Jugoistočna Evropa može nastupiti kao jedinstvena makro-destinacija - ocijenila je ministarka turizma Crne Gore Simonida Kordić, navodeći da bi to donijelo bolju vidljivost i saobraćajnu povezanost, kao i efikasnije korišćenje resursa i standardizovan kvalitet usluge.
Ona je otvorila forum „Bridging Destinations: Montenegro 2025“, koji je održan u Luštici Bay, porukom da Crna Gora preuzima aktivnu ulogu u jačanju regionalne turističke saradnje, &nbsp;prenosi Media Biro.&nbsp;
- Pokrenuli smo inicijativu za stvaranje zajedničkog turističkog paketa Jugoistočne Evrope za udaljena tržišta. Uspjeh svakog od nas zavisi od saradnje, a ne takmičenja. Turisti danas putuju između više destinacija, naš stvarni potencijal leži u povezivanju, u komplementarnosti naših kultura, prirode i ponude. Zajedno možemo stvoriti jedan od najraznovrsnijih i najautentičnijih turističkih regiona na svijetu - poručila je Kordić.
Ona je istakla da će Crna Gora nastaviti da bude pouzdan partner u ovom procesu, gradeći okvir za dugoročnu saradnju i moderni regionalni narativ.&nbsp;
Kordić je podsjetila i da je Crna Gora prvi put izabrana da predsjedava Komisijom za Evropu pri UN Turizmu, što je, kako je istakla, veliko priznanje i šansa da utiče na evropske turističke politike.&nbsp;
Ona je posebno naglasila jedinstvenu prednost Crne Gore.&nbsp;
- Na malom prostoru nudimo nevjerovatnu raznolikost - u jednom danu more i snijeg, netaknuta priroda, autentična sela, organska hrana, tišina i gostoprimstvo koje se ne može inscenirati. U vremenu kada globalizacija briše razlike, autentičnost postaje naša najjača vrijednost - rekla je Kordić.
Cilj foruma, poručila je, nije samo rast broja turista, već izgradnja održivog, prepoznatljivog i konkurentnog regionalnog brenda.&nbsp;
Predstavnici međunarodnih institucija i zemalja regiona snažno su podržali ideju zajedničkog nastupa na dalekim tržištima.&nbsp;
UN Turizam, kroz obraćanje Kordule Wohlmuter, naglasio je da Jugoistočna Evropa više nije „skriveni dio kontinenta“, već rastuća globalna destinacija.&nbsp;
Bugarska, navodi ona, radi na obezbjeđivanju direktnih letova iz Kine i Sjedinjenih Američkih Država, što će ojačati poziciju čitavog regiona.&nbsp;
Predstavnici Grčke istakli su, kaže, da su daleka tržišta strateški prioritet za sve zemlje Jugoistočne Evrope, a Italija je naglasila da su za turiste udaljenih tržišta evropske destinacije međusobno povezane i da saradnja nema alternativu.&nbsp;
Srbije je, navodi, ukazala na rast interesovanja za ruralni turizam kao važan dio zajedničke ponude.&nbsp;
Kordić je na kraju panela poručila da region Jugoistočne Evrope može nastupati kao jedinstvena makro-destinacija, prostor u kojem se može doživjeti sve - od planina, mora, od različitih kultura do različitih stilova života. &nbsp;
- Zajednički nastup znači snažniji identitet, bolju vidljivost, efikasnije korišćenje resursa, bolju saobraćajnu povezanost i standardizovan kvalitet usluge. To je ključ da zajednički postanemo globalno konkurentni - zaključila je Kordić.&nbsp;
Drugo izdanje regionalnog foruma „Bridging Destinations: Montenegro 2025“ održano je u Luštici Bay, u organizaciji Ministarstva turizma Crne Gore, a kao nastavak dijaloga započetog u Rimu u julu ove godine.&nbsp;
Forum je okupio visoke predstavnike turističkih institucija Jugoistočne Evrope, koji su kroz panele, prezentacije i umrežavanje razmijenili iskustva o zajedničkom nastupu na dalekim tržištima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kordić: Jugoistočna Evropa može nastupiti kao jedinstvena makro-destinacija

Kroz udružene napore, zemlje regiona Jugoistočne Evrope mogu se efikasnije suočiti sa brojnim izazovima u domenu životne sredine, sa akcentom na one koje se tiču klimatskih promjena, poručeno je na Trećem međuparlamentranom forumu delegacija Jugoistočne Evrope PS OEBS-a na temu: „Energetska politika“, 28. marta u Kastoriji, Grčka. Na ovom događaju učestvovala je delegacija Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, u sastavu šefice Delegacije Jelene Nedović i zamjene člana Momčila Lekovića. Forum se sastojao od dvije sesije na kojima se govorilo o energetskoj tranziciji u Grčkoj do 2030. godine i energetskoj politici u Jugoistočnoj Evropi. Prisutnima su se, između ostalih, obratili Pia Kauma, predsjednica PS OEBS-a, Konstadinos Julekas, zamjenik ministra unutrašnjih poslova, Kirijakos Hađijani, specijalni predstavnik PS OEBS-a za Jugoistočnu Evropu, Nikos Cafos, zamjenik ministra za životnu sredinu i energetiku, Statis Anagnostu, direktor za strateško i operativno planiranje u Grčkom operateru mreže za distribuciju električne energije i Joanis Manjatis, generalni direktor upravljanja imovinom i održavanjem. U fokusu govornika, našla se zelena tranzicija i povećenje upotrebe obnovljivih izvora energije i smanjenje fosilnih goriva, te čista energija koja postaje ključna za ostvarivanje ciljeva klimatske neutralnosti i održivog razvoja. Kazali su da u proizvodnji energije, prelazak na čistu energiju zahtijeva ulaganja u nove tehnologije i infrastrukturu, te istakli pozitivan primjer Grčke koja je postigla status neto izvoznika električne energije, zahvaljujući obnovljivim izvorima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329080356_254228031b08586c59058dcc48acdd79b71224f6ca02471ff9576c07eb85c699.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329080356_254228031b08586c59058dcc48acdd79b71224f6ca02471ff9576c07eb85c699" data-rendition-name="original" width="1242" height="1108" loading="lazy" alt="Nedović i Leković"></figure>  - Učesnici su istakli značaj intenziviranja regionalne saradnje u domenu energetskog sektora, kako bi se osigurala energetska bezbjednost, te promovisala diversifikacija i ubrzao prelaz na održive izvore energije. Jačanje energetske infrastrukture i unapređenje prekograničnih energetskih projekata od vitalnog su značaja za osnaživanje ekonomske otpornosti i podsticanje očuvanja životne sredine širom regiona, konstatovano je na sastanku - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore. Tokom debate, parlamentarci su se saglasili da regionalna saradnja u domenu energetike igra ključnu ulogu u unapređenju održivog razvoja kroz promociju energetske efikasnosti i integrisanje obnovljivih izvora energije. Učesnici Foruma iskazali su ujedinjeneost u posvećenosti unapređenju energetske politike, osnaživanju regionalne energetske bezbijednosti kao i jačanju ekonomija država Jugoistočne Evrope za dobrobit svih građana. Međuparlamentarnom forumu u Kastoriji prisustvovali su parlamentarci iz Bosne i Hercegovine, Grčke, Hrvatske, Italije, Kipra, Luksemburga, Rumunije i Sjeverne Makedonije.

Zemlje Jugoistočne Evrope ujedinjene za održiviju životnu sredinu

Projekat zajedničkih istorijskih čitanki svih zemalja Jugoistočne Evrope (JHP 2.0 - Jointh History project) nastavlja se od danas, a zasnovan je na radu stotina istoričara i nastavnika iz regiona, koji su od 1998. do 2016. napisali šest knjiga na jedanaest jezika, od Osmanskog carstva do 2008 godine. 
JHP 2.0 će nastaviti da podstiče znanje i kreativnost, kako istoričara i nastavnika, tako i umjetnika, novinara i svih drugih koji žele da promovišu demokratsku političku kulturu u Jugoistočnoj Evropi. 
Ideja projekta je da knjige budu dostupne u digitalnom obliku za novu publiku, za sve mlađe generacije. Fokus će biti kreiranje sadržaja na društvenim mrežama, video snimaka, stripova, članaka, akademskih studija i niza drugih sadržaja, kako bi se podstakla radoznalost, empatija i kritičko razmišljanje o istoriji. 
Prvi sadržaji dostupni su već od danas kada počinje prva medijska kampanja pod nazivom UČI I INSPIRIŠI i to na <a href="https://www.facebook.com/jointhistory">Fejsbuku</a> i <a href="https://www.instagram.com/joint.history.project/">Instagramu</a>. Uz to, predviđena je i naučna konferencija o konceptu granica u jugoistočnoj Evropi koja će se odžati u Podgorici, 16. maja 2025. Centralno pitanje na tom skupu biće da li se region emancipovao od težnje ka demarkaciji i partikularizmu.
Predsjednica naučnog komiteta projekta je prof.<a href="https://christinakoulouri.academia.edu/"> Kristina Kuluri</a> iz Grčke, dok <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Ditmir_Bushati">Ditmir Bušati</a>, bivši ministar inostranih poslova Albanije, predsjedava „Prijateljima JHP 2.0“, grupom akademika, diplomata i aktivista civilnog društva u Jugoistočnoj Evropi koji vjeruju da je ovaj projekat potreban i opravdan. JHP 2.0 tim predvodi <a href="https://www.linkedin.com/in/zvezdana-kovac-724b8b180/">Zvezdana Kovač</a> iz Crne Gore, dugogodišnja direktorka Centra za demokratiju i pomirenje u Jugistočnoj Evropi (CDRSEE) iz Soluna, čiji je ovo pionirski projekat. 
JHP 2.0 implementira Evropski fond za Balkan, uz finansijsku podršku Ministarstva spoljnih poslova Savezne Republike Njemačke.

Kreće nova faza zajedničkih istorijskih čitanki svih zemalja Jugoistočne Evrope

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Sampson: Zemljište na lokaciji za postrojenje u Botunu nije kontaminirano

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Politika

Dizdarević Smailoviću: Neću da budem predsjednik Opštine jer sam Bošnjak, narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku

Hronika

ODT odbacilo krivičnu prijavu: Pajković nije izvršila prinudu na štetu Vukšića

Knežević Božoviću: Budite šmekeri i ubacite srpski jezik u ustavne promjene; Rakočević: Podržaćemo izmjene, povećanje plata važno za veći stepen nezavisnosti pravosuđa

Tag: jugoistocna-evropa