Novo neizglasavanje kandidata za sudiju Ustavnog suda predstavlja novu propuštenu šansu za jačanje vladavine prava. Još jedan korak koji usporava tempo realizacije zacrtanog strateškog cilja: punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine - navodi se u reagovanju savjetnika predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloša Radonjića.
Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su u današnji dnevni red drugo po redu izjašnjavanje o kandidaturi Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda. No, predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti.
Radonjić navodi da dragocjena društvena energija koju bi trebalo usmjeriti na reforme i izgradnju moderne i uspješne države kroz pristupne pregovore neodgovorno se troši na političku trgovinu u procesu sudija Ustavnog suda kojem se ne vidi kraja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5838%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fposlanici-usvojili-dnevni-red-o-izboru-krstonijevica-naknadno&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Izbor sudija Ustavnog suda je naša najvažnija ,,plava zastavica’’, koja zbog odnosa parlamentarne većine postaje kamen spoticanja na našem evropskom putu. Zato, neizglasavanje sudija Ustavnog suda umjesto ,,plave’’ postaje ,,crvena zastavica’’ koja zabrinjava kompletnu crnogorsku javnost - ističe Radonjić.
Funkcionalan i kompletiran Ustavni sud jedan od stubova ustavno-pravnog poretka Crne Gore, ali i jedna od najvažnijih obaveza na našem putu približavanja EU.&nbsp;
- Svi znamo da odsustvo odgovornosti u Skupštini i svijesti o značaju popunjavanja najvažnije sudske instance u godini kada treba da završimo pristupne pregovore nam nanosi nepopravljivu štetu. Novo odlaganje izbora sudija dovelo je u pitanje kredibilitet Crne Gore. Teško je pronaći političke ili pravne razloge koji mogu opravdati činjenicu da u završnoj fazi pregovora Crna Gora nema kompletiran sastav Ustavnog suda, a istovremeno pretenduje da postane naredna članica Evropske unije - naveo je Radonjić.
Imenovanje sudija Ustavnog suda jedna je od ključnih preporuka u posljednjem Izvještaju Evropske komisije, uz jasno najnovije upozorenje da stalna kašnjenja u imenovanjima mogu ozbiljno ugroziti ambiciju Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine.
- I pored takvih upozorenja, parlamentarna većina je ignorisala poruke našeg evropskog partnera. Evropska budućnost Crne Gore ne smije biti talac dnevno-političkih kalkulacija. Parlamentarna većina snosi najveću odgovornost da omogući nesmetano funkcionisanje ključnih institucija i jasno pokaže da su vladavina prava i evropska integracija iznad partikularnih interesa - zaključio je Radonjić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radonjić: Zbog neodgovornosti parlamentarne većine Ustavni sud postaje "crvena zastavica" na evropskom putu Crne Gore

U luci Šenđin, u Medovskom zalivu u Albaniji, biće postavljena spomen-ploča u znak sjećanja na crnogorske dobrovoljce stradale u Prvom svjetskom ratu.&nbsp;
To će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, biti učinjeno zahvaljujući zalaganju predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
- Svečano otkrivanje spomen-ploče planirano je tokom zvanične posjete predsjednika Milatovića Albaniji u martu ove godine. Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode - naveli su oni u saopštenju.
Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas nije realizovana.
- Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji - istakli su u kabinetu Milatovića.

1084x550

Milatović postavlja spomen-ploču poginulim crnogorskim junacima u Medovi

Iz Kabinet predsjednika Crne Gore pozdravili izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da Evropska unija sa Crnom Gorom može uskoro početi rad na Ugovoru o pristupanju, navodi se u saopštenju.
- Podsjećamo da je predsjednik Jakov Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu, 2. oktobra 2025. godine, jasno pozvao kancelara Merca i ostale evropske lidere da se započne izrada nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore, ocijenivši da je krajnje vrijeme za taj iskorak i da bi on bio snažan podsticaj za završetak preostalih reformi, uz poruku da se rezultati u procesu proširenja prepoznaju i nagrađuju- kazali su iz Milatovićevogg kabineta.
Predsjednik Milatović je, kako ističu, ovu inicijativu u kontinuitetu zagovarao i na drugim relevantnim evropskim adresama, uključujući i sastanke u Briselu, gdje je pitanje nacrta Ugovora o pristupanju bilo dio agende razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.
- Ohrabruje činjenica da se predlozi predsjednika Milatovića čuju kod ključnih evropskih partnera. Predsjednik Milatović će nastaviti da u razgovorima sa evropskim liderima zagovara da se ova politička poruka pretoči u konkretan proces, uz jasne korake i rokove za izradu nacrta Ugovora o pristupanju, paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja u dinamici koja omogućava da Crna Gora do kraja 2028. godine postane 28. članica Evropske unije- saopšteno je iz kabineta.
Tokom posjete Briselu naredne sedmice, predsjednik Milatović će u institucijama Evropske unije imati razgovore posvećene konkretnim narednim koracima u završnici pregovora, a posebno na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom 17. decembra, na kojem će fokus biti i priprema Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori koji će se održati u junu 2026. godine.
Podjsjećaju da će Predsjednik tom prilikom pozvati da se već u narednim sedmicama pokrenu tehničke konsultacije sa Evropskom komisijom i državama članicama, kako bi do Samita u Crnoj Gori bio spreman okvir i struktura nacrta Ugovora o pristupanju, kao ključni korak da se političke poruke podrške pretoče u opipljiv institucionalni proces.
Kako je predsjednik više puta poručio, Evropska unija je naša radna akcija, svakog dana i na svakom poslu, a ova poruka iz Berlina dodatno obavezuje sve društvene aktere u Crnoj Gori da ostanu fokusirani na reforme i mjerljive rezultate.
- Crna Gora ostaje posvećena principu da svaka država kandidat napreduje na osnovu sopstvenih dostignuća, uz jasna pravila i jednaka mjerila za sve. Naš cilj je da, uz odgovornu unutrašnju politiku i snažan partnerski odnos sa državama članicama, Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine- zaključuje se u soapštenju.

1250x600

Kabinet predsjednika: Poruka iz Berlina potvrđuje inicijativu Milatovića da je vrijeme za nacrt Ugovora o pristupanju

Prijetnje upućene reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću, kao i zabrinjavajuća dešavanja i govor mržnje koji posljednjih dana odjekuje Crnom Gorom, duboko potkopavaju temeljne vrijednosti crnogorskog društva, saopšteno je iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića.
Prema saopštenju, svaka prijetnja, uvreda i napad na bilo koga zbog vjerske, nacionalne, socijalne ili bilo koje druge različitosti, ujedno je napad na samu suštinu Crne Gore.
- Multikonfesionalnost, multikulturalnost i građanski karakter crnogorskog društva nijesu samo deklarativne vrijednosti, već duboko usađene vertikale na kojima počiva i naš istorijski i naš savremeni kolektivni identitet - dodaje se.
Zato je, kako se ističe, važno da institucije sistema djeluju neselektivno, brzo i odlučno i pokažu da niko u Crnoj Gori ne smije biti iznad zakona, niti iko smije ostati nezaštićen od strane države.

Kabinet Milatovića: Prijetnje reisu, zabrinjavajuća dešavanja i govor mržnje potkopavaju temeljne vrijednosti crnogorskog društva

Zvanična statistika pokazuje da su cijene zakupa stanova u Crnoj Gori u istom tom periodu porasle za više od 80 odsto, dok su cijene kvadrata za kupovinu gotovo udvostručene, piše Radio Slobodna Evropa RSE.
Povezujući stanje na tržištu nekretnina i zapošljavanja sa velikim prilivom stranaca, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je prošlog mjeseca na uvođenje odgovornije migracione politike.
Naime, u Crnoj Gori – u kojoj živi oko 620.000 stanovnika – trenutno boravi oko 100.000 stranih državljana, uglavnom iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Turske..
- Vrijeme je da imigraciona politika bude odgovorna, da naše tržište rada bude pravedno, da stanove i poslove prvo obezbijedimo našim ljudima - kazao je Milatović.
Iz Kabineta predsjednika su za RSE kazali da sprovode detaljnu analizu postojećeg stanja, kako bi definisali mjere koje će predložiti Vladi u cilju zaštite standarda građana Crne Gore.
Crna Gora je tradicionalno zemlja visoke stope odseljavanja (emigracije) ali u posljednjoj deceniji bilježi i visoku stopu doseljavanja (imigracije), pojašnjava za RSE direktorica Centra za migracione politike i multikulturalizma Dragana Otašević.
- Ovaj fenomen ukazuje da se migracioni tokovi u potpunosti mijenjaju. Takva promjena zahtijeva i prilagođavanje postojeće migracione politike novim društveno – ekonomskim okolnostima - rekla je Otašević.
Smatra da cilj Crne Gore treba da bude balansirana migraciona politika koja će voditi računa o interesima građana i tržišta, uz puno uvažavanje prava stranaca i promovisanje njihove integracije u društvo.
Iz Međunarodne organizacije za migrante su za RSE kazali da su spremni da podrže sve buduće institucionalne aktivnosti države u ovoj oblasti koje su usklađene sa okvirom Globalnog dogovora o migracijama.
Crna Gora je potpisnica više međunarodnih konvencija i drugih akata koji se tiču zaštite prava migranta.
<h2>Kako "zaštititi" domaću radnu snagu</h2>
Iz Ministarstva rada ističu da Vlada ima mehanizam zaštite domaćeg stanovništva u oblasti zapošljavanja kroz takozvanu godišnju kvotu za strance.
Kvotom se utvrđuju djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati – građevinarstvo, ugostiteljstvo…
U posljednjih pet godina je godišnja kvota za zapošljavanje stranaca povećana sa oko 20.500 na nepunih 29.000.
Međutim, stranci se zapošljavaju i u oblastima na koje se ove kvote ne odnose.
Tako je prošle godine, prema odgovorima Ministarstva za RSE, privremenu dozvolu za rad dobilo više od 38.000 stranih državljana.
Uglavnom je riječ o državljanina zemalja regiona, Rusije, Turske i Azerbejdžana.
Otašević objašnjava da su uvijek postojali poslovi koje domaće stanovništvo ne želi ili ne može da radi, a koje prihvataju strani radnici koji u Crnu Goru dolaze u potrazi za boljim uslovima života.
- Trebamo da prihvatimo realnost da Crna Gora nije privlačna samo imućnim inostranim investitorima već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja, uključujući i potomke naših iseljenika - kazala je ona.
Dodaje i da je Crna Gora već započela proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
Tako je izmjenama Zakona o strancima predviđeno njihovo zapošljavanje u tri prioritetne oblasti – IT sektor, zdravstvo i domaćinstva.Rente porasle za preko 80 odsto 
U cilju zaštite standarda domaćeg stanovništva, predsjednik Milaović je ukazao na probleme u sektoru kupovine ili iznajmljivanja nekretnina.
Cijena iznajmljivanja stanova je od 2020. do avgusta 2025. godine porasla za preko 80 odsto, podaci su Uprave za statistiku Crne Gore.
Više od toga su rasle cijene kupovine nekretnina – sa oko 1.150 eura iz 2020. do sadašnjih 2.200 eura po kvadratu.
Nije poznato koliko se nekretnina nalazi u vlasništvu stranih državljana, jer na to pitanje nisu odgovorili iz Uprave za nekretnine.
Ne postoje podaci o broju podstanara stranih državljana.
Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković za RSE kaže da država ne raspolaže efikasnim mjerama koje bi zaštitile građane od naglog rasta cijena stanova i kirija.
- To se pokazuje u praksi. Građani svakodnevno trpe posljedice neuređenog tržišta — kirije se slobodno povećavaju, ugovori se raskidaju bez zakonske zaštite, a mnoge porodice troše i do 60 odsto prihoda samo na kiriju - istakao je Živković.
Smatra da treba donijeti Zakon o pravima podstanara, koji bi definisao prava i obaveze zakupodavaca i zakupaca, uveo ograničenja rasta kirija i spriječio proizvoljno izbacivanje iz stanova.
Premijer Milojko Spajić je uoči prošlogodišnjih izbora u Podgorici obećao povoljne stanove u glavnom gradu. Međutim, gradnja još nije počela, uprkos obećanju da će prvi stanovi biti dostupni od sredine 2026.
Pomoć dijelu podstanara nudi Grad Podgorica, u vidu nadoknade od 100 eura mjesečno.
<h2>Poreske stope i kontrola tržišta</h2>
Za povećanje cijene stanova odgovorna je i težnja Crne Gore da se pozicionira kao turistička i investiciona destinacija, pojašnjava Otašević.
- Pa mnogi crnogorski građani imaju poteškoće da pronađu pristupačan stan za najam ili kupovinu. Poteškoće imaju i stranci koji sa porodicama žive od minimalne ili prosječne plate - kazala je ona.
Zato važnim smatra razvijanje uravnoteženog i održivog pristupa migracionoj i stambenoj politici.
To podrazumijeva da država jasno definiše uslove pod kojima stranci mogu kupovati nekretnine i unaprijedi stambenu politiku za domaće stanovništvo.
Sugeriše uvođenje progresivnog poreza na skuplje nekretnine u vlasništvu stranaca, koji bi se usmjerio u izgradnju stanova za dugoročni najam i subvencionisano stanovanje za mlade i ranjive kategorije stanovništva.
Smatra da je neophodno uspostaviti i jasan sistem praćenja i regulacije tržišta nekretnina i ograničiti prekomjernu spekulaciju na tržištu.
<h2>Iskustvo Hrvatske</h2>
Rast cijena nekretnina nije zaobišao ni susjednu Hrvatsku, najmlađu članicu Evropske unije.
Iz agencije za nekretnine “Biliškov” su za RSE kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu 2020. bila oko 2.000, a sada ide i do 3.200 eura.
Najam garsonjere, koji je prije pet godina košta 300–400 eura mjesečno, danas je porastao na 500 do 700 eura.
Rast cijena najma stanova u Hrvatskoj djelimično je povezan s povećanim prilivom migranata, ali ne i sa uvećanjem cijena nekretnina za prodaju, ističe za RSE Snježana Gregurović sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.
Kada je riječ o najmu stambenog prostora za stane radnike, u Hrvatskoj oni uglavnom bivaju smješteni u stanove koje im plaća poslodavac.
Ona objašnjava da je porast cijena nekretnina dijelom povezan s liberalizacijom tog tržišta i činjenicom da državljani EU mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj po gotovo jednakim uslovima kao domaći građani.
- Osim za odmor, velik broj stranaca kupuju nekretnine za iznajmljivanje ili investicije, što utiče na povećanje cijena. Tome pridonosi i domaće stanovništvo, koje nekretnine još uvijek smatra sigurnom investicijom - dodala je Gregurović.
Gregurović naglašava da svaka država treba da donosi kvalitetnu i sveobuhvatnu migracionu politiku.
Kao pozitivne primjere integracije migranata u lokalnu zajednicu navodi Dansku, Finsku, Nizozemsku, Njemačku, Portugal i Švedska.
- Pokazalo se da su kvalitetna jezična obuka, brzo uključivanje na tržište rada i profesionalna edukacija ključni u borbi protiv segregacije i stvaranja "paralelnih društava" - kazala je Gregurović.
Da bi se izbjegla segregacija u Kopenhagenu se, na primjer, migranti smještaju u socijalne stanove u kvartovima gdje živi mješovita populacija, a sličnih primjera ima i u Njemačkoj i Nizozemskoj.
<h2>Prava stranaca u Crnoj Gori</h2>
Zakon o strancima uređuje uslove za njihov ulazak, boravak, rad i kretanje.
Oni mogu ostvariti privremeni ili stalni boravak, uz ispunjenje određenih uslova. Za zapošljavanje, potrebno je pribaviti odgovarajuću dozvolu za boravak i rad.
Mogu kupovati nekretnine.
Stranci sa boravišem u Crnoj Gori mogu se prijaviti na zdravstveno osiguranje.
Djeca stranaca imaju pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje.
Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da stranac ima pravo upisa na studije pod jednakim uslovima kao i crnogorski državljani.

Da li boravak 100.000 stranaca u Crnoj Gori "traži" promjenu migracione politike

Kabinet Predsjednika Crne Gore ukazao je na značaj očuvanja pune nezavisnosti Centralne banke, ističući da je to ključni uslov stabilnosti i evropske budućnosti države.
Iz Kabineta podsjećaju da je, poput Ustavnog suda, i Centralna banka nezavisna institucija.&nbsp;
- Ustav je predvidio da Predsjednik države predlaže guvernera - kako bi se ta institucija zaštitila od političke trgovine i pritisaka. Takođe, guvernerka Centralne banke ima suvereno pravo da predlaže viceguvernere na osnovu stručnosti i profesionalnih kvalifikacija, a ne političke podobnosti - navodi se u saopštenju.
Iz MIlatovićevog Kabineta podsjećaju da su, uprkos rezultatima koje je Centralna banka postigla u borbi protiv pranja novca i ulasku Crne Gore u Jedinstveno evropsko platno područje, postupci vladajuće većine doveli u pitanje rad guvernerke Irene Radović. Poslanici Skupštine, kako navode iz Kabineta, nisu podržali njene prijedloge za viceguvernere koje je uputila još u septembru 2024. godine.
- Takvo ponašanje ozbiljno ugrožava kredibilitet ove institucije, otvara prostor za političke pritiske i prijeti da oslabi evropsku perspektivu Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Predsjednikov Kabinet podsjeća da Parlament mora obezbijediti transparentan izbor članova Savjeta Centralne banke, uključujući viceguvernere, „na osnovu stručnih kompetencija i u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci“. U saopštenju se dodaje da jedinoj viceguvernerki, koja je u punom mandatu, mandat ističe u decembru, što dodatno povećava institucionalnu neizvjesnost.
Iz Kabineta takođe ističe da je jedini uslov koji je Predsjednik uputio guvernerki Radović bio da „brani nezavisnost Centralne banke i ne dozvoli bilo kakvo političko uplitanje – obećanje koje je ona do sada u potpunosti ispunila“.
Dodaju i da nezavisne i profesionalne institucije predstavljaju „jedini garant razvoja, stabilnosti i evropske budućnosti države“, te se od nadležnih očekuje da se „uzdrže od političkog uplitanja i omoguće da se odluke donose na osnovu stručnih kriterijuma i u interesu građana Crne Gore“.

Kabinet Predsjednika: Nezavisnost Centralne banke ključ stabilnosti i evropske perspektive

Zakon o porezu na nepokretnost je pisan u interesu jednog čovjeka. Na štetu 22.000 poljoprivrednika i države Crne Gore - poručili su u Kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nakon što mu je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj prijetio porukama jer je ovo zakonsko rješenje vratio na ponovno odlučivanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su decidni da kada predsjednik Milatović vrati zakon na ponovno odlučivanje - javnosti ponudi argumentovano pravno obrazloženje.
- Tako je bilo i ovog puta. &nbsp;Ali, u ovom slučaju su uslijedile prijetnje od strane jednog političara. Juče je objavljeno da je i Ministarstvo finansija dalo negativno mišljenje - naveli su oni pitajući gdje su reakcije institucija.&nbsp;
Interesuje ih i što će uraditi Vlada koja zna da je zakon protivustavan.
- Da li će Parlament iznova usvojiti taj isti zakon? - dodali su u Milatovićevom kabinetu.
Pitaju i kako je zakon koji pogoduje jednom čovjeku došao do Skupštine.&nbsp;
- Kabinet predsjednika analizira svaki zakon, ali i analiza koja je izrađena za potrebe poslaničkog kluba PES je kristalno jasna. Zakon je protivustavan. U suprotnosti je sa drugim zakonima. Uvodi retroaktivnost, nelojalnu konkurenciju i potpunu pravnu nesigurnost - naveli su oni.
Sada, podvlače, znamo sve.
- Sada je red na vas: Institucije. Medije. Poljoprivrednike. Građane. Kada se ćuti na prijetnje, onda niko više nije siguran - zaključili su u Kabinetu Milatovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpredsjednik_cg%2Fstatus%2F1952744448741314570%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kabinet Milatovića: Zakon o porezu na nepokretnost pisan u interesu jednog čovjeka - gdje su reakcije institucija, što će uraditi Vlada?

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj uputio niz prijetnji i neprimjerenih poruka predsjedniku Jakovu Milatoviću, neposredno nakon što je objavio da je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje, "uz jasnu i obrazloženu pravnu argumentaciju".&nbsp;
S obzirom na, kako je saopšteno, ozbiljnost poruka i direktan pokušaj političkog pritiska na predsjednika države, Kabinet predsjednika Crne Gore je o tome obavijestio direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilatovic-vratio-parlamentu-zakon-o-porezu-na-nepokretnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Očekujemo da nadležne institucije reaguju odmah, u skladu sa svojim obavezama prema Ustavu i zakonima Crne Gore - naglašeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.
Zahtijevaju od predsjednika Vlade Milojka Spajića da bez odlaganja smijeni potpredsjednika Đeljošaja.&nbsp;
- Svaki minut ćutanja Vlade u ovom trenutku jeste poruka da su prijetnje dozvoljene - naglašeno je u saopštenju.
U Kabinetu predsjednika dodaju da su, poslije upućenih prijetnji Milatoviću, veoma brzo došli do informacija koje otkrivaju povod za ovakvo neprimjereno reagovanje Đeljošaja.&nbsp;
- Višegodišnji sudski sporovi koje Opština Tuzi ima sa kompanijom 13. jul Plantaže, a koji se tiču (nezakonitog) obračuna poreza na nepokretnost na poljoprivredno zemljište su razlog za postupke potpredsjednika Vlade Crne Gore. Sporovi se vode zbog protivzakonito obračunatih godišnjih poreza na nepokretnost koje je Opština Tuzi prinudno naplaćivala kroz blokade računa. Plantaže su bile primorane da pravdu i povraćaj sredstava traže sudskim putem. Ovi postupci traju i više godina, a sve do sada donesene odluke Upravnog suda po žalbama Plantaža bile su u korist kompanije. Ključnu ulogu u tom procesu imao je upravo sadašnji potpredsjednik Vlade, a tada predsjednik Opštine Tuzi, Nik Đeljošaj, protiv koga je kompanija Plantaže podnijela krivičnu prijavu pred Specijalnim državnim tužilaštvom - istaknuto je u saopštenju.
Predloženim zakonskim rješenjem, osim što se, kako napominju u Kabinetu predsjednika, ukidaju jedinstvene poreske olakšice za sve poljoprivredne proizvođače, pa time Plantaže, posebno sporno je "retroaktivno" dejstvo zakona koje bi omogućilo Opštini Tuzi da poništi tekuće sudske sporove sa Plantažama 13. jul.&nbsp;
- Time bi se legalizovao nezakonit obračun poreza od strane Đeljošaja, a kompanija bi ostala trajno finansijski oštećena za višemilionski iznos i dodatno bi bila narušena njena likvidnosna pozicija - ocjenjuju u Kabinetu Milatovića.
Kabinet predsjednika Milatovića je već obaviješten da ovo nisu prve prijetnje koje jeĐeljošaj uputio nekom od zvaničnika Crne Gore u vezi ovog spornog zakona.&nbsp;
- Zato, prijetnje potpredsjednika Vlade nijesu političko pitanje, već pitanje slobode, bezbjednosti i dostojanstva nosilaca najviših državnih institucija i funkcije predsjednika Crne Gore - naglašeno je u saopštenju.
Ukoliko Vlada Crne Gore bude ignorisala ovakvo djelovanje svog potpredsjednika, postavlja se pitanje, ističu u Kabinetu predsjednika, da li institucije smiju da odlučuju nezavisno, bez ucjena, prijetnji i privatnih interesa?
- Ako se danas prijeti predsjedniku države zato što je vratio zakon u skladu sa Ustavom, sjutra se može prijetiti svakom građaninu koji misli drugačije. Predsjednika Milatovića neće uplašiti bilo čija prijetnja, već će nastaviti da radi kao i do sada, čvrsto posvećen zaštiti ustavnog poretka i demokratskih principa na kojima se mora zasnivati Crna Gora: slobodna, pravna i jednaka za sve - poručuju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Kabinet predsjednika: Đeljošaj prijetio Milatoviću, Spajić da ga bez odlaganja smijeni

Predloženi zakon kojim se zabranjuju okupljanja na javnim površinama direktno zadire u osnovna ljudska prava i predstavlja ozbiljan korak unazad za evropski put Crne Gore, poručuju iz Kabineta predsjednika države.
- Umjesto da zaštiti slobodu izražavanja i pravo na protest – temeljne vrijednosti svake evropske demokratije – vlast predlaže zakonsko rješenje koje unaprijed proglašava svaki građanski protest prijetnjom. Takav pristup nema uporište ni u evropskoj praksi, ni u evropskim vrijednostima - navodi se u saopštenju.
Kako ističu, u članicama EU poput Njemačke, Francuske ili Italije ne postoje zakoni koji trajno i automatski zabranjuju proteste. Umjesto toga, svaki skup se procjenjuje pojedinačno, uz poštovanje prava građana da se okupe i izraze stav.
- Zakon koji se sada pokušava usvojiti ne štiti ni saobraćaj, ni građane. Njegova stvarna svrha je obeshrabrivanje svake forme građanskog izražavanja i ućutkivanje javnosti. U tom cilju predviđa i drakonske novčane kazne koje dosežu i do 10.000 eura – više nego za pojedina krivična djela - &nbsp;upozoravaju iz predsjedničkog kabineta.
Posebno naglašavaju da evropski put Crne Gore ne može voditi preko zakona koji brišu sjećanje na građanske proteste – bilo da je riječ o litijama, protestima radnika, građanskih inicijativa ili ekoloških aktivista.
- Ako Crna Gora želi da do 2028. postane članica Evropske unije, to mora potvrditi zakonima koji štite građane – a ne samo vlast - ističu oni.
Kabinet predsjednika Crne Gore očekuje da se predloženi zakon povuče iz procedure i da se otvori javni dijalog sa građanima o novom, evropski utemeljenom rješenju, uz konsultacije sa Venecijanskom komisijom.
- Evropski standard nije floskula – to je demokratski princip koji se brani svakodnevno, i na ulici i u Skupštini - zaključuje se u saopštenju.

Kabinet Milatovića: Zakon koji ograničava javna okupljanja udaljava Crnu Goru od EU

Kazati da predsjednik države koji, po Ustavu, predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, nema veze sa evropskim integracijama zemlje, osim što pokazuje elementarno političko neznanje, pokazuje i nedostatak zrelosti i odgovornosti koje funkcija premijera zahtijeva - poručili su iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića reagujući na današnju izjavu premijera Milojka Spajića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-milatovic-nema-nikakve-veze-sa-evropskim-integracijama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su dodali da je upravo Milatović intenzivnom političkom aktivnošću od početka mandata, kroz brojne posjete na najvišem nivou državama Evropske unije i konstruktivnim razgovorima sa EU liderima, jasno postavio cilj i trasirao ideju o punopravnom članstvu Crne Gore do 2028. godine, na kojoj Vlada danas zasniva evropsku agendu.
- Takođe, nije predsjednik taj koji usporava evropski put države već bi odgovornost za to trebalo da preispitaju oni koji u kontinuitetu netransparentno donose zakone, nastavljaju loše prakse iz prošlosti i urušavaju odnose Crne Gore sa susjedima, što već proizvodi brojne negativne posljedice - podvukli su u Kabinetu Milatovića.
Poziv Milatovića na dijalog je, kažu, izraz političke odgovornosti i iskren pokušaj da se zarad napretka države na evropskom putu - ukoliko, kako su dodali, to nije samo deklarativna namjera Vlade, svi politički akteri u zemlji nađu na istom kursu.
- Važno je naglasiti da predsjednik države ne koristi ustavno pravo vraćanja zakona Skupštini da bi otežao rad Parlamentu ili Vladi, već da bi ukazao na ozbiljne propuste i nedemokratske prakse, koje su jasno identifikovane i u najnovijem Izvještaju Evropske komisije. Namjera nije da se stvara dodatno opterećenje Vladi, već da se ukaže na potrebu unaprjeđenja zakonskih rješenja u skladu s EU standardima - naveli su u Kabinetu Milatovića.
Oni pozivaju premijera Milojka Spajića na odgovoran, institucionalan i dostojanstven pristup ovom važnom pitanju - umjesto, kako su naveli, populističkih i nepromišljenih izjava.
- Sudbina evropske budućnosti Crne Gore suviše je značajna da bi bila talac ličnih sujeta i političkih kalkulacija. Predsjednik države ostaje posvećen promociji interesa Crne Gore na međunarodnom planu i uvijek spreman na saradnju sa svim granama vlasti, sve dok je to u interesu građana i države - zaključili su u reagovanju.

Kabinet Milatovića: Spajićeva izjava pokazuje političko neznanje i nedostatak zrelosti i odgovornosti koje zahtijeva funkcija premijera

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: kabinet-predsjednika-crne-gore