Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama pitamo da li društvo dovoljno štiti žene. Provjerićemo zbog čega je model stalnog sezonca u Crnoj Gori na čekanju i kakve posljedice to ima za privredu i turizam.
Donosimo pregled studije razvoja saobraćaja, koja se očekuje do 2030. godine i analiziramo da li će donijeti održiva rješenja za Podgoricu.
Bavimo se i pitanjem fizičke aktivnosti djece u Crnoj Gori.
Budite uz Budilnik od sedam do devet sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Budilniku na Televiziji E o nasilju nad ženama, privredi, turizmu…

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o lažnim iznudama novca preko telefonskih poziva - kako ih prepoznati i kako se zaštititi? 
Analliziramo i problem nedostatka profesora istorije u školama i u kojoj mjeri to dovodi do manjka znanja učenika o antifašizmu. 
Biće riječi i o odnosu mladih i donosilaca odluka - pitamo koliko se čuje njihov glas i da li im država u dovoljnoj mjeri pomaže? 
Donosimo i detalje o Međunarodnom festivalu književnosti, koji će se održati u Podgorici.

Budilnik na TV E: O lažnim iznudama novca, nedostatku profesora istorije, glasu mladih i Međunarodnom festivalu književnosti

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E biće riječi o nedoumicama trudnica, razvoju djece kroz sport, umjetničkoj fotografiji, sportu, ukusnim jelima…
O nedoumicama koje imaju trudnice, o promjenama koje ih tokom devet mjeseci očekuju i pripremama za porođaj, razgovaramo sa Marijanom Bogavac, magistrakom akušerstva.&nbsp;
U goste nam stiže fotograf Igor Šljivančanin, koji je osvojio prestižnu nagradu na Foto-olimpijadi u Sankt Peterburgu. Kako je postao zaljubljenik u fotografiju, Igor otkriva gledaocima Televizije E.&nbsp;
Saznajte i kako karate utiče na zdrav razvoj djeteta – naš sagovornik je Mijat Vojvodić, trener Karate kluba Podgorica.&nbsp;
Kuvar Branko Radonjić otkriva koji sastojci su potrebni za proteinski doručak.&nbsp;
Gledajte Televiziju E od osam do 10 sati.

500x500

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa TV E o nedoumicama trudnica, razvoju djece kroz sport, umjetničkoj fotografiji...

Jutarnja emisija Ljetnjeg programa Televizije E biće u znaku toplih, životnih priča.&nbsp;
Sa Mihailom Mandićem govorimo o životu daleko od domovine i aktivnostima Crnogorske etničke zajednice u Australiji.&nbsp;
Saška i Dragan Petrović izgradili su život na Novom Zelandu. Saškina borba sa tumorom i Draganova podrška, sublimirana u knjizi, holistički pristup liječenju a nadasve uzajamna ljubav i povjerenje u fokusu su njihove životne priče.&nbsp;
Viktor Huter, mladi pijanista i vicešampion Evrope u džiu džici, Dino Hazandar, naši su gosti.&nbsp;
Planinar Ćazim Fetahović ovog ljeta osvojio je Monte Rose i to je povod za novo druženje sa njim.&nbsp;
Gledajte nas u nedjelju, od osam do 10h.

Jutarnja emisija na TV E u znaku toplih, životnih priča

Kosta možda nije pogodio ime Andreine simpatije, ali je definitivno naveo na razmišljanje.
Pogledajte video:
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMxqvBfIsGe%2F%3Figsh%3DMTVtZDYxeWFtbDVzeg%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Kosta možda nije pogodio ime Andreine simpatije, ali je definitivno naveo na razmišljanje

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E poslanik DPS-a Ivan Vuković govoriće o izazovima balansiranja između političke karijere i ličnog života, kao i o njegovom pogledu na aktuelna društveno-politička dešavanja.
Upoznajemo i svijet slikara Gorana Ćetkovića koji će okriti sve o njegovom stvaralaštvu, simbolici boja i ulozi umjetnosti u savremenom društvu.
Kako izgleda biti žena na čelu jednog tipično "muškog" sporta otkriva Zorica Kostić Vukićević, predsjednica Ragbi saveza Crne Gore.&nbsp;
Popularna crnogorska pjevačica Nina Petković govori o svom muzičkom putu, ali i o novim projektima koji su pred njom.
Donosimo atmosferu sa rođendanske proslave šest godina postojanja &nbsp;Bemax Gym Arene, a za kraj pripremamo i ukusna jela koja osvježavaju tople ljetnje dane.

Ljetnje jutro na TV E: Sa Vukovićem o balansiranju političke karijere i ličnog života, svijet slikara Gorana Ćetkovića, o ragbiju sa Zoricom Kostić Vukićević

U Budilniku na TV E govorimo o tome da li će nadležne insitucije promijeniti odluku o zabrani prodaje snusa.&nbsp;
Biće riječi i o pomjeranju starosne granice za odlazak u penziju u nekim EU zemljama i kako bi takva odluka uticala i na crnogorsku privredu.&nbsp;
Pitamo i koliko obrazovni sistem priprema mlade za strano tržište. Saznaćemo i da li postavljeni stubići na ulicama Glavnog grada rješavaju ili stvaraju saobraćajne gužve.
U novoj Srećnom danu, od devet do 11 sati, o slobodi, odgovornosti i ljudskoj prirodi govori Aleksandar Nikolić - reditelj i scenograf opere 'Don Đovani", koja će imati premijeru u Muzičkom centru.&nbsp;
"Neophodan" je nova pjesma i spot pjevačice Anite Popović - Vučković, koja će biti gošća Srećnog dana.&nbsp;
Bavimo se i izložbom fotografija „Desert Rose: Između pustinje i rijeke” umjetnice Mine Suvačarov.

Budilnik na TV E: O zabrani prodaje snusa, pomjeranju starosne granice za odlazak u penziju, pripremi mladih mladih za strano tržište...

U Budilniku na Televiziji E analiziramo koliko Crna Gora zaostaje na putu ka Evropskoj uniji – gdje je u odnosu na zemlje regiona i hoće li Albanija preuzeti primat?&nbsp;
Govorimo i o ambicioznom cilju smanjenja emisije gasova za 55 odsto do 2030. i činjenici da je Crna Gora među prvim zemljama koje su usvojile takav zakon.&nbsp;
Na sjeveru zemlje sprovodi se projekat CAZAS-a – "Škola socio-emocionalnih vještina za mlade" pa pitamo - šta donosi i kako pomaže mladima?
Povodom Svjetskog dana bez mesa – o uticaju konzumiranja mesa na organizam, ekipa Budilnika će odgovore tražiti u Institutu za javno zdravlje.
Gosti Srećnog dana, od 9 do 11 sati, su članovi poznatog muškog vokalnog ansambla „A Filetta” sa Korzike, koji će prirediti koncert u okviru manifestacije „Mjesec proslave Frankofonije“ u KIC-u „Budo Tomović”.&nbsp;
Premijerni nastup ansambla „A Filetta“ organizovan je u saradnji sa Francuskim institutom. Jedna od tema emisije je šah i uspjesi kluba Dijagonale.&nbsp;
O ljepoti šahovske igre govoriće Radmila Milosević i mladi šahisti.
&nbsp;Gledaoci Televizije E imaće piliku i da čuju kakva je povezanost emocionalne blokade i astrologije, a kako sve možemo nositi bijelu košulju, otkrivamo trikove sa društvenih mreža.

Jutro na TV E: O putu naše zemlje ka EU, smanjenju emisije gasova, o uticaju konzumiranja mesa na organizam...

U Budulniku na Televiziji E razgovaramo hoće li strože kazne spriječiti građane da pale vatru na otvorenom?&nbsp;
Analiziramo da li su kaznene mjere dovoljne da zaustave nesavjesne pojedince i zaštite životnu sredinu.&nbsp;
Na Svjetski dan bubrega, pitamo koliko građana čeka na transplantaciju?&nbsp;
Ako nekad sumnjate u ispravnost novčanica, finansijski stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate one lažne.&nbsp;
Rukometnu reprezentaciju Crne Gore u srijedu očekuje važan meč protiv Mađarske pa provjeravamo da li su spremni za nove pobjede.
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, tema su zimski sportovi. Završen je zimski Sinjavinski maraton, spoj sporta i turizma, kao i promocije prirodnih ljepota ovog kraja.&nbsp;
S novog podviga na Alpima, gdje su ostvarili najbolji rezultat u istoriji crnogorskog alpinizma Slobodni penjači dolaze u studio Srećnog dana i sa gledaocima Televizije E podijeliće impresije sa nekih od najviših svjetskih vrhova.&nbsp;
Ekipa Srećnog dana pripremila je i trikove sa društvenih mreža - kako lako i brzo do lijepih dekoracija stola, a govorićemo i o izložbi "Oko svijesti" Radovana Grujića, kao i obilježavanje Nedjelje sporta u Vrtiću Maša.

Budilnik na TV E: O strožim kaznama za paljenje vatre na otvorenom, efektima kaznenih mjera za zaštitu životne sredine, transplantaciji bubrega...

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o novom projektu Instituta za javno zdravlje i Evropske unije koji se bavi borbom protiv zagađenja Jadranskog mora plastikom – kako će ovo uticati na životnu sredinu i zdravlje građana? &nbsp;
Provjeravamo i da li će doći do poskupljenja autobuskih karata na relaciji Danilovgrad – Podgorica. Istražujemo i kada će Glavni grad usvojiti budžet, a na kraju, donosimo priču o Juventasu, jednoj od najstarijih NVO u Crnoj Gori, koja je obilježila 29 godina postojanja.
U Srećanom danu, od 9 do 11 sati, između ostalog o astrologiji. Saznajte mogućnosti i ograničenja bikova, djevica i jarčeva u 2025. godini.&nbsp;
A, koja su to najčešća pitanja i nedoumice budućih roditelja, kao i korisni savjeti o dojenju i roditeljstvu govori dr Snežana Šebek, specijalistkinja pedijatrije.&nbsp;
U pripremi je spektakl koji će okupiti olimpijske plesače na ledu u Bemax areni. Gošća je Valentina Mitrović.&nbsp;
A otvoren je festival “Pekićeva srebrna ruka” za koji je planiran &nbsp;bogat i sadržajan program.

Jutro na TV E: O borbi protiv zagađanje Jadranskog mora plastikom, cijeni karata na relaciji Danilovgrad - Podgorica, budžetu Glavnog grada...

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je &nbsp;da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Ukrajina navodno dronovima napala jednu od njegovih rezidencija, ocijenivši da takav potez “nije dobar”, iako je Kijev te tvrdnje odmah odbacio.
"Ne sviđa mi se to. To nije dobro”, rekao je Tramp, pa dodao: "Čuo sam za to jutros. Znate li ko mi je to rekao? Predsjednik Putin. Rano jutros mi je rekao da je napadnut. To nije dobro. Nije dobro. Ne zaboravite na Tomahavke, ja sam ih zaustavio, nisam to želio. Jedna stvar je biti ofanzivan, jer i oni (Rusi) su bili ofanzivni. Ali druga stvar je napasti njegovu kuću. Nije pravi trenutak za išta od toga. Danas sam saznao za to od predsjednika Putina i bio sam jako ljut"
Upitan ima li dokaza za taj napad, rekao je: "Saznaćemo". Dodao je da je “moguće” da su optužbe netačne i da se napad uopšte nije dogodio i dodao &nbsp;“ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste.”
Riječ je o prvim Trampovim izjavama o tom slučaju otkako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno iznio optužbe protiv Ukrajine.

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

U sali Skupštine Opština Pljevlja održan je skup korisnika usluga DOO Grijanje, sa kojeg je poručeno da će se građani sjutra u 11 i 30 okupiti ispred kotlarnice u Skerlićevoj ulici i pokušati da spriječe njeno pečaćenje.
Sa skupa je upozoreno da bi zatvaranje kotlarnice značilo gašenje jedinog izvora grijanja za oko 400 stanova i više od 50 poslovnih prostora, uključujući i brojne državne i opštinske institucije – sjedište Opštine Pljevlja, Centar za kulturu, Rudnik uglja, Osnovno državno tužilaštvo i druga javna preduzeća.
Građani su ocijenili da je nenormalno i neprihvatljivo da država u decembru, usred grejne sezone, gasi grijanje u najhladnijem gradu u Crnoj Gori, i to u trenutku kada se za Pljevlja najavljuju temperature do minus 10, a potom i do minus 20 stepeni.
Posebno ogorčenje izaziva činjenica da je ista ta kotlarnica, po nalazima ekološke inspekcije, morala biti zapečaćena još u maju, ali joj je uprkos tome odobren nastavak rada tokom jeseni i početka zime. Sada, kada je kotlarnica ugašena, mjerni podaci pokazuju da su prekoračenja PM2.5 i PM10 čestica i dalje enormna, što dodatno dovodi u pitanje smisao i efekat ovakve odluke.
Na skupu su izneseni brojni predlozi, ali je zajednički stav bio da se sjutra pokuša spriječiti pečaćenje kotlarnice, te da se zatraže ostavke Odbora direktora i direktora DOO „Grijanje“, zbog toga što se, kako je rečeno, nisu pojavili pred građanima u trenutku kada se odlučuje o sudbini stotina domaćinstava i sudbini preduzeća.Okupljeni su riješeni da plaćaju usluge ovom preduzeću ukoliko se problem već sjutra ne riješi. Takođe ukoliko ne dođe do rješenja grijanja slijede tužbe protiv onih koji su odgovorni za smrzavanje korisnika centralnog gijjanja u Pljevljima.
Predsjednik Opštine Pljevlja, &nbsp;Dario Vraneš, složio se sa građanima da je izostanak rukovodstva DOO „Grijanje“ sa skupa razočaravajući i poručio da su promjene neophodne. On je istakao da će lokalna uprava biti uz građane i da će i sjutra biti sa njima na terenu.
Vraneš je naglasio da se Pljevljaci ne mogu kažnjavati isključivanjem grijanja u najhladnijim danima godine, upozoravajući na ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva, posebno starijih sugrađana.
- Ne radi se samo o materijalnoj šteti i imovini DOO ‘Grijanje’. Radi se o zdravlju ljudi. Šta će se desiti kada se stanovi ohlade, kada se ljudi razbole, kada bolnice budu pune? Država nije tu da kažnjava, već da rješava probleme - poručio je Vraneš.
Na skupu je postavljeno i pitanje selektivnog odnosa institucija prema zagađivačima. Doktor Ilhan Tursumović zapitao se da li se kao isti problem tretira kotlarnica u Skerlićevoj, koja prema njegovim riječima troši manje od 10 tona uglja dnevno, i Termoelektrana Pljevlja, koja dnevno troši oko 6.000 tona uglja.
- Kotlarnica jeste zagađivač, ali višestruko manji od Termoelektrane“, ali.kada bude da je na skupu protiv zagađena 150 pa 100 ljudi, mogu da nam rade šta hoće - kazao je dr Turumović na skupu, uz podsjećanje da građani nijesu blagovremeno obaviješteni ni o probnom radu termoelektrane.
Dodatni apsurd, kako je istaknuto, predstavlja činjenica da je kotlarnica u Skerlićevoj već ugašena, dok su koncentracije štetnih čestica u vazduhu i dalje izuzetno visoke. To, prema ocjeni okupljenih, pokazuje da se problem zagađenja ne rješava, dok se građani istovremeno ostavljaju bez osnovnog uslova za život – grijanja.
Kako će oko 400 korisnika DOO „Grijanje“, od kojih mnogi nemaju dimnjake ni alternativni izvor toplote, provesti noći sa najavljenim minusima, pitanje je na koje nadležni još nisu dali odgovor.
Zaključak skupa je jasan: do dogovora mora doći, jer Pljevlja ne mogu biti jedini grad u kojem se ekološka politika sprovodi tako što se građani ostavljaju da se smrzavaju. 
&nbsp;

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

AD su „napale“ oblast pristaništa u Venecueli gdje je droga utovarena u brodove, izjavio je danas američki predsjednik Donald Tramp.
- Došlo je do velike eksplozije u oblasti pristaništa gdje su utovarili brodove drogom. Utovarili su brodove drogom. Napali smo sve brodove, a sada smo napali cijelu oblast - rekao je Tramp.
On nije saopštio više detalja.
Ovu izjavu dao je tokom dočeka izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na njegovom imanju Mar-a-Lago na Floridi.
Kako javlja Rojters, Tramp je ranije rekao da su SAD prošle nedjelje uništile „veliki objekat“ u Venecueli.
Pojasnio je da je to dio „kampanje pritiska na Karakas“.
Prvi čovjek SAD takođe nije pružio dodatne detalje o navodnoj akciji američke vojske.
- Oni (Venecuela) imaju veliku fabriku, ili veliki objekat, odakle dolaze brodovi. Prije dvije noći smo je uništili. Zadali smo im veoma jak udarac - istakao je Tramp u intervjuu sa radio voditeljem i donatorom Republikanske stranke Džonom Kacimatidisom, prenosi CNN.

Tramp: SAD napale oblast pristaništa u Venecueli

Nakon što su Pljevljaci, koji se griju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici uputili su hitan javni poziv Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Direkciji za ekološku inspekciju, Ministarstvu zdravlja i Agenciji za zaštitu životne sredine, povodom najavljenog zatvaranja pomenute kotlarnice, oglasio se ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.&nbsp;
Njegovo obraćanje prenosimo integralno:&nbsp;
Ispratio sam medijske naslove i izvještaje o prijetnjama “organizacionog odbora protesta” kako će blokirati rad Termoelektrane u Pljevljima, ukoliko se rješenje ekološke inspekcije, koje je na snazi već duže od godinu dana, izvrši
Moram priznati da mi ni danas nije jasno, kao ni prije dva dana na tematskoj sjednici Odbora za ekologiju u Skupštini Crne Gore, u čemu je logika da u trenucima kad imamo rekordna zagađenja vazduha u Pljevljima (a, konkretno, danas je duže od šest sati stanje vazduha veoma loše), od mene se javno traži da jedan od velikih zagađivača nastavi da radi, a time i da zagađuje vazduh?
Slušamo, posebno od kolega političara, žalopojke i razumijevanje situacije u kojoj se Pljevljaci nalaze (jer, pobogu, korisno je reći javno da vam je vlasnik svakog individualnog ložišta mio i drag, ipak dolaze izbori, da razumijete ljude koji se griju na sistem kotlarnice, jer, ipak je u pitanju oko 400 stanova itd.), ali istovremeno i “snažne” pozive da se situacija riješi. Da se riješi nepreduzimanjem hitnih mjera? Nejasno je samo kakva je to logika, osim politikantska i populistička.
Poziva se ministar ekologije da dođe u Pljevlja, kao da bi mu bio prvi put. I doći će opet. I opet. Ali ako neko očekuje da će posjetu ministra ekologije iskoristiti da ga ubijedi da treba mimo zakona da radi i postupa, da ne treba da preduzima hitne mjere koje preduzima, da ga ubijedi da zagađivači treba nesmetano i nekontrolisano da rade, iako rekordno zagađuju vazduh, onda taj neko, pa makar bio i “organizacioni odbor protesta” treba da zna da mu je ambicija pretjerana i neostvariva.
Za mene, kao ministra životne sredine, ali i kao čovjeka, zdravlje nema cijenu, i do kraja mandata ću se boriti protiv jalovog populizma, a u korist zdrave životne sredine.
Za sadašnju situaciju sa kotlarnicom u Skerlićevoj ulici isključivo su odgovorni predsjednik opštine Pljevlja i rukovodstvo “Grijanja”. Rekao sam i ponavljam: sve što je trebalo već godinu i po dana, to je da se ugrade filteri koji će štetne emisije da dovedu u propisane granice.
Ekološki inspektor je dao jasne naloge i mjere i u odnosu na TE, i u odnosu na individualna ložišta, a kao ministar još jednom, javno, pitam predsjednika opštine gospodina Vraneša: u šta je utrošen novac koji je Opštini Pljevlja uplaćen za realizaciju ekoloških projekata? Jedna od njihovih svrha je upravo i pozitivan uticaj na zdrav vazduh? Nije mala cifra.
Dakle, ekološki inspektor je u identičnoj situaciji, prošle godine, dozvolio produženi rad do maja mjeseca 2025, ali sa obavezom da se postrojenje doradi do mjere da emituje dozvoljene količine čestica, a ne da nam ovih dana javno priznaju da je “prekoračenje od samo 4 (četiri) puta”.
Ministarstvo je, samo posredstvom Eko fonda, u Pljevljima za zadnje dvije i po godine subvencionisalo ugradnju energetski efikasne fasade na preko 1700 objekata, kao i na 12 stambenih zgrada. Ove godine subvencionisali smo, posredstvom tri javna poziva, kupovinu peći na pelet za 192 domaćinstva u Pljevljima. Agencija za zaštitu životne sredine u realnom vremenu prati stanje kvaliteta vazduha i o tome obavještava javnost i adekvatno reaguje. Ekološka inspekcija postupa u odnosu na sve zagađivače, ravnopravno, u skladu sa Zakonom. Dakle, sistem kojim rukovodim besprekorno radi.
Ali stvarnim organizatorima protesta valjda teško pada da odgovornost potraže onamo gdje stvarno počiva.
Nemojte gajiti iluziju da nije ovako kako ću sada reći. Zabrinut je ovaj ministar za način na koji će se grijati stanovnici koji koriste sistem kotlarnice kao izvor grijanja. Zna ovaj ministar da među njima ima djece, starijih lica, onkoloških bolesnika, nažalost, i tako dalje. Zna, jer prati redovno stanje i pravilno se informiše. Ali to izgleda ne znaju samo predsjednik opštine i direktor “Grijanja”, jer da znaju i da ih interesuje valjda bi za dvije godine završili ono što se od njih traži. Ili nisu navikli da država odluke koje donese istovremeno i poštuje do kraja. Znaju li oni i organizatori protesta da nije manji broj onih Pljevljaka koji traže da se kotlarnica zatvori, jer zagađuje njihov vazduh?
Dobijam dopise iz “Grijanja” kako će zatvaranje da potencijalno izazove štetu na instalacijama koje mnogo koštaju. A ja njih pitam: koliko košta jedan život? Ima li cijenu?
Zdravlje i zdrava životna sredina za mene nemaju cijenu i ne mogu biti predmet na kom treba od mene očekivati kompromis.
Umjesto populističkih prijetnji, predložio bih realnu odgovornost.

Ćulafić: Preambiciozan plan je pozvati ministra da dođe u Pljevlja sa namjerom da se ubijedi da zagađivači treba nekontrolisano da rade

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp planira da u Mar-a-Lagu održi sastanak s premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom, a CNN u svojoj analizi navodi da će iz Tel Aviva stići identična poruka kao i na prethodnih nekoliko samita.
Američki medij navodi da Netanjahu javno hvali Trampa kao „najvećeg prijatelja Izraela“, ali da je privatno ton drugačiji i da traži aktivnije učešće SAD-a u ostvarivanju interesa zemlje koju vodi.
- Međutim, doček bi ovaj put mogao biti drugačiji. Tramp, koji je obećao da će djelovati kao predsjednik mira, poslednjih mjeseci je bio oprezan prema nekim izraelskim potezima, uključujući udare u Siriji. Svjestan je raspoloženja američke javnosti, koja ne podržava uvlačenje u još jedan rat na Bliskom istoku. Krhko primirje u Gazi, koje je Tramp s ponosom lično pomogao da se finalizuje tokom posjete regionu u oktobru, sada je na ispitu zbog nastavka smrtonosnih izraelskih operacija u palestinskoj enklavi i sporog procesa prelaska u drugu fazu sporazuma - navodi CNN.
U analizi se dalje navodi da je odnos između dvojice lidera u određenim trenucima bio zategnut zbog razlika u pogledima na spoljnu politiku u regionu, iako su javno predstavljali svoj odnos kao „odličan“.
Posebno je u fokusu druga faza mirovnog sporazuma u Gazi, odnosno odnos Izraela prema sprovođenju onoga što je dogovoreno.
- Sjedinjene Američke Države nastoje brzo da pređu u narednu fazu i žele da objave više detalja o upravljanju Gazom i novim međunarodnim stabilizacionim snagama, ali Izrael oklijeva s daljim povlačenjem iz Gaze bez razoružavanja Hamasa. To je izazvalo napetosti s nekim savjetnicima u Bijeloj kući, koji smatraju da Netanjahu namjerno usporava prelazak u drugu fazu - piše ovaj američki medij.
Međutim, ovo nije jedino pitanje oko kojeg se Tramp i Netanjahu razilaze, odnosno oko kojeg su već imali sukobe u prošlosti.
- Kada je Izrael u septembru izveo napade na lidere Hamasa unutar Katara, ključnog američkog saveznika, Tramp je bio bijesan jer je to prijetilo da ugrozi njegove mirovne napore u vezi s Gazom. Katar je imao važnu ulogu posrednika između Hamasa, SAD-a i Izraela u mirovnim pregovorima. Kasnije je, tokom sastanka u Ovalnom kabinetu, Tramp insistirao da se Netanjahu izvini katarskim liderima, čak držeći telefon u krilu dok je premijer Izraela obavljao poziv - piše CNN.
Pitanja su povezana i s aktuelnim dešavanjima, odnosno američkom podrškom predsjedniku Sirije Ahmedu el-Šari, kao i odnosom prema Iranu.
- Čak i nakon ‘12-dnevnog rata’ tokom kojeg je Tramp naredio bacanje bombi za probijanje bunkera na iranska nuklearna postrojenja, lideri SAD-a i Izraela ne mogu da se usaglase o odnosu prema Iranu. Izrael pažljivo prati iransko obogaćivanje uranijuma i sve je zabrinutiji zbog aktivnosti vezanih za balističke rakete - piše CNN.
Na kraju analize se navodi da Tramp i Netanjahu sukobe i dalje zadržavaju za privatne razgovore, dok javno pokušavaju da pošalju sliku „idealne saradnje i prijateljstva“.

Analiza CNN-a: Netanjahu ponovo od Trampa traži snažniju podršku, ali mu se odgovor možda neće svidjeti

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Tag: jutarnji-program