Južnokorejski sud izdao je nalog za hapšenje bivšeg predsjednika Jun Suk Jeola zbog njegovog neuspjelog pokušaja uvođenja vanrednog stanja u decembru 2024. godine, prenijela je novinska agencija Jonhap.
Sud Centralnog okružnog suda u Seulu izdao je nalog, naveo je kao razlog zabrinutost da bi bivši predsjednik mogao da uništi dokaze, dodala je agencija i podsjetila &nbsp;da će to biti drugi pritvor Junu.
Jun je prvi aktivni južnokorejski šef države protiv kojeg je izdat nalog za hapšenje u januaru. On je potom pušten na slobodu jer je tada sud poništio nalog.
Zatim je formalno opozvan u aprilu zbog uvođenja vanrednog stanja 3. decembra i raspoređivanja vojske u parlament.
Bivši predsjednik i njegovi advokati prisustvovali su tokom dana saslušanju i negirali sve optužbe pijre nego što su odvedeni u pritvorski centar u Seulu da čekaju odluku suda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Južna Koreja: Izdat nalog za hapšenje bivšeg predsjednika

Bivši južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol objavio je da napušta konzervativnu Stranku narodne moći (PPP).
Ova objava dolazi u trenutku kada predsjednički kandidat PPP-a znatno zaostaje za kandidatom liberalne Demokratske stranke Li Je-mjungom u anketama prije prijevremenih izbora koji će se održati 3. juna.
Prema anketi Galup Koreje objavljenoj u petak, oko 29 odsto ispitanika podržalo je predsjedničkog kandidata PPP-a Kim Mun-sua, dok je 51 posto podržalo vodećeg kandidata Lija.
Juna, koji je pod krivičnom istragom zbog zloupotrebe položaja i vođenja pobune, su članovi stranke pozvali su da napusti stranku u nastojanju da dobije veću podršku umjerenih birača koji negativno gledaju na njegove postupke.
- Napuštam Stranku narodne moći kako bih ispunio svoju odgovornost da zaštitim slobodnu Republiku Koreju... Molim vas, podržite Kim Mun-sua - rekao je Jun u svojoj objavi.
Kandidati Li i Kim će se suočiti u svojoj prvoj televizijskoj debati u nedjelju.

Smijenjenog predsjednika Južne Koreje stranka natjerala da istupi iz članstva

Ustavni sud Južne Koreje jednoglasnom odlukom izglasao je danas da se Jun Suk Jeol ukloni sa funkcije, čime je okončano njegovo burno predsjedništvo četiri mjeseca nakon što je svojom odlukom da proglasi vanredno stanje gurnuo naciju u nemire.
Ovom presudom stavljen je pečat na politički pad Juna, bivšeg glavnog tužioca koji je postao predsjednik 2022. godine, samo godinu dana nakon što je ušao u politiku, prenosi AP.
Na sjednici Ustavnog suda koja je prenošena na nacionalnoj televiziji, vršilac dužnosti šefa suda Mun Hjung-bae rekao je da je osmočlano vijeće utvrdilo da su Junovi postupci neustavni i da su imali ozbiljan uticaj.
- Proglašavajući vanredno stanje koje je u suprotnosti sa ustavom i drugim zakonima, optuženi je vratio istoriju zloupotrebe državnih dekreta za vanredne situacije, šokirao ljude i izazvao pometnju u društvu, ekonomiji, politici, diplomatiji i svim drugim oblastima - rekao je Mun.
S obzirom na negativan uticaj na ustavni poredak koji je prouzrokovan kršenjem zakona od strane optuženog i njegove ozbiljne posljedice, naveo je sudija, smatramo da su koristi od očuvanja ustava kroz smjenu optuženog daleko važnije.
Demonstranti koji su se okupili blizu suda plakali su od radosti i plesali kada je presuda saopštena u kasnim prijepodnevnim časovima.
Sa druge strane, ispred zvanične rezidencije Juna, njegove pristalice su vikale na novinare kada su vidjele vijest o presudi na ogromnom video-bimu.
Izbori za novog predsjednika biće održani u roku od dva mjeseca.
Međutim, duboki jaz vezan za smjenu Juna mogao bi da zakomplikuje napore Južne Koreje da se nosi sa ključnim pitanjima, kao što su carine američkog predsjednika Donalda Trampa i druge politike „Amerika na prvom mjestu“.
Jun je u saopštenju koje je objavio preko svog tima za odbranu rekao da duboko žali što nije ispunio očekivanja naroda, ali on nije u objavi eksplicitno prihvatio presudu.
Postojao je strah da bi mogao da podstakne pokušaje izbjegavanja svoje smjene, jer je ranije obećao da će se boriti do kraja.
Dodao je da će se moliti za zemlju i njen narod.&nbsp;
- Bila je najveća čast u mom životu služiti našoj naciji - rekao je Jun.
Njegova vladajuća Stranka narodne moći saopštila je da će prihvatiti odluku Ustavnog suda. Međutim, jedan od Junovih advokata, Jun Kap-kun, nazvao je presudu „potpuno neshvatljivom“ i „čisto političkom odlukom“.
Premijer Han Duk-so, privremeni lider zemlje, obećao je da će održati javni mir i bezbjednost, te obezbijediti nesmetan prelazak na sljedeću administraciju.
Ankete pokazuju da je Li Jae-mjung, lider glavne liberalne opozicione Stranke demokratske, favorit za pobjedu na predstojećim prevremenim predsjedničkim izborima, iako se suočava sa nekoliko suđenja za korupciju i druge optužbe.
Li je pozdravio presudu i odao priznanje južnokorejskom narodu za „zaštitu naše demokratske republike“.

Šta se dešava u Južnoj Koreji: Ustavni sud smijenio predsjednika, slijede novi izbori

Južnokorejski Ustavni sud u petak će objaviti odluku o tome da li će zvanično biti otpušten ili ponovo će biti vraćen na dužnost opozvani predsjednik zemlje Jun Suk Jeol u odluci koja će, bez obzira u kom smjeru bude išla, vjerovatno produbiti unutrašnje podjele.
Sud razmatra političku sudbinu Juna poslije opoziva konzervativnog lidera u decembru u Nacionalnoj skupštini, koja je pod kontrolom liberalne opozicije.
Opozvan je u parlamentu poslije kratkog uvođenja ratnog stanja koje je podstaklo veliku političku krizu.
Milioni ljudi su protestovali širom zemlje da podrže ili osude Juna. Policija je saopštila da će mobilisati sve raspoloživo osoblje da očuva red i odgovori na moguće činove vandalizma, paljenja i napada prije i poslije izricanja sudske presude.
Ustavni sud je u kratkom saopštenju danas najavio da će objaviti presudu u 11 sati prije podne u petak i dozvoliti televizijama da izvještavaju s izricanja presude uživo.
Da bi Jun bio formalno smijenjen potrebna je podrška najmanje šest od osam sudija Ustavnog suda. Ako sud presudi protiv Juna, Južna Koreja mora da održi izbore za novog predsjednika u roku od dva mjeseca. Ako sud poništi njegov opoziv, Jun se odmah vraća svojim predsjedničkim dužnostima.&nbsp;
U središtu stvari je to što je Jun rasporedio stotine vojnika i policajaca oko Nacionalne skupštine poslije uvođenja ratnog stanja 3. decembra prošle godine. Jun insistira da je namjera bila da održi red, ali neki vojni zvaničnici su dali iskaz da im je on naredio da izvlače poslanike da bi onemogućili glasanje oko njegovog ukaza, kao i da privedu političke protivnike.
Portparol glavne liberalne opozicione Demokratske stranke, koja je predvodila proces Junovog opoziva, pozvao je sud da pokaže „čvrstu odlučnost“ i podrži ustavni red smjenjivanjem Juna. Lider Junove Stranke snage naroda pozvao je sud da ima u vidu nacionalni interes i donese odluku koja je „strogo neutralna i fer“.
Jun kaže da nije namjeravao dugo da zadrži ratno stanje, da je samo želio da istakne, kako je nazvao, "zloćudnost" Demokratske partije koja je ometala njegovu agendu, opozvala visoke zvaničnike i smanjila njegov budžet. Tokom objave o ratnom stanju on je nazvao članove Skupštine "jazbinom zločinaca" i "protivdržavnih snaga".
Po zakonu predsjednik ima pravo da proglasi ratno stanje u vrijeme rata ili drugih hitnih situacija, ali Demokratska stranka i njene pristalice kažu da Južna Koreja nije bila u takvoj situaciji.
U zahtjevu za njegov opoziv Jun se optužuje za ukidanje aktivnsoti Nacionalne skupštine, pokušaj privođenja političara i drugih i podrivanje mira, što predstavlja kršenje Ustava i drugih zakona. Jun je rekao da nije imao namjeru da poremeti rad Nacionalne skupštine niti da privede bilo koga.
Ratno stanje je trajalo samo šest sati pošto su poslanici uspjeli da uđu u zgradu parlamenta i jednoglasno izglasaju poništenje njegovog ukaza. Nije bilo nasilja. Posljednji put je ratno stanje u zemlji proglašeno 1980. godine.
Pored presude Ustavnog suda o njegovom opozivu Jun je uhapšen i optužen u januaru po optužbama za pobunu. On je pušten iz zatvora 8. marta, pošto je okružni sud u Seulu poništio njegovo hapšenje i dozvolio mu da se brani sa slobode.
Deset visokih vojnih i policijskih zvaničnika takođe su uhapšeni i optuženi zbog uloga u sprovođenju ukaza o ratnom stanju.

Južnokorejski Ustavni sud u petak će odlučiti o zvaničnom opozivu predsednika Juna

Južnokorejski tužioci podigli su optužnicu protiv opozvanog predsjednika Jun Suk Jeola zbog uvođenja vanrednog stanja, objavila je danas novinska agencija Jonhap.
Agencija je izvijestila da je Tužilaštvo centralnog okruga Seula podiglo optužnicu protiv Juna zbog pobune, a u vezi sa njegovim dekretom od 3. decembra, zbog kog je u državi izbila velika politička kriza.
Jun je ranije opozvan i uhapšen zbog dekreta o vanrednom stanju.
Tužilaštvo se još nije oglasilo.

Podignuta optužnica protiv opozvanog predsjednika Južne Koreje

Južnokorejske vlasti u srijedu su uhapsile opozvanog predsjednika Jun Suk Jeola zbog optužbi za pobunu, a Jun je izjavio da je pristao da sarađuje u istrazi kako bi izbjegao "krvoproliće", čime je okončan sedmicama dug politički sukob.
Otkako je parlament prošlog mjeseca izglasao Junov opoziv zbog zapanjujućeg, ali kratkotrajnog proglašenja vanrednog stanja 3. decembra, Jun se skrivao u svojoj rezidenciji koju je čuvala mala vojska ličnog obezbjeđenja koja je blokirala prethodni pokušaj hapšenja.
Njegovo hapšenje je najnoviji vrtoglavi događaj za jednu od najživljih demokratija u Aziji, iako zemlja ima istoriju procesuiranja i zatvaranja bivših čelnika.
Jun je izjavio da se predao na ispitivanje kako bi izbjegao bilo kakvo nasilje nakon što je više od 3.000 policajaca marširalo prema njegovoj rezidenciji kako bi ga uhapsili u srijedu u ranim satima.
- Kada sam ih danas vidio da provaljuju koristeći vatrogasnu opremu, odlučio sam da se odazovem istrazi, uprkos tome što je nezakonita, kako bih spriječio krvoproliće - rekao je Jun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7HdmtWLDFH4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Vlasti sada imaju 48 sati za ispitivanje Juna, nakon čega moraju da zatraže nalog za njegovo zadržavanje do 20 dana ili da ga puste.
Junovi advokati tvrde da su pokušaji zadržavanja nezakoniti i da su osmišljeni kako bi ga se javno ponizilo.
Nakon što su lokalni mediji izvijestili da bi uskoro moglo uslijediti Junovo hapšenje, u blizini rezidencije došlo je do manjih sukoba između uplakanih demonstranata koji ga podržavaju i policije, naveo je Rojters prema svjedoku s mjesta događaja.
Junovo proglašenje vanrednog stanja zaprepastilo je Južnokorejce, uzdrmalo četvrtu najveću ekonomiju u Aziji i dovelo do neviđenog razdoblja političkih previranja. Poslanici su 14. decembra izglasali njegov opoziv, a on je od tada suspendovan s dužnosti.
U međuvremenu, Ustavni sud razmatra hoće li potvrditi taj opoziv i trajno ga smijeniti ili mu vratiti predsjednička ovlašćenja.

Uhapšen opozvani predsjednik Južne Koreje: "Predajem se da bih izbjegao krvoproliće"

Južnokorejski sud je odobrio nalog za hapšenje predsjednika Jun Suk Jeola, opozvanog i suspendovanog zbog njegove odluke da uvede vanredno stanje 3. decembra, objavila je novinska agencija Jonhap.
Ured za istraživanje korupcije (CIO), koji istražuje Jeola zbog uvođenja vanrednog stanja, potvrdio je da je okružni sud u Seulu odobrio nalog za hapšenje. Ovaj ured nije komentarisao razloge suda da odobri nalog, a sam sud je takođe odbio komentarisati.
Nije poznato kada će se ni kako izvršiti nalog za hapšenjem Jeola. Sigurnosna služba južnokorejskog predsjednika je u saopštenju u utorak kazala kako će se prema nalogu odnositi u skladu sa pravnom procedurom.
Sud je takođe odobrio nalog za pretresom Jeolove rezidencije, objavio je CIO.
Riječ je o prvom nalogu za hapšenje koji je u Južnoj Koreji izdan za aktuelnog predsjednika, prema lokalnim medijima. Južnokorejski zvaničnici su u ponedjeljak zatražili nalog za hapšenje Jeola koji se suočava s krivičnom istragom zbog mogućih optužbi za pobunu.
Optužba za pobunu jedna je od malobrojnih za koje južnokorejski predsjednik nema imunitet.
Privremen čelnik vladajuće Stranke narodne moći (PPP) Kveon Seong-dong je u utorak kazao da je pokušaj da se uhapsi aktuelni predsjednik neprimjeren, prema agenciji Jonhap.
Jeolov neuspjeli pokušaj uvođenja vanrednog stanja šokirao je naciju, ali je poništen samo nekoliko sati kasnije nakon masovnog otpora javnosti.
Južna Koreja je od tada u političkoj krizi. Nacionalna skupština izglasala je opoziv Jeola 14. decembra, a Ustavni sud je pokrenuo postupak kako bi donio konačnu odluku o tome je li glasanje skupštine ustavno ili nije.
Čoi Sang Mok obnaša dužnost predsjednika od petka, nakon što su zastupnici izglasali opoziv tadašnjeg vršitelja dužnosti predsjednika Han Duk Soa, jedva dvije sedmice nakon što je Jeol smijenjen s predsjedničke dužnosti.
Jeol je svoje političke protivnike označio kao "antidržavne snage" i rekao da je proglasio vanredno stanje kako bi zaštitio naciju.
Vanredno stanje je nezapamćeno u modernoj demokratskoj eri Južne Koreje, koja je počela kasnih 1980-ih, nakon višedecenijske vojne diktature.
Mračna politička prošlost Južne Koreje obilježena je nizom moćnih vojnih lidera koji su više puta proglasili vanredno stanje.
Južna Koreja je nakon pada vojnih režima uspostavila snažnu demokratiju, ali je ostala veoma polarizovana sa procesima koji više zavise od harizmatičnosti političara nego od demokratskih institucija, ističu analitičari.
U međuvremenu, uspjela je da razvije snažnu ekonomiju, četvrtu po veličini u Aziji sa poznatim svjetskim brendovima poput Samsunga, Hjundaija, Kije i LG-ija.
Na unutrašnje prilike u Južnoj Koreji utiče i njena komplikovana međunarodna pozicija, prije svega zbog tenzija sa Sjevernom Korejom koja prijeti upotrebom nuklearnog oružja.

Južnokorejski sud odobrio nalog za hapšenje predsjednika Jeola u istrazi o vanrednom stanju

U Južnoj Koreji nastavak političkog haosa. Zemlja je dobila drugog vršioca dužnosti predsjednika, protesti se šire Seulom, a nacionalna valuta nastavlja sa sunovratom u odnosu na dolar.
Poslanici su najprije opozvali predsjednika Južne Koreje Jun Suk Jeola zbog uvođenja vanrednog stanja, potom je na njegovo mjesto kao vršilac dužnosti došao premijer Han Duk Su, pa su onda opozvali i njega, i to diskutabilnom odlukom da ga uklone sa mjesta prostom većinom u parlamentu, a ne dvotrećinskom.
U parlementu je uslijedio haos, vladajuća stranka se bunila da je opoziv nelegalan.
I tako je umjesto premijera vršilac dužnosti predsjednika postao aktuelni ministar finansija koji je odmah zaprijetio sjevernim susjedima.
- Kroz spremnost, pripremu, stav, moramo da budemo spemni na provokacije Sjeverne Koreje, na njihovu propagandu i agitovanje - rekao je.
I upravo je Sjeverna Koreja bila razlog zbog kog je predsjednik uveo vanredno stanje, tvrdio je da opozicija šuruje sa Pjongjangom i da uništava Južnu Koreju.
Jun Suk Jeol je opozvan sredinom mjeseca, ali taj opoziv treba da potvrdi Ustavni sud.
U Ustavnom sudu ipak isto ima problema, jer troje sudija nije izabrano. Da bi bio sklonjen sa funkcije svih šest preostalih moraju da glasaju za to, a neki smatraju da će to biti teško.
- Sve više ljudi se pridružuje Junovom pravnom timu, sve više želi da učestvuje u njihovom radu i to ćemo uskoro finalizovati - kaže advokat Jun Kap Keun.
Kao dodatak političkom haosu u kom je teško pohvatati i ko je i kako se zove predsjednik Koreje jesu i protesti, gotovo svakodnevni.
- Mislim da je vršilac dužnosti Han zaslužio da bude opozvan. Previše puta je koristio veto, potpuno nerazumno. On je mali Jun Suk Jeol. Ovo je dobar rezultat - kaže dvadesotogodišnja Han Ji Von.
Postavlja se pitanje koliko će novi vršilac dužnosti izdržati ovim tempom opoziva u zemlji.
Sve se to odražava i na nacionalnu valutu koja je na najnižem odnosu prema dolaru u posljednjih 15 godina.

Politički haos u Južnoj Koreji: Svakodnevni protesti i opoziv za opozivom

Direktor centra za studije južne Azije i Indopacifika na Institutu za bezbjednost i razvoj u Stokholmu Džaganat Panda govoreći o potresima u Južnoj Koreji smatra da predsjednik ove zemlje Jun Suk Jeol neće preživjeti opoziv, ali da će i postati moćnija država nakon što sva dešavanja prođu. Istakao je i da je nestabilnost u ovoj zemlji pozitivna stvar za Sjevernu Koreju.
Južna Koreja se suočava sa političkom krizom. Predsjednik Jun Suk Jeol je uveo vanredno stanje koje je trajalo nekoliko sati, a potom su poslanici provalili u parlament i zahtijevali su opoziv predsjednika. Zahtjev je prošao iz drugog pokušaja – Ustavni sud ima tri mjeseca da donese odluku da li da ukloni predsjednika sa funkcije ili da je zadrži.&nbsp;
Ovo i nije prvi impičment za ovu zemlju.
- Južnokorejska politika se navikava na impičment. To se desilo u martu 2004. Tadašnji predsjednik je bio u procesu impičmenta, nekako se izvukao, ali važnije je 2016. godina kada je tadašnji predsjednik opozvan. Ovo je treći impičment. Južnokorejska politika se zaoštrava i to nije dobro za jednu stabilnu, demokratsku zemlju, posebno kada je pred velikim ekonomskim usporavanjem - kazao je Panda.
Istakao je da je južnokorejska politika podijeljena.
- Korejska politika je podijeljena. Sve političke stranke su, do sada, bile okrenute Sjevernoj Koreji i oni žele da spasu budućnost Južne Koreje, a da se ne distanciraju potpuno od odnosa sa Sjevernom Korejom. Ali, to nije slučaj bio sa sadašnjim predsjednikom. On je želio da širi južnokorejsku politiku van Korejskog poluostrva. On je predsjednik koji je pokušavao da ima snažne saveze u regionu Indije i Pacifika, posebno sa Amerikom. To nije dobro prošlo kod opozicije, ona je željela umjereni stav. Postao je nesklad između umjerenih političara i očekivanjima u vezi sa spoljnom politikom Južne Koreje - objašnjava dalje.
Nije optimističan da će predsjednik „preživjeti“ opoziv.
- Politika se mijenja. Ali, čini se da bi predsjednik mogao da se nađe pred velikim izazovom, u smislu izbjegavnja opoziva. Način kako se mijenja politika i poštovanje Ustava od strane opozicionih lidera – pred predsjednikom su teška vremena i ne bih bio previše optimističan… Ne bih da je predsjednik pokušavao da promijeni političku sliku. Postao je preambiciozan i bilo je pokušaja da monopoliše vlast. To je onda stvorilo političku atmosferu da ostane duže na vlasti, još jedan mandat, ali to je bio preambiciozan plan. Ja ne mislim da je potez bio pametan. Uvesti vanredno stanje je bilo rizično i vidimo da su bili žestoke reakcije širom zemlje, ali i međunarodne zajednice. Sud nije bio razborit. Sad mu se to obija o glavu - smatra stručnjak.
Sve ovo je, ističe, pozitivno za Sjevernu Koreju.
- Ovo je pozitivno za lidera Sjeverne Koreje. on će pratiti svako političko dešavanje u Južnoj Koreji, posebno u trenutku kada stiže novi predsjednik u Americi. To otvara nadu za Sjevernu Koreju i da ima direktne razgovore sa Trampom i da ima prednost, kada je riječ o demokratskom režimu u Južnoj Koreji. Sjeverna Koreja pokušava da pokaže građanima da je sistem u jači od onog u Južnoj. Ovaj trenutak je išao u prilog i potvrdilo da je sjevernokorejski sistem "savršeniji" - zaključuje on za N1.

Politički potresi u Južnoj Koreji: "Predsjednik neće preživjeti opoziv, sve ide u korist Sjevernoj Koreji"

Evropska unija (EU) pozvala je danas na brzo rješenje krize u Južnoj Koreji, nakon što su poslanici u Seulu izglasali opoziv predsjednika Jun Suk Jeola.
Glasanje o opozivu predsjednika uslijedilo je nakon što je Jun probao da zavede vanredno stanje, ali u tome nije uspio.
- EU prati dešavanja oko opoziva predsjednika Jun Suk Jeola. Sada je važno da se osigura brzo rješenje političke krize, u skladu sa ustavom Južne Koreje - rekla je portparolka EU Anita Hiper.

EU pozvala na smirivanje krize u Južnoj Koreji

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: jun-suk-jeol