"Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je postupio po zaključku Skupštine opštine Bijelo Polje i započeo proces izrade Pravilnika o oduzimanju nagrade „Risto Ratković“, kao i izmjeni i dopuni Statuta ustanove, kako bi se ti akti uskladili sa zaključkom Skupštine i javnim interesom”, kazao je za Antenu M predsjednik Savjeta JU Ratkovićeve večeri poezije Jasmin Ćorović.
Kako pojašnjava, Skupština opštine je već zauzela jasan stav i donijela odluku o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću, a Savjet JU ima zadatak da konstatuje tu odluku i sprovede sve prateće pravne i administrativne korake u okviru nadležnosti ustanove.
- Naš cilj je da se postupak sprovede na zakonit, transparentan i dostojanstven način, uz puno poštovanje moralnog i kulturnog integriteta nagrade „Risto Ratković“ i same ustanove - ističe Ćorović.
Podsjetimo, odbornici SO Bijelo polje prije dvije sedmice donijeli su zaključak o oduzimanju nagrade Risto Ratković presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
JU Ratkovićeve večeri poezije dužna je da u roku od dva mjeseca zakaže sjednicu na kojoj će biti izglasane promjene Statuta i Pravilnika ustanove, kako bi odluka bila konačna.
Podsjećamo, nagradu može oduzeti samo ustanova koja ju je dodijelila.
Odbornik SDP Adnan Striković za Antenu M naglašava kako je uvjeren da će sjednica biti zakazana u predviđenom roku, a nagrada Karadžiću oduzeta shodno usvojenom zaključku.
- Odluka, odnosno direktiva koju je Skupština opštine uputila JU Ratkovićeve večeri poezije podrazumijeva da se sjednica Savjeta ustanove održi u roku od dva mjeseca od punovažnosti te odluke. Ono što mogu da garantujem je da će ta sjednica biti održana i po informacijama koje imamo da će oni postupiti u skladu sa onim što predviđa ta direktiva i donijeti odluku o oduzimanju te nagrade - objašnjava Striković.
Smatra da će postavljeni rokovi od dva mjeseca biti ispoštovani.
Striković naglašava da je preuranjeno licitirati sa rokovima, budući da su, kako navodi, tek počeli da važe.
- Mislim da je preuranjeno praviti priču oko toga, zato što su tek počeli da teku ti rokovi. Ne znam ni da li je ta odluka koju smo donijeli, odnosno taj zaključak objavljen u Službenom listu, da li u suštini počinje da važi itd, a od tada teku rokovi. To je sve što u ovom trenutku mogu da kažem, bez imalo sumnje da će na kraju epilog svega biti ono što smo inicijalno i planirali, a to je da se nađu mehanizmi za zakonito oduzimanje te nagrade - zaključuje Striković.
Kontaktirali smo i predsjednicu SO Bijelo Polje Selmu Omerović, koja nam je kazala kako ne želi da daje izjave za medije, dok ne protekne mjesec od objave zaključka u Službenom listu.
Podsjetimo, Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, a Haški tribunal ga je 2019. osudio na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge zločine protiv čovječnosti.
Inicijativu za oduzimanje nagrade 26. juna pokrenulo je više NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije i bjelopoljski odbor BS.
Tokom glasanja, sjednicu su napustili odbornici PES-a, Demokrate i DF-a, a inicijativu je podržalo 19 odbornika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ćorović: Savjet JU Ratkovićeve večeri počeo proces po zaključku SO; Striković: Nema sumnje da će epilog biti zakoniti mehanizmi za oduzimanje nagrade Karadžiću

Savjet JU "Ratkovićeve večeri poezije" doniio je odluku da se ime ratnog zločinca Radovana Karadžića izbriše iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković", potvrdio je za Antenu M član Savjeta Jasmin Ćorović.&nbsp;
Kako je Ćorović rekao, odluka je donijeta na sjednici koja je održana 1. jula.&nbsp;
Na pitanje Antene M da li su se tim povodom obraćali Ministarstvu kulture ili pravde, on je odgovorio da su upućivali dopis Ministarstvu kulture.
- Oni su odgovorili da nijesu nadležni oko te nagrade- kazao je Ćorović.&nbsp;
Objašnjava da po Statutu ta Javna ustanova ne može retroaktivno da oduzima nagradu, ali da su na sjednici Savjeta usvojili izmjene pravilnika te su ostavili mogućnost oduzimanja nagrade za buduće laureate.
Što se tiče nagrade Radovanu Karadžiću, kaže da je sada na potezu Skupština Opštine na prvoj narednoj sjednici, od koje očekuju mišljenje kako se nagrada može oduzeti.&nbsp;
Podsjećmo, Karadžić je tu nagradu dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmisterija-nestanka-imena-radovana-karadzica-sa-spiska-dobitnika-ratkoviceve-nagrade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Ćorović: Savjet odlučio da se Karadžićevo ime izbriše iz evidencije dobitnika nagrade, Ministarstvo kulture se proglasilo nenadležnim

Budući da smo minulih dana svjedočili sistemskom i sistematskom pokušaju urušavanja crnogorskog antifašističkog nasljeđa, a povodom skaredne odluke o dobitnicima Trinaestojulske nagrade, i otporu građana koji ne pristaju na beskrupulozni revizionizam, ne možemo a da ne pitamo Javnu ustanovu "Ratkovićeve večeri poezije" o sudbini inicijative za oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću.
Odgovor koji je ova Ustanova ponudila javnosti, a u vezi s navodnim pravnim preprekama, nije odgovor kakav očekuje građanska Crna Gora. Jer, utvrdili smo da pravnih prepreka nema, s obzirom na to da, kako je već obrazloženo od strane pravnih autoriteta, JU "Ratkovićeve večeri poezije" imaju pravo, ali i obavezu da to učine. Stoga, zahtijevamo da se sramno ime presuđenog ratnog zločinca i masovnog ubice bez odlaganja izbriše sa spiska dobitnika nagrade. Bez izgovora, i bez upućivanja na druge adrese.
U suprotnom, s pravom ćemo smatrati da je u pitanju kukavičluk, ili odsustvo volje da se bar simbolički ukloni mrlja s ove književne nagrade.
Znamo da to neće biti po volji Želidragu Nikčeviću, koji je nagradio i Radovana i Bećira, niti po volji vaskolikom aktuelnom režimu, ali to je najmanje što se može učiniti u vremenu kad se Crna Gora nastoji razoriti, okupirati i pretvoriti u projekat koji je još 90-ih sanjao baš Radovan Karadžić.
To je najmanje što se može učiniti za one čiji je dželat Radovan Karadžić.
Antifašizam, ili ništa.

Kad će JU „Ratkovićeve večeri poezije“ ispuniti svoju obavezu?

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost s Cetinja i u Crnogorskom PEN centru izrazili su punu podršku inicijativi nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja i aktivista za povlačenje nagrade „Risto Ratković“ 1993. godine dodijeljene bivšem predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Foduzimanje-nagrade-risto-ratkovic-radovanu-karadzicu-bio-bi-vazan-korak-ka-moralnoj-distanci-od-zlocina-i-poruka-da-crna-gora-ne-zaboravlja-i-da-bira-stranu-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su pozvali Javnu ustanovu „Ratkovićeve večeri poezije“ da povuče ovu nagradu i time pošalje jasnu poruku: književnost ne može biti utočište za zločin.
- Smatramo moralno, kulturno i civilizacijski nedopustivim da ime značajnog umjetnika Rista Ratkovića i ugled nagrade koja nosi njegovo ime ostanu povezani s osobom pravosnažno osuđenom za genocid i druge najteže zločine protiv čovječnosti. Dodjela književne nagrade Radovanu Karadžiću, u trenutku dok je aktivno učestvovao u osmišljavanju i sprovođenju zločinačke politike, bila je čin institucionalne i kulturne kolaboracije s ratnom ideologijom - naveli su oni.
Danas, trideset godina kasnije, taj čin, podvlače oni, ne može biti relativizovan “književnim razlozima” koji su tada bili instrumentalizovani da pruže legitimitet zločinu.
- Crna Gora, koja je podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, ima odgovornost da se jasno i dosljedno distancira od svakog vida veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Povlačenje nagrade Karadžiću bio bi čin simboličke reparacije, ali i jasna poruka da crnogorsko društvo bira istinu, pravdu i ljudsko dostojanstvo - istakli su u saopštenju.
Nasljeđe Rista Ratkovića zaslužuje, podvlače na FCJK i u PEN Centru, da bude oslobođeno ove mrlje.
- A Bijelom Polju i Crnoj Gori je potrebna kultura pamćenja utemeljena na istinskim vrijednostima - na saośećanju, odgovornosti i pravdi. Učinjeni zločini ne mogu biti izbrisani, ali se odgovornost prema njima mora stalno potvrđivati - zaključili su u saopštenju.

FCJK i PEN Centar: JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da povuče nagradu Radovanu Karadžiću i pošalje jasnu poruku da književnost ne može biti utočište za zločin

Inicijativa Bošnjačke stranke, građanskih aktivista i nevladinih organizacija Javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“ da se oduzme nagrada koje je svojevremeno dodijeljena osuđenom ratnom zločincu Radovani Karadžiću je sasvim u redu i svesrdno je podržavam. Ali, red bi bio možda da su istovremeno &nbsp;tražili i oduzimanje Njegoševe nagrade recimo Dobrici Ćosiću i Matiji Bećkovicu - poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP), akademik i potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) Novak Adžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Foduzimanje-nagrade-risto-ratkovic-radovanu-karadzicu-bio-bi-vazan-korak-ka-moralnoj-distanci-od-zlocina-i-poruka-da-crna-gora-ne-zaboravlja-i-da-bira-stranu-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Treba, podvlači on, razmisliti i o tome.
- Karadžić je pravosnažno osuđen za genocid i druge ratne zločine, ali Matija Bećković i Dobrica Ćosić bili su među ideolozima agresorskog velikosrpskog projekta i zakleti protivnici postojanja crnogorske države i nacije i zdušni Karadžićevi podržavaoci u suštini tokom zlikovačke agresije na državu Bosnu i Hercegovinu. Uprkos nekim Ćosićevim protivljenjima Karadžiću i Mladiću zbog neprihvatanja, Vens-Ovenovog plana i plana Kontakt grup (ali Ćosic je tada već bio smijenjen sa pozicije predsjednika tzv. SRJ u vrijeme mirovnog plana Kontakt grupe), ali to bit ne mijenja. Jer u esenciji nema ideološke i političke razlike među njima. Sem u nijansama - istakao je Adžić.
Dodao je da se na suđenju u Nirnbergu 1946. sudilo i presudilo i ideolozima u nacistističkom režimu Hitlera, Alfredu Rozembergu i Juliusu Štrahjeru.
- Na suđenju u Hagu suđeno je ratnim komandantima i političkim vođama, ali ne i ideolozima - zaključio je on.

Adžić: Red bi bio i da se traži oduzimanje Njegoševe nagrade Dobrici Ćosiću i Matiji Bećkovicu

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ bivšem predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, bilo bi važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde.
To su poručili su građanski aktivisti i nevladine organizacije koje su prije dva dana uputile ovu inicijativu Javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“.
Iza te inicijative stoje Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Udruženje „Štrpci protiv zaborava“ i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, kao i građanske aktivistkinje i aktivisti Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović, a već idućeg dana je i Bošnjačka stranka Skupštini Opštine Bijelo Polje podnijela gotovo identičnu inicijativu. U NVO sektoru, kako su danas saopštili, to vide kao potvrdu značaja njihovog postupka.
U NVO sektoru su danas, u godini kada se obilježava 30 godina od genocida u Srebrenici, pozvali U „Ratkovićeve večeri poezije“ da donese odluku o povlačenju nagrade Radovanu Karadžiću najkasnije do 11. jula - Dana sjećanja na žrtve Srebrenice.
- Pozivamo sve društvene aktere - institucije, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva, političke partije, umjetnike i građane - da podrže ovu inicijativu kao čin elementarne ljudskosti, istinske evropske orijentacije i odgovornog suočavanja s prošlošću - dodali su oni.
Decidni su da bi time Crna Gora postavila primjer odgovornog suočavanja s prošlošću za cijeli region, ali još više i prema budućnosti.
- Nagrada „Risto Ratković“ je 1993. godine u Bijelom Polju dodijeljena Radovanu Karadžiću. Tadašnje crnogorsko državno rukovodstvo dočekalo je Karadžića tokom njegove posjete rodnoj Crnoj Gori 1993. godine, čime mu je faktički pružilo političku legitimaciju za ulogu koju je imao u ratu u Bosni i Hercegovini. Te iste godine su iz voza koji je saobraćao na liniji Beograd-Bar oteti i ubijeni putnici, civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti i jedno neidentifikovano lice u stanici Štrpci, koja je tada bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Od 20 otetih i ubijenih putnika, samo su četiri identifikovana i pronađena. U ovom ratnom zločinu, među ubijenima je bilo i građana Bijelog Polja, a u Bijelom Polju je 2016. godine otkriven spomenik žrtvama - ukazali su u NVO sektoru.&nbsp;
Oni su podsjetili da Rezolucija Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, koju je prošle godine podržala i Crna Gora, nedvosmisleno osuđuje veličanje osuđenih ratnih zločinaca, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici, a uz napomenu da se u njenom uvodnom dijelu jasno referira na presudu protiv Radovana Karadžića.
- Stvaralaštvo Rista Ratkovića predstavlja značajan doprinos crnogorskoj i jugoslovenskoj književnosti 20. vijeka i Bijelo Polje se, s razlogom, ponosi što je Risto Ratković (1903-1954) iz njihovog grada. Poezija, književnost i umjetnost postoje da bi povezivale ljude, kulture i promovisale univerzalne vrijednosti - istakli su oni.
Stoga su podvukli da je nedopustivo da se ime velikog književnika kakav je Risto Ratković, ali i imena drugih pjesnika iz Crne Gore i regiona koji su dobili ovu nagradu, povezuje i stavlja u isti kontekst sa licem odgovornim za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Ukazali su i da je Bjelopoljac Marko Vešović, pjesnik koji je proveo rat u okupiranom Sarajevu i pisao mnogo o opsadi ovog grada od strane Vojske Republike Srpske, čiji je vrhovni komandant bio Karadžić, odbio 2008. godine da primi ovu nagradu upravo zbog toga što je Karadžić bio njen dobitnik.&nbsp;
Vešović je tada, a kako su ga citirali u saopštenju, rekao: „Dali su nagradu koljaču koji je prekinuo ubijanje muslimana i sa jednom divizijom, eskadronom oklopnih transportera, otišao da primi u Domu kulture u Bijelom Polju, opkoljenom Domu kulture i dali mu nagradu i poslije toga nikom ništa. Ja ne pristajem na to nikom ništa“.
Bijelo Polje, Risto Ratković i Crna Gora ne treba, jasni su u NVO sektoru, da nose teret zlodjela jednog čovjeka.&nbsp;

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ Radovanu Karadžiću bio bi važan korak ka moralnoj distanci od zločina i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde

Povodom regionalne nagrade Dialogos koja se dodjeljuje za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija, juče su u Bijelom Polju, Dragan Mitov Đurović u ime Društva crnogorskih novinara, ovogodišnjeg institucionalnog organizatora nagrade, i Kemal Musić direktor JU "Ratkovićeve večeri poezije" potpisali Memorandum o saradnji u čijem partnerstvu će se organizovati i u Bijelom Polju uručiti ovogodišnja nagrada.
Nagrada Dialogos čiji je idejni utemeljitelj i inicijator njenog obnavljanja, publicista Željko Rutović prvi put je dodijeljena 2013. godine, a u periodu do 2020. kada je i prestalo njeno uručivanje, njeni laureati izmedju ostalih su bili: prof. dr Ratko Božović, prof. dr Sandra Bašić - Hrvatin, prof. dr Sead Alić, prof.dr Gordana Vilović, prof. dr Stjepan Malović, prof. dr Vedada Baraković.
Programski odbor nagrade na čijem je čelu Edin Smailović, izabrao je selektore zemalja regiona koji ce kandidovati knjige za nagradu.
O ovogodišnjem osmom laureatu odlučivaće žiri u sastavu: predsjednik, dr Zulfo Ahmetović (BIH), prof. dr Tatjana Vulić (.Srbija) i prof. dr Draško Došljak (Crna Gora).
Shodno potpisanom Memorandumu nagrada će se tokom prve polovine godine uručiti u Bijelom Polju u okviru JU "Ratkovićeve večeri poezije".
Ovogodišnji Dialogos posvećen je sjenima prof. dr Ratka Božovića laureata 2015. godine za knjigu "Paradoksi medijske slobode" i sjenima Janka Nikolovskog, Programskog direktora Dialogosa.
Pored plakete, Društvo crnogoskih novinara shodno sedmogodišnjoj praksi predvidio je i novčani iznos koji će se uručiti ovogodišnjem lauretu.
Medijski pokrovitelj nagrade je Portal Analitika.

Društvo crnogorskih novinara i JU "Ratkovićeve večeri poezije" potpisali Memorandum o saradnji

Vojska Crne Gore (VCG) počela je pripreme za postavljanje pontonskog mosta na kanalu na Marezi. Nakon postavljanja montažnog mosta, službe će ukloniti branu koja vodi do dvadesetak domaćinstava, i nastaviti čišćenje kanala nizvodno. To bi trebalo da dovede do spuštanja nivoa vode u poplavljenim područjima, u naseljima Mareza i Tološi.
Trenutno se pravi pristup za most i tamponira teren, a radnici Zelenila i nova mašina Deponija čiste dio kanala Mareze.
Do uliva u Moraču postoji još desetak brana, ali najkritičniji je dio pri samom kraju, gdje je kanal zabetoniran u dužini od 500 metara.
Uklanjanje brana dovešće do smanjenja nivoa vode na Marezi i u Tološima.
Izvršni direktor Deponije Aleksandar Božović kazao je ranije za TVCG da je ovo pitanje zdravlja građana.
- Mi smo svi jedinstveni, i sad to trebamo pretočiti u načine za rješavanje ovih problema. Ako je neko ovo u kontinuitetu 30 godina uništavao, hajde da mi budemo ti koji ćemo ovo da ispravimo. Sad je momenat da ovo osposobimo, i da ovo što je neko prije 70 godina napravio, makar saniramo - kaže Božović.
Kaže da je pravi momenat da se konačno riješimo nelegalne brane, nelegalne deponije i tih poslednjih 500 metara u donjem dijelu koji su zatrpani.
- ...A gdje je i sam stadion i reflektor izgrađen po sredini ovog kanala. Znate li šta to znači da je neko dobio UT uslOve i građevinski dozvolu da tu napravi stadion i reflektor. Jedva čekam da vidim ko je to dozvolio, da li je ministarstvo poljoprivredne, gradske službe... Ovo će tek da postane veliki problem i biće vrlo interesantno - poručio je Božović.

Počeli radovi na postavljanju pontonskog mosta na kanalu na Marezi

Od „Don Bosco Centra“ u Podgorici do hiljada nastupa širom regiona i Evrope – tako izgleda put Dušana Đukića, žonglera i performera koji je slučajnu fascinaciju cirkusom pretvorio u ozbiljnu umjetničku karijeru. Prvi dodir sa žongliranjem imao je kao tinejdžer, a zahvaljujući mentorima i kasnijem profesionalnom usavršavanju, izgradio je prepoznatljiv scenski izraz na spoju savremenog cirkusa, fizičkog teatra i glume. Danas iza sebe ima na stotine nastupa, a scenu doživljava kao prostor komunikacije s publikom, u kojem tehnička vještina postaje sredstvo za pripovijedanje i otvaranje važnih tema. U razgovoru za Portal ETV, Đukić govori o svojim počecima, ulozi discipline i „kilometraže“ u razvoju izvođača, odnosu s publikom, ali i o tome gdje savremeni cirkus stoji u regionalnom kontekstu i kakvu budućnost želi Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_9ff84a2df1f8e3c1141fe7a0431f08374cfebfac80d6ab28f86f5bd44a8d34f8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106150112_9ff84a2df1f8e3c1141fe7a0431f08374cfebfac80d6ab28f86f5bd44a8d34f8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1106" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Kako su izgledali Vaši prvi susreti sa žongliranjem i kada ste shvatili da to neće ostati samo prolazna fascinacija? ĐUKIĆ: Prvi susret sa žongliranjem, tačnije sa cirkusom, desio se u „Don Bosko Centru“ u Podgorici. Sasvim slučajno sam naišao na omladinski centar koji je u okviru svojih programa imao raznovrsne aktivnosti, među kojima je bio i cirkus. U tom trenutku odgovoran za program je bio Lindon Ljucović, a poslije je određeni period bio uključen i Martin Berišaj. Obojica su me na neki način usmjeravali u mojim prvim cirkuskim koracima. Do svoje osamnaeste godine nijesam bio svjestan da ću se time baviti i da će to postati moja profesija. Uvijek sam imao veliku želju da glumim i budem dio dramske umjetnosti, ali me je put odveo ka drugoj vrsti umjetnosti, veoma povezanoj s teatrom i dramskom umjetnošću. Nakon upisa na fakultet, shvatio sam da je to ono čime želim da se bavim i ono što želim da budem u životu. Uz podršku Don Bosko Centra Podgorica otišao sam u Sloveniju, gdje sam proveo godinu dana razvijajući svoje sposobnosti. Tada sam bio stoprocentno siguran da je to moj životni poziv.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_7294bee9f529a1ec99854a929a5e06b272ce96524e904e4328af200d77cf5515.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106150112_7294bee9f529a1ec99854a929a5e06b272ce96524e904e4328af200d77cf5515" data-rendition-name="original" width="400" height="286" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Sjećate li se trenutka ili okolnosti u kojima se prvi put javila ljubav prema žongliranju?&nbsp; ĐUKIĆ: Mogao bih reći da je prva ljubav prema cirkusu, odnosno žongliranju, nastala onog trenutka kada sam ušao u omladinski centar i vidio kako Lindon vozi monocikl i žonglira. To me je fasciniralo i rekao sam sebi da to želim da radim. Drugi važan trenutak bila je podrška koju sam dobio nakon prvog nastupa. Tada sam shvatio koliko mi znači kada me podržavaju ljudi koji možda slično razmišljaju ili jednostavno vide perspektivu u onome što radim. Nakon prvog nastupa osjećao sam se izvanredno – nikada ranije nijesam osjetio takav komfor i ljepotu u nekom prostoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_42ae784608bc4daa4cadaff4b75708e8b97245d82769dd0a265982cd0453e3c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106150112_42ae784608bc4daa4cadaff4b75708e8b97245d82769dd0a265982cd0453e3c8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Šta je u Vašem razvoju bilo presudnije – mentorstvo, samostalni rad ili iskustvo nastupa pred publikom? ĐUKIĆ: U mom razvoju veliku ulogu su imali mentorstvo, upornost i samostalni rad koji sam ulagao da bih dostigao nivo na kojem sam danas. Istovremeno uvijek vidim prostor za napredak i učenje. Na kraju, rekao bih da je najvažniji faktor tzv. “kilometraža” – broj pređenih nastupa i iskustava. U posljednjih osam godina imao sam više od hiljadu nastupa, što donosi posebno iskustvo i užitak, tako da je to postalo dio mene, moje persone i mog života. PORTAL ETV: Koliko je discipline i svakodnevnog rada potrebno da bi se postigao nivo na kojem ste danas? ĐUKIĆ: Veoma je važno raditi i vježbati svakog dana, uz određenu disciplinu koja će na kraju dati rezultate. Bilo da je riječ o scenskom pokretu, glumi, žongliranju, balansiranju na različitim rekvizitima ili isključivo psihičkoj ili fizičkoj pripremi – ključno je da svakodnevno radimo i budemo disciplinovani. PORTL ETV: U kom trenutku žongliranje, po Vašem mišljenju, prestaje biti vještina, a postaje umjetnički izraz? ĐUKIĆ: Cirkus je za mene uvijek bio način izražavanja – prostor kroz koji prikazujem različite priče i teme, kao i probleme u društvu i situacije koje me okružuju. Moj scenski prostor postaje i prostor svih ljudi koji dođu da gledaju predstavu. To je prostor u kojem se gubi stara zona komfora i stvara nova. Prostor u kojem ukazujemo na probleme u društvu i u nama samima, na one sa kojima možda izbjegavamo da se suočimo kada stanemo pred ogledalo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_9e78ffe91c6089309d66c471313dfbfde58011a75724c552a2f676cd4d9f88d3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260106150112_9e78ffe91c6089309d66c471313dfbfde58011a75724c552a2f676cd4d9f88d3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Kako se Vaš scenski izraz mijenjao tokom godina i šta je najviše uticalo na te promjene? ĐUKIĆ: Moj scenski izraz se mijenjao s iskustvom i, kako volim da kažem, s “kilometražom”. Ne želim da povlačim paralelu između svojih početnih i sadašnjih nastupa, jer smatram da je nemoguće dobiti realan rezultat poređenja. Uvijek radimo nešto novo i uvijek treba da radimo nešto novo. Trudim se da se previše ne osvrćem na ono što sam ranije radio, jer uvijek postoji prostor za napredak. Zadovoljan sam putem koji sam prošao i mjestom na kojem sam sada, uz težnju da stalno idem stepenicu više. PORTAL ETV: Koliko publika utiče na tok i energiju vašeg nastupa dok ste na sceni? ĐUKIĆ: Kao neko ko se bavi fizičkim teatrom i stalno radi sa živom publikom, smatram da je veoma važan kontakt sa publikom – koliko uspijem da doprem do njihovih srca i duše. Energija koja se stvara tokom nastupa izuzetno je važna. Zbog toga pažljivo osmišljavam nastupe od samog dolaska publike u teatar ili na ulicu, gdje se često održavaju moji nastupi. Već od prvog susreta publika ulazi u priču i postaje njen dio. Različite kulture i sredine donose različita iskustva, pa uvijek prije odlaska u inostranstvo nastojim da upoznam mentalitet i kulturu ljudi sa kojima ću raditi. PORTAL ETV: Kako vidite poziciju savremenog žongliranja i cirkuske umjetnosti danas, posebno u regionalnom kontekstu?&nbsp; ĐUKIĆ: Kada je riječ o regionalnom razvoju savremenog cirkusa i žongliranja, Crna Gora se trenutno nalazi otprilike u sredini. Zaostajemo za Hrvatskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, a posebno Slovenijom. Ipak, postoji pomak i razvoj, iako možda ne onoliko brzo koliko bih ja želio. Moja želja je da Crna Gora postane vodeća država u regionu u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa. Nadam se da će se situacija značajno promijeniti u narednih četiri do pet godina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_37ba0388d21c3d63e506dbb1fc934bdd7139fde68f467725c4f23598b39bca1c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260106150112_37ba0388d21c3d63e506dbb1fc934bdd7139fde68f467725c4f23598b39bca1c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Šta biste voljeli da publika ponese sa sobom nakon vašeg nastupa – osim impresije same vještine? ĐUKIĆ: Kao što sam ranije pomenuo, ne želim da publika sa nastupa ponese samo utisak tehničke vještine. Želim da utičem na njen razvoj, da publika razumije i osjeti temu kojom se bavim i problem koji pokušavam da prikažem. Često kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu. Jedan od primjera je predstava “DATE”, rađena prošle godine i izvođena na internacionalnim festivalima, kroz koju sam želio da skrenem pažnju na majčinstvo i značaj žene u društvu. Uvijek pokušavam da na komičan ili sarkastičan način prikažem probleme naše okoline. Od publike želim da ponesu iskru energije i priče, te da se na kraju zapitaju: “Zašto?”, “Kako?” i “Zbog čega?”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_e02bcea0cb711253869831fc35b0845f746d3ab2e7ed24dd475bf2822889372b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260106150112_e02bcea0cb711253869831fc35b0845f746d3ab2e7ed24dd475bf2822889372b" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>

Đukić: Kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu; Želim da Crna Gora predvodi u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa u regionu

Organizator očito očekuje da se Crnogorci ponovu žrtvuju za tuđe interese, ovoga puta ne na Mojkovcu, nego da se odupru ulasku zemlje u EU - kazali su iz Crnogorske stranke u osnivanju povodom obilježavanja Mojkovačke bitke 10. januara u hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
Kako navode u saopš'tenju, ovogodišnja manifestacija "organizuje se sa zadnjim namjerama".&nbsp;
- Cijelim naslovom manisfestacije "Da svak prizna Srbo-Crnogorcu za odsudnu bitku na Mojkovcu" organizator nemušto traži priznanje, očito od srpskih zvaničnika i srpske nauke, za uzaludnu crnogorsku žrtvu položenu na Mojkovcu, na Božić 1916. godine. Do te bitke srpska nauka i povjesničari ne drže; srpske trupe su već bila stigle u Skadar i luku San Đovni di Medua. Zato se u vezi nje s Crnogorcima izrugaju rečenicom: "Ko vas je terao da se bijete". Preoblikovan u lisicu s vučjom kožom organizator podlački podilazi etničkim Crnogorcima, jednačeći dva naroda složenicom Srbo-Crnogorci, tako i indirektno priznajući postojanje etničkih Crnogoraca - kazali su iz Crnogorske stranke u osnivanju.&nbsp;
Poznato je, kako navode, da je crnogorsku vojsku na Mojkovcu, planirano iz Beograda, namjerno žrtvovao načelnik Vrhovne komande crnogorske vojske, srpski pukovnik Pešić.&nbsp;
- Cilj im je bio da je potpuno unište u sudaru s premoćnim austorugarskim trupama, kao oružanu smetnju izlasku Srbije na more, ili bar zadrže, i spriječe da se na vrijeme povuče sa srpskom vojskom u Grčku. Junake s Mojkovca nijesu mogli uništiti, nego su crnogorsku vojsku spriječili da se na vrijeme povuče iz zemlje. Tako se u Solunu, kako se falio tom ličnom zaslugom isti Pešić, nijesu “našla dva kralja u oslobođenoj zemlji” - piše u saopštenju.&nbsp;
Posljedično, kako dodaju, 1918. godine, Crna Gora i Crnogorska pravoslavna crkva, lišene zaštite crnogorske vojske i vrhovnoga komadanta kralja Nikole, postale su plijen pohlepne beogradske oligarhije - anektirane su.&nbsp;
- Dovoljno nas je da se odupremo politici preoblikovanja povijesti, koja vodi preoblikovanju politike u korist stranih sila - poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.

Crnogorska stranka o obilježavanju Mojkovačke bitke u hramu Hristovog vaskrsenja: Ovogodišnja manifestacija organizuje se sa zadnjim namjerama

Saobraćaj na putevima Crne Gore se, i pored poboljšanja vremenskih uslova, i dalje odvija usporeno i otežano uz kraće ili duže prekide zbog sniježnog pokrivača, odrona na kolovozu i izlijevanja rijeka iz vodotoka, kazali su iz Uprave policije.&nbsp;
Sve ovo, kako ističu, uz prisustvo magle na pojedinim dionicama puteva, povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda, zbog čega savjetuju da se na put ne kreće bez izuzetne potrebe, uz pojačani oprez.
- Podsjećamo vozače na obaveznu upotrebu pneumatika za zimsku upotrebu, na vozilima koja učestvuju u saobraćaju na putu na kojem ima snijega, leda ili poledice, ili koji je obuhvaćen Naredbom o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila a čija je primjena počela 15. novembra 2025. godine - precizirali su u saopštenju.
Apeluju na vozače da strpljivom vožnjom prilagođenom uslovima na putu doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.

Tag: ju-ratkoviceve-veceri-poezije