Branilac Jugoslava Raičevića, advokat Miloš Vuksanović kazao je novinarima nakon izricanje presude da nijesu u potpunosti zadovoljni odlukom ali s obzirom u kakvim uslovima rade, na koji način se vode postupak može da kaže da jesu skoro pa potpuno zadovoljni.
Vuksanović je ukazao da je Raičević oslobođen optužbi da je bio član kriminalne organizacije Darka Šarića.
- Osuđen je na godinu za zloupotrebu položaja duplo manje od vremena koje je proveo u pritvoru. Respekt za sud što je uprkos pritisku našao da Raičević nikada nije postao, niti bio član bilo koje kriminalne organizacije koju je navodno formirao Darko Šarić. Čini se da je sud pogriješio u dijelu osude za zloupotrebu službenog položaja jer ostaje nejasno koju je to korist Raičević donio navodno saopštavajući informacije. Ti slučajevi nijesu ni bili u opisu njegovog posla. Ovaj predmet će da ide na Apelacioni sud po žalbi i očekujemo oslobađajuću odluku za zloupotrebu - kazao je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do-SdjKCi0IE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je dodao da je odbrana zadovoljan što Raičević konačno ide kod svoje porodice.
Vuksanović je podsjetio da su u nekoliko navrata tražili ukidanje pritvora ali do toga nije došlo.
Advokat smatra da sud ne treba da bude rigorozan kada je u pitanju pritvor.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuksanović: Zadovoljan sam što Raičević konačno ide kod svoje porodice

Suspendovani policajac Jugoslav Raičević, u Višem sudu, osuđen je na godinu zatvora zbog produženog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
Raičević je, usljed nedostatka dokaza, oslobođen optužbi da je postao član kriminalne grupe koju je navodno 2020. organizovao i formirao Darko Šarić.
Presudu je izrekao sudija Almir Đokaj.&nbsp;
Raičeviću je sudija ukinuo pritvor. Raičević je uhapšen 11. jula 2023. godine.
On je skoro dvije godine bio u pritvoru.
Prema ocjeni sudije Đokaja, Raičević je zloupotrijebio položaj jer je u nekoliko navrata saopštio službene informacije Milanu Vučiniću.
Đokaj je ukazao da nije potvrđeno postojanje kriminalne organizacije pa samim tim ni da je Raičević postao član grupe.
- Tužilaštvo za to nije ponudilo nijedan dokaze - kazao je sudija Đokaj.

Jugoslavu Raičeviću godina zatvora zbog zloupotrebe položaja, nema dokaza da je bio član kriminalne grupe Darka Šarića

Početak suđenja suspendovanim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću zbog optužbi da su mučili Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020. odgođeno je za 10. mart zbog nedolaska advokata.
Jedan od branilaca Lazovića, advokat Borivoje Borović tražio je odgađanje &nbsp;i u obrazloženju je naveo da nije u mogućnosti da prisustvuju zbog jednomjesečne obustave rada Advokatske komore.
Na današnje ročište nijesu došli ni branioci Raičevića, advokati Miloš Vuksanović i Dalibor Kavarić.
Sa zahtjevom advokata za odgađanje bili su saglasni i tužiteljka i zastupnik Mrvaljevića, advokat Damir Lakić.

Suđenje Lazoviću i Raičeviću odgođeno za 10. mart

Predsjednica Vanraspravnog krivičnog vijeća Osnovnog suda u Podgorici potvrdila je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici protiv okrivljenih Petra Lazovića i Jugoslava Raičevića zbog krivičnog djela mučenje u saizvršilaštvu na štetu Jovana Mrvaljevića, kao i okrivljenog Petra Lazovića zbog krivičnog djela mučenje na štetu Mila Jovanovića.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je, kako se podsjeća u saopštenju, podiglo optužnicu pred Osnovnim sudom u Podgorici kojom se okrivljeni Lazović i Raičević terete da su na štetu oštećenog Mrvaljevića, kao saizvršioci, izvršili krivično djelo mučenje, dok se okrivljeni Lazović tereti i da je na štetu oštećenog Jovanovića, u saizvršilaštvu sa za sada neidentifikovanim osobama, izvršio krivično djelo mučenje.
- Nakon održanog ročišta radi ispitivanja i ocjene zakonitosti i opravdanosti optužnice Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koja je podignuta protiv Lazovića i Raičevića, zbog krivičnog djela mučenje u saizvršilaštvu i okrivljenog Lazovića zbog krivičnog djela mučenje, predsjednica Vanraspravnog vijeća Osnovnog suda u Podgorici nalazi da prikupljeni dokazi tokom istrage daju dovoljno osnova za zaključak da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni učinili krivična djela koja su im optužbom stavljena na teret - navodi se u saopštenju.
Kako predsjednica vanraspravnog vijeća nije utvrdila da u konkretnom slučaju potrebno bolje razjašnjenje stvari da bi se ispitala osnovanost optužnice, niti ima potrebe da se istraga dopuni, a pri tome nije našla ni da postoje zakonski razlozi koji bi mogli dovesti do obustave krivičnog postupka, odnosno odbacivanja optužbe u konkretnom slučaju, to je donijeta odluka da se potvrdi predmetna optužnica.
- Glavni pretres će biti zakazan kada se za to steknu zakonski uslovi - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

Potvrđena optužnica protiv Petra Lazovića i Jugoslava Raičevića

Suspendovani policajci Petar Lazović i Jugoslav Raičević danas su, u Osnovnom sudu, na ročištu za kontrolu optužnice koja ih tereti da su mučili Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020, istakli da ne razumiju navode iz optužnog akta i krivično djelo koje im je tužiteljka stavila na teret. Lazović je kazao da je porazno da se optužnica zasniva na izjavama onih su planirali najteža krivična djela, a spriječili su ih on i njegove kolege. I Raičević je bio kategoričan da nikada nikoga nije prstom takao kunući se u djecu. Branilac Lazovića, advokat Nikola Martinović kazao je da je "Tužilaštvo u zdravlje Petra Lazovića slavi dan kad je rođen, jer da nije njega ne bi imali toliko posla". - Morali bi se baviti stvarnim izvršiocima, ovako dok je Petra biće i optužnica - kazao je advokat Martinović.&nbsp; On je istakao da postupanje Tužilaštva prema Petru Lazoviću može nazvati kampanjom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D853yKhU7qkQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prema riječima Martinovića, svaki optužni akt mora biti jasan u pogledu činjenica, moraju biti predloženi dokazi zasnovani na zakonu, ali u ovom slučaju, kako je naveo, nijedan od tih elemenata nije ispunjen. - Kao dokaz predložena je službena zabilješka koja ne može biti dokaz - kazao je Martinović. On je ukazao i na izveštaj ljekara interniste koji je konstatovao da na tijelu "navodno oštećenog" nema promjena na koži. - Da su ga trojica ili četvorica policajaca šutirala nogama u leđa kako je to izjavio, onda bi u izveštaju ljekara bilo napisano da ima promjena na koži. Osim ako tužiteljka misli da je ljekar lažno svjedočio i falsifikovao dokumentaciju - naglasio je Martinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126161156_0ed280ae2546b4958fa3db2a4908176e31291509ce79df060f1447f7caa72f8d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241126161156_0ed280ae2546b4958fa3db2a4908176e31291509ce79df060f1447f7caa72f8d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Advokati Martinović i Radović"> <figcaption>Advokati Martinović i Radović(Photo: Marija Žižić/Portal ETV)</figcaption> </figure>  I drugi branilac Lazovića, advokat Marko Radović ukazao je da je u vrijeme izvršenje krivičnog djela koje se stavlja na teret njegovom branjeniku zaprijećena kazna od godinu do osam i za to krivično djelo ne mogu da se primjenjuju mjere tajnog nadzora. On je objasnio da je u međuvremenu u decembru 2023. godine došlo do izmjene Krivičnog zakonika pa je za ovo djelo predviđeno od dvije do 10 godina, ali je ponovio da se Lazoviću i Raičeviću stavlja na teret da su počinili djelo 2020. I odbrana Raičevića, advokati Miloš Vuksanović i Dalibor Kavarić smatraju da optužnica ne može biti potvrđena jer ne sadrži valjane dokaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126161156_d7daa686a89ad0292bce43c2ebc1eb32cf5518e415d43daa6b5c44b0b4cc7055.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241126161156_d7daa686a89ad0292bce43c2ebc1eb32cf5518e415d43daa6b5c44b0b4cc7055" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Advokat Vuksanović"> <figcaption>Advokat Vuksanović(Photo: Marija Žižić/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Vuksanović je istakao da se radi o velikom medijskom i političkom pritisku u ovom slučaju i da se nada da će sud odoljeti tome. - Ovu optužnicu treba odbaciti i postupak obustaviti - kazao je Vuksanović. Sa druge strane, tužiteljka Biljana Pavlović smatra da sud treba da potvrdi optužni akt jer je Tužilaštvo, kako kaže, predložilo dovoljno zakonitih dokaza protiv Lazovića i Raičevića.&nbsp; Ona se pozvala na skaj komunikaciju kao jedan od dokaza protiv optuženih, zatim iskaze oštećenih i mišljenje vještaka neuropsihijatra. Sutkinja Ivana Becić će u zakonskom roku donijeti odluku o optužnici.

Lazović: Porazno je da se optužni akt zasniva na izjavama onih koji su pripremali najteža krivična djela

Razmatranje optužnice protiv suspendovanih policajaca Petra Lazovića i Jugoslava Raičeviću zbog optužbi da su mučili Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020. danas je odgođeno za 26. novembar.
Sutkinja Osnovnog suda Ivana Becić saopštila je da branilac Lazovića, advokat Marko Radović tražio uvid u spise predmeta i odlaganje ročišta da bi se upoznao sa dokumentacijom.
Branilac Raičevića, advokat Dalibor Kavarić nije primio poziv za kontrolu optužnice.
Sutkinja je objasnila da s obzirom nije bilo uredne dostave za branioca i da su tražili odlaganje zbog uvida u spise predmeta sud je zbog cjelishodnosti obavijestio UIKS -a da ne dovode Lazovića i Raičevića.

Odgođeno razmatranje optužnice protiv Lazovića i Raičevića

Domaća festivalska premijera crnogorskog igranog filma“Obraz”u režiji Nikole Vukčevića biće održana 27. avgusta u 21 časna Kanli kuli u Herceg Novom, u okviruHercegnovskog filmskog festivala - Montenegro Film Festivala.
Tim povodom, kako najavljuju producenti, okupiće se i značajan broj autora i saradnika na ovom projektu. Dan kasnije, film će zatvoriti Filmski program Barskog ljetopisa28. avgusta u 21 sat na Ljetnjoj pozornici Doma kulture Bar.
Film je inspirisan istinitim događajem koji je po tim motivima napisao crnogorski akademik Zuvdija Hodžić, po scenariju Ane Vujadinović (Crna Gora) i Meline Pote Koljević, a reditelj Vukčević je saradnik na scenariju.&nbsp;
Film je vizuelno oblikovao direktor fotografije Đorđe Stojiljković (Srbija), scenograf je pokojni Stanislav Nikičević (Crna Gora), kostimografkinja Lidija Jovanović (Srbija), dok su za muziku bili zaduženi kompozitor Dušan Maksimovski (Hrvatska/Crna Gora), te Maša i Milica Vujadinović koje su komponovale i odpjevale glavnu temu filma.&nbsp;
Ekipa filma “Obraz” okuplja međunarodne i regionalne talente. Glavnu ulogu tumači Edon Rizvanolli (Holandija), a uloge imaju i Nikola Ristanovski (Severna Makedonija), Igor Benčina (Srbija), Alban Ukaj (Bosna i Hercegovina), Selman Jusufi i Xhejlane Terbunja (Kosovo), te crnogorski glumci Aleksandar Radulović, Branimir Popović, Ana Vučković i doajen crnogorske glume Zef Bato Dedivanović (Joksim iz Djekne reditelja Živka Nikolića) u posljednjoj filmskoj ulozi. Zahtjevne uloge djece tumače: Elez Adžović, Vuk Bulajić, Merisa Adžović i Hana Pavlović.
Glavna montažerka filma je Olga Toni (Slovenija), dok su vizuelne efekte kreirali Đuro Mihaljević (Crna Gora) i Đorđe Stojiljković (Srbija). Dizajner i mikser zvuka je Igor Vujović (Crna Gora) sa hrvatskim kolegom Dariom Domitrovićem. U izvršnoj produkciji su Milorad Radenović i Jelena Filipović. Koproducenti su Nevena Savić i Ivica Vidanović iz beogradske produkcijske kuće Cinnamon Films – koji su uz ovaj film od njegovih samim početaka, te Dario Domitrović iz zagrebačke produkcije Embrio; pridruženi producenti su Christoph Thoke (Mogador Film Njemačka) i Boris Raonić u ime RTVCG i njihovog javnog konkursa koprodukcije.&nbsp;
Obraz je nastao uz sufinansijsku podršku putem javnih konkursa Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije (prvoplasirani projekat na konkursu u jesen 2020), Hrvatskog audiovizuelnog centra, Ministarstva kulture Crne Gore, RTVCG i podrške CEKUM-a.

Domaća premijera novog filma Nikole Vukčevića: "Obraz" na Hercegnovskom filmskom festivalu i Barskom ljetopisu

Pripadnici Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL), kao i posada taksi čamca Montenegro, jutros su uspješno izveli akciju spasavanja šest francuskih državljana na području Crnog Rta kod Čanja.
- Pomorsko-operativni centar (POC) je oko devet i 30 sati dobio informaciju od Sektora granične policije Bar da se na nepristupačnoj obali nalazi grupa osoba kojima je bila potrebna evakuacija. Informacija je potvrđena i sa taksi čamca Montenegro, čija je posada javila i da je došlo do oštećenja plovila na kojem su se nalazili strani državljani - saopšteno je iz UPSUL-a.
Odmah po pozivu isplovio je, kako su kazali, spasilački čamac Uprave sa službenicima Jedinice za traganje i spašavanje, koji su po dolasku na lokaciju započeli evakuaciju.
- U akciji je učestvovao i taksi čamac Montenegro, koji se prvi našao na mjestu događaja i pritekao u pomoć - naglasili su oni.
Na spasilački čamac Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama ukrcano je, navode, šest francuskih državljana, koji su bezbjedno prevezeni do Luke Bar.
- Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama apeluje na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da prate vremenske prognoze i uslove plovidbe, posebno nautičare i vlasnike rekreativnih plovila, imajući u vidu da narednih dana slijede nepovoljni vremenski uslovi za plovidbu - zaključili su u saopštenju.

UPSUL: Šest državljana Francuske spašeno kod Čanja

Prof. dr Boban Batrićević postao je član Međunarodne koalicije za demokratsku obnovu ICDR, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).&nbsp; ICDR je, kako navode, globalna inicijativa grupe intelektualaca, aktivista i političara zabrinutih zbog širenja moći i uticaja autoritarnih režima, kao i zbog istovremenog slabljenja demokratskih sistema iznutra. &nbsp; Članovi ICDR-a su, između ostalih: nobelovka Svetlana Aleksijevič, politikolog Francis Fukuyama, šahovski velemajstor i politički aktivista Gari Kasparov, francuski filozof Bernard-Henri Lévy, hongkonški lider i poslanik Nathan Law, novinarka i autorka Anne Applebaum, politikolog Ivan Krastev, aktivistkinja Rosa María Payá, kao i istoričar i pisac Timothy Snyder te mnoge druge istaknute ličnosti. &nbsp; - Ulazak našeg profesora u ICDR predstavlja značajan iskorak za FCJK u jačanju međunarodne mreže partnera i promociji temeljnih vrijednosti našeg fakulteta: obrazovanja, demokratije, građanskih vrijednosti i pomirenja - saopšteno je iz FCJK-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082115084_c6ca37b51f13d181cd4b754d2601c8a42692f8650d9f2a6e0b75a1e548e772f3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082115084_c6ca37b51f13d181cd4b754d2601c8a42692f8650d9f2a6e0b75a1e548e772f3" data-rendition-name="original" width="1296" height="867" loading="lazy" alt="Batrićević "> </figure>  Batrićević će u okviru ICDR-a biti član Working Group on Women, Democracy, Human Rights and Security, a pristupanjem Koaliciji potpisao je i "Praški apel", dokument kojim se potvrđuje privrženost odbrani demokratskih vrijednosti i ljudskih prava širom svijeta.&nbsp; Njegovo ime će uskoro biti dodato na listu potpisnika. &nbsp; - Rad ICDR-a koordinira jedna od najprestižnijih evropskih fondacija Forum2000, koju je suosnovao češki predśednik i pisac Václav Havel, a s kojom FCJK blisko sarađuje - zaključuju iz Fakulteta.&nbsp;

Batrićević postao član Međunarodne koalicije za demokratsku obnovu ICDR

Starija žena povrijeđena je danas u Mojkovcu kada je na nju pala tabla lima u centru grada, gdje je u toku rekonstrukcija trga, piše Antena M.
Do nezgode je, prema pisanju tog medija, došlo oko deveti i 30 sati, a ona je transportovana u medicinsku ustanovu.
Sudeći prema navodima čitaoca Antene M, koji im je poslao fotografiju iz Mojkovca, ali i prema riječima nadležnih iz Komunalne policije, sve se dogodilo jer gradilište nije adekvatno obezbijeđeno.&nbsp;
Da je žena povrijeđena, Anteni M je potvrdio načelnik Komunalne policije u Mojkovcu Mileta Šutović koji je kazao da je patrola Komunalne policije bila na mjestu događaja, te da je komunalni policajac pozvao Hitnu pomoć nakon čega je ona transportovana u bolnicu u Bijelom Polju.
Radove na trgu izvodi kompanija Civil Engineer, a kako je Anteni M rekao Šutović, prije početka radova na tgu, održan je sastanak sa predsjednikom Opštine i izvođačem radova, kada su pokušali da riješe problem.
- Radi se o neviđeno složenim inženjerskim poslovima gdje na gradskom trgu se nalaze javne ustanove kao što su Pošta, kao što je Opština Mojkovac, stambene zgrade, nekoliko ugostiteljskih objekata, onda se moralo izaći u susret, najlakše je bilo zatvoriti nekom građevinskom ogradom ili trakom, što bi brže i normalno jednostavnije bilo za izvođača radova, ali mnogo komplikovanije po građane koji moraju da koriste i usluge Opštine Mojkovac i Pošte Crne Gore, ali da ne bi i propala sezona u ugostiteljskim objektima, onda se izlazilo u susret, pa se fazno u dogovoru sa svima njima to radilo - navodi Šutović.
Komunalni policajac sa kojim je &nbsp;razgovarala Antena M, a koji je zatekao povrijeđenu ženu, kazao im je da je u ranijoj službenoj zabilješci tražio da se gradilište na propisan način ogradi i obezbijedi. Naveo je da su to bili zahtjevi i nekih građana.
Kako saznaje taj medij, manjih nezgoda je bilo i ranije na gradilištu, kada su ljudi upadali u duboke rupe.
Šutović kaže da su sva kritična mjesta i dublje rupe u okviru gradilišta ograđane trakama, ali da kompletno gradilište nije ograđeno, te da je on bio za to da se radovi izvode fazno i obavještavaju građani.
Ne zna hoće li se situacija promijeniti, jer kako kaže to više nije u nadležnosti Komunalne policije.
- Nije sve ograđeno, ne mogu da kažem da je sve ograđeno, a nije sve ograđeno. Postoji table izvođenja radova i to je to, ali opet sam vam rekao kako bi bilo izvođaču radova mnogo jednostavnije da to sve zagradi i da krene da radi fazno i bilo bi milion puta sigurnije po građane. Ali opet građani moraju da dođu do Opštine Mojkovac, i do Pošte Crne Gore, tako da ne znam kako je izvodljivo ako budu svi prilazi tim institucijama zatvoreni - kazao je Šutović.
Rok za završetak radova je 180 dana, te se očekuje da radovi budu završeni do decembra 2025.

Mojkovac: Žena povrijeđena kada je na nju pala tabla lima na nezagrađenom dijelu gradilišta gradskog trga

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.

Tag: jugoslav-raicevic