Južnokorejski sud osudio je bivšeg predsjednika zemlje Juna Suk Jeola na doživotni zatvor zbog vođenja pobune tokom njegovog neuspjelog pokušaja da uvede ratno stanje u zemlji u decembru 2024. godine.
Policija Južne Koreje pojačala je bila mjere bezbjednosti u blizini suda uoči prve presude Jeolu.
Konvoj sa Junom stigao je u sud oko 00.50 časova, dok je izricanje presude zakazano za 15 časova, prenio je Jonhap.&nbsp;
Specijalni tužioci zatražili su smrtnu kaznu, tereteći ga da je proglašenjem ratnog stanja predvodio pobunu.
Više od 100 njegovih pristalica okupilo se ispred suda, uzvikujući parole podrške i mašući zastavama Južne Koreje i SAD, dok je oko 80 njih održalo cjelonoćni skup tražeći njegovo oslobađanje.&nbsp;
Krajnje desničarske grupe, uključujući Uniju slobode, najavile su miting sa oko 4.300 učesnika u blizini sudskog kompleksa.
Istovremeno, građanske i progresivne organizacije, među njima i grupa "Candlelight Action", planirale su okupljanje oko 5.000 ljudi kod stanice Seočo, pozivajući na Junovu osudu.&nbsp;
Između pristalica i protivnika razmijenjene su uvrede, ali nije bilo fizičkih sukoba zahvaljujući pojačanom policijskom prisustvu.
Policija je mobilisala oko 1.000 pripadnika i postavila autobuse kao barijere oko kompleksa, dok je sud zatvorio sve ulaze osim istočne kapije.&nbsp;
Ulazak je bio dozvoljen samo unaprijed registrovanim vozilima i predstavnicima medija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bivši predsjednik Južne Koreje osuđen na doživotni zatvor

Bivši predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol proglašen je krivim za zloupotrebu položaja, ometanje pravde i falsifikovanje dokumenata u vezi sa neuspjelim pokušajem uvođenja vanrednog stanja 2024. godine.
Tužioci su tražili kaznu od 10 godina zatvora, a ona će biti izrečena naknadno.
Ovo je prva od presuda u četiri suđenja povezana s njegovim šokantnim dekretom o ratnom stanju. Iako kratkog vijeka, ovaj potez je gurnuo zemlju u previranja, izazvavši proteste dok su zastupnici požurili u nacionalnu skupštinu kako bi poništili Junovu odluku.
Presuda nudi naznake o tome kako bi se mogao odvijati ostatak Junovih suđenja. Optužbe se kreću od zloupotrebe položaja do kršenja zakona o kampanji.
Najozbiljnija optužba je pobuna, za koju su tužioci tražili smrtnu kaznu. Presuda u tom suđenju očekuje se u februaru, javlja BiBiSi (BBC).
Oko stotinu Junovih pristalica okupilo se ispred zgrade suda kako bi gledali prenos postupka uživo.
Neki od njih su držali crvene transparente na kojima je pisalo: "Jun, ponovo! Učinimo Koreju ponovo velikom".
Osuđen je za korišćenje predsjedničkih tjelohranitelja kako bi se spriječilo njegovo hapšenjem za propuste da se konsultuje sa cijelim svojim kabinetom prije proglašenja vanrednog stanja, kao i za izradu, a zatim uništavanje falsifikovanog dokumenta u kojem se tvrdi da su zahtjev za vanredno stanje podržali premijer i ministar odbrane.
Jun je negirao optužbe, tvrdeći da je sam nalog za hapšenje nevažeći i da slovo zakona ne zahtijeva od njega da se konsultuje sa svakim članom kabineta prije nego što izvrši vanredna ovlaštenja.
Tokom suđenja je tvrdio da istražitelji nisu imali zakonsku osnovu da ga uopšte istraže i uhapse. Većina optužbi protiv njega je nevažeća, jer nije bilo proceduralnog propusta kada je proglasio vanredno stanje.
Junova suđenja vraćaju pažnju na duboke podjele u Južnoj Koreji, gdje bivši predsjednik ima snažne pristalice koje ga smatraju mučenikom.

500x500

1250x600

1084x550

Bivši predsjednik Južne Koreje osuđen na pet godina zatvora zbog uvođenja vanrednog stanja

Prema usvojenom Zakonu o odobrenju za nacionalnu odbranu za 2026. godinu američki Kongres je izglasao da SAD ne mogu smanjiti svoje snage u Evropi ispod 76.000 vojnika bez podnošenja procjene i potvrđivanja Kongresu da takav potez ne bi naštetio sigurnosnim interesima SAD-a ili NATO-a.
Prijedlog zakona ograničava smanjenje broja vojnika u Južnoj Koreji ispod 28.500 pri čemu bi svako smanjenje broja vojnika zahtijevalo bi od Pentagona da uvjeri Kongres da odvraćanje od Sjeverne Koreje neće biti oslabljeno, potvrdi da su konsultovani saveznici i pruži opravdanje za nacionalnu sigurnost i procjenu regionalnog uticaja.
Zakon takođe zahtijeva od SAD-a da zadrže poziciju Vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu (SACEUR), najviše vojne funkcije NATO-a, dodatno utvrđujući ulogu koju je tradicionalno imao američki general.
Ova ograničenja uslijedila su nakon izvještaja da je Pentagon razmatrao smanjenje snaga u Evropi i Južnoj Koreji, pa čak i odustajanje od pozicije SACEUR-a.
Tokom sastanka prošle sedmice sa američkim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost i evropskim liderima, američki zvaničnici su rekli svojim kolegama da Evropa mora biti spremna da snosi najveći teret odbrambenih odgovornosti NATO-a do 2027. godine, rekla su za Fox News Digital tri evropska zvaničnika upoznata sa sastankom.
SAD planira zadržati poziciju glavnog komandanta za evropska pitanja (SACEUR), ali će ponuditi neke druge visoke vojne pozicije u NATO-u evropskim zemljama. Takođe su napomenuli da Vašington nema kratkoročnih planova za velika smanjenja broja vojnika u Evropi.
- Bili smo vrlo jasni u potrebi da Evropljani predvode konvencionalnu odbranu Evrope. Posvećeni smo radu kroz mehanizme koordinacije NATO-a kako bismo ojačali savez i osigurali njegovu dugoročnu održivost dok evropski saveznici sve više preuzimaju odgovornost za konvencionalno odvraćanje i odbranu u Evropi - rekao je portparol Pentagona Kingsli Vilson u odgovoru.
Ranije ove godine, vojska je povukla rotirajuću brigadu stacioniranu uglavnom u Rumuniji nazad u Sjedinjene Države, što je navelo evropske saveznike da se zapitaju da li bi taj potez mogao signalizirati početak šireg povlačenja američkih snaga na istočnom krilu NATO-a.

Kongres pokušava spriječiti Pentagon da smanji broj američkih trupa u Evropi i Južnoj Koreji

Južnokorejski predsjednik Li Džae Mjung rekao je da razmatra izvinjenje Pjongjangu zbog prekograničnih provokacija koje je navodno naredio njegov prethodnik.
Li je u srijedu rekao da smatra da je izvinjenje potrebno nakon optužnice protiv bivšeg predsjednika Jun Suk-jeola prošlog mjeseca zbog navodnog naređenja dronovima s propagandnim letcima da lete iznad Sjeverne Koreje, u pokušaju, kažu tužitelji, da izazove napetosti i poveća svoju političku podršku.
Komentari su stigli dok je Seul obilježavao godišnjicu Junovog proglašenja vanrednog stanja, koje je podstaknuto sličnim namjerama, ali je umjesto toga dovelo do duboke krize u Južnoj Koreji.
Li je tražio dijalog s Pjongjangom nakon što je postao predsjednik, ali njegove ponude sjevernokorejski vođa Kim Džong Un do sada je ignorisao.
- Osjećam da bih se trebao izviniti, ali oklijevam to reći naglas. Bojim se da bi se, ako to učinim, to moglo iskoristiti kao materijal za ideološke bitke ili optužbe da sam pro-Sjever - rekao je Li na konferenciji za novinare u Seulu.
Sjeverna Koreja optužila je Junovu vladu da je u oktobru 2024. tri puta letjela dronovima iznad Pjongjanga kako bi bacala propagandne letke, prenosi Al Jazeera.

Južnokorejski predsjednik razmatra izvinjenje Sjevernoj Koreji

Južnokorejska vlada je finalizirala sporazum o izgradnji podmornica na nuklearni pogon u partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Sporazum predstavlja značajan korak u odnosima Južne Koreje sa SAD-om i dolazi usred perioda rastućih tenzija sa Sjevernom Korejom, koja posjeduje nuklearno oružje, piše BiBiSi (BBC).
Sporazum između SAD-a i Južne Koreje dolazi nakon što su lideri obje zemlje ranije prošlog mjeseca postigli široki trgovinski sporazum kojim bi se recipročne tarife smanjile sa 25 posto na 15 posto.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije ove godine uveo je Seulu carinsku stopu od 25 posto, koju je njegov kolega Li Džej Mjung uspio ispregovarati i smanjiti na 15 posto, nakon što je Seul saopštio da će u SAD investirati 350 milijardi dolara, uključujući 200 milijardi dolara u gotovini i 150 milijardi dolara u brodogradnju.
Trenutno samo šest zemalja posjeduje strateške podmornice na nuklearni pogon: SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Indija.
Južna Koreja već posjeduje oko 20 podmornica, ali sve su na dizelski pogon i stoga moraju mnogo češće izranjati. Nuklearne podmornice su takođe sposobne za veće udaljenosti i brže djelovanje.
- Dao sam im odobrenje za izgradnju podmornice na nuklearni pogon, umjesto staromodnih i daleko manje okretnih podmornica na dizelski pogon koje sada imaju - napisao je Tramp na Truth Social.
Južna Koreja je vodeći proizvođač civilne nuklearne energije. Imala je program nuklearnog oružja 1970-ih, ali je odustala od njega pod pritiskom SAD-a.
I stoga je njena sposobnost obogaćivanja ili prerade urana ograničena, jer je u potpunosti ovisna o uvozu.
Najnoviji program plovila ima za cilj suprotstavljanje Sjevernoj Koreji, koja je nedavno otkrila da provodi vlastiti program nuklearnih podmornica.
SAD i Kina se dugo takmiče za strateški utjecaj u Južnoj Koreji, ostavljajući Seul da hoda po geopolitičkoj žici. U posljednje vrijeme, Kina povećava svoju pomorsku aktivnost u blizini pomorske granice Južne Koreje.

Amerika će pomoći Južnoj Koreji da izgradi podmornice za nuklearni napad

Američki predsjednik Donald Tramp, u okviru azijske turneje, stigao je u zvaničnu posjetu Južnoj Koreji gdje je dočekan uz pjesmu.
Južnokorejski predsjednik Li Džae Mjung dodijelio je šefu Bijele kuće najviše odlikovanje zemlje, ali i repliku zlatne krune izložene u Nacionalnom muzeju. Tramp će se sjutra u Južnoj Koreji sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.
Šef Bijele kuće doletio je predsjedničkim avionom iz Japana u Južnu Koreju, u pratnji dva borbena aviona F-16, a zbog odloženog polijetanja iz Tokija stigao je sat vremena kasnije nego što je bilo predviđeno na posljednju stanicu svoje azijske turneje, prenosi "Jonhap".
Američkog predsjednika dočekao je ministar spoljnih poslova Čo Hjun, a nakon što je ispaljen počasni plotun, orkestar Južnokorejskog vazduhoplovstva izveo je numeru Y.M.C.A., hit pjesmu američke disko grupe "Village People" iz 1970-ih koja se često puštala na Trampovim predizbornim skupovima, navodi agencija.
- Republika Koreja je dragocjeni američki prijatelj i bliski saveznik. To je zaista jedna od najznačajnijih nacija na svijetu. Ovdje na ovom poluostrvu, narod Južne Koreje je stvorio čudo ekonomskog razvoja. Čitav svijet treba da bude inspirisan svim što ste postigli - poručio je Tramp na početku posjete.
Tramp je zatim američkim predsjedničkim helikopterom nastavio put u Gjongdžu, gdje se sastao sa južnokorejskim predsjednikom Li Džae Mjungom, ali i obratio na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).
Tramp je izjavio da će trgovinski sporazum između SAD i Južne Koreje biti finalizovan "vrlo brzo" i naveo svoju ekonomsku politiku kao ključnu za povratak investicija u SAD, prenosi Rojters.
Južna Koreja je dodijelila Trampu najviše odlikovanje zemlje Veliki orden Mugunhva, u znak priznanja za njegove napore u stvaranju mira.
Tramp je time postao prvi američki predsjednik koji je primio to priznanje.
Pored toga, Li je poklonio predsjedniku Trampu repliku zlatne krune izložene u Nacionalnom muzeju Gjongdžu.
"Poklanjamo vam ovu zlatnu krunu povodom vaše državne posjete jer simbolizuje duh Sile, koja je prvi put donijela mir Korejskom poluostrvu i početak zlatnog doba korejsko-američkog saveza", rekao je Li Trampu.
Tramp je na početku sastanka rekao Liju da nema vremena da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom ove posjete. Međutim, istakao je da će se potruditi da "izravna" odnose između dvije Koreje.
Kada je riječ o susretu sa kineskim predsjednikom, Tramp je rekao da Si Đinping dolazi u Južnu Koreju u četvrtak i da misli da će postići "dobar dogovor" za dvije zemlje.
I Ministarstvo spoljnih poslova Kine potvrdilo je da će se dvojica lidera sastati, kao i da će na sastanku razmijeniti mišljenja o bilateralnim odnosima i pitanjima obostranog interesa.

Tramp stigao u Južnu Koreju, dočekan uz pjesmu

Sjeverna Koreja danas je ispalila najmanje jednu balističku raketu, saopštila je južnokorejska vojska.
Taj "neidentifikovani" projektil ispaljen je u pravcu istoka prema genaralštabu južnokorejske vojske, navedeno je u saopštenju.
Ovo je, koliko je poznato, prvi put da Pjongjang ispaljuje balističku raketu od juna, kada je inaugurisan južnokorejski predsjednik Li Džae-mjung, koji je rekao da nastoji da poboljša odnose svoje zemlje sa Sjevernom Korejom.
Raketa je ispaljena uoči samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (Apek), koji treba da se održi u južnokorejskom gradu Gjeongdžuu 31. oktobra i 1. novembra, a tom skupu treba da prisustvuje i predsjednik SAD Donald Tramp.
Američki predsjednik je rekao ranije da se nada da će se sastati sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, možde i ove godine, poslije više razgovora sa njim tokom svog prvog mandata.
Sjevernokorejski lider je rekao da je spreman ponovo da stupi u kontakt sa SAD ako Vašington odustanu od ideje da njegovoj zemlji uskrate pravo na nuklearno oružje.
Ranije ovog mjeseca Sjeverna Koreja predstavila je svoju, kako je rečeno "najmoćniju" interkontinentalnu balsističku raketu, tokom vojne parade u Pjongjangu održane povodom 80. godišnjice vladajuće partije, a kojoj su prisustvovali visoki zvaničnici Rusije i Kine.

Južnokorejska vojska: Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će, nakon što se danas telefonski čuo sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, sastati sa njim na regionalnom samitu krajem oktobra u Južnoj Koreji, ali je najavio i da će posjetiti Kinu početkom sljedeće godine. 
 
U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Tramp je napisao i da će kineski lider doći u SAD "u odgovarajuće vrijeme", i napomeno da su njih dvojica postigla napredak ka "odobravanju sporazuma o TikToku". 
 
- Razgovor je bio veoma dobar, ponovo ćemo razgovarati telefonom, cijenimo odobrenje za TikTok i oboje se radujemo sastanku u APEK-u!- napisao je Tramp, misleći na Azijsko-pacifičku ekonomsku saradnju, grupu od 21 ekonomije sa oboda Tihog okeana. 
 
Detalje razgovora nisu pružili ni Tramp ni državni kineski mediji, a TikTok za sada ne odgovara na zahtjev Asošijejted presa da komentariše razgovor i okvirni sporazum. 
 
Kineska agencija Sinhua javila je da je Si u razgovoru naglasio važnost bilateralnih veza i pozvao američku stranu da izbjegava bilo kakva jednostrana trgovinska ograničenja. 
 
Ovo je drugi Trampov razgovor sa Sijem otkako se vratio u Bijelu kuću i uveo vrtoglave carine Kini, što je pokrenulo trgovinski rat i zateglo odnose između dvije najveće ekonomije na svijetu. 
 
Međutim, Tramp, republikanac, izrazio je spremnost da pregovara o trgovinskim sporazumima sa Pekingom, posebno u vezi sa TikTokom, koji se suočava sa zabranom u SAD ukoliko njegova kineska matična kompanija ne proda svoj kontrolni udio.

Tramp najavio sastanak sa kineskim predsjednikom u Južnoj Koreji, a posjetu Kini sljedeće godine

Sjevernokorejski mediji nazvali su predsjednika Južne Koreje Li Džae-mjunga "licemjerom" nakon izjava o denuklearizaciji Korejskog poluostrva tokom posjete Vašingtonu.
Li je u ponedjeljak rekao da će savez Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da ojača kada se omogući "put ka denuklearizaciji, miru i koegzistenciji na Korejskom poluostrvu".
On je u više navrata od stupanja na dužnost u junu ove godine rekao da želi da poboljša odnose sa Sjevernom Korejom, koja posjeduje nuklearno oružje.
Li je, svojim nedavnim izjavama, ipak, otkrio "svoju pravu prirodu konfrontacioniste i licemjera", navela je zvanična novinska agencija Pjongjanga.
- Lijevo pominjanje denuklearizacije nije ništa više od naivnog sna, kao pokušaj da se uhvati oblak koji lebdi na nebu - dodala je ta agencija.
Sjeverna Koreja od 2019. godine insistira da nikada neće odustati od svog nuklearnog oružja, a sebe definisala kao "nepovratnu nuklearnu silu".
Li je tokom posjete Vašingtonu zamolio predsjednika SAD Donalda Trampa da pomogne u uspostavljanju mira dvije Koreje, na šta je Tramp rekao da se nada da će se ponovo sresti sa predsjednikom Sjeverne Koreje Kim Džong Unom.

Sjevernokorejski mediji nazvali južnokorejskog predsjednika licemjerom zbog izjava o denuklearizaciji

Južna Koreja je saopštila da je ove sedmice ispalila upozoravajuće hice na sjevernokorejske vojnike koji su prešli granicu, saopštio je Seul 23. avgusta, nakon što ih je Pjongjang optužio da rizikuju eskalaciju tenzija.
Novi predsjednik Južne Koreje, Li Džej Mjung, zalaže se za bolje odnose sa Sjevernom Korejom – državom koja posjeduje nuklearno oružje – i obećao je izgradnju "vojnog povjerenja", ali je Pjongjang poručio da nema interesa za poboljšanje odnosa sa Seulom.
Vojska Južne Koreje saopštila je da su neki sjevernokorejski vojnici prešli granicu u utorak, dok su radili u demilitariziranoj zoni (DMZ), koja je puna mina i razdvaja dvije Koreje.
Ovaj upad je, prema saopštenju Generalštaba Seula, izazvao ispaljivanje hitaca upozorenja, nakon čega su se sjevernokorejski vojnici povukli nazad preko de facto granice.
Državni mediji Sjeverne Koreje ranije su u subotu izvijestili da se incident dogodio dok su njihovi vojnici radili na "osiguravanju granice" koja dijeli Korejsko poluostrvo, pozivajući se na izjavu generala Ko Džong Čola.
Nazvavši incident "namjernom i planiranom provokacijom", Ko je rekao da je vojska Seula koristila mitraljez i ispalila 10 metaka prema sjevernokorejskim trupama, prema izvještaju državne novinske agencije KCNA.
Posljednji sličan incident na granici između dugogodišnjih rivala dogodio se početkom aprila, kada je južnokorejska vojska takođe ispalila hice upozorenja nakon što je oko deset sjevernokorejskih vojnika prešlo granicu.
Sjevernokorejska vojska je u oktobru prošle godine najavila potpuno zatvaranje južne granice, navodeći da je poslala poruku američkim snagama kako bi se "spriječilo svako nesporazumijevanje i slučajni sukob".
Nedugo zatim, detonirane su dijelovi puteva i željezničkih pruga koje se više ne koriste, a koje povezuju Sjever s Jugom.
General Ko je upozorio da će vojska Sjeverne Koreje uzvratiti na svaku intervenciju u njihovim naporima da trajno zatvore granicu.
- Ako se nastavi bilo kakvo ograničavanje ili ometanje projekta koji nema vojni karakter, naša vojska će to smatrati namjernom vojnom provokacijom i poduzet će odgovarajuće mjere odmazde - rekao je on.

Seul otvorio vatru upozorenja nakon što su vojnici Sjeverne Koreje prešli granicu

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: juzna-koreja