U Budilniku na Televiziji E analiziramo koji su prenatalni testovi za trudnice u Crnoj Gori besplatni, &nbsp;koje je obavezno uraditi, te koliko je potrebno novca za one koji se moraju uraditi u privatnim ambulantama.&nbsp;
Razgovaramo o ribolovnom zabranu na području NP Skadarsko jezero koji je stupio na snagu 15.marta.
&nbsp;U Centru za građansko obrazovanje saznajemo detelje o tome zašto su tražili da Glavni grad omogući sprovođenje vaspitne mjere društveno korisnog ili humanitarnog rada za maloljetnike, a govorimo i o važnosti poštovanja saobraćajne signalizacije u željezničkom saobraćaju kako bi se izbjegle nesreće.
&nbsp;
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, pogledajte priču o Tamari Gavrić. Ona je majka sedmoro djece, &nbsp;poljoprivrednica i influenserka koja je grad zamjenila selom.&nbsp;
Gost emisije biće i desetogodišnji Elsan Agović, koji je pismenim sastavom je dirnuo cijelu Crnu Goru.&nbsp;
Pod naslovom „Mama je glagol od glagola raditi“, Elsan je pretočio svoju ljubav prema majci u riječi koje su odjeknule jače od bilo kojeg priznanja. Dobio je nagradu Ministarstva prosvjete, a gledaocima Televizije E ispričaće svoju priču.&nbsp;
U izradi je monografija hora ''Stanko Dragojević'', a pokrenuta je i inicijativa za obnovu hora kao i da dobije status gradskog. Sagovornici su Gano Lekić, najstariji član hora i Dejana Savićević, članica hora i tima za izradu monografije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jutro na TV E: U Budilniku o prenatalnim testovima, ribolovnom zabranu, a u Srećnom danu pogledajte priču o Tamari Gavrić i razgovor sa Elsanom Agovićem

U Budilniku na Televiziji E pitamo hoće li i kada biti otvoren smjer hemija na Prirodno matematičkom fakultetu i kako se u prosvjeti bore sa nedostatkom deficitarnog kadra.&nbsp;
U Institutu za javno zdravlje provjeravamo zašto je u porastu broj oboljelih od morbila i kakvo je stanje &nbsp;pacijenata.&nbsp;
Tokom vikenda za nama, vatrogasci su imali pune ruke posla na nekoliko lokacija u Crnoj Gori. Pitamo da li je riječ o ljudskom nemaru?&nbsp;
Kao i svakog ponedjeljka iz Bemax teretane stižu savjeti kako da uradite brze, a korisne vježbe i spremi udjete u novu radnu sedmicu.&nbsp;
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, otkrijte kako pronaći mir i kreirati mali svijet radosti i istinskog prihvatanja.&nbsp;
O tome razgovaramo sa Darijom Bambur, psihoterapeutkinjom.&nbsp;
O novom spotu i pjesmi "Dobro je", ali i o muzici i karijeri govori pjevač Davor Vučetić, a za ponedjeljak ujutro za gledaoce Televizije E pripremili smo mnoštvo zanimljivih tema za komentarisanje.&nbsp;
U Srećnom danu najavljujemo i program &nbsp;"Holivudski filmski parovi" u KIC- u Budo Tomović.

Jutro na TV E: O otvaranju smjera Hemija na PMF-u, porastu broja oboljelih od morbila, akcijama vatrogasaca...

U Budilniku na Televiziji E analiziramo podatke o zatvorskim kaznama, koji govore da su od 2020. do kraja 2024. godine zatvorske kazne zastarjele za čak 238 građana.
 Pitamo, koliko je, u tim okolnostima, efikasan pravosudni sistem? Donosimo i priču o nelegalnom lovu ribe na Skadarskom jezeru. 
Bavimo se i ekološkim problemima. Pitamo kako zaštiti devastaciju inventara koja gradske službe košta desetine hiljada eura. 
Crnu Goru je 2024. godine posjetilo 2.6 miliona turista, to su podaci MONSTAT-a, o kojima razgovaramo u Budilniku. 
 
Nova emisija Srećan dan, od 9 do 11 sati, biće između ostalog posvećena muzici. 
Gosti su članovi kultne grupe Zana koji pričaju o dugogodišnjoj ljubavi prema muzici, karijeri, uspjesima, ali i kakva očekivanja imaju pred koncert 8.marta u Podgorici. Nova pjesma i spot "Ako ti basta" izazvala je veliku pažnju javnosti, a tim povodom gost je reper Stefan Jovanović. 
Provjeravamo i trikove sa društvenih mreža. 
Gledaoci Televizije E mogu saznati kako se sve može nositi sako.
 Tema emisije biće i izložba Idealna forma, a sagovornica je autorka Verica Bulatović Filipović.

Jutro na TV E: U Budilniku o zatvorskim kaznama, krivolovu i turizmu, u Srećnom danu o muzici i izložbi 'Idealna forma'

U Budilniku na Televiziji E provjerićemo koliko se čuva priroda tokom izgradnje i saznati što donosi inicijativa opštine Bar o očuvanju maslinjaka u srcu grada, gdje se planira gradnja stambeno-poslovnog objekta.&nbsp;
Saznaćemo kako upotreba električnih i hibridnih automobila utiče na ekologiju, kao i na zdravlje ljudi. Pitamo i da li će odluka o zabrani upotrebe mobilnih telefona u školama zaživjeti. Za sve one koji praktikuju zdrave navike spremne su vježbe iz Bemax teretane.
U novom Srećnom danu, od devet do 11 sati, govorićemo o hrabrosti i značaju suočavanja sa sobom, a naša sagovornica biće Nataša Kovačević Njezvanova.&nbsp;
Ugostićemo glumicu Elizabetu Đorevsku, sa kojom ćemo razgovarati o njenoj monodrami, o glumi i umjetnosti.&nbsp;
Bronzana medalja sa Global Chefs Challengeu povod je da ugostimo Anđelu Vujović, menadžerku gastronomije, a o još jednom priznanju, nagradi za interpretaciju na festivalu Zlatna pahulja, govoriće Mija Pavićević.&nbsp;
Saznajte i sve o Izložbi humanitarnog karaktera od umjetnika Romana Đuranovića.

Jutro na Televiziji E

Ekipa jutarnjeg programa "Budilnik" na televiziji E bavi se pitanjem izgradnje Podgorice – da li se to čini planski ili stihijski.&nbsp;
Pričaćemo o pravima mladih i njihovoj ulozi u društvu - zašto odlaze iz Crne Gore i kako zadržati talente?&nbsp;
Jedna od tema je i PayPal sistem u Crnoj Gori.
Vrijeme nakon “Budilnika” rezervisano je za ekipu “Srećnog dana” u kojem govorimo o kritici - kako prepoznati onu konstruktivnu, te kako kritika utiče na samopouzdanje, a naša gošća je NLP trenerica Danka Ćetković.&nbsp;
U susret Drugom Crnogorskom balu gost Srećnog dana je predsjednik Udruženja plesnih umjetnika i stvaralaca Crne Gore Jovica Nikolić. Riječ je o događaju koji slavi bogatstvo evropske i crnogorske kulture.&nbsp;
U susret izložbi "Dekonstrukcija algoritma" ugostićemo njenog autora, umjetnika Ivana Đurišića.

Jutro na TV E: O izgradnji Podgorice, pravima mladih, PayPal sistemu...

Budilnik na Televiziji E počinjemo razgovorom o sve porastu prijetnji u crnogorskom društvu, sa posebnim osvrtom na vršnjačko nasilje i prijetnje u partnerskim odnosima.&nbsp;
Analiziramo prve reakcije javnosti na zabranu plastičnih kesa, te o tome kako ta mjera mijenja navike građana i koliko je značajna za očuvanje životne sredine.&nbsp;
Predstavićemo i uspjeh crnogorskih autora na Sajmu knjiga u Frankfurtu gdje su osvojili prestižnu evropsku nagradu za najbolje udžbenike. Istražujemo kako gdje je Crna Gora u poređenju sa zemljama Evropske unije, kada je riječ o borbi protiv upotrebe droga.&nbsp;
Kao i svakog ponedeljka , pokazujemo nove vježbe iz Bemax teretane za ljepši početak radne sedmice.
U novom izdanju Srećnog dana od 9 do 11 sati saznajte šta je sajberhondrija.&nbsp;
O tome kako prepoznati bolesti srca kod djece razgovarmo sa dr Vojislavom Parezanovićem, specijalistom pedijatrije i subspecijalistom dječije kardiologije.&nbsp;
Jedna od tema u Srećnom danu je i sindrom iskrivljenog ogledala, kao i to šta se danas smatra idealnom ljepotom. O tome razgovaramo sa psihološkinjom Stelom Burzanović
Otkrivamo i šta će se naći na repertoaru koncerta Zagrebačkog kamernog orkestara povodom obilježavanja 20 godina postojanja.

500x500

Jutro na TV E: O vršnjačkom nasilju i nasilju u partnerskim odnosima, zabrani plastičnih kesa, crnogorskim autorima na Sajmu knjiga..

U jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E obilježavamo Međunarodni dan bijelog štapa i pitamo kakvi su uslovi za život u Crnoj Gori za slijepe i slabovide?&nbsp;
Govorimo o saobraćaju i problematizujemo činjenicu da su automobili glavni izvor buke u Podgorici.&nbsp;
Ekipa Budilnika neće preskočiti ni Svjetski dan pješačenja, a najavljujemo i multimedijalnu izložbu u Gradskom muzeju.&nbsp;
Za kraj, gledaoce slikom vodimo u Ulcinj gdje će uskoro biti održan Mundijal prijateljstva.&nbsp;
U Srećnom danu o novoj kolekciji "Alice in Wonderland/Tomorrow is Now” razgovaramo sa Milena Đukanović, dizajnerkom. Kolekcija će nakon Montenegro Fashion Week-a biti prikazana na Nedelji mode u Parizu.&nbsp;
O pilatesu, ali i o tome kako je pobjedila tumor i koliko su povezani vježbanje i zdravlje ćemo pričati sa instruktorkom Mirelom Tomić.&nbsp;
Festival mentalnog zdravlja, odnosno socijalna distanca i ranjive grupe tema su o kojoj će govoriti Marija Radović i Jelena Čolaković, programske direktorice NVO Juventas, a iz Londona sa Alternative hair show utiske će nam prenijeti frizer Eldin Krivošić.

Jutro na TV E: O uslovima za život za slijepe i slabovide, saobraćaju, Svjetskom danu pješačenja...

Budilnik na Televiziji E donosi detalje kampanje "Jedan lijek za duži životni vijek" kojom se jača svijest o značaju dostupnosti ljekova za rijetke bolesti.&nbsp;
U susret Međunarodnom danu svjetskih standarda provjeravamo u čemu Crna Gora postavlja standarde.&nbsp;
Pitamo i koliki je problem što trećina škola u Crnoj Gori nema produženi boravak za djecu, a najavljujemo i rekonstrukciju fudbalskog terena u Ulcinju.&nbsp;
U Budilniku savjeti kako smanjiti gojaznost kod mladih, pokazujemo i jutarnje vjezbe za laksi početak dana.
Od 9 do 11 h je vrijeme rezervisano za još jedan Srećan dan.&nbsp;
Oktobar mjesec je vrijeme za preventivne preglede, kao i podrške svim ženama koje se bore sa karcinomom dojke. Slogan ovogodišnje kampanje „Pođi na kontrolu“ je „Nisi sama, tu smo za tebe”.&nbsp;
Ovo je tema kojom ćemo se baviti u Srećnom danu i ugostiti Damiru Murić, psihološkinju na Institutu za onkologiju i Anu Aleksić, iz NVO Brini o sebi.
Ekipa Srećnog dana bavi se novim crnogorskim filmom, koji je izazvao pozitivne kritike i publike, i stručne javnosti, „Planeta 7693".&nbsp;
Naš sagovornik je reditelj filma, Gojko Berkuljan.&nbsp;
O nagradama i novoj seriji "Bunar" razgovaramo sa glumicom Majom Čampar.

Jutro na TV E: U čemu Crna Gora postavlja standarde, podrška ženama koje se bore sa karcinomom dojke, Gojko Berkuljan...

U jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E otkrijte kakvi su građani Crne Gore kao komšije – koliko poštujemo pravila o kućnom redu i koliko smo otvoreni za saradnju.&nbsp;
Takođe, saznajte više detalja o procesu proizvodnje domaćih mesnih i sirnih proizvoda u doba Kju groznice. Na kraju, ne propustite važne savjete o sezonskom mijenjanju guma na automobilima i kako ono može uticati na vašu bezbjednost na putu.
Tema Srećnog dana su izgovori i koliko su oni kočnica uspjeha. Da li je iza njih strah ili nešto drugo, neka su od pitanja na koja će odgovor dati Aleksandra Andjelić, NLP trenerica. Naši gosti su i majka i sin, Marina Bukvički, glumica i Vladimir Sekulić, baletski igrač.&nbsp;
Pored porodične povezanosti spaja ih ljubav prema igri i pokretu. &nbsp;O odbojci, novim turnirima pričamo sa &nbsp;Ivanom Boškovićem, generalnim sekretarom Odbojkaškog saveza CG, a iz Milana će nam se javiti &nbsp;Valentina Mitrović koja sa svojim Zvjezdicama nastupa na Milano FW.

Jutro na TV E: Proces proizvodnje domaćih proizvoda u doba Kju groznice

Ekipa Budilnika Televiziji E sjutra će razgovarati o razlozima zbog kojih mladi u Crnoj Gori najkasnije napuštaju roditeljski dom u Evropi. Biće riječi i o ekonomiji, kroz razgovor o Međunarodnom kongresu računovođa i revizora. 
Vrijeme i pažnju posvetiće i umjetnosti, a priču o ljubavi prema poeziji donjeće mlada pjesnikinja Milena Radević.
U Srećnom danu u susret manifestaciji Dani nauke i inovacija pričaće o reciklaži, o njenom značaju za nas i za planetu sa Petrom Ćetković.
Pored toga gledaoci će saznati i kako napraviti kompost. 
Jedan segmet emisije biće posvećen muzici i mladim umjetnicima. Nakon koncerta "Klasika u vrtu‘‘ gošća će biti gitaristkinja Kristina Miljenović. 
Jelena Zvicer će otkriti kako teku njeni trudnički dani. A, ekipa TVE gledaoci vodi i na izložbu Šejle Kamerić u Dvorcu Petrovića.

Jutro na TVE: Reciklaža sa Petrom Ćetković, ljubav Milene Radović prema poeziji..

Predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić i potpredsjednik Dragan Kujović posjetili su MM Ribarstvo d.o.o. Cetinje, dobitnike Nagrade PKCG za uspješno poslovanje u sektoru usluga – u kategoriji preduzetnika, mikro i malih privrednih društava.
U otvorenom razgovoru sa osnivačem i izvršnim direktorom kompanije Jovanom M. Martinovićem, prezentovani su njeni rezultati postignuti tokom 2024. godine i razmotreni prilike i izazovi u poslovanju.
- Čestitamo vam zasluženo priznanje i nadamo se da će vam predstavljati podsticaj za dalji rad i uspjehe na tržištu - poručila je Drakić i istakla kontinuirano zalaganje Komore da promoviše domaće proizvođače i proizvode, u prilog čemu govori i aktuelna kampanja Kupujmo naše – Snaga je u svima nama i nagradna igra koja je prati.
Jovan M. Martinović, osnivač i izvršni direktor kompanije MM Ribarstvo kazao je da su kreirali proizvod sa kvalitetom za EU tržište.
- U prethodnoj godini ostvarili smo veliki napredak zahvaljujući tome što smo prihvaćeni od strane HoReCa lanaca i uspjeli smo da povećamo prodaju za više od 100 odsto. Izvozno smo orijentisani i gradimo priču da Crna Gora dobije jednog od najvećih proizvođača i distributera ribe možda u Evropi - kazao je on.
Naglasio je da važan činilac uspjeha predstavlja saradnja sa tradicionalnim ribarima i najavio da će na naredim sajmovima predstavljati 15 proizvoda.
Martinović je pohvalio aktivnosti Komore na promociji domaćih proizvođača.
Kompanija MM Ribarstvo d.o.o. Cetinje, laureat je Nagrade Privredne komore Crne Gore za uspješno poslovanje u sektoru usluga – u kategoriji preduzetnika, mikro i malih privrednih društava.
Iz PKCG su kazali da je porodična kompanija osnovana 2015. godine, tokom decenije predanog rada, izrasla u lidera u oblasti prerade i konzerviranja divlje slatkovodne ribe, sa sopstvenom proizvodnom infrastrukturom i prepoznatljivim brendom koji na jedinstven način spaja bogatu tradiciju i savremene standarde prehrambene industrije.
Najpoznatiji proizvod MM Ribarstva, toplodimljeni krap u biljnom i maslinovom ulju, postao je gastronomski simbol Crne Gore, prepoznat i uvršten u ponudu najprestižnijih hotela i restorana, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
Kroz strateško pozicioniranje brenda „Michèle“ na HORECA tržištu, kompanija je postigla zapažen rast i ostvarila značajne rezultate na putu internacionalizacije.
Nagrade Privredne komore uručiće predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, na tradicionalnoj svečanosti povodom koja će, povodom Dana PKCG, 24. aprila biti organizovana u Vili Gorica.

Martinović: Izvozno smo orijentisani i želimo da Crna Gora dobije jednog od najvećih proizvođača i distributera ribe u Evropi

Automobil koji se kretao magistralnim putem Bar- Podgorica zapalio se danas u toku vožnje, blizu tunela Sozina, srećom nije bilo povrijeđenih, prenosi Radio Bar.
Do samozapaljenja je došlo oko 14 sati i 30 minuta.
Saobraćaj na dionici puta kod tunela Sozina je blio u prekidu dvadeset minuta, a sada se saobraća jednom trakom naizmjenično.

Zapalio se automobil kod tunela Sozina, nema povrijeđenih

U Istražnom zatvoru u Podgorici danas je u štrajku učestvovalo ukupno 174 pritvorena lica, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Kako se navodi u saopštenju, sva lica koja učestvuju u štrajku nalaze se pod stalnim nadzorom nadležnih službi, dok se njihovo zdravstveno stanje kontinuirano prati od strane Sektora za zdravstvenu zaštitu. Prema posljednjem izvještaju ljekara, zdravstveno stanje pritvorenika je stabilno.
Povodom ovog događaja, Istražni zatvor je danas, u ime Ministarstva pravde, posjetio generalni direktor Direktorata za krivične sankcije i nadzor, Stevan Brajušković, zajedno sa direktorom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Tom prilikom, pritvorenim licima omogućena je neposredna usmena komunikacija sa predstavnicima Ministarstva pravde, u okviru nadležnosti ovog resora. Posjeta je realizovana uz prethodno pribavljeno odobrenje predsjednika Višeg suda.
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija poručuju da će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, kao i očuvanja reda i bezbjednosti u ustanovi.

UIKS: U štrajku učestvuje 174 pritvorenika, njihovo zdravstveno stanje se kontinuirano prati

Bivši ministar unutrašnjih poslova u Vladi Zdravka Krivokapića, Sergej Sekulović imenovan je za državnog sekretara u Ministarstvu pravde.
Vlada je Anu Kulić Ratković postavila za direktoricu Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, a Ivana Brajkovića za vršioca dužnosti pomoćnika generalnog sekretara Vlade.
Vlada je odredila i Senida Strikovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pravosudni nadzor u Ministarstvu pravde, a razriješila članicu Savjeta Muzičkog centra Marinu Knežević i umjesto nje postavila Vladimira Drobnjaka.
Ognjen Delić je postavljen za generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu zaštitu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela (komora) u Ministarstvu zdravlja, a Vlado Šćepanović za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Vlada je donijela i dva kadrovska rješenja pod oznakom interno.

Sergej Sekulović postavljen za državnog sekretara u Ministarstvu pravde

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: jutro-na-tve