljivu štetu umjetnicima i stvaraocima.&nbsp;
- Ovako skandalozan tok događaja nova je bruka nakon ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Neprihvatljivo je da se najveća državna priznanja dodjeljuju otvorenim negatorima crnogorskog državnog, kulturnog i nacionalnog identiteta. To je u suprotnosti ne samo sa zakonskim odredbama, već i sa osnovnom svrhom nagrade, a u krajnjem i nacionalnim interesima Crne Gore - naglasila je Vuković.&nbsp;
Zbog svega navedenog, dodaje Vuković, smatraju da je Damjanović kompromitovala rad komisije i dovela u pitanje kredibilitet statusa.&nbsp;
- Pozivamo nadležne institucije da preispitaju ovaj proces i razmotre odgovornost članova i predsjednice Komisije. Status istaknutog kulturnog stvaraoca ne smije biti još jedan način političkog podmirivanja podobnih, već nagrada onima koji su svoj život i rad posvetili razvijanju i unapređivanju crnogorske kulture - zaključuje Vuković u saopštenju.&nbsp;

Vuković: Status istaknutog kulturnog stvaraoca ne smije biti još jedan način političkog podmirivanja podobnih, razmotriti odgovornost članova i predsjednice Komisije

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je za francuske medije da je u ratu s Rusijom poginulo 55 hiljada ukrajinskih vojnika, a da se veliki broj vodi kao nestalo.
- U Ukrajini, zvanično, broj vojnika poginulih na ratištu – bilo profesionalaca ili mobilisanih – iznosi 55.000 - rekao je Zelenski u snimljenom intervjuu za televiziju France 2.
Ukrajinski lider nije naveo tačan broj onih koji se i dalje smatraju nestalima.
Zelenski je ranije naveo broj poginulih ukrajinskih vojnika u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC u februaru 2025. godine, kada je rekao da je na ratištu poginulo više od 46.000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga.
Sredinom 2025. godine, Centar za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu procijenio je da je od početka rata gotovo 400.000 ukrajinskih vojnika poginulo ili ranjeno. Ako se uzme standardni omjer da je na svakog poginulog troje ranjeno, može se, prema ovoj procjeni, iznijeti podatak da je Ukrajina u stvarnosti izgubila oko 110 hiljada vojnika.
Ruski gubici procjenjuju se na više od milion poginulih i ranjenih, što bi značilo da je poginulo nešto više od 300 hiljada vojnika.
Imajući u vidu da je Rusija veći dio rata provela u napadu, kao i da prema tradicionalnoj vojnoj računici napadač trpi tri puta više gubitaka od vojnika u odbrani, ovi podaci bi se mogli smatrati realnim, mada se tačna cifra neće saznati dok ne budu sprovedena nezavisna istraživanja kada rat bude završen.

Zelenski: U ratu pognulo 55.000 ukrajinskih vojnika

Led i ledena kiša u četvrtak ujutro zaustavili su sve polaske na Aerodromu Berlin Brandenburg (BER), saopštili su zvaničnici, javlja agencija Anadolija.
- Trenutno se na BER-u ne odvijaju polijetanja zbog vremenskih uslova - saopštio je aerodrom na svojoj veb-stranici. Otkazano je i nekoliko dolaznih letova.
Zvaničnici aerodroma savjetovali su putnicima da očekuju otkazivanja i značajna kašnjenja i pozvali ih da prije polaska na aerodrom provjere status svojih letova kod aviokompanija.
Njemačka nacionalna meteorološka služba, Njemačka meteorološka služba (Dojče Vetterdinšt – DWD), izdala je upozorenja o visokom riziku od klizavih uslova u Berlinu zbog ledene kiše i leda. Građanima je upućen poziv na izuzetan oprez, uz savjet da izbjegavaju nepotrebne aktivnosti na otvorenom i putovanja automobilom, zbog ozbiljnih bezbjednosnih rizika.
Berlinska mreža javnog prevoza takođe je pretrpjela poremećaje usljed vremenskih prilika. Linije metroa U2 i U3 bile su prekinute na nadzemnim dionicama, dok je saobraćaj na više linija gradske željeznice S-Ban bio poremećen.
Njemački nacionalni željeznički operater Njemačke željeznice (Dojče Ban) prijavio je otkazivanja i kašnjenja, posebno na brzoj liniji InterSiti ekspres (ICE) između Berlina i Hanovera.

Zbog leda otkazani svi polasci na aerodromu u Berlinu

Identitetska pitanja u Crnoj Gori ponovo su otvorena.
Pitanja jezika, državljanstva i zastave pokrenula je prosrpska Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića u trenutku kada Crna Gora ostvaruje značajan napredak u evropskim integracijama.
I zbog njih je napustila vladu, čiji opstanak zbog toga ipak nije ugrožen. 
Vlada, premijera Milojka Spajića, ima parlamentarnu većinu i bez DNP.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ocjenjuje za RSE da izazivanje političke nestabilnosti i problematizovanje identitetskih pitanja imaju za cilj da potencijalno zakomplikuju proces evropskih integracija.
- Mislim da je više u pitanju uticaj iz Beograda, nego što je zaista potreba da se sada ova pitanja stavljaju u prvi plan - rekla je ona.
DNP, &nbsp;blizak zvaničnom Beogradu, izašao je 30. januara iz vlade, nakon što se ona nije izjasnila o zahtjevima te stranke o identitetskim pitanjima i dogovoru oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Takođe su izašli iz gradske vlasti u Podgorici.
DNP je tražio ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog i donošenje Zakona o državljanstvu, koji bi omogućio dvojno državljanstvo bez prava glasa za one koji žive u Srbiji a porijeklom su iz Crne Gore.
Zahtijeva i izmjenu propisa o državnim simbolima da bi crveno-plavo-bijela trobojka bila proglašena narodnom zastavom i isticala se zajedno sa državnom zastavom Crne Gore.
Ta trobojka je bila definisana kao zastava u Ustavu Kneževine Crne Gore iz 1905.
<h2>Šta su pokazali rezultati popisa stanovništva?</h2>
Nakon objave rezultata popisa stanovništva u oktobru 2024, prosrpske stranke obnovile su zahtjev da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori. 
 U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao službeni, a srpski jezik je u službenoj upotrebi zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom.
Rezultati popisa u Crnoj Gori su pokazali da je srpski jezik maternji za 43 posto stanovništva, a crnogorski za nešto preko 34 posto. 
 Na popisu se 41,1 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, a 32,9 odsto kao Srbi.
Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi.
Prosrpske stranke u Crnoj Gori su nakon objavljivanja rezultata popisa tražile da srpski jezik bude službeni.
Međutim, potom je unutar vladajuće koalicije dogovoreno da se ne pokreću identitetska pitanja kako ne bi kočila završnicu evropskih integracija.
Vladajuću koaliciju u Crnoj Gori sada čine Pokret Evropa sad (PES), Demokratska Crna Gora (DCG), Bošnjačka stranka, Nova srpska demokratija (NSD), Socijalistička narodna partija (SNP), Albanska alternativa i Albanski forum.
<h2>Zašto je ambasador Srbije pozvan na razgovor?</h2>
Istog dana kada je DNP izašao iz vlade, zvanična Podgorica pozvala je na razgovor ambasadora Srbije Nebojšu Rodića zbog objave o srpskom jeziku.
Na nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, navedeno je da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ kojim govori 43 odsto građana, te da je riječ o „jeziku većine prema posljednjem popisu“.
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore ocijenilo je da je to „neprimjeren način komentarisanja statusa srpskog jezika“ u toj zemlji.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije odgovorilo je da je sve „pogrešno protumačeno“.
To ministarstvo je navelo da je riječ o objavi na neformalnom nalogu Vladine kancelarije koja se „nije bavila ustavnim ili pravnim poretkom Crne Gore, već je uz zdravu dozu humora, ukazala na opštepoznatu činjenicu da je srpski jezik dio identiteta značajnog broja građana Crne Gore“.
- Začuđuje da se takav sadržaj javno i oštrim tonom pogrešno tumači i svjesno izvlači iz konteksta i, pogotovo, da sadržaj sa društvene mreže dobija tretman međudržavnog pitanja - navelo je ministarstvo u Beogradu.
U objavi Kancelarije Vlade Srbije korišćen je insert iz poznate animirane američke serije na kome se jedan od glavnih likova skriva u žbunje.
Snimak je objavljen uz poruku „Crna Gora upitana zašto ne priznaje srpski jezik kojim govori 43 odsto njenih građana“, uz konstataciju da je to jezik većine prema posljednjem istraživanju.
Na čelu Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije nalazi se Arno Gujon, funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke, koji je u prošlosti imao veze sa ekstremnom desnicom u Francuskoj.
<h2>Otvaranje "zatvorenih" tema</h2>
Profesor u penziji beogradskog Univerziteta i nekadašnji političar Žarko Korać kaže da Milan Knežević, uživajući punu podršku Beograda, pokušava da ostvari neki značajniji politički rezultat u Crnoj Gori.
- To sad već postaje prilično jasno da je Beograd vrlo nervozan što Crna Gora mnogo većom brzinom ide u evropske integracije, a Srbija je prije više od tri godine prestala da ide tim putem- naveo je Korać.
Crna Gora se smatra liderom među zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, dok Srbija nije otvorila nijedno poglavlje od decembra 2021.&nbsp;
Crnoj Gori je ostalo da zatvori još 20 od 33 poglavlja u pregovorima.
Milan Knežević je za beogradske provladine medije odbacio navode da se konsultovao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da mu je on rekao šta da radi.
Takođe je iznio tvrdnju da se Srbi u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa problemima u ostvarivanju svojih prava i da je neophodna institucionalna borba za njihovu punu ravnopravnost.
Prema navodima crnogorskih medija, premijer Milojko Spajić izjavio je 29. januara da je mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje Skupština Crne Gore.
DNP je 2. februara podnio Skupštini Crne Gore dopune Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti sa predlogom o korišćenju i isticanju narodne istorijske zastave sa crveno-plavo-bijelom bojom.
Takođe su najavili i podnošenje izmjena Zakona o državljanstvu.
Knežević je najavio razgovor sa liderom Nove srpske demokratije (NSD) Andrijom Mandićem o daljem djelovanju koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
Uoči razgovora Knežević je poručio da je malo čudno da dio koalicije bude u vlasti, a dio u opoziciji.
Tu koaliciju čine DNP i NSD.
- U ovom trenutku predsjednik Skupštine Mandić ima daleko veći uticaj kao predstavnik jedne od srpskih stranaka, nego što je Knežević- smatra Korać.
<h2>Kakvi će biti efekti poteza DNP?</h2>
Docentkinja Nikoleta Đukanović kaže da stranke iz koalicije nemaju saglasnost oko identitetskih pitanja, odnosno da imaju različite interese ili makar različite puteve kako da dođu do tog cilja.
- Da postoji bolja sinhronizacija možda između DNP, Mandićeve stranke, SNP i drugih partija koje su ostale u vladi, onda bi to bio jedan značajan alarm ne samo u kontekstu novih parlamentarnih izbora, nego ukupne političke situacije- smatra ona.
Pošto, kako dodaje, to nije slučaj, može se „lako naći neko rješenje koje će ovu vladu održati“.
Crnu Goru očekuju opšti izbori 2027. godine.

Srpski jezik dijeli vlast u Crnoj Gori

Pjevačica Anđela Vranić, poznatija kao Lores, jedna je od učesnica nacionalnog izbora za predstavnika Srbije na 70. jubilarnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije. Na Beoviziji će se predstaviti numerom "Unseen", koja nosi snažnu ličnu poruku.
Gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, Lores je istakla da nije ni sanjala da će se naći na beovizijskoj sceni, te da se sve dogodilo potpuno spontano, nakon njenog povratka iz Amerike.
Provela je pet mjeseci u Sjedinjenim Američkim Državama, a po povratku je, kako kaže, dobila informaciju da postoji mogućnost da nastupi na Beoviziji. Upravo u tom periodu nastala je i pjesma „Unseen“, u saradnji sa kompozitorom Rubenom Papianom.
- Ja sam u Americi piskarala neke svoje tekstove, inače ne znam da pišem poeziju, pišem sve u prozi i onda tako molim ljude, moje kolege da mi to sastave u neki tekst koji bi bio ok za pjesmu. Tako se i desilo ovoga puta, upoznala sam kompozitora ove numere Rubena Papiana i sa njim u komunikaciji dala te neke svoje spise, a on je iz tih tekstova i tih informacija koje je izvukao iz mene sastavio ovaj tekst - ispričala je Lores.
Dodaje da je pjesma duboko lična, ali i univerzalna, jer se odnosi na osjećaj koji je svima poznat.
- U suštini tekst jesam stvarno ja, a mislim da je to svako u ovim godinama, možda postoji i u nekim tridesetim, jer svi smo mi u nekom trenutku života neviđeni i "Unseen" je neka borba koju svako od nas u jednom trenutku života vodi, možda čak i neprekidno, samo naviknemo da živimo sa tim - rekla je ona.
Lores ističe da se njen nastup na Beoviziji, kako je čula i od ostalih takmičara, dogodio neočekivano i bez velikih planova.
- Prvi put sada sjedim i gledam spot, nijesam ga odgledala nijednom do sada, sada pod pritiskom, to je valjda zbog treme, jer ovo je ipak velika stvar - zaključila je Lores.

Tag: jovana-vukovic