U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o lažnim iznudama novca preko telefonskih poziva - kako ih prepoznati i kako se zaštititi? 
Analliziramo i problem nedostatka profesora istorije u školama i u kojoj mjeri to dovodi do manjka znanja učenika o antifašizmu. 
Biće riječi i o odnosu mladih i donosilaca odluka - pitamo koliko se čuje njihov glas i da li im država u dovoljnoj mjeri pomaže? 
Donosimo i detalje o Međunarodnom festivalu književnosti, koji će se održati u Podgorici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik na TV E: O lažnim iznudama novca, nedostatku profesora istorije, glasu mladih i Međunarodnom festivalu književnosti

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa Televizije E biće riječi o nedoumicama trudnica, razvoju djece kroz sport, umjetničkoj fotografiji, sportu, ukusnim jelima…
O nedoumicama koje imaju trudnice, o promjenama koje ih tokom devet mjeseci očekuju i pripremama za porođaj, razgovaramo sa Marijanom Bogavac, magistrakom akušerstva.&nbsp;
U goste nam stiže fotograf Igor Šljivančanin, koji je osvojio prestižnu nagradu na Foto-olimpijadi u Sankt Peterburgu. Kako je postao zaljubljenik u fotografiju, Igor otkriva gledaocima Televizije E.&nbsp;
Saznajte i kako karate utiče na zdrav razvoj djeteta – naš sagovornik je Mijat Vojvodić, trener Karate kluba Podgorica.&nbsp;
Kuvar Branko Radonjić otkriva koji sastojci su potrebni za proteinski doručak.&nbsp;
Gledajte Televiziju E od osam do 10 sati.

500x500

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa TV E o nedoumicama trudnica, razvoju djece kroz sport, umjetničkoj fotografiji...

Jutarnja emisija Ljetnjeg programa Televizije E biće u znaku toplih, životnih priča.&nbsp;
Sa Mihailom Mandićem govorimo o životu daleko od domovine i aktivnostima Crnogorske etničke zajednice u Australiji.&nbsp;
Saška i Dragan Petrović izgradili su život na Novom Zelandu. Saškina borba sa tumorom i Draganova podrška, sublimirana u knjizi, holistički pristup liječenju a nadasve uzajamna ljubav i povjerenje u fokusu su njihove životne priče.&nbsp;
Viktor Huter, mladi pijanista i vicešampion Evrope u džiu džici, Dino Hazandar, naši su gosti.&nbsp;
Planinar Ćazim Fetahović ovog ljeta osvojio je Monte Rose i to je povod za novo druženje sa njim.&nbsp;
Gledajte nas u nedjelju, od osam do 10h.

Jutarnja emisija na TV E u znaku toplih, životnih priča

Kosta možda nije pogodio ime Andreine simpatije, ali je definitivno naveo na razmišljanje.
Pogledajte video:
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMxqvBfIsGe%2F%3Figsh%3DMTVtZDYxeWFtbDVzeg%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Kosta možda nije pogodio ime Andreine simpatije, ali je definitivno naveo na razmišljanje

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E poslanik DPS-a Ivan Vuković govoriće o izazovima balansiranja između političke karijere i ličnog života, kao i o njegovom pogledu na aktuelna društveno-politička dešavanja.
Upoznajemo i svijet slikara Gorana Ćetkovića koji će okriti sve o njegovom stvaralaštvu, simbolici boja i ulozi umjetnosti u savremenom društvu.
Kako izgleda biti žena na čelu jednog tipično "muškog" sporta otkriva Zorica Kostić Vukićević, predsjednica Ragbi saveza Crne Gore.&nbsp;
Popularna crnogorska pjevačica Nina Petković govori o svom muzičkom putu, ali i o novim projektima koji su pred njom.
Donosimo atmosferu sa rođendanske proslave šest godina postojanja &nbsp;Bemax Gym Arene, a za kraj pripremamo i ukusna jela koja osvježavaju tople ljetnje dane.

Ljetnje jutro na TV E: Sa Vukovićem o balansiranju političke karijere i ličnog života, svijet slikara Gorana Ćetkovića, o ragbiju sa Zoricom Kostić Vukićević

U Budilniku na TV E govorimo o tome da li će nadležne insitucije promijeniti odluku o zabrani prodaje snusa.&nbsp;
Biće riječi i o pomjeranju starosne granice za odlazak u penziju u nekim EU zemljama i kako bi takva odluka uticala i na crnogorsku privredu.&nbsp;
Pitamo i koliko obrazovni sistem priprema mlade za strano tržište. Saznaćemo i da li postavljeni stubići na ulicama Glavnog grada rješavaju ili stvaraju saobraćajne gužve.
U novoj Srećnom danu, od devet do 11 sati, o slobodi, odgovornosti i ljudskoj prirodi govori Aleksandar Nikolić - reditelj i scenograf opere 'Don Đovani", koja će imati premijeru u Muzičkom centru.&nbsp;
"Neophodan" je nova pjesma i spot pjevačice Anite Popović - Vučković, koja će biti gošća Srećnog dana.&nbsp;
Bavimo se i izložbom fotografija „Desert Rose: Između pustinje i rijeke” umjetnice Mine Suvačarov.

Budilnik na TV E: O zabrani prodaje snusa, pomjeranju starosne granice za odlazak u penziju, pripremi mladih mladih za strano tržište...

U Budilniku na Televiziji E analiziramo koliko Crna Gora zaostaje na putu ka Evropskoj uniji – gdje je u odnosu na zemlje regiona i hoće li Albanija preuzeti primat?&nbsp;
Govorimo i o ambicioznom cilju smanjenja emisije gasova za 55 odsto do 2030. i činjenici da je Crna Gora među prvim zemljama koje su usvojile takav zakon.&nbsp;
Na sjeveru zemlje sprovodi se projekat CAZAS-a – "Škola socio-emocionalnih vještina za mlade" pa pitamo - šta donosi i kako pomaže mladima?
Povodom Svjetskog dana bez mesa – o uticaju konzumiranja mesa na organizam, ekipa Budilnika će odgovore tražiti u Institutu za javno zdravlje.
Gosti Srećnog dana, od 9 do 11 sati, su članovi poznatog muškog vokalnog ansambla „A Filetta” sa Korzike, koji će prirediti koncert u okviru manifestacije „Mjesec proslave Frankofonije“ u KIC-u „Budo Tomović”.&nbsp;
Premijerni nastup ansambla „A Filetta“ organizovan je u saradnji sa Francuskim institutom. Jedna od tema emisije je šah i uspjesi kluba Dijagonale.&nbsp;
O ljepoti šahovske igre govoriće Radmila Milosević i mladi šahisti.
&nbsp;Gledaoci Televizije E imaće piliku i da čuju kakva je povezanost emocionalne blokade i astrologije, a kako sve možemo nositi bijelu košulju, otkrivamo trikove sa društvenih mreža.

Jutro na TV E: O putu naše zemlje ka EU, smanjenju emisije gasova, o uticaju konzumiranja mesa na organizam...

U Budulniku na Televiziji E razgovaramo hoće li strože kazne spriječiti građane da pale vatru na otvorenom?&nbsp;
Analiziramo da li su kaznene mjere dovoljne da zaustave nesavjesne pojedince i zaštite životnu sredinu.&nbsp;
Na Svjetski dan bubrega, pitamo koliko građana čeka na transplantaciju?&nbsp;
Ako nekad sumnjate u ispravnost novčanica, finansijski stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate one lažne.&nbsp;
Rukometnu reprezentaciju Crne Gore u srijedu očekuje važan meč protiv Mađarske pa provjeravamo da li su spremni za nove pobjede.
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, tema su zimski sportovi. Završen je zimski Sinjavinski maraton, spoj sporta i turizma, kao i promocije prirodnih ljepota ovog kraja.&nbsp;
S novog podviga na Alpima, gdje su ostvarili najbolji rezultat u istoriji crnogorskog alpinizma Slobodni penjači dolaze u studio Srećnog dana i sa gledaocima Televizije E podijeliće impresije sa nekih od najviših svjetskih vrhova.&nbsp;
Ekipa Srećnog dana pripremila je i trikove sa društvenih mreža - kako lako i brzo do lijepih dekoracija stola, a govorićemo i o izložbi "Oko svijesti" Radovana Grujića, kao i obilježavanje Nedjelje sporta u Vrtiću Maša.

Budilnik na TV E: O strožim kaznama za paljenje vatre na otvorenom, efektima kaznenih mjera za zaštitu životne sredine, transplantaciji bubrega...

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o novom projektu Instituta za javno zdravlje i Evropske unije koji se bavi borbom protiv zagađenja Jadranskog mora plastikom – kako će ovo uticati na životnu sredinu i zdravlje građana? &nbsp;
Provjeravamo i da li će doći do poskupljenja autobuskih karata na relaciji Danilovgrad – Podgorica. Istražujemo i kada će Glavni grad usvojiti budžet, a na kraju, donosimo priču o Juventasu, jednoj od najstarijih NVO u Crnoj Gori, koja je obilježila 29 godina postojanja.
U Srećanom danu, od 9 do 11 sati, između ostalog o astrologiji. Saznajte mogućnosti i ograničenja bikova, djevica i jarčeva u 2025. godini.&nbsp;
A, koja su to najčešća pitanja i nedoumice budućih roditelja, kao i korisni savjeti o dojenju i roditeljstvu govori dr Snežana Šebek, specijalistkinja pedijatrije.&nbsp;
U pripremi je spektakl koji će okupiti olimpijske plesače na ledu u Bemax areni. Gošća je Valentina Mitrović.&nbsp;
A otvoren je festival “Pekićeva srebrna ruka” za koji je planiran &nbsp;bogat i sadržajan program.

Jutro na TV E: O borbi protiv zagađanje Jadranskog mora plastikom, cijeni karata na relaciji Danilovgrad - Podgorica, budžetu Glavnog grada...

U Budilniku na televiziji E analiziramo novi model zapošljavanja sezonskih radnika čija primjena počinje od 1. maja, saznajte kako će to uticati na poslodavce i radnike.&nbsp;
Govorimo i o problemu nelegalnog ribolova na Skadarskom jezeru koji i dalje prijeti očuvanju prirode.&nbsp;
Otkrivamo koje su kritične tačke u Glavnom gradu gdje se najčešće dešavaju saobraćajne nezgode, a upoznaćemo vas i sa radom prve banke matičnih ćelija u Crnoj Gori. &nbsp;
Za kraj, pridružite nam se u jutarnjim vježbama iz Bemax teretane i na zdrav način počnite novu radnu sedmicu.
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, gledaoci Televizije E će moći da čuju priču prve crnogorske naučnice na Južnom polu dr Vesne Mačić.&nbsp;
A o novoj predstavi "Top prijatelji", koja predstavlja uzbudljivo istraživanje prijateljskih odnosa, očekivanja i unutrašnjih dilema govori rediteljka Jelena Lela Milošević.&nbsp;
Jedna od tema Srećnog dana biće i izložba "Sjećajte nas se; i mi smo nekad živjeli, voljeli i smijali se". Sagovornice su Ana Šćekić, umjetnica i Petrica Duletić, istoričarka umjetnosti.&nbsp;
U susret koncertu " Kvartet za kraj vremena” povodom Međunarodnog dan sjećanja na žrtve Holokausta govoriće pijanista Bojan Martinović.

Jutarnji program na TV E: O zapošljavanju sezonskih radnika, nelegalnom ribolovu na Skadarskom jezeru, saobraćajnim nezgodama...

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović primio je u posjetu zamjenika ministra za konkurentnost Ujedinjenih Arapskih Emirata Abdulaha Luta i tom prilikom je izražena su spremnost da dvije zemlje kroz konkretne projekte i inicijative doprinesu jačanju otpornosti institucija na savremene izazove i unapređenju ukupne saradnje dvije države.
Tokom sastanka, ministar Šaranović je zahvalio Lutu na podršci koju Ujedinjeni Arapski Emirati pružaju Crnoj Gori, a posebno se osvrnuo na upućivanje aviona UAE koji je našoj zemlji bio na raspolaganju tokom &nbsp;ljetnje požarne sezone. On je istakao da je riječ ne samo o gestu iskrenog prijateljstva već i o dodatnoj potvrdi kvalitetnih bilateralnih odnosa dvije države.
- U konstruktivnom razgovoru, sagovornici su razmijenili mišljenja o mogućnostima daljeg unapređenja odnosa, sa akcentom na oblasti policijske saradnje, zaštite i spašavanja kao i razvoja modernih digitalnih alata koji su vrlo značajni za dodatno jačanje kapaciteta &nbsp;crnogorske policije - saopšteno je iz MUO-a.
Šaranović je istakao da Ministarstvo unutrašnjih poslova "u kontinuitetu pokazuje da uspješno vodi borbu sa kriminalom i drugim bezbjednosnim izazovima, ali da isto tako predano radi na daljem razvijanju svojih kapaciteta".&nbsp;
- Digitalna transformacija i inovativna rješenja omogućavaju bržu razmjenu informacija, bolje upravljanje resursima, te u tom kontekstu cijenimo izuzetno važnim znanja i iskustva država koje prednjače u upotrebi savremenih tehnologija u sektoru bezbjednosti - poručio je on.
Zamjenik ministra za konkurentnost Ujedinjenih Arapskih Emirata Abdulah Luta je pohvalio napore Crne Gore u modernizaciji bezbjednosnih institucija i izrazio spremnost da Ujedinjeni Arapski Emirati podijele svoja iskustva i pruže pomoć u oblasti digitalne transformacije, posebno na planu opreme, upravljanja krizama i prevencije rizika.

Šaranović-Luta: UAE podržavaju napore Crne Gore u daljoj modernizaciji crnogorske policije

Situacija je ozbiljna, na snazi je obustava rada, Sindikat uprave i pravosuđa nije stao sa štrajkom i neće stati sve do onog trenutka kad dođe do konačnog dogovora sa Ministarstvom pravde, a ukoliko ne dođe do dogovora ići će se na radikalizaciju - generalni štrajk - &nbsp;rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Nenad Rakočević iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Sindikat sudstva Crne Gore potpisao je sporazum sa Ministarstvom pravde i najavio prekid štrajka sudske administracije, dok sa druge strane Sindikat uprave i pravosuđa smatra da je taj dogovor nevažeći i da borba za povećanje zarada od 30 posto još nije završena.
Sporazum koji je potpisan na čudan način, kaže Rakočević, osporio je Sindikat uprave i pravosuđa, ne može biti sproveden, niti validan u dijelu njegovog procesuiranja.
- Sama sadržina sporazuma je nezadovoljavajuća, sa druge strane nema saglasnost zaposlenih, kako članova toga Sindikata sudstva čiji je čovjek to potpisao, tako i njegovih organa. Nema saglasnost ni dvije trećine zaposlenih u pravosuđu koji predstavlja strukovni odbor pravosuđa u okviru Sindikata uprave i pravosuđa. Mora se istaći i to da nema trećeg potpisa, što ne daje legitimitet tom sporazumu, a taj treći potpis je potpis predstavnika Sindikata uprave i pravosuđa, samim tim on nije valjan. Pregovori se nastavljaju, dinamika teče po nekom dogovorenom planu. Očekujemo sjutra nastavak pregovora i neke konkretnije prijedloge sa druge strane. Imamo prostora do 20. u ovom mjesecu kada se mora sadržina tog novog sporazuma i sprovesti- rekao je Rakočević.
Sindikat sudstva je malobrojan sindikat, objašnjava Rakočević, jer zastupa samo dio pravosuđa i sudstva, dok je u Sindikatu uprave i pravosuđa dvije trećine svih zaposlenih u upravi i pravosuđu.
- &nbsp;Suština je da su oba sindikata i zaposleni koji pripadaju njima usmjereni ka istom cilju, sa istom motivacijom ušli u priču određene radikalizacije, odnosno obustave rada. Nama je motiv isti - to je uvećanje zarada, samo je u pitanju zakonski okvir ili način na koji će se uvećenje sprovesti. Sami potpisani sporazum nije davao čvrste garancije i stabilnost, nije sadržao ni precizne iznose, ni brojke. On je davao mogućnost paušalne procjene od strane poslodavca koliko će novca da izdvoji, do 35 posto, što daje mogućnost širine od 5, 10, 20, nema stabilne varijante. Ovo što mi predlažemo je stabilna varijanta, to je zakonski i pravno uokviren prijedlog - zaključio je Rakočević.

Rakočević: Pregovori se nastavljaju, borba za povećanje zarada nije završena

Više ljudi se razboljelo i prebačeno je u bolnicu nakon što je u Zajedničku bazu Endruz u američkoj državi Merilend dostavljen sumnjiv paket sa bijelim prahom, saopštili su danas zvaničnici i izvori upoznati sa istragom.
Prema saopštenju baze, incident se dogodio kada je jedna osoba otvorila paket, zbog čega su evakuisane dvije zgrade i uspostavljen bezbjednosni kordon, prenosi CNN.
Ekipe za hitne intervencije su brzo reagovale i utvrdile da nema neposredne prijetnje, nakon čega je slučaj predat Kancelariji za specijalne istrage.
Više osoba koje su bile u blizini paketa prevezeno je u medicinski centar Malkolm Grouv u okviru baze.

Vašington: Više ljudi se razboljelo nakon otvaranja sumnjivog paketa sa prahom u vojnoj bazi

Postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspertkinja iz oblasti zaštite i zdravlja na radu iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore Đina Janković.
U požaru u Tuzli, kaže Janković, je stradalo 12 osoba i preko 30 povrijeđeno je upozorenje da se svi zapitaju koliko su sigurni objekti u kojima borave, prije svega javne institucije poput bolnica, škola, staračkih domova.
Dodaje i da se uvijek polazi od pretpostavke da je tokom izgradnje određenih objekata ispunjena zakonska procedura i da su ti objekti dobili dozvolu za obavljanje djelatnosti koju obavljaju.&nbsp;
- Kad se utvrdi da je sve čisto, kako bismo rekli, onda stupa Zakon o zaštiti na radu. Naravno neizostavan je Zakon o zaštiti i spašavanju, ali kada govorimo o ovome neizostavno je da pomenemo Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, jer u svim objektima u kojima se zapošljavaju ljudi neophodno je da se radi na edukaciji korisnika i zaposlenih u tim objektima, posebno kada govorimo o školama, gdje vrijeme provode djeca, ili o staračkim domovima gdje imamo mnogo nepokretnih i starih ljudi, kao što je bio slučaj sada u BiH. Zaista moramo raditi mnogo više na edukaciji promociji važnosti ove teme- rekla je Janković.
Podsjeća da se u skladu sa zakonom o elektro i gromobranskoj instalaciji moraju ispitivati najmanje jednom u tri godine i to je uslov svih uslova.&nbsp;
- Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije mi ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte, neizvodljivo je fizički. Mi znamo da mnogo firmi, čak i koje se nama obraćaju kada prvi put kod njih dođe inspekcija da im nešto traži pitaju ,,šta je to, mi prvi put čujemo za to, a imamo firmu preko 20 godina i nikada nijesmo čuli”, ne zato što su željeli da izbjegnu zakonsku obavezu, već jednostavno nijesu bili informisani. Onda se suočavamo sa činjenicom da zaista postoje institucije, poslodavci, kompanije, proizvodne djelatnosti neke sa velikim rizikom, neke sa manjim rizikom, a da se tu nijesu sprovodile nikakve mjere zaštite i zdravlja na radu, mjere zaštite od požara ili bilo kojeg drugog rizika, jer inspektori jednostavno nijesu imali kapaciteta da uđu u te objekte- zaključila je Janković.

Janković: Zbog nedostatka kapaciteta inspekcije, ne možemo biti sigurni da će inspektori ući u sve objekte

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Advokat Zoran Piperović je, komentarišući odbranu koju je pred Višim sudom iznio suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović, poručio da se iz onoga što je rekao vidi da u optužnici nema ništa.&nbsp;
Advokat je ocijenio da uopšte nije smjelo da dođe do optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića jer je, kaže, napravljena takva konstrukcija optužnice kakvu ne pamti istorija krivičnog prava.
"Vidjeli ste danas iz onoga što je rekao Čađenović u svojstvu optuženog da ovdje nema ništa. Vidjeli ste da je naknadno kao treći ubačen da bi Zoran Lazović bio u pritvoru po osnovu tačke 4. Vidjeli ste da je ubačen, jer sa dva člana ne može da bude OKG, trebao je treći i ubačen je naknadno. Vidjeli ste da je na moje pitanje kada je saznao da je uopšte optužen, onda kada je dobio rješenje o spajanju", rekao je branilac Zorana Lazovića, advokat Piperović.
Istakao je da je danas bio pravi trenutak da se odmah ukine pritvor Lazoviću i Katniću.&nbsp;
"Nijesmo stigli zbog protoka vremena, to ćemo da uradimo svakako na sledećem pretresu", dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcadenovic-mora-da-katnic-i-ja-nijesmo-dobro-slusali-zvicera-kada-kavcani-govore-da-nas-treba-zapaliti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: jutarnji-program