Iz Kabinet predsjednika Crne Gore pozdravili izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da Evropska unija sa Crnom Gorom može uskoro početi rad na Ugovoru o pristupanju, navodi se u saopštenju.
- Podsjećamo da je predsjednik Jakov Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu, 2. oktobra 2025. godine, jasno pozvao kancelara Merca i ostale evropske lidere da se započne izrada nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore, ocijenivši da je krajnje vrijeme za taj iskorak i da bi on bio snažan podsticaj za završetak preostalih reformi, uz poruku da se rezultati u procesu proširenja prepoznaju i nagrađuju- kazali su iz Milatovićevogg kabineta.
Predsjednik Milatović je, kako ističu, ovu inicijativu u kontinuitetu zagovarao i na drugim relevantnim evropskim adresama, uključujući i sastanke u Briselu, gdje je pitanje nacrta Ugovora o pristupanju bilo dio agende razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.
- Ohrabruje činjenica da se predlozi predsjednika Milatovića čuju kod ključnih evropskih partnera. Predsjednik Milatović će nastaviti da u razgovorima sa evropskim liderima zagovara da se ova politička poruka pretoči u konkretan proces, uz jasne korake i rokove za izradu nacrta Ugovora o pristupanju, paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja u dinamici koja omogućava da Crna Gora do kraja 2028. godine postane 28. članica Evropske unije- saopšteno je iz kabineta.
Tokom posjete Briselu naredne sedmice, predsjednik Milatović će u institucijama Evropske unije imati razgovore posvećene konkretnim narednim koracima u završnici pregovora, a posebno na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom 17. decembra, na kojem će fokus biti i priprema Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori koji će se održati u junu 2026. godine.
Podjsjećaju da će Predsjednik tom prilikom pozvati da se već u narednim sedmicama pokrenu tehničke konsultacije sa Evropskom komisijom i državama članicama, kako bi do Samita u Crnoj Gori bio spreman okvir i struktura nacrta Ugovora o pristupanju, kao ključni korak da se političke poruke podrške pretoče u opipljiv institucionalni proces.
Kako je predsjednik više puta poručio, Evropska unija je naša radna akcija, svakog dana i na svakom poslu, a ova poruka iz Berlina dodatno obavezuje sve društvene aktere u Crnoj Gori da ostanu fokusirani na reforme i mjerljive rezultate.
- Crna Gora ostaje posvećena principu da svaka država kandidat napreduje na osnovu sopstvenih dostignuća, uz jasna pravila i jednaka mjerila za sve. Naš cilj je da, uz odgovornu unutrašnju politiku i snažan partnerski odnos sa državama članicama, Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine- zaključuje se u soapštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kabinet predsjednika: Poruka iz Berlina potvrđuje inicijativu Milatovića da je vrijeme za nacrt Ugovora o pristupanju

Prijetnje upućene reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću, kao i zabrinjavajuća dešavanja i govor mržnje koji posljednjih dana odjekuje Crnom Gorom, duboko potkopavaju temeljne vrijednosti crnogorskog društva, saopšteno je iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića.
Prema saopštenju, svaka prijetnja, uvreda i napad na bilo koga zbog vjerske, nacionalne, socijalne ili bilo koje druge različitosti, ujedno je napad na samu suštinu Crne Gore.
- Multikonfesionalnost, multikulturalnost i građanski karakter crnogorskog društva nijesu samo deklarativne vrijednosti, već duboko usađene vertikale na kojima počiva i naš istorijski i naš savremeni kolektivni identitet - dodaje se.
Zato je, kako se ističe, važno da institucije sistema djeluju neselektivno, brzo i odlučno i pokažu da niko u Crnoj Gori ne smije biti iznad zakona, niti iko smije ostati nezaštićen od strane države.

Kabinet Milatovića: Prijetnje reisu, zabrinjavajuća dešavanja i govor mržnje potkopavaju temeljne vrijednosti crnogorskog društva

Zvanična statistika pokazuje da su cijene zakupa stanova u Crnoj Gori u istom tom periodu porasle za više od 80 odsto, dok su cijene kvadrata za kupovinu gotovo udvostručene, piše Radio Slobodna Evropa RSE.
Povezujući stanje na tržištu nekretnina i zapošljavanja sa velikim prilivom stranaca, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je prošlog mjeseca na uvođenje odgovornije migracione politike.
Naime, u Crnoj Gori – u kojoj živi oko 620.000 stanovnika – trenutno boravi oko 100.000 stranih državljana, uglavnom iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Turske..
- Vrijeme je da imigraciona politika bude odgovorna, da naše tržište rada bude pravedno, da stanove i poslove prvo obezbijedimo našim ljudima - kazao je Milatović.
Iz Kabineta predsjednika su za RSE kazali da sprovode detaljnu analizu postojećeg stanja, kako bi definisali mjere koje će predložiti Vladi u cilju zaštite standarda građana Crne Gore.
Crna Gora je tradicionalno zemlja visoke stope odseljavanja (emigracije) ali u posljednjoj deceniji bilježi i visoku stopu doseljavanja (imigracije), pojašnjava za RSE direktorica Centra za migracione politike i multikulturalizma Dragana Otašević.
- Ovaj fenomen ukazuje da se migracioni tokovi u potpunosti mijenjaju. Takva promjena zahtijeva i prilagođavanje postojeće migracione politike novim društveno – ekonomskim okolnostima - rekla je Otašević.
Smatra da cilj Crne Gore treba da bude balansirana migraciona politika koja će voditi računa o interesima građana i tržišta, uz puno uvažavanje prava stranaca i promovisanje njihove integracije u društvo.
Iz Međunarodne organizacije za migrante su za RSE kazali da su spremni da podrže sve buduće institucionalne aktivnosti države u ovoj oblasti koje su usklađene sa okvirom Globalnog dogovora o migracijama.
Crna Gora je potpisnica više međunarodnih konvencija i drugih akata koji se tiču zaštite prava migranta.
<h2>Kako "zaštititi" domaću radnu snagu</h2>
Iz Ministarstva rada ističu da Vlada ima mehanizam zaštite domaćeg stanovništva u oblasti zapošljavanja kroz takozvanu godišnju kvotu za strance.
Kvotom se utvrđuju djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati – građevinarstvo, ugostiteljstvo…
U posljednjih pet godina je godišnja kvota za zapošljavanje stranaca povećana sa oko 20.500 na nepunih 29.000.
Međutim, stranci se zapošljavaju i u oblastima na koje se ove kvote ne odnose.
Tako je prošle godine, prema odgovorima Ministarstva za RSE, privremenu dozvolu za rad dobilo više od 38.000 stranih državljana.
Uglavnom je riječ o državljanina zemalja regiona, Rusije, Turske i Azerbejdžana.
Otašević objašnjava da su uvijek postojali poslovi koje domaće stanovništvo ne želi ili ne može da radi, a koje prihvataju strani radnici koji u Crnu Goru dolaze u potrazi za boljim uslovima života.
- Trebamo da prihvatimo realnost da Crna Gora nije privlačna samo imućnim inostranim investitorima već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja, uključujući i potomke naših iseljenika - kazala je ona.
Dodaje i da je Crna Gora već započela proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
Tako je izmjenama Zakona o strancima predviđeno njihovo zapošljavanje u tri prioritetne oblasti – IT sektor, zdravstvo i domaćinstva.Rente porasle za preko 80 odsto 
U cilju zaštite standarda domaćeg stanovništva, predsjednik Milaović je ukazao na probleme u sektoru kupovine ili iznajmljivanja nekretnina.
Cijena iznajmljivanja stanova je od 2020. do avgusta 2025. godine porasla za preko 80 odsto, podaci su Uprave za statistiku Crne Gore.
Više od toga su rasle cijene kupovine nekretnina – sa oko 1.150 eura iz 2020. do sadašnjih 2.200 eura po kvadratu.
Nije poznato koliko se nekretnina nalazi u vlasništvu stranih državljana, jer na to pitanje nisu odgovorili iz Uprave za nekretnine.
Ne postoje podaci o broju podstanara stranih državljana.
Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković za RSE kaže da država ne raspolaže efikasnim mjerama koje bi zaštitile građane od naglog rasta cijena stanova i kirija.
- To se pokazuje u praksi. Građani svakodnevno trpe posljedice neuređenog tržišta — kirije se slobodno povećavaju, ugovori se raskidaju bez zakonske zaštite, a mnoge porodice troše i do 60 odsto prihoda samo na kiriju - istakao je Živković.
Smatra da treba donijeti Zakon o pravima podstanara, koji bi definisao prava i obaveze zakupodavaca i zakupaca, uveo ograničenja rasta kirija i spriječio proizvoljno izbacivanje iz stanova.
Premijer Milojko Spajić je uoči prošlogodišnjih izbora u Podgorici obećao povoljne stanove u glavnom gradu. Međutim, gradnja još nije počela, uprkos obećanju da će prvi stanovi biti dostupni od sredine 2026.
Pomoć dijelu podstanara nudi Grad Podgorica, u vidu nadoknade od 100 eura mjesečno.
<h2>Poreske stope i kontrola tržišta</h2>
Za povećanje cijene stanova odgovorna je i težnja Crne Gore da se pozicionira kao turistička i investiciona destinacija, pojašnjava Otašević.
- Pa mnogi crnogorski građani imaju poteškoće da pronađu pristupačan stan za najam ili kupovinu. Poteškoće imaju i stranci koji sa porodicama žive od minimalne ili prosječne plate - kazala je ona.
Zato važnim smatra razvijanje uravnoteženog i održivog pristupa migracionoj i stambenoj politici.
To podrazumijeva da država jasno definiše uslove pod kojima stranci mogu kupovati nekretnine i unaprijedi stambenu politiku za domaće stanovništvo.
Sugeriše uvođenje progresivnog poreza na skuplje nekretnine u vlasništvu stranaca, koji bi se usmjerio u izgradnju stanova za dugoročni najam i subvencionisano stanovanje za mlade i ranjive kategorije stanovništva.
Smatra da je neophodno uspostaviti i jasan sistem praćenja i regulacije tržišta nekretnina i ograničiti prekomjernu spekulaciju na tržištu.
<h2>Iskustvo Hrvatske</h2>
Rast cijena nekretnina nije zaobišao ni susjednu Hrvatsku, najmlađu članicu Evropske unije.
Iz agencije za nekretnine “Biliškov” su za RSE kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu 2020. bila oko 2.000, a sada ide i do 3.200 eura.
Najam garsonjere, koji je prije pet godina košta 300–400 eura mjesečno, danas je porastao na 500 do 700 eura.
Rast cijena najma stanova u Hrvatskoj djelimično je povezan s povećanim prilivom migranata, ali ne i sa uvećanjem cijena nekretnina za prodaju, ističe za RSE Snježana Gregurović sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.
Kada je riječ o najmu stambenog prostora za stane radnike, u Hrvatskoj oni uglavnom bivaju smješteni u stanove koje im plaća poslodavac.
Ona objašnjava da je porast cijena nekretnina dijelom povezan s liberalizacijom tog tržišta i činjenicom da državljani EU mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj po gotovo jednakim uslovima kao domaći građani.
- Osim za odmor, velik broj stranaca kupuju nekretnine za iznajmljivanje ili investicije, što utiče na povećanje cijena. Tome pridonosi i domaće stanovništvo, koje nekretnine još uvijek smatra sigurnom investicijom - dodala je Gregurović.
Gregurović naglašava da svaka država treba da donosi kvalitetnu i sveobuhvatnu migracionu politiku.
Kao pozitivne primjere integracije migranata u lokalnu zajednicu navodi Dansku, Finsku, Nizozemsku, Njemačku, Portugal i Švedska.
- Pokazalo se da su kvalitetna jezična obuka, brzo uključivanje na tržište rada i profesionalna edukacija ključni u borbi protiv segregacije i stvaranja "paralelnih društava" - kazala je Gregurović.
Da bi se izbjegla segregacija u Kopenhagenu se, na primjer, migranti smještaju u socijalne stanove u kvartovima gdje živi mješovita populacija, a sličnih primjera ima i u Njemačkoj i Nizozemskoj.
<h2>Prava stranaca u Crnoj Gori</h2>
Zakon o strancima uređuje uslove za njihov ulazak, boravak, rad i kretanje.
Oni mogu ostvariti privremeni ili stalni boravak, uz ispunjenje određenih uslova. Za zapošljavanje, potrebno je pribaviti odgovarajuću dozvolu za boravak i rad.
Mogu kupovati nekretnine.
Stranci sa boravišem u Crnoj Gori mogu se prijaviti na zdravstveno osiguranje.
Djeca stranaca imaju pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje.
Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da stranac ima pravo upisa na studije pod jednakim uslovima kao i crnogorski državljani.

Da li boravak 100.000 stranaca u Crnoj Gori "traži" promjenu migracione politike

Kabinet Predsjednika Crne Gore ukazao je na značaj očuvanja pune nezavisnosti Centralne banke, ističući da je to ključni uslov stabilnosti i evropske budućnosti države.
Iz Kabineta podsjećaju da je, poput Ustavnog suda, i Centralna banka nezavisna institucija.&nbsp;
- Ustav je predvidio da Predsjednik države predlaže guvernera - kako bi se ta institucija zaštitila od političke trgovine i pritisaka. Takođe, guvernerka Centralne banke ima suvereno pravo da predlaže viceguvernere na osnovu stručnosti i profesionalnih kvalifikacija, a ne političke podobnosti - navodi se u saopštenju.
Iz MIlatovićevog Kabineta podsjećaju da su, uprkos rezultatima koje je Centralna banka postigla u borbi protiv pranja novca i ulasku Crne Gore u Jedinstveno evropsko platno područje, postupci vladajuće većine doveli u pitanje rad guvernerke Irene Radović. Poslanici Skupštine, kako navode iz Kabineta, nisu podržali njene prijedloge za viceguvernere koje je uputila još u septembru 2024. godine.
- Takvo ponašanje ozbiljno ugrožava kredibilitet ove institucije, otvara prostor za političke pritiske i prijeti da oslabi evropsku perspektivu Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Predsjednikov Kabinet podsjeća da Parlament mora obezbijediti transparentan izbor članova Savjeta Centralne banke, uključujući viceguvernere, „na osnovu stručnih kompetencija i u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci“. U saopštenju se dodaje da jedinoj viceguvernerki, koja je u punom mandatu, mandat ističe u decembru, što dodatno povećava institucionalnu neizvjesnost.
Iz Kabineta takođe ističe da je jedini uslov koji je Predsjednik uputio guvernerki Radović bio da „brani nezavisnost Centralne banke i ne dozvoli bilo kakvo političko uplitanje – obećanje koje je ona do sada u potpunosti ispunila“.
Dodaju i da nezavisne i profesionalne institucije predstavljaju „jedini garant razvoja, stabilnosti i evropske budućnosti države“, te se od nadležnih očekuje da se „uzdrže od političkog uplitanja i omoguće da se odluke donose na osnovu stručnih kriterijuma i u interesu građana Crne Gore“.

Kabinet Predsjednika: Nezavisnost Centralne banke ključ stabilnosti i evropske perspektive

Zakon o porezu na nepokretnost je pisan u interesu jednog čovjeka. Na štetu 22.000 poljoprivrednika i države Crne Gore - poručili su u Kabinetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nakon što mu je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj prijetio porukama jer je ovo zakonsko rješenje vratio na ponovno odlučivanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-objavio-prepisku-sa-deljosajem-ocekuj-kao-nikad-reakciju-albanaca-iz-svih-nivoa-dobices-odgovor-kakav-zasluzujes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su decidni da kada predsjednik Milatović vrati zakon na ponovno odlučivanje - javnosti ponudi argumentovano pravno obrazloženje.
- Tako je bilo i ovog puta. &nbsp;Ali, u ovom slučaju su uslijedile prijetnje od strane jednog političara. Juče je objavljeno da je i Ministarstvo finansija dalo negativno mišljenje - naveli su oni pitajući gdje su reakcije institucija.&nbsp;
Interesuje ih i što će uraditi Vlada koja zna da je zakon protivustavan.
- Da li će Parlament iznova usvojiti taj isti zakon? - dodali su u Milatovićevom kabinetu.
Pitaju i kako je zakon koji pogoduje jednom čovjeku došao do Skupštine.&nbsp;
- Kabinet predsjednika analizira svaki zakon, ali i analiza koja je izrađena za potrebe poslaničkog kluba PES je kristalno jasna. Zakon je protivustavan. U suprotnosti je sa drugim zakonima. Uvodi retroaktivnost, nelojalnu konkurenciju i potpunu pravnu nesigurnost - naveli su oni.
Sada, podvlače, znamo sve.
- Sada je red na vas: Institucije. Medije. Poljoprivrednike. Građane. Kada se ćuti na prijetnje, onda niko više nije siguran - zaključili su u Kabinetu Milatovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpredsjednik_cg%2Fstatus%2F1952744448741314570%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kabinet Milatovića: Zakon o porezu na nepokretnost pisan u interesu jednog čovjeka - gdje su reakcije institucija, što će uraditi Vlada?

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj uputio niz prijetnji i neprimjerenih poruka predsjedniku Jakovu Milatoviću, neposredno nakon što je objavio da je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje, "uz jasnu i obrazloženu pravnu argumentaciju".&nbsp;
S obzirom na, kako je saopšteno, ozbiljnost poruka i direktan pokušaj političkog pritiska na predsjednika države, Kabinet predsjednika Crne Gore je o tome obavijestio direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilatovic-vratio-parlamentu-zakon-o-porezu-na-nepokretnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Očekujemo da nadležne institucije reaguju odmah, u skladu sa svojim obavezama prema Ustavu i zakonima Crne Gore - naglašeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.
Zahtijevaju od predsjednika Vlade Milojka Spajića da bez odlaganja smijeni potpredsjednika Đeljošaja.&nbsp;
- Svaki minut ćutanja Vlade u ovom trenutku jeste poruka da su prijetnje dozvoljene - naglašeno je u saopštenju.
U Kabinetu predsjednika dodaju da su, poslije upućenih prijetnji Milatoviću, veoma brzo došli do informacija koje otkrivaju povod za ovakvo neprimjereno reagovanje Đeljošaja.&nbsp;
- Višegodišnji sudski sporovi koje Opština Tuzi ima sa kompanijom 13. jul Plantaže, a koji se tiču (nezakonitog) obračuna poreza na nepokretnost na poljoprivredno zemljište su razlog za postupke potpredsjednika Vlade Crne Gore. Sporovi se vode zbog protivzakonito obračunatih godišnjih poreza na nepokretnost koje je Opština Tuzi prinudno naplaćivala kroz blokade računa. Plantaže su bile primorane da pravdu i povraćaj sredstava traže sudskim putem. Ovi postupci traju i više godina, a sve do sada donesene odluke Upravnog suda po žalbama Plantaža bile su u korist kompanije. Ključnu ulogu u tom procesu imao je upravo sadašnji potpredsjednik Vlade, a tada predsjednik Opštine Tuzi, Nik Đeljošaj, protiv koga je kompanija Plantaže podnijela krivičnu prijavu pred Specijalnim državnim tužilaštvom - istaknuto je u saopštenju.
Predloženim zakonskim rješenjem, osim što se, kako napominju u Kabinetu predsjednika, ukidaju jedinstvene poreske olakšice za sve poljoprivredne proizvođače, pa time Plantaže, posebno sporno je "retroaktivno" dejstvo zakona koje bi omogućilo Opštini Tuzi da poništi tekuće sudske sporove sa Plantažama 13. jul.&nbsp;
- Time bi se legalizovao nezakonit obračun poreza od strane Đeljošaja, a kompanija bi ostala trajno finansijski oštećena za višemilionski iznos i dodatno bi bila narušena njena likvidnosna pozicija - ocjenjuju u Kabinetu Milatovića.
Kabinet predsjednika Milatovića je već obaviješten da ovo nisu prve prijetnje koje jeĐeljošaj uputio nekom od zvaničnika Crne Gore u vezi ovog spornog zakona.&nbsp;
- Zato, prijetnje potpredsjednika Vlade nijesu političko pitanje, već pitanje slobode, bezbjednosti i dostojanstva nosilaca najviših državnih institucija i funkcije predsjednika Crne Gore - naglašeno je u saopštenju.
Ukoliko Vlada Crne Gore bude ignorisala ovakvo djelovanje svog potpredsjednika, postavlja se pitanje, ističu u Kabinetu predsjednika, da li institucije smiju da odlučuju nezavisno, bez ucjena, prijetnji i privatnih interesa?
- Ako se danas prijeti predsjedniku države zato što je vratio zakon u skladu sa Ustavom, sjutra se može prijetiti svakom građaninu koji misli drugačije. Predsjednika Milatovića neće uplašiti bilo čija prijetnja, već će nastaviti da radi kao i do sada, čvrsto posvećen zaštiti ustavnog poretka i demokratskih principa na kojima se mora zasnivati Crna Gora: slobodna, pravna i jednaka za sve - poručuju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Kabinet predsjednika: Đeljošaj prijetio Milatoviću, Spajić da ga bez odlaganja smijeni

Predloženi zakon kojim se zabranjuju okupljanja na javnim površinama direktno zadire u osnovna ljudska prava i predstavlja ozbiljan korak unazad za evropski put Crne Gore, poručuju iz Kabineta predsjednika države.
- Umjesto da zaštiti slobodu izražavanja i pravo na protest – temeljne vrijednosti svake evropske demokratije – vlast predlaže zakonsko rješenje koje unaprijed proglašava svaki građanski protest prijetnjom. Takav pristup nema uporište ni u evropskoj praksi, ni u evropskim vrijednostima - navodi se u saopštenju.
Kako ističu, u članicama EU poput Njemačke, Francuske ili Italije ne postoje zakoni koji trajno i automatski zabranjuju proteste. Umjesto toga, svaki skup se procjenjuje pojedinačno, uz poštovanje prava građana da se okupe i izraze stav.
- Zakon koji se sada pokušava usvojiti ne štiti ni saobraćaj, ni građane. Njegova stvarna svrha je obeshrabrivanje svake forme građanskog izražavanja i ućutkivanje javnosti. U tom cilju predviđa i drakonske novčane kazne koje dosežu i do 10.000 eura – više nego za pojedina krivična djela - &nbsp;upozoravaju iz predsjedničkog kabineta.
Posebno naglašavaju da evropski put Crne Gore ne može voditi preko zakona koji brišu sjećanje na građanske proteste – bilo da je riječ o litijama, protestima radnika, građanskih inicijativa ili ekoloških aktivista.
- Ako Crna Gora želi da do 2028. postane članica Evropske unije, to mora potvrditi zakonima koji štite građane – a ne samo vlast - ističu oni.
Kabinet predsjednika Crne Gore očekuje da se predloženi zakon povuče iz procedure i da se otvori javni dijalog sa građanima o novom, evropski utemeljenom rješenju, uz konsultacije sa Venecijanskom komisijom.
- Evropski standard nije floskula – to je demokratski princip koji se brani svakodnevno, i na ulici i u Skupštini - zaključuje se u saopštenju.

Kabinet Milatovića: Zakon koji ograničava javna okupljanja udaljava Crnu Goru od EU

Kazati da predsjednik države koji, po Ustavu, predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, nema veze sa evropskim integracijama zemlje, osim što pokazuje elementarno političko neznanje, pokazuje i nedostatak zrelosti i odgovornosti koje funkcija premijera zahtijeva - poručili su iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića reagujući na današnju izjavu premijera Milojka Spajića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-milatovic-nema-nikakve-veze-sa-evropskim-integracijama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su dodali da je upravo Milatović intenzivnom političkom aktivnošću od početka mandata, kroz brojne posjete na najvišem nivou državama Evropske unije i konstruktivnim razgovorima sa EU liderima, jasno postavio cilj i trasirao ideju o punopravnom članstvu Crne Gore do 2028. godine, na kojoj Vlada danas zasniva evropsku agendu.
- Takođe, nije predsjednik taj koji usporava evropski put države već bi odgovornost za to trebalo da preispitaju oni koji u kontinuitetu netransparentno donose zakone, nastavljaju loše prakse iz prošlosti i urušavaju odnose Crne Gore sa susjedima, što već proizvodi brojne negativne posljedice - podvukli su u Kabinetu Milatovića.
Poziv Milatovića na dijalog je, kažu, izraz političke odgovornosti i iskren pokušaj da se zarad napretka države na evropskom putu - ukoliko, kako su dodali, to nije samo deklarativna namjera Vlade, svi politički akteri u zemlji nađu na istom kursu.
- Važno je naglasiti da predsjednik države ne koristi ustavno pravo vraćanja zakona Skupštini da bi otežao rad Parlamentu ili Vladi, već da bi ukazao na ozbiljne propuste i nedemokratske prakse, koje su jasno identifikovane i u najnovijem Izvještaju Evropske komisije. Namjera nije da se stvara dodatno opterećenje Vladi, već da se ukaže na potrebu unaprjeđenja zakonskih rješenja u skladu s EU standardima - naveli su u Kabinetu Milatovića.
Oni pozivaju premijera Milojka Spajića na odgovoran, institucionalan i dostojanstven pristup ovom važnom pitanju - umjesto, kako su naveli, populističkih i nepromišljenih izjava.
- Sudbina evropske budućnosti Crne Gore suviše je značajna da bi bila talac ličnih sujeta i političkih kalkulacija. Predsjednik države ostaje posvećen promociji interesa Crne Gore na međunarodnom planu i uvijek spreman na saradnju sa svim granama vlasti, sve dok je to u interesu građana i države - zaključili su u reagovanju.

Kabinet Milatovića: Spajićeva izjava pokazuje političko neznanje i nedostatak zrelosti i odgovornosti koje zahtijeva funkcija premijera

Zabrinjavajući trendovi dovode u pitanje demokratski napredak, vlast da promijeni političko i institucionalno ponašanje

Nalaganje Badnjaka za crnogorsku dijasporu tradicionalno je održano u Lovćencu, na platou ispred Crnogorskog kulturnog centra, u organizaciji Udruženja Crnogoraca „Krstaš“. Kako je navedeno u saopštenju, u dostojanstvenoj atmosferi iseljenici i njihovi potomci su poslali poruke ljubavi i privrženosti postojbini Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  U kulturno umjetničkom programu nastupili su mladi članovi Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2597" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc" data-rendition-name="original" width="3694" height="2037" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>

Dijaspora Crne Gore naložila Badnjak u Lovćencu

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO Metju Vitaker izjavio je da su saveznici blizu finalizacije okvira koji bi mogao da otvori put za mirovni dogovor sa Rusijom, a kako je naveo, pregovori o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu mogli bi uskoro doći do prelomne tačke.
- Ono što možemo očekivati je finalizacija nekoliko dogovora. Jedan od njih je 'Koalicija voljnih', koja uključuje oko 50 savezničkih zemalja, od kojih mnoge pripadaju NATO-u i koje će se složiti oko bezbjednosnog okvira za Ukrajinu - rekao je Vitaker za Foks Njuz.
Američka administracija, dodao je, biće dio ove koalicije, ali i kao samostalna zemlja.
- Ovaj sporazum mogao bi da postavi temelje za finalni mirovni dogovor sa Rusijom. Zaista smo jako odmakli u procesu. Ovo je odličan razvoj događaja i možda smo na pragu postizanja mira - rekao je Vitaker, ističući da Sjedinjene Američke Države nastavljaju naporno da rade kako bi se obezbijedio održiv mir.

Američki ambasador pri NATO: Mirovni sporazum za Ukrajinu blizu finalizacije

Zbog ozbiljne situacije na Komarnici došlo je do prekida putne komunikacije, zbog čega su mještani ponovo odsječeni, a među onima koji su se zatekli na tom području ima i turista koji su u naš kraj došli vjerujući da je bezbjedan i prohodan, rekao je prvi čovjek opštine Jugoslav Jakić.
- Nažalost, ovo nije prvi put da se suočavamo sa ovakvim problemom. I upravo zato je razumljiva zabrinutost, ogorčenje i brojna pitanja građana - izjavio je Jakić.
Predsjednik Opštine Šavnik poručio je da se problem Komarnice ne može više rješavati privremenim mjerama i ad-hok intervencijama.
- Ovo nije samo pitanje puta – ovo je pitanje bezbjednosti ljudi, normalnog funkcionisanja života i osnovnog dostojanstva onih koji ovdje žive.
Želim posebno da poručim mještanima Komarnice da nijesu sami. Sve nadležne opštinske službe su na terenu, situacija se prati kontinuirano i naredni koraci su već definisani. Molim građane za strpljenje i mir – bezbjednost ljudi je apsolutni prioritet i nijedna odluka neće biti donesena neodgovorno ili brzopleto - izjavio je on.
Istovremeno, Opština Šavnik je pripremila projektnu dokumentaciju za trajno i sistemsko rješavanje problema Komarnice.
- Kao predsjednik opštine, ponovo ću se zvanično obratiti Vladi Crne Gore i nadležnim institucijama, sa jasnim zahtjevom da se ovo pitanje rješava zajednički i odgovorno. Komarnica &nbsp;mora biti &nbsp;u vrhu liste državnih infrastrukturnih prioriteta, kako se ovakve situacije više nikada ne bi ponavljale - smatra Jakić.
Ocijenio je da građani s pravom pitaju zašto upozorenja iz prethodnih godina nijesu na vrijeme shvaćena ozbiljno.
- Ta pitanja su opravdana i od njih se ne smije bježati. Komarnica mora dobiti trajno, plansko i sistemsko rješenje.
Ne bježim od odgovornosti i ne okrećem glavu od problema. Biću uz mještane Komarnice dok se situacija ne normalizuje i nastaviću da insistiram – i javno i institucionalno – da se ovo pitanje riješi u interesu ljudi, bezbjednosti i budućnosti Šavnika - dodao je.
Jakić ističe da Šavnik ne smije biti zaboravljen.
- Naši građani ne smiju biti odsječeni svaki put kada priroda pokaže svoju snagu - zaključio je predsjednik Opštine Šavnik.

Jakić: Mještani Komarnice odsječeni, ovo je pitanje bezbjednosti ljudi i normalnog funkcionisanja

Saveznici Ukrajine potpisali su u Parizu deklaraciju o namjerama koja bi mogla otvoriti put raspoređivanju međunarodnih snaga nakon eventualnog prekida vatre s Rusijom, potvrđeno je na samitu tzv. Koalicije voljnih, kojem prisustvuju predstavnici više od 30 država.
Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer i predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su deklaraciju o namjerama koja predviđa mogućnost raspoređivanja britanskih, francuskih i drugih evropskih snaga na teritoriji Ukrajine nakon prekida vatre.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je, kako je rekao, „suštinsku“ deklaraciju, naglasivši da ona predstavlja konkretan korak ka sigurnosnim garancijama za njegovu zemlju.
- Važno je da danas koalicija ima suštinske dokumente. Ovo nisu samo riječi. Postoji konkretan sadržaj: zajednička deklaracija svih zemalja koalicije i trilateralna deklaracija Francuske, Velike Britanije i Ukrajine -poručio je Zelenski.
Dodao je da su tri zemlje detaljno radile na pitanjima raspoređivanja snaga, broju vojnika, vrstama naoružanja i komponentama oružanih snaga koje bi mogle djelovati efikasno. Prema njegovim riječima, među članicama Koalicije voljnih već postoji razumijevanje „koja je država spremna na šta“.
Zelenski je naveo i da su vođeni sadržajni razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama o mehanizmima nadzora eventualnog primirja kako bi se spriječila njegova kršenja.
- Sjedinjene Američke Države su spremne raditi na tome. Jedan od najkritičnijih elemenata je odvraćanje – alati koji će spriječiti novu rusku agresiju. Sve to vidimo - rekao je ukrajinski predsjednik.
Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da Njemačka ne isključuje učešće u multinacionalnim snagama koje bi nadzirale prekid vatre, pri čemu bi njemački vojnici bili raspoređeni na teritoriji susjednih NATO država.
- Njemačka će nastaviti doprinositi politički, finansijski i vojno. To bi, na primjer, moglo uključivati raspoređivanje snaga na susjednoj NATO teritoriji nakon prekida vatre - kazao je Merc, dodajući da će o prirodi i obimu njemačkog doprinosa odlučivati vlada i parlament.
Francuski predsjednik Emanuel Makron saopštio je da su saveznici postigli saglasnost o „robusnim“ sigurnosnim garancijama za Ukrajinu nakon prestanka borbi. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države imale bi vodeću ulogu u mehanizmu nadzora primirja.
- Zajedno gradimo robusnu sigurnosnu arhitekturu za Ukrajinu - poručio je Makron, nazivajući samit u Parizu „istorijskim danom za Ukrajinu i Evropu“.

Tag: kabinet-predsjednika-crne-gore