Bivši južnokorejski predsjednik Jun Suk Jeol objavio je da napušta konzervativnu Stranku narodne moći (PPP).
Ova objava dolazi u trenutku kada predsjednički kandidat PPP-a znatno zaostaje za kandidatom liberalne Demokratske stranke Li Je-mjungom u anketama prije prijevremenih izbora koji će se održati 3. juna.
Prema anketi Galup Koreje objavljenoj u petak, oko 29 odsto ispitanika podržalo je predsjedničkog kandidata PPP-a Kim Mun-sua, dok je 51 posto podržalo vodećeg kandidata Lija.
Juna, koji je pod krivičnom istragom zbog zloupotrebe položaja i vođenja pobune, su članovi stranke pozvali su da napusti stranku u nastojanju da dobije veću podršku umjerenih birača koji negativno gledaju na njegove postupke.
- Napuštam Stranku narodne moći kako bih ispunio svoju odgovornost da zaštitim slobodnu Republiku Koreju... Molim vas, podržite Kim Mun-sua - rekao je Jun u svojoj objavi.
Kandidati Li i Kim će se suočiti u svojoj prvoj televizijskoj debati u nedjelju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Smijenjenog predsjednika Južne Koreje stranka natjerala da istupi iz članstva

Ustavni sud Južne Koreje jednoglasnom odlukom izglasao je danas da se Jun Suk Jeol ukloni sa funkcije, čime je okončano njegovo burno predsjedništvo četiri mjeseca nakon što je svojom odlukom da proglasi vanredno stanje gurnuo naciju u nemire.
Ovom presudom stavljen je pečat na politički pad Juna, bivšeg glavnog tužioca koji je postao predsjednik 2022. godine, samo godinu dana nakon što je ušao u politiku, prenosi AP.
Na sjednici Ustavnog suda koja je prenošena na nacionalnoj televiziji, vršilac dužnosti šefa suda Mun Hjung-bae rekao je da je osmočlano vijeće utvrdilo da su Junovi postupci neustavni i da su imali ozbiljan uticaj.
- Proglašavajući vanredno stanje koje je u suprotnosti sa ustavom i drugim zakonima, optuženi je vratio istoriju zloupotrebe državnih dekreta za vanredne situacije, šokirao ljude i izazvao pometnju u društvu, ekonomiji, politici, diplomatiji i svim drugim oblastima - rekao je Mun.
S obzirom na negativan uticaj na ustavni poredak koji je prouzrokovan kršenjem zakona od strane optuženog i njegove ozbiljne posljedice, naveo je sudija, smatramo da su koristi od očuvanja ustava kroz smjenu optuženog daleko važnije.
Demonstranti koji su se okupili blizu suda plakali su od radosti i plesali kada je presuda saopštena u kasnim prijepodnevnim časovima.
Sa druge strane, ispred zvanične rezidencije Juna, njegove pristalice su vikale na novinare kada su vidjele vijest o presudi na ogromnom video-bimu.
Izbori za novog predsjednika biće održani u roku od dva mjeseca.
Međutim, duboki jaz vezan za smjenu Juna mogao bi da zakomplikuje napore Južne Koreje da se nosi sa ključnim pitanjima, kao što su carine američkog predsjednika Donalda Trampa i druge politike „Amerika na prvom mjestu“.
Jun je u saopštenju koje je objavio preko svog tima za odbranu rekao da duboko žali što nije ispunio očekivanja naroda, ali on nije u objavi eksplicitno prihvatio presudu.
Postojao je strah da bi mogao da podstakne pokušaje izbjegavanja svoje smjene, jer je ranije obećao da će se boriti do kraja.
Dodao je da će se moliti za zemlju i njen narod.&nbsp;
- Bila je najveća čast u mom životu služiti našoj naciji - rekao je Jun.
Njegova vladajuća Stranka narodne moći saopštila je da će prihvatiti odluku Ustavnog suda. Međutim, jedan od Junovih advokata, Jun Kap-kun, nazvao je presudu „potpuno neshvatljivom“ i „čisto političkom odlukom“.
Premijer Han Duk-so, privremeni lider zemlje, obećao je da će održati javni mir i bezbjednost, te obezbijediti nesmetan prelazak na sljedeću administraciju.
Ankete pokazuju da je Li Jae-mjung, lider glavne liberalne opozicione Stranke demokratske, favorit za pobjedu na predstojećim prevremenim predsjedničkim izborima, iako se suočava sa nekoliko suđenja za korupciju i druge optužbe.
Li je pozdravio presudu i odao priznanje južnokorejskom narodu za „zaštitu naše demokratske republike“.

Šta se dešava u Južnoj Koreji: Ustavni sud smijenio predsjednika, slijede novi izbori

Južnokorejski Ustavni sud u petak će objaviti odluku o tome da li će zvanično biti otpušten ili ponovo će biti vraćen na dužnost opozvani predsjednik zemlje Jun Suk Jeol u odluci koja će, bez obzira u kom smjeru bude išla, vjerovatno produbiti unutrašnje podjele.
Sud razmatra političku sudbinu Juna poslije opoziva konzervativnog lidera u decembru u Nacionalnoj skupštini, koja je pod kontrolom liberalne opozicije.
Opozvan je u parlamentu poslije kratkog uvođenja ratnog stanja koje je podstaklo veliku političku krizu.
Milioni ljudi su protestovali širom zemlje da podrže ili osude Juna. Policija je saopštila da će mobilisati sve raspoloživo osoblje da očuva red i odgovori na moguće činove vandalizma, paljenja i napada prije i poslije izricanja sudske presude.
Ustavni sud je u kratkom saopštenju danas najavio da će objaviti presudu u 11 sati prije podne u petak i dozvoliti televizijama da izvještavaju s izricanja presude uživo.
Da bi Jun bio formalno smijenjen potrebna je podrška najmanje šest od osam sudija Ustavnog suda. Ako sud presudi protiv Juna, Južna Koreja mora da održi izbore za novog predsjednika u roku od dva mjeseca. Ako sud poništi njegov opoziv, Jun se odmah vraća svojim predsjedničkim dužnostima.&nbsp;
U središtu stvari je to što je Jun rasporedio stotine vojnika i policajaca oko Nacionalne skupštine poslije uvođenja ratnog stanja 3. decembra prošle godine. Jun insistira da je namjera bila da održi red, ali neki vojni zvaničnici su dali iskaz da im je on naredio da izvlače poslanike da bi onemogućili glasanje oko njegovog ukaza, kao i da privedu političke protivnike.
Portparol glavne liberalne opozicione Demokratske stranke, koja je predvodila proces Junovog opoziva, pozvao je sud da pokaže „čvrstu odlučnost“ i podrži ustavni red smjenjivanjem Juna. Lider Junove Stranke snage naroda pozvao je sud da ima u vidu nacionalni interes i donese odluku koja je „strogo neutralna i fer“.
Jun kaže da nije namjeravao dugo da zadrži ratno stanje, da je samo želio da istakne, kako je nazvao, "zloćudnost" Demokratske partije koja je ometala njegovu agendu, opozvala visoke zvaničnike i smanjila njegov budžet. Tokom objave o ratnom stanju on je nazvao članove Skupštine "jazbinom zločinaca" i "protivdržavnih snaga".
Po zakonu predsjednik ima pravo da proglasi ratno stanje u vrijeme rata ili drugih hitnih situacija, ali Demokratska stranka i njene pristalice kažu da Južna Koreja nije bila u takvoj situaciji.
U zahtjevu za njegov opoziv Jun se optužuje za ukidanje aktivnsoti Nacionalne skupštine, pokušaj privođenja političara i drugih i podrivanje mira, što predstavlja kršenje Ustava i drugih zakona. Jun je rekao da nije imao namjeru da poremeti rad Nacionalne skupštine niti da privede bilo koga.
Ratno stanje je trajalo samo šest sati pošto su poslanici uspjeli da uđu u zgradu parlamenta i jednoglasno izglasaju poništenje njegovog ukaza. Nije bilo nasilja. Posljednji put je ratno stanje u zemlji proglašeno 1980. godine.
Pored presude Ustavnog suda o njegovom opozivu Jun je uhapšen i optužen u januaru po optužbama za pobunu. On je pušten iz zatvora 8. marta, pošto je okružni sud u Seulu poništio njegovo hapšenje i dozvolio mu da se brani sa slobode.
Deset visokih vojnih i policijskih zvaničnika takođe su uhapšeni i optuženi zbog uloga u sprovođenju ukaza o ratnom stanju.

Južnokorejski Ustavni sud u petak će odlučiti o zvaničnom opozivu predsednika Juna

Južnokorejski tužioci podigli su optužnicu protiv opozvanog predsjednika Jun Suk Jeola zbog uvođenja vanrednog stanja, objavila je danas novinska agencija Jonhap.
Agencija je izvijestila da je Tužilaštvo centralnog okruga Seula podiglo optužnicu protiv Juna zbog pobune, a u vezi sa njegovim dekretom od 3. decembra, zbog kog je u državi izbila velika politička kriza.
Jun je ranije opozvan i uhapšen zbog dekreta o vanrednom stanju.
Tužilaštvo se još nije oglasilo.

Podignuta optužnica protiv opozvanog predsjednika Južne Koreje

Južnokorejske vlasti u srijedu su uhapsile opozvanog predsjednika Jun Suk Jeola zbog optužbi za pobunu, a Jun je izjavio da je pristao da sarađuje u istrazi kako bi izbjegao "krvoproliće", čime je okončan sedmicama dug politički sukob.
Otkako je parlament prošlog mjeseca izglasao Junov opoziv zbog zapanjujućeg, ali kratkotrajnog proglašenja vanrednog stanja 3. decembra, Jun se skrivao u svojoj rezidenciji koju je čuvala mala vojska ličnog obezbjeđenja koja je blokirala prethodni pokušaj hapšenja.
Njegovo hapšenje je najnoviji vrtoglavi događaj za jednu od najživljih demokratija u Aziji, iako zemlja ima istoriju procesuiranja i zatvaranja bivših čelnika.
Jun je izjavio da se predao na ispitivanje kako bi izbjegao bilo kakvo nasilje nakon što je više od 3.000 policajaca marširalo prema njegovoj rezidenciji kako bi ga uhapsili u srijedu u ranim satima.
- Kada sam ih danas vidio da provaljuju koristeći vatrogasnu opremu, odlučio sam da se odazovem istrazi, uprkos tome što je nezakonita, kako bih spriječio krvoproliće - rekao je Jun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7HdmtWLDFH4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Vlasti sada imaju 48 sati za ispitivanje Juna, nakon čega moraju da zatraže nalog za njegovo zadržavanje do 20 dana ili da ga puste.
Junovi advokati tvrde da su pokušaji zadržavanja nezakoniti i da su osmišljeni kako bi ga se javno ponizilo.
Nakon što su lokalni mediji izvijestili da bi uskoro moglo uslijediti Junovo hapšenje, u blizini rezidencije došlo je do manjih sukoba između uplakanih demonstranata koji ga podržavaju i policije, naveo je Rojters prema svjedoku s mjesta događaja.
Junovo proglašenje vanrednog stanja zaprepastilo je Južnokorejce, uzdrmalo četvrtu najveću ekonomiju u Aziji i dovelo do neviđenog razdoblja političkih previranja. Poslanici su 14. decembra izglasali njegov opoziv, a on je od tada suspendovan s dužnosti.
U međuvremenu, Ustavni sud razmatra hoće li potvrditi taj opoziv i trajno ga smijeniti ili mu vratiti predsjednička ovlašćenja.

Uhapšen opozvani predsjednik Južne Koreje: "Predajem se da bih izbjegao krvoproliće"

Južnokorejski sud je odobrio nalog za hapšenje predsjednika Jun Suk Jeola, opozvanog i suspendovanog zbog njegove odluke da uvede vanredno stanje 3. decembra, objavila je novinska agencija Jonhap.
Ured za istraživanje korupcije (CIO), koji istražuje Jeola zbog uvođenja vanrednog stanja, potvrdio je da je okružni sud u Seulu odobrio nalog za hapšenje. Ovaj ured nije komentarisao razloge suda da odobri nalog, a sam sud je takođe odbio komentarisati.
Nije poznato kada će se ni kako izvršiti nalog za hapšenjem Jeola. Sigurnosna služba južnokorejskog predsjednika je u saopštenju u utorak kazala kako će se prema nalogu odnositi u skladu sa pravnom procedurom.
Sud je takođe odobrio nalog za pretresom Jeolove rezidencije, objavio je CIO.
Riječ je o prvom nalogu za hapšenje koji je u Južnoj Koreji izdan za aktuelnog predsjednika, prema lokalnim medijima. Južnokorejski zvaničnici su u ponedjeljak zatražili nalog za hapšenje Jeola koji se suočava s krivičnom istragom zbog mogućih optužbi za pobunu.
Optužba za pobunu jedna je od malobrojnih za koje južnokorejski predsjednik nema imunitet.
Privremen čelnik vladajuće Stranke narodne moći (PPP) Kveon Seong-dong je u utorak kazao da je pokušaj da se uhapsi aktuelni predsjednik neprimjeren, prema agenciji Jonhap.
Jeolov neuspjeli pokušaj uvođenja vanrednog stanja šokirao je naciju, ali je poništen samo nekoliko sati kasnije nakon masovnog otpora javnosti.
Južna Koreja je od tada u političkoj krizi. Nacionalna skupština izglasala je opoziv Jeola 14. decembra, a Ustavni sud je pokrenuo postupak kako bi donio konačnu odluku o tome je li glasanje skupštine ustavno ili nije.
Čoi Sang Mok obnaša dužnost predsjednika od petka, nakon što su zastupnici izglasali opoziv tadašnjeg vršitelja dužnosti predsjednika Han Duk Soa, jedva dvije sedmice nakon što je Jeol smijenjen s predsjedničke dužnosti.
Jeol je svoje političke protivnike označio kao "antidržavne snage" i rekao da je proglasio vanredno stanje kako bi zaštitio naciju.
Vanredno stanje je nezapamćeno u modernoj demokratskoj eri Južne Koreje, koja je počela kasnih 1980-ih, nakon višedecenijske vojne diktature.
Mračna politička prošlost Južne Koreje obilježena je nizom moćnih vojnih lidera koji su više puta proglasili vanredno stanje.
Južna Koreja je nakon pada vojnih režima uspostavila snažnu demokratiju, ali je ostala veoma polarizovana sa procesima koji više zavise od harizmatičnosti političara nego od demokratskih institucija, ističu analitičari.
U međuvremenu, uspjela je da razvije snažnu ekonomiju, četvrtu po veličini u Aziji sa poznatim svjetskim brendovima poput Samsunga, Hjundaija, Kije i LG-ija.
Na unutrašnje prilike u Južnoj Koreji utiče i njena komplikovana međunarodna pozicija, prije svega zbog tenzija sa Sjevernom Korejom koja prijeti upotrebom nuklearnog oružja.

Južnokorejski sud odobrio nalog za hapšenje predsjednika Jeola u istrazi o vanrednom stanju

U Južnoj Koreji nastavak političkog haosa. Zemlja je dobila drugog vršioca dužnosti predsjednika, protesti se šire Seulom, a nacionalna valuta nastavlja sa sunovratom u odnosu na dolar.
Poslanici su najprije opozvali predsjednika Južne Koreje Jun Suk Jeola zbog uvođenja vanrednog stanja, potom je na njegovo mjesto kao vršilac dužnosti došao premijer Han Duk Su, pa su onda opozvali i njega, i to diskutabilnom odlukom da ga uklone sa mjesta prostom većinom u parlamentu, a ne dvotrećinskom.
U parlementu je uslijedio haos, vladajuća stranka se bunila da je opoziv nelegalan.
I tako je umjesto premijera vršilac dužnosti predsjednika postao aktuelni ministar finansija koji je odmah zaprijetio sjevernim susjedima.
- Kroz spremnost, pripremu, stav, moramo da budemo spemni na provokacije Sjeverne Koreje, na njihovu propagandu i agitovanje - rekao je.
I upravo je Sjeverna Koreja bila razlog zbog kog je predsjednik uveo vanredno stanje, tvrdio je da opozicija šuruje sa Pjongjangom i da uništava Južnu Koreju.
Jun Suk Jeol je opozvan sredinom mjeseca, ali taj opoziv treba da potvrdi Ustavni sud.
U Ustavnom sudu ipak isto ima problema, jer troje sudija nije izabrano. Da bi bio sklonjen sa funkcije svih šest preostalih moraju da glasaju za to, a neki smatraju da će to biti teško.
- Sve više ljudi se pridružuje Junovom pravnom timu, sve više želi da učestvuje u njihovom radu i to ćemo uskoro finalizovati - kaže advokat Jun Kap Keun.
Kao dodatak političkom haosu u kom je teško pohvatati i ko je i kako se zove predsjednik Koreje jesu i protesti, gotovo svakodnevni.
- Mislim da je vršilac dužnosti Han zaslužio da bude opozvan. Previše puta je koristio veto, potpuno nerazumno. On je mali Jun Suk Jeol. Ovo je dobar rezultat - kaže dvadesotogodišnja Han Ji Von.
Postavlja se pitanje koliko će novi vršilac dužnosti izdržati ovim tempom opoziva u zemlji.
Sve se to odražava i na nacionalnu valutu koja je na najnižem odnosu prema dolaru u posljednjih 15 godina.

Politički haos u Južnoj Koreji: Svakodnevni protesti i opoziv za opozivom

Direktor centra za studije južne Azije i Indopacifika na Institutu za bezbjednost i razvoj u Stokholmu Džaganat Panda govoreći o potresima u Južnoj Koreji smatra da predsjednik ove zemlje Jun Suk Jeol neće preživjeti opoziv, ali da će i postati moćnija država nakon što sva dešavanja prođu. Istakao je i da je nestabilnost u ovoj zemlji pozitivna stvar za Sjevernu Koreju.
Južna Koreja se suočava sa političkom krizom. Predsjednik Jun Suk Jeol je uveo vanredno stanje koje je trajalo nekoliko sati, a potom su poslanici provalili u parlament i zahtijevali su opoziv predsjednika. Zahtjev je prošao iz drugog pokušaja – Ustavni sud ima tri mjeseca da donese odluku da li da ukloni predsjednika sa funkcije ili da je zadrži.&nbsp;
Ovo i nije prvi impičment za ovu zemlju.
- Južnokorejska politika se navikava na impičment. To se desilo u martu 2004. Tadašnji predsjednik je bio u procesu impičmenta, nekako se izvukao, ali važnije je 2016. godina kada je tadašnji predsjednik opozvan. Ovo je treći impičment. Južnokorejska politika se zaoštrava i to nije dobro za jednu stabilnu, demokratsku zemlju, posebno kada je pred velikim ekonomskim usporavanjem - kazao je Panda.
Istakao je da je južnokorejska politika podijeljena.
- Korejska politika je podijeljena. Sve političke stranke su, do sada, bile okrenute Sjevernoj Koreji i oni žele da spasu budućnost Južne Koreje, a da se ne distanciraju potpuno od odnosa sa Sjevernom Korejom. Ali, to nije slučaj bio sa sadašnjim predsjednikom. On je želio da širi južnokorejsku politiku van Korejskog poluostrva. On je predsjednik koji je pokušavao da ima snažne saveze u regionu Indije i Pacifika, posebno sa Amerikom. To nije dobro prošlo kod opozicije, ona je željela umjereni stav. Postao je nesklad između umjerenih političara i očekivanjima u vezi sa spoljnom politikom Južne Koreje - objašnjava dalje.
Nije optimističan da će predsjednik „preživjeti“ opoziv.
- Politika se mijenja. Ali, čini se da bi predsjednik mogao da se nađe pred velikim izazovom, u smislu izbjegavnja opoziva. Način kako se mijenja politika i poštovanje Ustava od strane opozicionih lidera – pred predsjednikom su teška vremena i ne bih bio previše optimističan… Ne bih da je predsjednik pokušavao da promijeni političku sliku. Postao je preambiciozan i bilo je pokušaja da monopoliše vlast. To je onda stvorilo političku atmosferu da ostane duže na vlasti, još jedan mandat, ali to je bio preambiciozan plan. Ja ne mislim da je potez bio pametan. Uvesti vanredno stanje je bilo rizično i vidimo da su bili žestoke reakcije širom zemlje, ali i međunarodne zajednice. Sud nije bio razborit. Sad mu se to obija o glavu - smatra stručnjak.
Sve ovo je, ističe, pozitivno za Sjevernu Koreju.
- Ovo je pozitivno za lidera Sjeverne Koreje. on će pratiti svako političko dešavanje u Južnoj Koreji, posebno u trenutku kada stiže novi predsjednik u Americi. To otvara nadu za Sjevernu Koreju i da ima direktne razgovore sa Trampom i da ima prednost, kada je riječ o demokratskom režimu u Južnoj Koreji. Sjeverna Koreja pokušava da pokaže građanima da je sistem u jači od onog u Južnoj. Ovaj trenutak je išao u prilog i potvrdilo da je sjevernokorejski sistem "savršeniji" - zaključuje on za N1.

Politički potresi u Južnoj Koreji: "Predsjednik neće preživjeti opoziv, sve ide u korist Sjevernoj Koreji"

Evropska unija (EU) pozvala je danas na brzo rješenje krize u Južnoj Koreji, nakon što su poslanici u Seulu izglasali opoziv predsjednika Jun Suk Jeola.
Glasanje o opozivu predsjednika uslijedilo je nakon što je Jun probao da zavede vanredno stanje, ali u tome nije uspio.
- EU prati dešavanja oko opoziva predsjednika Jun Suk Jeola. Sada je važno da se osigura brzo rješenje političke krize, u skladu sa ustavom Južne Koreje - rekla je portparolka EU Anita Hiper.

EU pozvala na smirivanje krize u Južnoj Koreji

Južnokorejski parlament usvojio je danas zahtjev za opoziv predsjednika te države Jun Suk Jeola, zbog pokušaja uvođenja vanrednog stanja.
U saopštenju parlamenta navodi se da su 204 poslanika glasala za opoziv, dok je minimalni prag za donošenje te odluke bio 200 od 300 glasova u parlamentu, prenosi Anadolija.
To je drugi zahtjev za opoziv koji je blok od šest opozicionih stranaka podnio protiv Jeola, a prvi nije imao dovoljnu podršku u parlamentu prošle sedmice.
Prema južnokorejskom ustavu, sadašnji premijer Han Dak Su će preuzeti dužnost predsjendika, dok Ustavni sud ne odluči o smjeni izglasanoj u parlamentu.
Sud će održati suđenje za događaje koji su doveli do opoziva i odlučiti o smjeni.
To može trajati do šest mjeseci, ali ako sud potvrdi da je Jeol opozvan, predsjednički izbori moraju biti održani u roku od 60 dana.
U slučaju da Jeol odluči da podnese ostavku, to će pokrenuti predsjedničke izbore u naredna dva mjeseca.
Zahtjev za opouiv pokrenut je nakon što je Jeol šokantnom odlukom uveo vanredno stanje 3. decembra, a koje je ukinuto u roku od šest sati nakon što je 190 poslanika u parlamentu odbilo predsjednikovu odluku.
Ovaj potez 63-godišnjeg lidera otvorio je istragu, uključujući i samog Jeola koji je postao prvi predsjednik koji se suočio s optužbama za izdaju i pobunu, dok su mu zabranjena putovanja.
Jeol je izabran 2022. godine na petogodišnji mandat, ali njegova administracija je oslabila kada je glavna opoziciona Demokratska stranka osvojila većinu na parlamentarnim izborima održanim u aprilu ove godine.

Južnokorejski parlament izglasao opoziv predsjednika države

Osnovni sud u Kotoru odredio je državljanima Srbije Miljanu Jovanoviću, Aleksandru Stefanoviću i Dušanu Trkulji, osumnjičenima za pripremu likvidaciju M. R. iz Kotora, pritvor - potvrđeno je Portalu ETV iz Osnovnog suda u Kotoru.
Nikšićaninu Danijelu Banićeviću, koji je osumnjičen da je organizator ove grupe, kako nam je saopšteno, nije određen pritvor, odnosno on je pušten da se brani sa slobode.
Podsjećamo, Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor uhapsili su juče crnogorskog državljanina D. B. (41) iz Nikšića i tri državljanina Republike Srbije M. J. (21), A. S. (22) i D. T. (20) koji su osumnjičeni da su pripremali likvidaciju M. R. iz Kotora.
Iz Uprave policije su juče kazali da su identifikovali četiri osobe koje su formirale kriminalnu grupu sa ciljem izvršenja teškog krivičnog djela protiv života ili tijela na štetu M. R. iz Kotora, te da su državljani Srbije, kako se sumnja, ušli u Crnu Goru sa tom namjerom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fniksicanin-osumnjicen-da-je-organizovao-grupu-sa-jovanovicem-stefanovicem-i-trkuljom-planirao-ubistvo-kotoranina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Za državljanina Crne Gore D. B, kako dodaju, postoji osnov sumnje da je planirao i organizovao izvršenje ovog teškog krivičnog djela.
- Postupajući po prijavi oštećenog, koje je policijskim službenicima ukazalo na sumnju da je u više navrata u blizini njegovog mjesta stanovanja uočio nepoznato vozilo, službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su preduzeli opsežne i hitne operativno taktičke mjere i radnje na sprečavanju izvršenja krivičnog djela, nakon čega su u kratkom roku identifikovali lica M. J, A. S. i D. T. iz Beograda, državljane Republike Srbije - kazali su iz Uprave policije.
Ubrzo nakon identifikacije, kako su rekli, locirani su, kao i stan u kojem su boravili i vozilo za koje se sumnja da su koristili prilikom planiranja izvršenja krivičnog djela.
Nakon toga izvršen je pretres stana u kojem su oni boravili, a službenici policije pronašli su i oduzeli podesna sredstva - drvenu palicu, čekić, tri plastične maske, te mobilne telefone i odjevne predmete za koje se sumnja da su bili namijenjeni izvršenju krivičnog djela, a koji su i korišćeni u radnjama opservacije kuće i kretanja oštećenog.
- Provjerom kroz evidencije je utvrđeno da su M. J, A. S. i D. T. početkom maja ove godine na graničnom prelazu Dobrakovo ušli u Crnu Goru, nakon čega su iznajmili stan na teritoriji opštine Budva. Sa ove lokacije osumnjičeni su se par dana zaredom odvozili na lokaciju u blizini kuće oštećenog, odakle su po prethodnom dogovoru i definisanom planu vršili opservaciju objekta i lica, te preduzeli konkretne pripremne radnje koje upućuju na osnovanu sumnju detaljno isplaniranog izvršenja krivičnog djela - navodi se u saopštenju.
Oni su uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivično djelo kriminalno udruživanje iz člana 401 stav 1 Krivičnog zakonika na štetu jedne osobe, a nakon saslušanja im je u tužilaštvu donijeto rješenje o određivanju pritvora.
- Kriminalističkom obradom ovih osoba utvrđeno je da su registrovani kao izvršioci više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, nedozvoljenog držanja oružja, krivičnih djela protiv javnog reda i mira te napada na službena lica - ističu iz Uprave policije.
U nastavku izviđajnih radnji i preduzetih aktivnosti na potpunom rasvjetljavanju događaja identifikovan je i uhapšen D. B. iz Nikšića, za kojeg se sumnja da je formirao i organizovao ovu kriminalnu grupu.
On je, kako se navodi, sa državljanima Srbije sa kojima je organizovao kriminalnu grupu "bio u stalnom kontaktu, dogovorio izvršenje krivičnog djela, isplanirao njihov dolazak u Crnu Goru, pružao im logistiku, ukazao na lice i na mjesto izvršenja krivičnog djela i davao upustva za izvršenje krivičnog djela".
- Protiv D. B. je tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo kriminalno udruživanje iz člana 401, stav 2 Krivičnog zakonika - dodaju iz Uprave policije.

Osumnjičenima za pripremu likvidacije Kotoranina određen pritvor, organizator grupe pušten da se brani sa slobode

Atletičar pljevaljskog Rudara Uroš Kotlaja i Anja Novaković iz barskog kluba Sanja najuspješniji su učesnici pojedinačnog prvenstva Crne Gore za mlađe juniore i juniorke u Baru.
Kotlaja je šampionat završio sa pet zlatnih odličja, dok je Novaković osvojila četiri zlatne i po jednu srebrnu i bronzanu medalju.
Ekipno najuspješniji je bio Atletski klub Sanja sa deset medalja, ispred atletičara Mornara sa osam i Tare iz Mojkovca sa šest medalja.
Na takmičenju su postignuta i četiri rezultata koja su bolja od rekorda Crne Gore.
Novi rekorderi Crne Gore su Sergej Martinović iz AK Cetinje (400m prepone za pionire, 1:00,11), štafeta Rudara 100+200+300+400m za mlađe juniore (2:09,52), štefeta Mornara 100+200+300+400m za pionirke (2:35,33) i AK SANJA (štafeta 4x100m za mlađe pionirke).
Šampionat u Baru okupio je više od 130 atletičara iz atletskih klubova Podgorica, Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Milenijum, Lovćen, Cetinje, Zeta 2012, Dionis i Nikšić.
Van konkurencije nastupili su takmičari AK Vojvodina iz Novog Sada.

Kotlaja i Novaković najbolji u Baru

Predsjednik Vlade Milojko Spajić prirediće sjutra svečani prijem povodom 21. maja - Dana nezavisnosti Crne Gore.
Prijem će biti održan u Podgorici, u sali Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra UCG sa početkom u 20 sati, saopšteno je iz Vlade.
Kako je najavljeno, svečanosti će prisustvovati najviši državni zvaničnici, predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, kao i diplomatskog kora.
Prijemu će prisustvovati i predstavnici medija, nevladinog sektora, kao i zvanice iz javnog i kulturnog života.

Sjutra svečani prijem povodom Dana nezavisnosti

Eksplozija bombe ispred klinike za neplodnost u Kaliforniji, koja je pomagala istopolne parove i u kojoj je jedna osoba poginula a četiri povrijeđene, predstavlja teroristički čin, saopštili su zvaničnici FBI, prenosi danas Bi-Bi-Si (BBC).
Eksplozija se dogodila u centru Palm Springsa. Iz klinike kažu da niko iz ustanove nije povrijeđen.
Šef policije u Palm Springsu rekao je da je eksplozija oštetila nekoliko zgrada, neke ozbiljno. Dodao je da identitet poginulog nije poznat.
FBI je saopštio da je to bio namjerni teroristički čin.
- Istraga će utvrditi da li je riječ o međunarodnom ili domaćem terorizmu - rekao je šef kancelarije FBI u Los Anđelesu.
Klinika Američkih reproduktivnih centara (ARC) je centar za plodnost i laboratoriju za vantjelesnu oplodnju (IVF) i nudi usluge uključujući procjenu plodnosti, donaciju jajnih ćelija i zamrzavanje, reproduktivnu podršku za istopolne parove, kao i surogat majčinstvo za tu populaciju.
ARC je saopštio da se eksplozija dogodila na parkingu u blizini zgrade. Klinika je saopštila da je njihova laboratorija, uključujući sva jajašca i embrione, ostala potpuno neoštećena.
- Sproveli smo bezbjednosnu inspekciju i potvrdili smo da naše operacije i osjetljiva medicinska područja nisu bile pogođene eksplozijom - navodi se u saopštenju klinike, ali je dr Maher Abdalah, koji je direktor klinike, rekao je da je kancelarija klinike oštećena.

FBI: Eksplozija kraj klinike za pomoć istopolnim parovima teroristički akt

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: jun-suk-jeol