Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.
Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.
Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Jake kiše u Kaliforniji izazvale poplave i klizišta, poginule tri osobe

Jake kiše u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a do božićne noći poginule su tri osobe.
Oluje za koje se očekivalo da će trajati do petka donijele su 27 centimetara kiše po metru kvadratnom u nekim dijelovima okruga Los Anđeles te izazvale evakuacije i zatvorile glavne ceste.
Hitne službe su morale izvršiti nekoliko akcija spašavanja, uključujući i spašavanje ljudi zaglavljenih u vozilima zbog porasta poplavne vode. Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je u srijedu vanredno stanje u Los Angelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bilo je bez struje od četvrtka naveče.
Američki Centar za vremenske prognoze saopštio je u četvrtak da su "moguće brojne bujične poplave".
Brzina vjetra u području zaliva San Francisco premašila je 161 km/h u jednoj opservatoriji u blizini San Hosea, izvijestio je San Francisco Kronikl.
Oluje su dolazile od više atmosferskih rijeka koje su nosile velike oblake vlage iz tropa tokom jedne od najprometnijih turističkih sedmica u godini.

610x380

400x240

400x203

Oluja u Kaliforniji odnijela tri života, 100 hiljada ljudi ostalo bez struje

Američku saveznu državu Kaliforniju, već pogođenu obilnim padavinama, očekuje novo pogoršanje vremenskih prilika tokom praznika, uz rizik od dodatnih klizišta i bujičnih tokova, saopštile su američke meteorološke službe, dodajući da je zbog nevremena bez struje ostalo više od 150 hiljada korisnika.
&nbsp;Prema navodima CBS-a, lokalne vlasti su saopštile da bi najmanje dva smrtna slučaja u Kaliforniji mogla biti povezana sa teškim vremenskim uslovima. 
 
Kiša izazvana snažnom olujom nad južnom Kalifornijom počela je da slabi, ali se u narednim danima očekuje novi olujni sistem sa pljuskovima.
Demokratski guverner Kalifornije Gevin Njusom proglasio je vanredno stanje u okruzima Los Anđeles, Orindž, Riversajd, San Bernardino, San Dijego i Šast, prenosi N1. 
 
Upozorenje na poplave na snazi je duž obale Kalifornije od granice sa američkom saveznom državom Oregon do Los Anđelesa, kao i u centralnim djelovima države. 
 
Meteorolozi upozoravaju da bi nove obilne padavine mogle donijeti dodatnih 50 do 125 milimetara kiše, što povećava opasnost od bujičnih poplava i klizišta, naročito u područjima zahvaćenim prošlogodišnjim požarima.
U kalifornijskom okrugu San Bernardino vatrogasci su spašavali ljude zarobljene u vozilima nakon što su blato i odroni preplavili puteve, dok su pojedine kuće poplavljene, a stanovnicima je naložena evakuacija, prenio je NBC. 
 
Na sjeveru Kalifornije izdata su upozorenja na jak vjetar i poplave u dolini Sakramenta i oblasti zaliva San Franciska. 
 
Američka nacionalna meteorološka služba navodi da se nestabilno vreme, sa jakim vjetrovima i mogućnošću tornada duž centralne obale, može zadržati i narednih dana.

500x500

Novo snažno nevrijeme prijeti Kaliforniji

Bivša demokratska potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Kamala Haris saopštila je danas da se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije, čime je okončala spekulacije da bi neuspješna predsjednička kandidatkinja mogla da traži tu visoko-profilisanu funkciju.
- Ozbiljno sam razmišljala o tome da zatražim od naroda Kalifornije privilegiju da im služim kao guvernerka. Volim ovu državu, njene ljude i njeno obećanje. Ovo je moj dom. Ali nakon dubokog promišljanja, odlučila sam da se neću kandidovati na ovim izborima - navela je u saopštenju.
Haris je rekla da se sada neće kandidovati ni za jednu funkciju, ostavljajući otvorena vrata za moguću predsjedničku kandidaturu 2028.
- Za sada, moje vođstvo, kao i javna služba, neće biti u izabranoj funkciji. Radujem se što ću se vratiti među narod, slušati Amerikance, pomagati da se širom zemlje izaberu demokrate koje će se boriti bez straha, i što ću u narednim mjesecima podijeliti više detalja o sopstvenim planovima - poručila je ona.
Haris je bila relativno povučena nakon što je izgubila predsjedničke izbore od republikanca Donalda Trampa 2024.
Guverner Kalifornije Gevin Njusom, takođe demokrata, koji tu funkciju obavlja od 2019. godine, ne može se ponovo kandidovati zbog ograničenja mandata.
Ostali istaknuti demokratski kandidati već su najavili kandidature, uključujući Ksavijera Beseru, koji je bio direktor za zdravstvo i ljudske resurse u administraciji bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, i bivšu predstavnicu u Kongresu Kejti Porter.

1250x600

1084x550

Kamala Haris se neće kandidovati za guvernerku Kalifornije 2026.

Američka država Kalifornija danas je objavila da će pravno goniti saveznu državu da bi odbranila svoju politiku podrške električnim vozilima koja je pod prijetnjom rezolucije koju je ranije danas potpisao predsjednik Donald Tramp.
- Politika republikanskog predsjednika dovodi u pitanje naše živote, našu ekonomiju i našu životnu sredinu - rekao je javni tužilac Kalifornije Rob Bonta.
Američki predsjednik je danas potpisao rezoluciju kojom se ukida ambiciozna politika u prilog električnih vozila u Kaliforniji, saveznoj državi gdje su na vlasti demokrate.
- Mi zvanično branimo američku automobilsku industriju od uništenja - rekao je Tramp na događaju organizovanom u Bijeloj kući.
On je zatim potpisao rezoluiju koju je Kongres izglasao u maju namijenjenu da se spriječi Kalifornija da zabrani prodaju automobila na unutrašnje sagorijevanje od 2035. godine.
- Pod prethodnom administracijom savezna vlada dozvolila je kalifornijskim ljevičarima diktatorsko ovlašćenje da kontrolišu budućnost cijele automobilske industrije - rekao je Tramp.
On je ocijenio da kalifornijski propisi nameću proizvođačima automobila iz cijele zemlje prinudnu trasformaciju tržišta, pošto ne mogu da se liše kalifornijskog tržišta kao najvećeg u SAD.
Tramp je rekao da bi "užasni" kalifornijski plan bio kraj za motor na unutrašnje sagorijevanje, koji, kako je dodao, "većina ljudi do sada više voli".
- Ako želite električna vozila možete kupiti eleketrična vozila, ali treba da vam se ostavi izbor - dodao je Tramp.
Kalifornijske vlasti su rekle da su spremne da se na sudu bore da očuvaju svoje pravo koje im dozvoljava da određuju strože ekološke norme od saveznih.
Kalifornija, savezna država sa najvećim brojem stanovnika u zemlji, i koja većinski glasa za demokrate je redovna meta aktuelnog predsjednika SAD, piše Frans pres.

Kalifornija najavila da će sudski osporiti Trampove odluke oko vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem

Eksplozija bombe ispred klinike za neplodnost u Kaliforniji, koja je pomagala istopolne parove i u kojoj je jedna osoba poginula a četiri povrijeđene, predstavlja teroristički čin, saopštili su zvaničnici FBI, prenosi danas Bi-Bi-Si (BBC).
Eksplozija se dogodila u centru Palm Springsa. Iz klinike kažu da niko iz ustanove nije povrijeđen.
Šef policije u Palm Springsu rekao je da je eksplozija oštetila nekoliko zgrada, neke ozbiljno. Dodao je da identitet poginulog nije poznat.
FBI je saopštio da je to bio namjerni teroristički čin.
- Istraga će utvrditi da li je riječ o međunarodnom ili domaćem terorizmu - rekao je šef kancelarije FBI u Los Anđelesu.
Klinika Američkih reproduktivnih centara (ARC) je centar za plodnost i laboratoriju za vantjelesnu oplodnju (IVF) i nudi usluge uključujući procjenu plodnosti, donaciju jajnih ćelija i zamrzavanje, reproduktivnu podršku za istopolne parove, kao i surogat majčinstvo za tu populaciju.
ARC je saopštio da se eksplozija dogodila na parkingu u blizini zgrade. Klinika je saopštila da je njihova laboratorija, uključujući sva jajašca i embrione, ostala potpuno neoštećena.
- Sproveli smo bezbjednosnu inspekciju i potvrdili smo da naše operacije i osjetljiva medicinska područja nisu bile pogođene eksplozijom - navodi se u saopštenju klinike, ali je dr Maher Abdalah, koji je direktor klinike, rekao je da je kancelarija klinike oštećena.

FBI: Eksplozija kraj klinike za pomoć istopolnim parovima teroristički akt

Bomba koja je eksplodirala u subotu ispred klinike specijalizovane za medicinski potpomognutu reprodukciju u kalifornijskom gradu Palm Springsu, prouzrokovala je smrt jedne osobe, objavio je gradonačelnik Ron Dehart.
Dehart je napisao a list Los Anđeles tajms prenio da je u pitanju bila bomba postavljena na, ili blizu parkinga zgrade i da je jedna osoba poginula. 
 
- FBI je na licu mjesta i sprovešće istragu kako bi se utvrdilo da li je ovo bio zločin- napisao je Bil Esajli, savezni tužilac za područje istočno od Los Anđelesa.

Kalifornija: Bomba eksplodirala ispred klinike, poginula jedna osoba

Guverner Kalifornije Gejvin Njusom najavio je danas da će podnijeti tužbu zbog carina koje je uveo američki predsjednik Donald Tramp.
Njusom dovodi u pitanje Trampovo ovlašćenje da uvede carine od 10 odsto na svu robu uvezenu u SAD.
Kalifornija će zatražiti od suda da odmah blokira sve carine, javlja AP.
Njusom je izjavio da carine izazivaju haos među stanovnicima Kalifornije i ugrožavaju njihova radna mjesta.
- Zalažemo se za američke porodice koje ne mogu da priušte nastavak haosa- rekao je Njusom.
On je prethodno zatražio od drugih zemalja da robu izvezenu iz Kalifornije izuzmu od carina koje uvode kao odgovor na Trampovu odluku.

Guverner Kalifornije najavio tužbu zbog Trampovih carina

Starbaksu je naređeno da plati 50 miliona dolara kupcu u Kaliforniji koji se opekao vrućim čajem koji mu se prosuo po krilu.
Advokati Majkla Garsije rekli su da zaposleni koji mu je poslužio tri velika pića u februaru 2020. nije pravilno umetnuo jedno od njih u kartonski držač za čaše.
Kad je uzeo poslužavnik, piće se prosulo „uzrokujući opekotine trećeg stepena na njegovom polnom organu, preponama i unutrašnjoj strani butina“, navodi se u izjavi advokatske firme "Trial Lawyers for Justice", koja ga zastupa.
- Nakon hospitalizacije i višestrukih presađivanja kože, Majkl je pet godina živi s unakaženošću, boli, disfunkcijom i psihičkom štetom uzrokovanom opekotinama - saopštila je firma.
Firma, koja se specijalizovala za tužbe, rekla je da je Starbaks odbacio odgovornost za Garsijinu patnju, ali prije suđenja je ponudio nagodbu od 30 miliona dolara.
Međutim, nije prihvatio zahtjev za javnim izvinjenjem i promjenom politike koju je Garsija želio, pa je slučaj došao do suđenja.
Porota u Los Anđelesu u petak je Garsiji dodijelila 50 miliona dolara, brojku za koju su njegovi advokati rekli da će na kraju Starbaks koštati više od 60 miliona dolara kada se prebroje kamate prije presude, troškovi i advokatski honorari.
- Ponosni smo što se Majkl zauzeo za sebe i imao hrabrosti da ispriča svoju priču - rekli su iz advoktaske firme.
Portparolka Starbaksa rekla je da će se firma žaliti na odluku.
- Saosjećamo s gospodinom Garsijom, ali se ne slažemo s odlukom porote da smo odgovorni za ovaj incident i vjerujemo da je dosuđena odšteta pretjerana - rekla je Džejsi Anderson u izjavi za AFP.
- Uvijek smo bili predani najvišem nivou bezbjednosnih standarda u našim trgovinama, uključujući i rukovanje toplim napicima - kazala je Anderson.
Slučaj podsjeća na značajnu tužbu iz 1994. protiv Mekdonaldsa u Novom Meksiku, u kojoj je 79-godišnja Stela Libek dobila više od 2,8 miliona dolara nakon što se polila vrućom kafom.

Starbaks mora da plati 50 miliona dolara kupcu koji se opekao vrućim čajem

Vatrogasci u Los Anđelesu počeli su da se pripremaju za jake vjetrove, koji bi mogli dodatno podstaći dva velila šumska požara koji su već sravnili cijele gradske četvrti i usmrtili najmanje 24 osobe.
Suvi, opasni udari vjetra Santa Ane dosezali su u ponedjeljak brzinu od 48 do 80 km/h, ali crveno upozorenje biće izdato kad su najavljeni najsnažniji udari do 120 km/h, rekao je meteorolog iz Centra za vremensku prognozu Nacionalne meteorološke službe David Rot, prenosi Slobodna Evropa.
Više od 8,5 hiljada vatrogasaca gasi požare iz vazdua i sa zemlje, sprječavajući da se vatra tokom noći ne proširi na oba kraja Los Anđelesa.
- Ova situacija je jako, jako loša. Nijesmo se još izvukli - rekla je šefica gradskih vatrogasaca Los Anđelesa Kristin Krouli.
Zvaničnici su rekli da država unaprijed raspoređuje vatrogasne ekipe u ranjiva područja, ne samo u Los Anđelesu nego i u drugim okruzima južne Kalifornije koji su takođe bili pod povećanom opasnošću od požara.

Vatrogasci se spremaju za jake vjetrove u Los Anđelesu

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad uhapsili su M. J. (45) iz tog grada zbog sumnje da je počinio naslje u porodici na štetu supruge, a kod njega je pronađen i 41 komad eksploziva - dinamita, saopšteno je iz Uprave policije.
Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici se izjasnio da se u njegovim radnjama stiču elementi krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici na štetu njegove supruge, te naložio da se uhapsi.
- Policija je izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi M. J. gdje je pronašla 41 komad eksploziva - dinamita, koji je oduzet i predat službeniku Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova - navodi se u saopštenju.
Sa događajem je povratno upoznat tužilac koji se izjasnio da je riječ o krivičnom djelu nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, za koje se takođe tereti M. J.

U Danilovgradu uhapšen osumnjičeni za nasilje u porodici: Kod njega pronađen dinamit

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, od 19 sati, tema dana je - zagađenje u Pljevljima i lanac odgovornosti.
Naš gost je turizmolog Rade Ratković.
Teme koje obrađujemo su i:
- Alarmantno u zdravstvenom sistemu Crne Gore, ko je odgovoran?
- Koliko je nesreća na Savinom kuku poljuljala povjerenje građana u turističku ponudu i bezbjednost skijališta?
- Dvije strane Srbije: studenti prikupljaju potpise podrške, nadležni uklanjaju dio Ćacilenda;
- Sastanak Zelenskog i Trampa na Floridi.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Tema dana - zagađenje u Pljevljima i lanac odgovornosti, gost Rade Ratković

Poslanici su sa 54 glasa podržali odluku da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ostane na funkciji sutkinje Ustavnog suda do izbora novog sudije ove sudske instance.
Ovu odluku su podržali svi prisutni poslanici u parlamentu, nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je njoj 27. decembra istekao mandat.
- Kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština na izabere novog sudija, Skupština će donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i odluku da nastavi da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog, ali ne duže od godinu - obrazložio je Mandić.
Podsjetio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio sudiju Višeg suda u Podgorici Predraga Krstonijevića.
- S obzirom na to da se Skupština još nije izjasnila o ovom prijedlogu, u obavezi smo da donesemo odluku da Lopičić prestaje funkcija zbog isteka mandata, te da nastavlja da vrši funkciju sutkinje do izbora novog - rekao je Mandić.
Ova odluka, kako dodaje, stupa na snagu danom donošenja.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je pitala da li to znači da neće izabrati kandidata Milatovića, ističući da je Lopičić napunila 66 godina.
- Da li je politika inata i osvete jača od politike osvete, te da li se vraćamo u 19. vijek ili idemo u Evropu - upitala je Ćinćur.
Mandić je rekao da će, prema njegovim informacijama, Krstonijević biti izabran u utorak.
- Mislim da za to postoji većina, ali moramo da donesemo odluku koja će da reguliše ovo - naveo je Mandić.
J. B.&nbsp;

Lopičić nastavlja da vrši funkciju sutkinje Ustavnog suda do izbora novog

Raduje nas što je rad Centra za građansko obrazovanje na pitanju transparentnosti Crnogorske akademije nauka i umjetnosti podstakao njeno rukovodstvo - četiri muškarca - da se javno oglase, kazali su iz ove nevladien organizacije.&nbsp;
Uvijek je, kako ističu, korisno čuti stavove najviše državne institucije u oblasti nauke i umjetnosti, čak i kada su upakovani u tekst znakovitog naslova „Neće da ulaze u blato svakodnevice“, koji, kako navode, više govori o distanci prema javnosti nego o stvarnoj otvorenosti.
- Taj tekst je dodatna inspiracija da CGO u narednoj godini intenzivira bavljenje radom CANU, naročito imajući u vidu da će građani i građanke ovu instituciju u 2026. finansirati sa 3,13 miliona eura, dok im se istovremeno poručuje da je interesovanje za njihov život akademicima „ispod nivoa“ - ističu u objavi na mreži Iks (X).
Svi građani i građanke Crne Gore, kako dodaju, bez obzira na stepen obrazovanja, imaju pravo da postavljaju pitanja o radu, prioritetima, trošenju sredstava i transparentnosti institucije koju finansiraju.&nbsp;
- Akademici nijesu izuzeti od javne odgovornosti, a javnost će sama procijeniti smisao njihovog ćutanja kada se izlistaju teme koje su godinama zaobilazili. Na kraju, nije svaki promo tekst dobar potez. Neki, poput ovog, imaju suprotan efekat: oreol brzo sklizne kada se suoči sa vrlo prizemnim - budžetskim - iznosima koji tu „uzvišenost“ plaćaju .
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2005290203368276221&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Građani i građanke će finansirati CANU sa 3,13 miliona eura iduće godine, akademici nijesu izuzeti od javne odgovornosti

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Njujork i Nju Džersi zahvatila zimska oluja, otkazano 1.500 letova

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: kalifornija