Centralna izborna komisija Rumunije odbila je kandidaturu proruskog kandidata krajnje desnice Kalina Đorđeskua na ponovljenim predsjedničkim izborima u maju.
Najavljeno je da će kasnije biti saopšteno obrazloženje odluke.
Odbijanje njegove kandidature, što su lideri krajnje desnih stranaka osudili kao nedemokratsko, može se osporiti na Ustavnom sudu.
Đorđesku je odluku ocijenio kao "direktan udar u srce demokratije širom svijeta".
Desetine pristalica populiste Đorđeskua okupilo se ispred izborne komisije uzvikujući "Sloboda" i nakratko pokušalo da se probije kroz bezbjednosni kordon, prenio je Rojters.
Đorđesku koji je kritičan prema NATO-u i protivi se rumunskoj pomoći Ukrajini protiv ruske invazije, podnio je 7. marta kandidaturu za ponovno glasanje u maju usred sumnji da će mu biti dozvoljeno da se kandiduje.
Prvi krug predsjedničkih izbora poništio je Ustavni sud 6. decembra pozivajući se na navode o ruskom miješanju u korist Đorđeskua, što je Moskva demantovala.
Članovi administracije predsjednika SAD Donalda Trampa poništene izbore u Rumuniji ocijenili su primjerom kako "evropske vlade guše slobodu govora i političke protivnike".
Đorđesku je pod istragom zbog šest tačaka optužnice, uključujući članstvo u fašističkoj organizaciji i širenje lažnih informacija o finansiranju kampanje.
On je negirao sve optužbe.
Đorđesku je bio malo poznat u Rumuniji sve dok neočekivano nije pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. novembra s osvojenih oko 22 odsto glasova.
Ovaj 62-godišnjak je trebalo da se suoči sa proevropskom centrističkom kandidatkinjom Elenom Laskoni u drugom krugu, koji je smatran referendumom o budućem kursu Rumunije, članice NATO-a i Evropske unije.
Mada je poništavanje izbora pogoršalo duboke podjele u rumunskoj politici i izazvalo međunarodnu zabrinutost, novi predsjednički izbori zakazani su za 4. maj, a mogući drugi krug 18. maja.
Samo nekoliko dana prije glasanja, Đorđesku je pokrenuo TikTok kampanju pozivajući na prekid pomoći Ukrajini. Takođe je izrazio sumnju po pitanju članstva Rumunije u NATO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbijena kandidatura krajnjeg desničara u Rumuniji za predsjedničke izbore

Krajnje desničarski rumunski populista Kalin Đorđesku, pobjednik poništenog prvog kruga predsjedničkih izbora u Rumuniji, zaustavljen je u saobraćaju i priveden u Tužilaštvo na saslušanje, naveo je danas njegov tim.
Za sada se ne zna zašto je priveden Đorđesku, ni da li je optužen za nešto, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tim Đorđeskua je napisao da je priveden dok je išao da podnese kandidaturu za ponovne predsjedničke izbore.
Pobjeda Đorđeskua u prvom krugu predsjedničkih izbora u novembru i tvrdnje o miješanju Rusije u taj proces, doveli su do toga da Ustavni sud odlukom bez presedana poništi izbore samo dva dana prije održavanja drugog kruga 8. decembra.
Đorđesku je tvrdio da su izbori nezakonito i protivustavno poništeni i da nije radio bilo šta što je zabranjeno.
Prvi krug ponovnih izbora je zakazan za 4. maj.
Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 odsto glasova, drugi krug će biti dvije sedmice kasnije, 18. maja.

1084x550

U Rumuniji priveden desničar Đorđesku

Evropski sud za ljudska prava odbio je u utorak žalbu krajnje desničarskog kandidata Kalina Đorđeskua na odluku rumunskog Ustavnog suda da, usred tvrdnji o miješanju Rusije, poništi glasanje na predsjedničkim izborima 2024. pošto je pobijedio u prvom krugu.
Evropski sud za ljudska prava sa sedištem u Strazburu saopštio je da je odbio Đoršeskuov zahtjev za hitnu odluku jer je "van okvira" mogućnosti suda da donese takvu mjeru za obaranje poništenja izbornog procesa.
Ranije malo poznati Đorđesku je postao poznat preko noći na TikToku, zbog čega je Evropska unija pokrenula istragu o toj društvenoj mreži.
Đorđesku je kritikovao poništavanje glasanja kao "formalizovani državni udar".
On je tražio od Evropskog suda za ljudska prava da donese takozvanu privremenu mjeru, hitnu odluku koju sud donosi samo u izuzetnim slučajevima, kada bi se podnosioci žalbe u suprotnom suočili s rizikom od nepopravljive štete.
- Zahtjev gospodina Đorđesku ne tiče se neposrednog rizika od nepopravljive štete - naveo je sud u obrazloženju odluke.
Rumunska Vlada je naložila je održavanje novih predsjedničkih izbora. Prvi krug bi trebalo da bude 4. maja, a drugi 18. maja ako nijedan kandidat u prvom krugu ne osvoji više od 50 odsto glasova.
Ustavni sud Rumunije poništio je predsjedničke izbore pošto su u obavještajnim dokumentima – s kojih je predsjednička kancelarija skinula oznaku - navedena "agresivna ruska hibridna dejstva", uključujući sajber napade.
Dokumenti takođe detaljno navode masovnu promociju Đorđeskua na društvenim medijima uoči glasanja.
Đorđesku koji je ranije izražavao divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i koji je kritikovao NATO, nedavno se proglasio "ultra" pristalicom američkog predsjednika Donalda Trampa i negirao je veze s Moskvom.

Sud u Strazburu odbacio žalbu na poništenje predsjedničkih izbora u Rumuniji

Hiljade ljudi okupilo se u glavnom gradu Rumunije, Bukureštu, 12. januara kako bi protestovali protiv poništenja predsjedničkih izbora u decembru, na kojima je desničarski, proruski kandidat Kalin Đorđesku pobijedio u prvom krugu.
Protesti u Rumuniji traju od 6. decembra, kada je Ustavni sud poništio izbore dva dana prije drugog kruga zbog navoda o ruskom uplitanju.
Protestanti su 12. januara mahali rumunskim zastavama i nosili hrišćanske ikone, kao i transparente s natpisima "Demokratija", "Sloboda" i "Vratite nam drugi krug", zahtijevajući od suda da poništi svoju odluku.
Takođe su pozvali na ostavku odlazećeg predsjednika Klausa Johanisa, čiji je mandat istekao 21. decembra, ali ostaje na funkciji šefa države dok se ne izabere njegov nasljednik.
Iako je skup, koji je blokirao saobraćaj, bio miran, policija je saopštila da su uhapsili tri osobe zbog "posjedovanja noževa i drugih zabranjenih predmeta".
Đorđeslu, koji je kritičan prema NATO-u i protivi se rumunskoj podršci Ukrajini protiv ruske invazije, bio je malo poznata figura u Rumuniji sve dok neočekivano nije pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. novembra s oko 22 odsto glasova.
Đorđesku, koji ima 62 godine, trebalo se suočiti s proevropskom centrističkom kandidatkinjom Elenom Laskoni u drugom krugu, koji se smatrao referendumom o budućem kursu Rumunije, članice NATO-a i Evropske unije.
Odluka Ustavnog suda da poništi izbore i naloži nove izbore donesena je nakon što su državni dokumenti pokazali da je Đorđesku, koji se kandidovao kao nezavisni kandidat, imao koristi od nepoštene kampanje na društvenim mrežama koju je vjerovatno organizovala Rusija. Moskva negira uplitanje u izbore.
Đorđeskuovi advokati podnijeli su zahtjev 10. januara Ustavnom sudu da revidira svoju odluku i vrati izborni rezultat.
Sličan zahtjev podnio je istog dana Džordž Simion, lider krajnje desničarske proruske stranke AUR, zajedno s parlamentarcima iz AUR-a. Stranka je najavila planove za organiziranje novih protesta.
Uoči skupa 12. januara, Simion je rekao novinarima da demonstranti zahtijevaju "slobodne izbore s nastavkom drugog kruga i poštovanje demokratije".
Proevropske stranke u Rumuniji postigle su dogovor krajem prošle godine da formiraju koalicionu vladu bez krajnje desnice nakon parlamentarnih izbora 1. decembra. Nova vlada je položila zakletvu 23. decembra.
Novi predsjednički izbori planirani su za 4. maj, s mogućim drugim krugom zakazanim za 18. maj, ali ostaje nejasno hoće li Đorđesku ponovo biti dopušteno kandidovanje za predsjednika.

U Rumuniji novi protesti zbog otkazanih predsjedničkih izbora

Rumunski Ustavni sud je danas potvrdio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora nakon ponovnog brojanja glasova. Kalin Đorđesku, malo poznati krajnje desničarski populista, za dlaku je pobijedio u prvom krugu, pobijedivši sadašnjeg premijera Marsela Čolakua.
Đorđesku će se u drugom krugu 8. decembra suočiti sa reformistom Elenom Laskoni, liderkom partije Spasimo Rumuniju. Laskoni je pobijedila Čolakua za samo 2.740 glasova.
Ponovno brojanje je podstaknuto žalbom Kristijana Terhesa, predsjedničkog kandidata koji je osvojio samo jedan odsto glasačkih listića. Terhes je saopšto je da je sud naložio ponovno brojanje „zbog sumnji na izbornu prevaru“, navodeći da su važeći glasovi dati za Ludovika Orbana koji je ispao iz trke, ali je ostao na glasačkom listiću, prebačeni na Laskonijevu.
On je takođe tvrdio da je Laskonijina stranka pozvala ljude da glasaju prije nego što su neka birališta u dijaspori zatvorena, rekavši da je prekršila izborne zakone protiv aktivnosti kampanje na dan izbora.
Mnogi posmatrači su upozorili da bi poništavanje glasanja moglo dodatno rasplamsati krizu koja je zahvatila rumunski politički establišment nakon prvog kruga.
Đorđeskuov neočekivani uspjeh izazvao je niz protesta ljudi zabrinutih da on predstavlja prijetnju demokratiji.
Bez imenovanja Đorđeskua, kabinet rumunskog predsjednika Klausa Johanisa saopštio je poslije sastanka Vrhovnog savjeta nacionalne odbrane prošlog četvrtka da je analiza dokumenata otkrila da je „predsjednički kandidat imao koristi zbog preferencijalnog tretmana koji je dala platforma TikTok“.
Rumunski nacionalni audio-vizuelni savet zatražio je od Evropske komisije da istraži ulogu TikToka na glasanju 24. novembra. Potpredsednik rumunskog regulatora za medije Ancom Pavel Popesku rekao je da će zatražiti suspenziju TikToka u Rumuniji ako istrage pronađu dokaze o „manipulisanju izbornim procesom“.
U nedjelju su u Rumuniji održani i parlamentarni izbori na kojima su prozapadne stranke osvojile najviše glasova i nastojaće da formiraju koalicionu vladu. Međutim, takođe je došlo do porasta podrške za krajnje desničarske nacionaliste koji su ostvarili ogroman uspjeh na izborima.

Rumunski Ustavni sud potvrdio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora

Crnogorski turizam, kao najvažnija privredna grana zemlje, već godinama funkcioniše na ivici izdržljivosti sistema. Umjesto jasne vizije, strateškog planiranja i institucionalnog dijaloga sa privredom, sektor je, kako tvrde turistički poslenici, prepušten improvizaciji, ignorisanju i kratkoročnim odlukama. O stanju u turizmu, ulozi Ministarstva turizma, propuštenim šansama i pravcima u kojima bi Crna Gora morala da ide, za Portal ETV govori Dragan Purko Ivančević, turistički poslenik i član Odbora za turizam Privredne komore. <h2>Upravljanje turizmom</h2> Portal ETV: Kako se upravlja turističkim sistemom iz ugla Ministarstva turizma? Da li ministarka turizma, Simonida Kordić, u potpunosti razumije strateški značaj turizma kao ključne grane crnogorske privrede? IVANČEVIĆ: Teško je odgovoriti na to pitanje. Ono što je nerazumljivo, a nažalost tačno, jeste da resorno ministarstvo permanentno izbjegava saradnju sa turističkom privredom, a pri tome ne donosi zakone i akte koji pomažu i pospješuju razvoj turističke djelatnosti. U takvoj situaciji, bez strateških dokumenata koji opredjeljuju dalje tokove održivosti i upravljanja turizmom, nemoguće je izbjeći stihiju u kojoj, nažalost, trenutno funkcioniše naš turizam. <h2>Ključne greške koje dolaze na naplatu</h2> Portal ETV: Šta smo u prethodnim godinama uradili kritično pogrešno u razvoju turizma, a što nam se danas jasno „obija o glavu“? IVANČEVIĆ: Kritično pogrešno je to što praktično nijesmo uradili ništa. I ono dobro što se desilo, desilo se slučajno, jer planiranog razvoja nema. Od Ministarstva turizma smo očekivali makar realnu procjenu stanja i želju da se o problemima razgovara, a dobili smo ćutanje, ignorisanje i permanentno izbjegavanje da zajedno radimo u korist turizma. Portal ETV: Da li država danas vodi razvoj turizma na ispravan način ili se i dalje krećemo u pogrešnom pravcu? IVANČEVIĆ: Razvoj niko ne vodi i to kod turističkih radnika stvara očaj, jer su ostavljeni da se sami bore za opstanak, bez ikakvog strateškog upravljanja destinacijom. Portal ETV: Koja emitivna tržišta moraju biti strateški prioritet za Crnu Goru i zašto? IVANČEVIĆ: Zapadnoevropska tržišta, jer su to tržišta bez kojih nije moguće planirati šestomjesečnu sezonu na Mediteranu. <h2>Koji model turizma je realan za Crnu Goru?</h2> Portal ETV: Kakav turizam treba da razvija Crna Gora: masovni, elitni, održivi ili neki hibridni model prilagođen našim kapacitetima? IVANČEVIĆ: U prioritetu treba da poboljšamo kvalitet onoga što sada u turizmu imamo i da to bude održivo, pa tek onda možemo razmišljati o elitnom ili bilo kojem drugom modelu. Ono što sada imamo, posmatrano iz ugla turističke privrede i domaćeg stanovništva, može se nazvati „neizdrživim turizmom“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026011010018_349c467477b1c68d76751ef66a9d7d5009dd3bc21c29f319c34e23b8105561a3" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="plaža"><figcaption>Foto: Miraš Dušević, Portal ETV</figcaption></figure>  <h2>Aerodromi kao prva slika destinacije</h2> Portal ETV: Možemo li sa neuređenim aerodromskim zgradama, posebno na aerodromu Tivat, govoriti o prvoj slici prestižne turističke destinacije kakvom želimo da se predstavimo? IVANČEVIĆ: Aerodromi su saobraćajna i turistička recepcija naše zemlje. Tu naši gosti stiču prvi i posljednji utisak o destinaciji. Aktuelni menadžment, u nemogućim uslovima, pokušava da obezbijedi nekakav kvalitet usluga i postiže porast prometa, kao i da uvodi nove prevoznike i tržišta. Smatram da im država pod hitno treba pokloniti povjerenje i dati odriješene ruke da pristupe rekonstrukciji naših aerodroma i prilagode ih međunarodnim standardima. <h2>Odnos cijene i kvaliteta </h2> Portal ETV: Da li smo preskupi u odnosu na ono što nudimo kada su u pitanju piće, hrana, ležaljke, smještaj i ukupna usluga? IVANČEVIĆ: Organizovani turizam je u permanentnom padu upravo zato što nam posljednjih godina, zbog svega poznatog, opada kvalitet destinacije, a cijene rastu. Razlog su nepromišljene, antiturističke odluke naše Vlade da povećava poreze i uvodi nove namete turističkoj privredi. Tako, u nedostatku strategije i upravljanja održivim turizmom, gubimo utakmicu sa konkurencijom na dva polja – kvalitetu i konkurentnosti. <h2>Mali porodični hoteli ili luksuzni kompleksi?</h2> Portal ETV: Šta nam je trenutno veći prioritet: razvoj malih i porodičnih hotela ili izgradnja velikih hotela sa pet zvjezdica? IVANČEVIĆ: U ovom momentu najvažnije je da zaustavimo aktuelni haos i saniramo probleme vezane za infrastrukturu, pa tek onda da pravimo planove za razvoj destinacije. U ovakvoj situaciji svaki novi hotel, veliki ili mali, zbog okruženja gubi na tržištu jednu ili dvije zvjezdice, jer je logično da svaki pojedinačni objekat u hotelijerstvu i ugostiteljstvu dijeli sudbinu destinacije. Od njenog kvaliteta zavisi i kvalitet usluge. Nijedan davalac usluga ne može funkcionisati kao ostrvo, pa je neminovno da se kvalitet pojedinačnih učesnika u turističkom prometu ne može odvojiti od ukupnog kvaliteta destinacije.

Ivančević: Imamo “neizdrživi turizam”, hitno da zaustavimo haos

Ministarstvo zdravlja Crne Gore je tokom protekle godine nastavilo snažna ulaganja u modernizaciju zdravstvenog sistema, s ciljem da se građanima obezbijedi brža, kvalitetnija i savremenija zdravstvena zaštita, saopštio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
– To je ulaganje ne samo u zdravstvo, već i u život, nadu i dostojanstvo građana i građanki. Crna Gora je spremna da i ove godine nastavi transformaciju zdravstvenog sistema, podižući standarde na evropski nivo – poručio je Šimun.
Među najznačajnijim projektima realizovanim tokom prošle godine izdvaja se puštanje u rad novog linearnog akceleratora na Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, vrijednog gotovo 3,9 miliona eura, čime je napravljen značajan iskorak u liječenju malignih bolesti.
Kako je naveo Šimun, taj projekat simbolizuje odlučnu i sistemsku borbu države protiv karcinoma, zasnovanu na razvoju savremene dijagnostike i terapije i unapređenju onkološke zdravstvene zaštite.
Zdravstvena infrastruktura širom Crne Gore dodatno je unaprijeđena kroz adaptacije i modernizaciju brojnih objekata, među kojima su prijemno-urgentni blok Specijalne bolnice u Risnu, vrijedan više od dva miliona eura, kao i jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Baru, Beranama, Nikšiću i Budvi, čime se povećava efikasnost hitnog odgovora i bezbjednost pacijenata.
– Adaptacija ključnih bolničkih prostora, uz proširenje, nove ambulante i savremeno opremljene prijemne sale u Specijalnoj bolnici u Risnu, omogućava osoblju rad u uslovima koji zadovoljavaju najviše standarde, a pacijentima bržu i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, po čemu je ova ustanova prepoznatljiva – kazao je Šimun.
Nabavkom novog reanimobila za Zavod za transfuziju krvi, vrijednog oko 350.000 eura, dodatno je obezbijeđena brza i sigurna isporuka krvi i krvnih derivata širom države, čime se smanjuje rizik od prekida u lancu snabdijevanja i unapređuje pouzdanost zdravstvenog sistema.
Važni koraci u razvoju zdravstvene infrastrukture uključuju i reviziju glavnih projekata novih bolničkih i dijagnostičkih objekata, među kojima su Klinika za hematologiju sa PET/CT centrom, nova Opšta bolnica u Pljevljima i Dom zdravlja u podgoričkom Siti kvartu. Ove investicije, kako navode iz Ministarstva, doprinose modernizaciji primarne i specijalističke zdravstvene zaštite, smanjenju lista čekanja i većoj dostupnosti usluga u svim regionima.
Izgradnjom Klinike za hematologiju i PET/CT centra unaprijediće se dijagnostika i terapija hematoloških i onkoloških pacijenata, smanjiti liste čekanja i troškovi liječenja u inostranstvu, te ojačati samostalnost zdravstvenog sistema.
Nova Opšta bolnica u Pljevljima, kako je saopšteno, predstavlja značajan iskorak ka dostizanju savremenih evropskih standarda i jačanju zdravstvene sigurnosti sjevera Crne Gore, dok će izgradnja Doma zdravlja u Siti kvartu rasteretiti postojeće podgoričke zdravstvene ustanove i unaprijediti dostupnost usluga u jednom od najbrže rastućih urbanih područja.
– Gradimo ustanove i modernizujemo opremu, ali istovremeno ulažemo i u medicinski kadar kroz povećan broj specijalizacija i subspecijalizacija i kontinuiranu edukaciju, kako bismo unaprijedili zdravstvene usluge od prijema pacijenata do najsloženijih medicinskih procedura. Zdravstvo mora biti sigurno, dostupno i jednako za sve građane i građanke – poručio je Šimun.
Tokom prošle godine realizovana je ukupno 221 specijalizacija i 27 užih specijalizacija.

Šimun: Spremni da nastavimo transformaciju zdravstvenog sistema

Crnogorsko društvo „Lovćen“ iz Lovćenca upozorilo je da bi uvođenje dvojnog državljanstva predstavljalo ozbiljnu prijetnju po opstanak Crne Gore, njen suverenitet i državnost, ocjenjujući da je riječ o „sigurnom putu ka nestajanju države“.
U saopštenju koje potpisuje ovo udruženje navodi se da bi potencijalni priliv najmanje 100.000 građana „porijeklom“ iz Crne Gore, a sa prebivalištem u Srbiji, imao dalekosežne i nesagledive posljedice, ističući da je riječ o brojci koja predstavlja ozbiljan izazov čak i za znatno veće države od Crne Gore.
- Aktuelna vlast, u sadejstvu sa Crkvom Srbije, trasira put ka nestanku Crne Gore kroz politiku dvojnog državljanstva - poručuju iz Crnogorskog društva „Lovćen“, uz ocjenu da su, kako navode, priče o zaštiti državnosti „licemjerne i politikantske“.
Oni tvrde da su namjere vlasti, kako kažu, svima jasne, te da se politika dvojnog državljanstva sprovodi u interesu Beograda, a na štetu Crne Gore. Prema njihovim riječima, pitanje dvojnog državljanstva predstavlja „crvenu liniju“ preko koje suverenističke snage ne bi smjele da pređu.
Iz ovog udruženja apeluju na jedinstvo svih koji Crnu Goru vide kao suverenu i nezavisnu državu, poručujući da je, kako navode, „posljednji trenutak“ da se prevaziđu lične i političke razmirice i fokus stavi na, kako ističu, jedini zajednički interes – opstanak Crne Gore.
- Vrijeme neumitno ističe. Zadnji je vakat – u pamet se - poručuje se u saopštenju Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca.

Crnogorsko društvo “Lovćen”: Dvojno državljanstvo vodi ka nestanku Crne Gore

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je mogućnost operacije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, uporedivši je sa akcijom koju je američka vojska sprovela protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, kojeg je uhapsila i dovela pred sud u Njujorku.
Tramp je o toj temi govorio na sastanku sa čelnicima naftnih i gasnih kompanija.
Jedan od novinara tom prilikom je podsjetio da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao hapšenje Madura, poručivši da, ukoliko se tako postupa sa diktatorima, Sjedinjene Američke Države očigledno znaju šta im je činiti, uz jasnu aluziju na ruskog lidera. Novinar je zatim upitao Trampa da li bi se „venecuelanski scenario“ mogao ponoviti i u slučaju Rusije.
– Ne mislim da će to biti potrebno. Oduvijek sam imao veoma dobar odnos s njim. Međutim, veoma sam razočaran – odgovorio je američki predsjednik.
Tramp se tom prilikom ponovo osvrnuo na ono što je nazvao „rješavanjem osam ratova“ i izrazio nadu da će ruski rat protiv Ukrajine biti „jedan od najlakših“ za riješiti.
Ipak, prema njegovim riječima, samo tokom proteklog mjeseca gubici na ratištu iznosili su oko 31.000 ljudi, među kojima je, kako je naveo, veliki broj ruskih vojnika. Dodao je i da je ruska ekonomija „u lošem stanju“.

Tag: kalin-dordesku