Savjet JU "Ratkovićeve večeri poezije" doniio je odluku da se ime ratnog zločinca Radovana Karadžića izbriše iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković", potvrdio je za Antenu M član Savjeta Jasmin Ćorović.&nbsp;
Kako je Ćorović rekao, odluka je donijeta na sjednici koja je održana 1. jula.&nbsp;
Na pitanje Antene M da li su se tim povodom obraćali Ministarstvu kulture ili pravde, on je odgovorio da su upućivali dopis Ministarstvu kulture.
- Oni su odgovorili da nijesu nadležni oko te nagrade- kazao je Ćorović.&nbsp;
Objašnjava da po Statutu ta Javna ustanova ne može retroaktivno da oduzima nagradu, ali da su na sjednici Savjeta usvojili izmjene pravilnika te su ostavili mogućnost oduzimanja nagrade za buduće laureate.
Što se tiče nagrade Radovanu Karadžiću, kaže da je sada na potezu Skupština Opštine na prvoj narednoj sjednici, od koje očekuju mišljenje kako se nagrada može oduzeti.&nbsp;
Podsjećmo, Karadžić je tu nagradu dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmisterija-nestanka-imena-radovana-karadzica-sa-spiska-dobitnika-ratkoviceve-nagrade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ćorović: Savjet odlučio da se Karadžićevo ime izbriše iz evidencije dobitnika nagrade, Ministarstvo kulture se proglasilo nenadležnim

Budući da smo minulih dana svjedočili sistemskom i sistematskom pokušaju urušavanja crnogorskog antifašističkog nasljeđa, a povodom skaredne odluke o dobitnicima Trinaestojulske nagrade, i otporu građana koji ne pristaju na beskrupulozni revizionizam, ne možemo a da ne pitamo Javnu ustanovu "Ratkovićeve večeri poezije" o sudbini inicijative za oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću.
Odgovor koji je ova Ustanova ponudila javnosti, a u vezi s navodnim pravnim preprekama, nije odgovor kakav očekuje građanska Crna Gora. Jer, utvrdili smo da pravnih prepreka nema, s obzirom na to da, kako je već obrazloženo od strane pravnih autoriteta, JU "Ratkovićeve večeri poezije" imaju pravo, ali i obavezu da to učine. Stoga, zahtijevamo da se sramno ime presuđenog ratnog zločinca i masovnog ubice bez odlaganja izbriše sa spiska dobitnika nagrade. Bez izgovora, i bez upućivanja na druge adrese.
U suprotnom, s pravom ćemo smatrati da je u pitanju kukavičluk, ili odsustvo volje da se bar simbolički ukloni mrlja s ove književne nagrade.
Znamo da to neće biti po volji Želidragu Nikčeviću, koji je nagradio i Radovana i Bećira, niti po volji vaskolikom aktuelnom režimu, ali to je najmanje što se može učiniti u vremenu kad se Crna Gora nastoji razoriti, okupirati i pretvoriti u projekat koji je još 90-ih sanjao baš Radovan Karadžić.
To je najmanje što se može učiniti za one čiji je dželat Radovan Karadžić.
Antifašizam, ili ništa.

Kad će JU „Ratkovićeve večeri poezije“ ispuniti svoju obavezu?

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost s Cetinja i u Crnogorskom PEN centru izrazili su punu podršku inicijativi nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja i aktivista za povlačenje nagrade „Risto Ratković“ 1993. godine dodijeljene bivšem predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Foduzimanje-nagrade-risto-ratkovic-radovanu-karadzicu-bio-bi-vazan-korak-ka-moralnoj-distanci-od-zlocina-i-poruka-da-crna-gora-ne-zaboravlja-i-da-bira-stranu-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su pozvali Javnu ustanovu „Ratkovićeve večeri poezije“ da povuče ovu nagradu i time pošalje jasnu poruku: književnost ne može biti utočište za zločin.
- Smatramo moralno, kulturno i civilizacijski nedopustivim da ime značajnog umjetnika Rista Ratkovića i ugled nagrade koja nosi njegovo ime ostanu povezani s osobom pravosnažno osuđenom za genocid i druge najteže zločine protiv čovječnosti. Dodjela književne nagrade Radovanu Karadžiću, u trenutku dok je aktivno učestvovao u osmišljavanju i sprovođenju zločinačke politike, bila je čin institucionalne i kulturne kolaboracije s ratnom ideologijom - naveli su oni.
Danas, trideset godina kasnije, taj čin, podvlače oni, ne može biti relativizovan “književnim razlozima” koji su tada bili instrumentalizovani da pruže legitimitet zločinu.
- Crna Gora, koja je podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, ima odgovornost da se jasno i dosljedno distancira od svakog vida veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Povlačenje nagrade Karadžiću bio bi čin simboličke reparacije, ali i jasna poruka da crnogorsko društvo bira istinu, pravdu i ljudsko dostojanstvo - istakli su u saopštenju.
Nasljeđe Rista Ratkovića zaslužuje, podvlače na FCJK i u PEN Centru, da bude oslobođeno ove mrlje.
- A Bijelom Polju i Crnoj Gori je potrebna kultura pamćenja utemeljena na istinskim vrijednostima - na saośećanju, odgovornosti i pravdi. Učinjeni zločini ne mogu biti izbrisani, ali se odgovornost prema njima mora stalno potvrđivati - zaključili su u saopštenju.

FCJK i PEN Centar: JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da povuče nagradu Radovanu Karadžiću i pošalje jasnu poruku da književnost ne može biti utočište za zločin

Inicijativa Bošnjačke stranke, građanskih aktivista i nevladinih organizacija Javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“ da se oduzme nagrada koje je svojevremeno dodijeljena osuđenom ratnom zločincu Radovani Karadžiću je sasvim u redu i svesrdno je podržavam. Ali, red bi bio možda da su istovremeno &nbsp;tražili i oduzimanje Njegoševe nagrade recimo Dobrici Ćosiću i Matiji Bećkovicu - poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP), akademik i potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) Novak Adžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Foduzimanje-nagrade-risto-ratkovic-radovanu-karadzicu-bio-bi-vazan-korak-ka-moralnoj-distanci-od-zlocina-i-poruka-da-crna-gora-ne-zaboravlja-i-da-bira-stranu-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Treba, podvlači on, razmisliti i o tome.
- Karadžić je pravosnažno osuđen za genocid i druge ratne zločine, ali Matija Bećković i Dobrica Ćosić bili su među ideolozima agresorskog velikosrpskog projekta i zakleti protivnici postojanja crnogorske države i nacije i zdušni Karadžićevi podržavaoci u suštini tokom zlikovačke agresije na državu Bosnu i Hercegovinu. Uprkos nekim Ćosićevim protivljenjima Karadžiću i Mladiću zbog neprihvatanja, Vens-Ovenovog plana i plana Kontakt grup (ali Ćosic je tada već bio smijenjen sa pozicije predsjednika tzv. SRJ u vrijeme mirovnog plana Kontakt grupe), ali to bit ne mijenja. Jer u esenciji nema ideološke i političke razlike među njima. Sem u nijansama - istakao je Adžić.
Dodao je da se na suđenju u Nirnbergu 1946. sudilo i presudilo i ideolozima u nacistističkom režimu Hitlera, Alfredu Rozembergu i Juliusu Štrahjeru.
- Na suđenju u Hagu suđeno je ratnim komandantima i političkim vođama, ali ne i ideolozima - zaključio je on.

Adžić: Red bi bio i da se traži oduzimanje Njegoševe nagrade Dobrici Ćosiću i Matiji Bećkovicu

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ bivšem predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, bilo bi važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde.
To su poručili su građanski aktivisti i nevladine organizacije koje su prije dva dana uputile ovu inicijativu Javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“.
Iza te inicijative stoje Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Udruženje „Štrpci protiv zaborava“ i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, kao i građanske aktivistkinje i aktivisti Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović, a već idućeg dana je i Bošnjačka stranka Skupštini Opštine Bijelo Polje podnijela gotovo identičnu inicijativu. U NVO sektoru, kako su danas saopštili, to vide kao potvrdu značaja njihovog postupka.
U NVO sektoru su danas, u godini kada se obilježava 30 godina od genocida u Srebrenici, pozvali U „Ratkovićeve večeri poezije“ da donese odluku o povlačenju nagrade Radovanu Karadžiću najkasnije do 11. jula - Dana sjećanja na žrtve Srebrenice.
- Pozivamo sve društvene aktere - institucije, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva, političke partije, umjetnike i građane - da podrže ovu inicijativu kao čin elementarne ljudskosti, istinske evropske orijentacije i odgovornog suočavanja s prošlošću - dodali su oni.
Decidni su da bi time Crna Gora postavila primjer odgovornog suočavanja s prošlošću za cijeli region, ali još više i prema budućnosti.
- Nagrada „Risto Ratković“ je 1993. godine u Bijelom Polju dodijeljena Radovanu Karadžiću. Tadašnje crnogorsko državno rukovodstvo dočekalo je Karadžića tokom njegove posjete rodnoj Crnoj Gori 1993. godine, čime mu je faktički pružilo političku legitimaciju za ulogu koju je imao u ratu u Bosni i Hercegovini. Te iste godine su iz voza koji je saobraćao na liniji Beograd-Bar oteti i ubijeni putnici, civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti i jedno neidentifikovano lice u stanici Štrpci, koja je tada bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Od 20 otetih i ubijenih putnika, samo su četiri identifikovana i pronađena. U ovom ratnom zločinu, među ubijenima je bilo i građana Bijelog Polja, a u Bijelom Polju je 2016. godine otkriven spomenik žrtvama - ukazali su u NVO sektoru.&nbsp;
Oni su podsjetili da Rezolucija Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, koju je prošle godine podržala i Crna Gora, nedvosmisleno osuđuje veličanje osuđenih ratnih zločinaca, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici, a uz napomenu da se u njenom uvodnom dijelu jasno referira na presudu protiv Radovana Karadžića.
- Stvaralaštvo Rista Ratkovića predstavlja značajan doprinos crnogorskoj i jugoslovenskoj književnosti 20. vijeka i Bijelo Polje se, s razlogom, ponosi što je Risto Ratković (1903-1954) iz njihovog grada. Poezija, književnost i umjetnost postoje da bi povezivale ljude, kulture i promovisale univerzalne vrijednosti - istakli su oni.
Stoga su podvukli da je nedopustivo da se ime velikog književnika kakav je Risto Ratković, ali i imena drugih pjesnika iz Crne Gore i regiona koji su dobili ovu nagradu, povezuje i stavlja u isti kontekst sa licem odgovornim za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Ukazali su i da je Bjelopoljac Marko Vešović, pjesnik koji je proveo rat u okupiranom Sarajevu i pisao mnogo o opsadi ovog grada od strane Vojske Republike Srpske, čiji je vrhovni komandant bio Karadžić, odbio 2008. godine da primi ovu nagradu upravo zbog toga što je Karadžić bio njen dobitnik.&nbsp;
Vešović je tada, a kako su ga citirali u saopštenju, rekao: „Dali su nagradu koljaču koji je prekinuo ubijanje muslimana i sa jednom divizijom, eskadronom oklopnih transportera, otišao da primi u Domu kulture u Bijelom Polju, opkoljenom Domu kulture i dali mu nagradu i poslije toga nikom ništa. Ja ne pristajem na to nikom ništa“.
Bijelo Polje, Risto Ratković i Crna Gora ne treba, jasni su u NVO sektoru, da nose teret zlodjela jednog čovjeka.&nbsp;

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ Radovanu Karadžiću bio bi važan korak ka moralnoj distanci od zločina i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde

Povodom regionalne nagrade Dialogos koja se dodjeljuje za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija, juče su u Bijelom Polju, Dragan Mitov Đurović u ime Društva crnogorskih novinara, ovogodišnjeg institucionalnog organizatora nagrade, i Kemal Musić direktor JU "Ratkovićeve večeri poezije" potpisali Memorandum o saradnji u čijem partnerstvu će se organizovati i u Bijelom Polju uručiti ovogodišnja nagrada.
Nagrada Dialogos čiji je idejni utemeljitelj i inicijator njenog obnavljanja, publicista Željko Rutović prvi put je dodijeljena 2013. godine, a u periodu do 2020. kada je i prestalo njeno uručivanje, njeni laureati izmedju ostalih su bili: prof. dr Ratko Božović, prof. dr Sandra Bašić - Hrvatin, prof. dr Sead Alić, prof.dr Gordana Vilović, prof. dr Stjepan Malović, prof. dr Vedada Baraković.
Programski odbor nagrade na čijem je čelu Edin Smailović, izabrao je selektore zemalja regiona koji ce kandidovati knjige za nagradu.
O ovogodišnjem osmom laureatu odlučivaće žiri u sastavu: predsjednik, dr Zulfo Ahmetović (BIH), prof. dr Tatjana Vulić (.Srbija) i prof. dr Draško Došljak (Crna Gora).
Shodno potpisanom Memorandumu nagrada će se tokom prve polovine godine uručiti u Bijelom Polju u okviru JU "Ratkovićeve večeri poezije".
Ovogodišnji Dialogos posvećen je sjenima prof. dr Ratka Božovića laureata 2015. godine za knjigu "Paradoksi medijske slobode" i sjenima Janka Nikolovskog, Programskog direktora Dialogosa.
Pored plakete, Društvo crnogoskih novinara shodno sedmogodišnjoj praksi predvidio je i novčani iznos koji će se uručiti ovogodišnjem lauretu.
Medijski pokrovitelj nagrade je Portal Analitika.

Društvo crnogorskih novinara i JU "Ratkovićeve večeri poezije" potpisali Memorandum o saradnji

Biro Narodne skupštine, najviše kolegijalno telo donjeg doma francuskog parlamenta donio je odluku da ne razmatra postupak impičmenta protiv predsjednika Emanuela Makrona, koji je predložila ljevičarska stranka "Nepokorena Francuska" (LFI).
Na današnjoj sjednici pet članova biroa glasalo je za, deset protiv, a pet je bilo uzdržano, prenosi BFM TV.
Nekoliko minuta nakon što je objavljena odluka, Matild Pano, predsjednica poslaničke grupe LFI u Nacionalnoj skupštini, izrazila je nezadovoljstvo zbog uzdržanosti pet poslanika iz partije.
- Opet, kao i obično, Nacionalno okupljanje spasava Emanuela Makrona - izjavila je Pano, optužujući ovu stranku da "na neki način podržava predsjednika".
Prijedlog za impičment Emanuela Makrona podnijela je stranka "Nepokorna Francuska" Žan-Lik Melanšona, nekoliko minuta nakon što je Sebastijan Lekorni, peti premijer u dvije godine, podnio je ostavku na tu funkciju.
Prijedlog je podržalo 104 poslanika. Lekorni je predstavio svoj kabinet 6. oktobra, manje od mjesec dana nakon stupanja na dužnost, ali su ljevičarska i desničarska opozicija odbile sastav vlade.
Trenutno su u toku pregovori o tome ko bi mogao da vodi kabinet, a neke stranke zahtijevaju premijera iz ljevice.
Pregovori između Lekornija i političkih stranaka, uključujući socijaliste, ekologe i ljevice, i dalje traju.
Lekorni će izložiti svoje zaključke Emanuelu Makronu i očekuje se da se francuski predsjednik obratiti javnosti u večerašnjem Dnevniku na France 2 u 20 sati.

Francuski parlament odbio da razmatra pitanje opoziva Makrona

Specijalno državno tužilaštvo je u Naredbi o sprovođenju istrage sa predlogom za određivanje pritvora protiv okrivljenih Aleksandra Mijajlovića, Draga Spičanovića, Vladana Lazovića, Milovana Pavićevića, Andrijane Nastić i Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25, pominje da je „djelovanje organizacije uticalo na formiranje sredstava javnog informisanja“, između ostalog i na pokretanje M portala.
SDT navodi da to „proizilazi i iz sadržine komunikacija koje je putem aplikacije "Viber" okrivljeni Aleksandar Mijajlović ostvario sa licem Milošem Nikolićem, poslanikom i portparolom Demokratske partije socijalista Cme Gore, kao korisnikom broja telefona +382 69*** 088, pa tako dana 1. jula 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruku sadržine: "Daj mi oznaku boje DPS-a", a lice Miloš Nikolić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sadržine: "Kako mislis?", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje poruku sadržine: "I ljubcastu i zutu... Znaju to tacno dizajneri ... Da bi Mportal bio te boje". Dana 13. jula 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruku sa linkom sadržine: "MPortal https://mportal.me/", a potom i poruku sadržine: "Ako mozes momke samo da malo po mrezama provuku televiziju i portal. Dana 8. septembra 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruke: "Kad cemo mijenjati direktora Mportala?", a lice Miloš Nikolić odgovara okrivljenom Aleksandru Mijajloviću porukom sadržine: "Moramo ovih par dana to zavrsiti“.
Da je okrivljeni Aleksandar Mijajlović birao web adresu "mportala", proizilazi iz poruka koje je isti razmijenio sa licem Sonja Drobac, koja koristi broj telefona +382 67*** 022. Naime, dana 3. marta 2022. godine, Sonja Drobac šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sljedeće sadržine: "me-portal.me meportal.me mportal.me m-portal.me Glasaj za ime portala", a okrivljeni Aleksandar Mijajlović istoj poruke sadržine "Bez crtica. Ne vole ih ljudi... Ostalo koji hoces"
Dana 12. jula 2022. godine, lice Danijel Živković šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sljedeće sadržine „Kad krece?", a okrivljeni Aleksandar Mijajlović licu Danijelu Živkoviću poruku sadržine "Od sjutra eksperimentalno“, nakon čega lice Danijel Živković šalje okrivljenom Aleksandru Mijailoviću poruku sadržine „Odlicno! Sjutra ću potražiti“, a okrivljeni Aleksandar Mijajlović poruku sa linkom „Mportal <a href="https://mportal.me/" target="_blank">https://mportal.me/</a>“.
Dana 12. jula 2022. godine, okrivljena Andrijana Nastić šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruke sadržine: "Ooo sa srecom pocela... Kako se zove? Samo E? ... Ja ne mogu naci... Ide mi 19, pa 21 na Telemach", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje okrivljenoj Andrijani Nastić poruke sadržine: "Od ujutro... Trebalo je od ponoci ali Tcom zeznuo za par sati", a okrivljena Andrijana Nastić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sadržine: "Aj dobro, izdrzacemo do", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje okrivljenoj Andrijani Nastić poruku sa linkom sadržine: "MPortal https://mportal.me/", da bi okrivljena Andrijana Nastić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poslala poruke sadržine: "I ovo je novo u sklopu TV?... A nema, ne mirujes... ne sjedis ti kuci i cekas posao na biro J“.
Mijajlovića, Spičanovića, Pavićevića, Lazovića i Nastić pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja su priveli u prošli petak, Boškovića u ponedljeljak, a 30-odnevni pritvor određen je samo Mijajloviću i Spičanoviću, dok su ostali pušteni na slobodu pod različitim mjerama nadzora.
Oznaka tajnosti sa predmeta je skinuta 5. oktobra kasno poslijepodne, nakon što je dio medija već objavio djelove sadržaja Naredbe.
Mada je nakon svega teško povjerovati u objektivnost Specijalnog državnog tužilaštva, tužilaca Jovana Vukotića, Ivane Petrušić Vukašević i Miroslava Turkovića koji potpisuju ovakvu Naredbu, ali i Specijalnog policijskog odjeljenja na čijem je čelu Predrag Šuković, uredništvo M portala se nada da će u nastavku istrage, u kojoj će neminovno biti saslušani i urednici medija koji se pominju u Naredbi, pristati da u nju uvrste i ljude koji su zaista pokušavali da utiču na uređivačku politiku M portala, a čija će im imena uredništvo rado saopštiti. &nbsp;

SDT uticaj Mijajlovića na M portal vidi u crtici, boji i slanju linkova

Glavni urednik Televizije E Draško Đuranović u Drugačijoj radio vezi komentarisao je združeni pokušaj obračuna Demokratske Crne Gore, SDT i njihove medijske posluge sa nekoliko preostalih kritičkih glasila, uz indikativan muk ambasada Kvinte i Delegacije EU u Crnoj Gori, uz naglasak da vjeruje da će, ipak, te adrese reagovati.
- Očekujem rekcije, jeste Crna Gora mala, ali je značajna jer treba da uđemo u EU. A, ako ćemo da uđemo u EU bez slobodnih medija, i ako zbog ovoga Evropa ne reaguje, onda mi moramo reagovati- kazao je Đuranović.
Ponašanje SDT je, kaže Đuranović, pokazatelj da je Vladimir Novović postalo politička batina u rukama vlasti jer je na djelu obračun sa ljudima koji pripadaju drugoj političkoj opciji, „mislim na opoziciju i na kritičke medije koji ne glorifikuju poteze ove vlasti..“
- SDT je postalo politički zvučni top koji treba da dezorijentiše medije koji otkrivaju poteze vlasti. Strašno je da se troje tužitelja našlo u toj poziciji da potpisuju naredbu za sprovođenje istrage. Naredba je koncipirana u nekim krugovima koji su najbliži bezbjednosno-političkim krugovima, a cilj je da država sprovede neku vrstu političke kontrole, ne samo nad opozicijom nego nad kompletnim društvom. Tome, naravno, služi uslužni servis Vijesti i u svemu tome je dramatično glupo obrazloženje o skidanju zabrane tajnosti... Neke informacije su prvo dostavljene Vijestima, pa je skinuta tajnost- ističe Đuranović.
On smatra da je najveći problem što je državna institucija iskorištena za politički progon i targetiranje medija, naglašavajući da je ovo prvi put da Tužilaštvo udara na integritet nekoliko medijskih kuća.
- Oni našim parama pokušavaju da ugase nas. Mi nemamo drugog načina zarade osim da svojim integritetom obezbjeđujemo egzistenciju a oni udaraju na ključ naše egzistencije. Stavljati Darka Šukovića, Draška Đuranovića, Danicu Nikolić u kontekst kriminalne organoizacije je drsko, nije samo kršenje zakona... Nije ovo 1948. godina, nego je gore, jer tada je bilo suđenja bez suda, a ovdje je pokušaj kriminalizacije ljudi i medija bez osnova..- rekao je Đuranović.
<h3>Signal opomene cjelokupnom društvu</h3>
Đuranović dalje ističe kako je važan tajming u kom se sve ovo dešava, navodi tri ključna motiva:
- Pošto se priča o stvaranju kriminalne organizacije od 2018. do 2024. i da se u okviru te kriminalne organizacije nalazi portal ETV, ukazujem da je Aleksandru Mijajloviću telefon oduzet 19. februara 2024. godine, a Portal ETV je sa radom počeo 05. septembra!? Ja bih volio da mi neko od ovo troje tužitelja objasni kako je moguće putovanje kroz vrijeme, kako je moguće u februaru urađivati nešto nastalo u septembru?- upitao je Đuranović.
Mislim da su tri osnovna motiva za ovu akciju SDT. Prvi je, definitivno, činjenica da je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, Anto Nobilo saopštio javno, da je specijalni tužilac Miloš Šoškić u optužnici falsifikovao, mijenjao, ispravljao Skay poruke. Nobilo ima originalnu Europolovu prepisku i na osnovu toga je zaključio, i javno rekao da je specijalni tužilac napravio zloupotrebu službenog položaja, što je krivično djelo.
Drugi od razloga je zanimljivo ubacivanje državne tužiteljke Andrijane Nastić u čitavu tu priču. Zašto? Zato što je Andrijana Nastić imala, nažalost, tu nesreću da bude dežurna kada su se desila dva teška masovna zločina na Cetinju. Dakle, nekome je bilo strašno važno da tužiteljka Nastić više ne postupa u ta dva slučaja. To je, nažalost, veliki signal opomene za cjelokupno društvo.
Treći motiv je u tome što je ovo ponavljanje napada na novinare i medije. Jula 2024. prije godinu i dva, tri mjeseca, specijalni tužilac Miloš Šoškić je targetirao sve nas“, objašnjava Đuranović.
<h3>Država mora dati odgovore</h3>
Glavni urednik Televizije E smatra da SDT pokušava da rutinske novinarske poslove predstavi javnosti kao nezakonito ponašanje.
&nbsp;- Dakle, ja smatram i mislim da je ovo pokušaj jedne državne institucije da uguši slobodu govora i slobodu riječi. Moramo da tražimo odgovore od države, od VDT-a, moramo da tražimo odgovore od glavnog specijalnog tužioca. Neću da živim u vremenu u kome ja treba da se pravdam jesam li ja Milivoja Katnića zvao da vidim kakvo mu je zdravlje ili prehlađen ili da provjerim da li ima nešto da mi kaže u slučaju pokušaja terorizma. Neću da se pravdam- kategoričan je.
Dodaje da sve što radi, radim javno.&nbsp;
- Kao novinar imam pravo na svoje izvore. Kao novinar imam obavezu da zovem ljude koji su na čelu institucija. Kao novinar koji se bavi, ne možda u onoj meri koliko bih želio, istraživačkim novinarstvom, ja želim u javnom interesu da djelujem. A ako je rad u javnom interesu nezakonit, onda mi živimo u nekoj zemlji koju ja ne poznajem- navodi Đuranović.
<h3>„Hronika najavljenih hapšenja“</h3>
Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je jedna medijska kuća objavila informaciju kakao je policajac Milovan Pavićević uhapšen, a da je on u tom trenutku bio u jednom restoranu u Podgorici il ispred njega, Đutranović kaže:
- Apsolutno je tačno, postoje svjedoci koji su ga vidjeli. U 9.27 je objavljeno da je uhapšen čovjek koji je u tom trenutku tamo stajao sa svojom ženom. Suprugu Milovana Pavićevića su zvali da pitaju, dok je bila sa njim, je li on uhapšen. Dakle, skandalozno, to je sramotno! To je, što bi rekli, hronika najavljenih hapšenja- kazao je Đuranović.
U svemu ovome, čudna je još jedna okolnost, navodi Đuranović: „Zašto je recimo, Libertas na spisku Tužilaštva? Onaj Libertas koji je objavio Skye poruke u kojima se pominje Vampir, to je Daka Davidović, Kudravi, Maradona...?“
Čudno je, dodaje Đuranović, što je akcija SPO i SDT sprovedena na dan kada su svi optuženi za kopanje Tunela u centru Podgorice oslobođeni optužbi, a među njima je i čovjek kojeg sumnjiče za dvostruko ubistvo na Cetinju:
- Sve se dešava u trenutku kad se završava suđenje za slučaj Tunel, oslobađajućom presudom. Zašto oslobađajućom presudom? Zato što je sudija rekao da je bila nemoguća rekonstrukcija, jer je Vlada Dritana Abazovića 20 dana nakon otkrivanja tunela dala naredbu da se tunel zatrpa!? Zato što je Abazović, tadašnji premijer, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem i tadašnjim ministrom Kovačem kontaminirao lice mjesta dok je foreznika još trajala, i uništio mogućnost otkrivanja dokaza- dodaje Đuranović.
Đuranović naglašava da upravo na taj dan kad su svi osumnjičeni za kopanje tunela oslobođeni, imamo hapšenje koje SDT i policija ne saopštavaju, čovjeka koji je oslobođen.&nbsp;
- A taj čovjek koji je oslobođen zbog slučaja tunela, sad je osumnjičan da je pomagao u dostrukovom ubistvu na Cetinju. S kojim pravom policija krije tu informaciju? S kojim pravom se objavljuje to četiri dana poslije? Vjerovatno da bi se završila priča, da ne bi smetalo aferi, uslovno rečeno, hapšenja Mijajlovića i drugih?- traži odgovore Đuranović.

Đuranović: Državna institucija politička batina vlasti iskorištena za progon i targetiranje medija

Biznismen Aleksandar Mijajlović, koji je od 5. oktobra u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, ne prima neophodnu terapiju, saopštio je za Portal ETV njegov advokat Zoran Piperović. Na pitanja Portala ETV zašto nije dobio neophodnu terapiju, iz UIKS-a su odgovorili da se takvi podaci &nbsp;smatraju ličnim te da „moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka“.
Naime, Piperović je kazao da je danas bio u posjetu svom branjeniku Mijajloviću koji mu je saopštio da još nema neophodne ljekove.
„Rekao mi je da još nema ljekova i da terapiju ne uzima peti dan. S obzirom da je srčani bolesnik, a boluje i od dijabetesa, ljekovi su mu nužni svakog trenutka“, istakao je Piperović.
Piperović je kazao da je juče tokom dana dobio poziv od službenika UIKS-a koji mu je i sam rekao da „nema liste ljekova i da Mijajlović nije u posjedu istih“. &nbsp;
„Odgovorio sam službeniku UIKS-a da su ljekovi dostavljeni u ponedjeljak na portirnicu i da su tamo, te da se isti mogu preuzeti. Zahvalili su se i završili smo razgovor. Zato sam bio iznenađen, da ne kažem šokiran, kada mi je danas Aleksandar u pritvoru kazao da on još ljekove nije dobio“, kaže advokat.
Piperović je uputio molbu upravi UIKS-a da se preuzmu ljekovi kako bi Mijajlović odmah počeo sa terapijom.
„Hvala vam što ste me pozvali da ovo objasnim i javno zamolim upravu UIKS-a da sa prijavnice preuzmu ljekove da bi Mijajlović počeo sa urgentnom terapijom koliko je odmah“, poručio je advokat.
UIKS: Podaci lični, moraju ostati zaštićeni
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, na pitanje Portala ETV zašto Mijajlović nije dobio neophodnu terapiju, saopštili su da se ti podaci smatraju ličnim koji moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka.
„Iz tog razloga nijesmo u mogućnosti da Vam dostavimo informacije koje se odnose na bilo koje konkretno pritvoreno lice“, naveli su u odgovoru.
Međutim, iz UIKS-a tvrde da je zdravstvena zaštita zatvorenika i pritvorenika organizovana u skladu sa zakonom.
„Prilikom prijema u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, svako lice lišeno slobode prolazi medicinski pregled u roku od 24 sata od prijema u zatvor. Na prava zatvorenika i pritvorenika, a u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata. Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbijeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvenih usluga, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, uključujući Klinički centar Crne Gore, opšte i specijalizovane bolnice“, pojasnili su.
Naglašavaju da se u potpunosti poštuju zakonske obaveze u vezi sa pružanjem zdravstvene zaštite licima lišenim slobode, uključujući dostupnost potrebnih ljekova.&nbsp;
„Ljekovi neophodni za terapiju pritvorenika i zatvorenika redovno se nabavljaju i distribuiraju putem zdravstvene službe UlKS-a. U slučaju da ljekovi nijesu dostupni u Upravi, porodice pritvorenika imaju pravo da ih nabave, a isti se dostavljaju pritvorenim licima (u odnosu na koji postupak pritvorena lica imaju pravo žalbe)“, zaključuju iz UIKS-a.
Na osnovu podataka koje je saopštio advokat Piperović, portal ETV ponovo je uputio pitanja UIKS-u, tražeći objašnjenje zbog čega ljekovi nijesu predati s obzirom da su uredno dostavljeni na portirnici.

Piperović moli UIKS da dostavljene ljekove daju Mijajloviću: Urgentno početi sa terapijom

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ju-ratkoviceve-veceri-poezije