Umjetnica koja je na muzičkoj sceni regiona ostavila upečatljiv trag i simbolizuje trajanje i snagu muzike. Energija koja plijeni, emocija koja osvaja i glas kojije istovremeno jedinstven i moćan. Kaliopi je posebna umjetnica koja muziku ne izvodi nego živi. U to će se uvjeriti i publika na njenom koncertu 14. februara u okviru 57. Praznika mimoze u Herceg Novom. A Dan mimoze, sa simbolikom radosti, proljeća iljubavi, prirodan je okvir njenog muzičkog izraza. - Ta simbolika se savršeno uklapa u moj muzički izraz, kao i u moj način življenja - kaže Kaliopi, potvrđujući da između njenog života i umjetnosti ne postoji jasna granica. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBPO_Goo1Gc4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Crnogorska publika za nju ima posebno mjesto. To nije samo publika, već partner sa kojima dijeliosjećanja. - Biću srećna da ponovimo isti osjećaj i atmosferu koje smo doživjeli prošli put, prije par godina, na tom istom mjestu… Taj osjećaj sa Praznika mimoze i danas nosim sa sobom – vješto spakovan u najljepšim sjećanjima u mom koferu ljubavi - kazala je Kaliopi. U tom simboličnom koferu nalaze se pjesme koje su obilježile decenije i živote. Mnoge njene pjesme smatraju se bezvremenskim ljubavnim baladama. Nastupajući u periodu Dana zaljubljenih, Kaliopi podsjeća da ljubav u muzici nije samo romantična emocija, već oblik trajanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208100244_3683a580d26040eef61db9b7f918dab837d342a2e521912feaea57476f831b19.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260208100244_3683a580d26040eef61db9b7f918dab837d342a2e521912feaea57476f831b19" data-rendition-name="original" width="3996" height="6006" loading="lazy" alt="Kaliopi"><figcaption>Kaliopi(Photo: Martin Šiškovski)</figcaption></figure>  - Smisao tih pjesama je u tome što žive dugo, obilježavajući mnoge živote već nekoliko decenija unazad. Prenosila sam ih na način kako sam ih doživljavala i kako sam umjela. Ne vjerujem da je ikada iko, kada je o muzici riječ, uspio lažnom emocijom da „kupi“ publiku. - rekla je ona. <h2>Kofer ljubavi, glas koji ostaje</h2> A, za Kaliopi, muzika je i za Dan zaljubljenih ali i svakog dana najčistiji dar. - Nema ljepšeg poklona. Bez muzike, bilo koji dan u našem životu izgubio bi smisao - ističe ona. Upravo u toj rečenici sažeta je njena umjetnička filozofija – muzika nije dodatak životu, ona je njegova osnova. Tokom godina, njen odnos prema muzici nije slabio, već se produbljivao. - Ljubav prema muzici mijenjala se tako da je postajala sve veća i veća. Za dugotrajnu ljubav – u životu i u muzici – bitni su povjerenje i lojalnost. Na tim vrijednostima temeljim i odnos prema publici - dodala je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208100244_3c6557deca85403df798eecb81abed04d18cc04c62373e360930f8c8960f0e60.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260208100244_3c6557deca85403df798eecb81abed04d18cc04c62373e360930f8c8960f0e60" data-rendition-name="original" width="3996" height="6006" loading="lazy" alt="Kaliopi"><figcaption>Kaliopi(Photo: Martin Šiškovski)</figcaption></figure>  Njen glas je prepoznatljiv i jedinstven, na pitanjekoliko je on dar, a koliko rezultat rada i discipline, Kaliopi odgovara da su i jedno i drugo podjednako važni. Glas je alat, ali svijest, disciplina i odgovornost prema pjesmi daju mu smisao. <h2>Najteža su raskršća</h2> Njena karijera je blistava, obilježena brojnim hitovima, vanvremenskim pjesmama, priznanjima, nagradama, ali bilo je i manje lijepih trenutaka, preispitivanja…Pitali smo je koji je bio najteži period u njenoj karijeri i šta joj je pomoglo da ga prevaziđe. - Najteža su raskršća – kada morate donijeti odluke gdje ne smijete pogriješiti. Tada pitam dijete u sebi kako bi ono postupilo. Tako ja riješavam i prevazilazim teške trenutke. To dijete je moj unutrašnji kompas - kaže Kaliopi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dx4wSpVakc_U&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kritike su je, kaže, uvijek jačale, i danas je ne pogađaju drugačije nego na početku. - Mene su kritike uvijek samo jačale. Suštinske sam uvijek duboko analizirala, a besmislene zaboravljala.Najvažnije od svega je bilo prepoznati razliku i osjetiti koje su suštinske a koje besmislene - dodaje Kaliopi. <h2>Intuicija je najjača sila, moćnija i od talenta</h2> Danas, više nego ikad, Kaliopi se oslanja na intuicijui vjeruje da pjesma bira izvođača, a ne obrnuto. - Intuicija je moja najjača sila. Moćnija i od mog talenta. Uvijek tačno osjetim koja je pjesma moja. Imala sam sreću da me prate pravi ljudi i prave pjesme – one koje su ostavljale tragove putem kojim hodam - ističe muzičarka. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLBtzGJQIHHI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Postoji dio njene ličnosti koji može da postoji samo kroz pjesmu, ali ona zna gdje je granica. Ne bi bilo fer prema muzici da u nju smjesti svaki dio sebe, kaže Kaliopi i dodaje da je kroz muziku naučila ono najvažnije a to je ne izdati sebe. A ono što je i danas pokreće, bez obzira na godine, iskustvo i priznanja, ostaje nepromijenjeno: „Moja zavisnost od muzike.“ Autorka teksta: Marina Drecun

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kaliopi: Muzika kao kofer ljubavi koji se nikad ne zatvara

Uvijek &nbsp;mi je bio cilj da &nbsp;obradujem ljude, da ih usrećim, da im omogucim da zaplaču sa mnom, da im omogucim da se nasmiju sa mnom, to &nbsp;su trenuci kada sam je ona 100 posto svoja, kazala je u večernjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, čuvena makedonska muzičarka &nbsp;Kaliopi.
Koncerti su, kaže Kaliopi, najbolji trenutak ovoga ljeta, jer uvijek iskoristi ljeto, malo za odmor, malo za rad.
Kaže da nije teško emocije dijeliti pred publikom kad se to radi svjesno i otvorenog srca.
- U suštini pravi umjetnik daje sebe najiskrenije i najdublje u svojoj umjetnosti. Meni to ne predstavlja ništa teško, već naprotiv, kad sagorijevam i kad se ponovo rađam kroz tu muziku dozvolim ljudima da osjete to maksimalno, da poistovjete sa sobom i da ne moraju živjeti moju priču, mogu da naprave svoju paralelnu priču i pronađu sebe u tim pjesmama. To mi je uvijek bio cilj i da naravno obradujem ljude, da ih usrećim, da im omogućim da zaplaču sa mnom, da se nasmiju sa mnom. To su sve trenuci kada sam ja najviše ja i onda bih rekla mene ima 100 posto u svemu tome - rekla je Kaliopi.
Prije 13 godina se predstavila na Evroviziji u Bakuu sa pjesmom ,,Crno i belo” čime je zahvatila novi generacijski talas, a kaže da je znala da je to velika pjesma, jer je to osjetila kad je prvi put čula.
Kaliopi je autor teksta, a muziku je radio Romeo Grill, od koga je, prisjeća se, tražila da joj pusti pjesmu još dok je bila u izradi.
Podsjeća da je uvijek bila rado prihvaćena i popularna u regionu, ali je sa pjesmom ,, Crno i belo” napravila iskorak više, jer je doprla i do najmlađe generaciji od deset &nbsp;godina.&nbsp;
- Obično on ne daje prije nego što završi kompletno pjesmu, ali ja sam toliko insistirala i bila dosadna da je u jednom trenutku rekao hajde zapjevaću ti. Onda je on na neutralnom slogu pjevao i dok je on pjevao meni su suze potekle i ja sam rekla to je to, to je ono moćno, ono što stiže do ljudi, bez obzira razumiju li jezik, ili ne, jer sam ja pjevala na makedonskom jeziku. Što se moje karijere tiče to nije bilo toliko bitno, koliko mi je bilo bitno da ostavim neki trag, a trag se najljepše ostavlja kroz muziku - zaključila je Kaliopi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dl_gGAFUCI-Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kaliopi: Želim da muzikom obradujem i nasmijem ljude, lako je dijeliti emocije sa publikom kad se to radi otvorenog srca

U posljednjim nedjeljama slušamo istu propagandu, ali istinu ipak znaju svi u Crnoj Gori i ne mogu je sakriti propagandom, a ona je da se mjesecima blokira izbor sudija Ustavnog suda, da se duže od godinu bježi od odgovornosti, da se neodgovorno igraju sa institucijama i da tako koče EU integracije - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Kako se navodi u saopštenju, znaju građani da su kočničari oni koji već skoro godinublokiraju izbor sudije Ustavnog suda kojeg je predložio predsjednik.&nbsp;
- Zato od prvog dana tražimo poštovanje zakona i Ustava u radu svih institucija, pa makar to bili poslanici i Skupština, jer ne pristajemo da oni koji su usvojili 25 zakona za pola sata, bez čitanja, bez rasprave, bez elementarne pristojnosti prema građanima koji su ih birali, koče EU integracije neizborom sudija Ustavnog suda. Evropska unija nije marketing. Evropska unija je sistem, pravila, procedure, nezavisne institucije, Ustavni sud koji radi, Vlada koja radi, Parlament koji radi - istaknuto je u saopštenju.
Zato je predsjednik Milatović zakazao vanrednu sjednicu Skupštine za 10. februar, da se glasa o izboru sudije Ustavnog suda.&nbsp;
- Da svi u Crnoj Gori vidimo ko zapravo koči evropske integracije u kontinuitetu, od netransparentnih ugovora sa UAE, rezolucije o Jasenovcu i bježanjem od odgovornosti za stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru. U utorak je sve na poslanicima i na njihovim partijskim šefovima - navodi se u saopštenju.
Postoje tri scenarija.
- Prvi scenario: kao što se desilo u oktobru prošle godine, poslanici ne usvoje dnevni red i sjednica se ne održi. U oktobru prošle godine nije usvojen dnevni red zato što presudno nisu glasali poslanici vladajuće većine. Ponovo ćemo dobiti poruku da poslanici neće ni da rade ono što je njihov posao, ne žele ni da glasaju - piše u saopštenju.
Dodaju da je to zaustavljanje EU integracija.
- Drugi scenario: dnevni red se usvoji, ali sudija ne bude izabran. To je odluka kockanja i šarlatanstva na račun države. To je blokiranje EU integracija sa osmjehom pred kamerama i već viđenim frazama. Treći scenario: sjednica se održi i sudija bude izabran. To je jedini evropski scenario. To je signal posvećenosti EU integracijama - ističu u saopštenju.&nbsp;
Ne možemo, kako dodaju, da završimo evropski posao, a da nam ključna institucija nije potpuno u funkciji.&nbsp;
- Ne možemo da ubijedimo bilo koga da smo ozbiljni ako Ustavni sud tretiramo kao polugu pritiska i platformu za trgovinu na političkoj pijaci. Ne možemo da pričamo o poglavljima 23 i 24, a da bježimo od elementarne obaveze da se obezbijedi funkcionalan Ustavni sud. Zato je ova vanredna sjednica koju je zakazao predsjednik Milatović test ozbiljnosti i odgovornosti Vlade, Skupštine i svakog poslanika. Mi, građani Crne Gore, dobićemo odgovor: hoćemo li u Evropu kao reformisana i uspješna država, ili nam je Evropa samo parola koja služi kao opravdanje za neodgovornost, nerad i neznanje - zaključili su iz Kabineta predsjednika.

Kabineta Milatovića: Ko blokira izbor sudija Ustavnog suda, blokira put Crne Gore ka EU

Karate reprezentacija Crne Gore sa tri zlatne i po dvije srebrne i bronzane medalje završila je nastup na Evropskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Limasolu.
Prvaci Evrope postali su juniori Vuk Vučinić i Una Raković i mlađi senior Balša Vojinović, dok su manje sreće u finalnom programu imale mlađa seniorka Helena Backović i kadetkinja Neda Beljkaš u katama.
Sa bronzanim odličjem šampionat su završili junior Anes Arifaj u borbama i mlađa seniorka Jovana Milić u katama.
Junior Iskre Vuk Vučinić u finalu kategorije preko 76 kilograma bio je ubjedljiv protiv Ukrajinca Vladislava Rudenka 6:1.
To je njegovo drugo evropsko zlatno odličje, nakon što je prije dvije godine u Tbilisiju bio najbolji u kadetskoj konkurenciji.
Dominantno je juče došao do polufinala, nakon pobjeda protiv Božidara Sotirova iz Bugarske 9:0, Žijana Buhurkua iz Švajcarske 2:0 i Poljaka Mihala Pržasniskija 1:0, dok je u meču za finale eliminisao Gruzijca Nika Konjarija 7:1.
Juniorka Una Raković u finalnom meču kategorije preko &nbsp;66 kilograma pobijedila je Italijanku Nikol Koredu 6:5 i nakon dvije godine ponovo osvojila evropsko zlato.
Ima i bronzu sa prošlogodišnjeg šampionata u Poljskoj.
Članica Omladinca na putu do trofeja eliminisala je Ajlin Kurtanović iz Bosne i Hercegovine 2:1, Holanđanku Iman Volk 1:0, Čehinju Marketu Klevarovu 6:1 i u polufinalu Kiru Krapivinu iz Rusije 4:3.&nbsp;
Mlađi senior Balša Vojinović je u finalnom meču kategorije do 60 kilograma pobijedio je sudijskim izjašnjavanjem Italijana Guidija Skuilantea (1:1).
Nosilac seniorske evropske medalje u Limasolu četvrti put našao se na pobjedničkom postolju kontinantalnih šampionata Evrope u mlađim kategorijama.
Ima juniorsko srebro iz Praga 2022. i bronzu iz Tbilisija 2024, a isto odličje osvojio je i prošle godine u Poljskoj u konkurenciji mlađih seniora.
Na putu do finala eliminisao je Slovaka Jana Črenka (2:2), Njemca Florijana Obica 1:0, Dança Mariusa Kalestrupa 3:0 i u polufinalu Amina Abdelmalkija iz Belgije 4:0.&nbsp;
Manje sreće u finalu imala je Helena Backović, koja je u &nbsp;kategoriji &nbsp;do 55 kilograma izgubila od Slovakinje Nine Kvasnicove 5:2.
Članica Omladinca meč za zlato izborila je pobjedama protiv Lane Žadin iz Luksemburga 5:1, Litvanke Migle Liutkeviciute 2:1, Holanđanke Alisije Vurduin 4:0 i u polufinale u duelu sa Henom Mehanijom iz Bosne i Hercegovine.&nbsp;
U Limasolu osvojila je četvrto evropsko odličje - bila je srebrna i prije dvije godine u Tbilisiju, a ima i zlatnu medalju kao kadetkinja iz Taperea 2022. i &nbsp;prošlogodišnju bronzu sa šampionata u Poljskoj.
Srebrnom medaljom morala je da se zadovolji i kadetkinja pljevaljskog kluba Potoci, Neda Beljkaš, koja je u finalu kata poražena od Španjolke Kandele Garsija Penja 5:0.
Na putu do uspjeha karijere eliminisala je Ukrajinku Anastasiju Ščerbininu 4:1, Maltežanku Dženu Avod Atija 5:0 i Anais Kelu iz Francuske 4:1 i Portugalku Kjaru Brandauer 3:2.
Šampionat u Limasolu okupio je 1195 takmičara iz 46 država.
Crna Gora je u generalnom plasmanu zauzela peto mjesto.
Crnogorske karatiste u Limasolu predvodili su selektori Biserka Radulović i Milena Milačić u katama, a u borbama Almir Cecunjanin, Žarko Raković, Dejan Ivanović i Nenad Vojinović.

Crna Gora sa tri šampiona isedam medalja završila nastup na EP

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 257,46 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 euro, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
&nbsp;Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 257,46 hiljada vozila

Nevladina organizacija "Kuća Životinja" saopštila je da je sinoć na državnom posjedu „Plantaže“ svjedočila teškom slučaju zlostavljanja psa, ali i, kako navode, ozbiljnom institucionalnom propustu u postupanju policije i nadležnih organa.
Kako ističu, pas je zatečen vezan lancem koji mu se urezao u vrat, u stanju koje je jasno ukazivalo na hitnu potrebu za veterinarskom intervencijom i momentalno oduzimanje od zlostavljača.
- Umjesto da se hitno zaštiti život i zdravlje životinje, svjedočili smo kako radnici objekta sprečavaju da mu se pomogne, dok je policija postupala tako da njihov prioritet nije bilo spašavanje psa, već navodno pitanje našeg ulaska na posjed - navode iz ove organizacije.
Dodaju da im, uprkos insistiranju, nije saopšteno ko je postupajući tužilac, iako, kako ističu, imaju pravo na tu informaciju.
- Rečeno nam je da je tužilac naložio da se pas može odvesti kod veterinara samo ukoliko se "vlasnici" sa tim slože, uz obavezu da se nakon pregleda vrati na isto mjesto. Pri tome je u potpunosti ignorisana činjenica da pas nije bio čipovan i da je zakon u takvim situacijama jasan – postoji osnov za hitno oduzimanje i zaštitu životinje - poručuju iz "Kuće Životinja".
Navode da su, kao volonteri, pokušali da spriječe vraćanje psa u uslove zlostavljanja.
- Svu svoju snagu smo uložili kako bismo spriječili da pas bude vraćen tamo gdje je zlostavljan. Da nije bilo podrške Jovane i Ivane Novaković, Marte Darmanović i veterinarske inspektorke Marijane Bošković, ovaj pas bi sigurno bio vraćen na isto mjesto i u iste užasne uslove - ističu u saopštenju.
Iz NVO "Kuća Životinja" naglašavaju da ovaj slučaj prevazilazi sudbinu jedne životinje i ukazuje na ozbiljan sistemski problem.
- Ovo nije samo priča o jednom psu. Ovo je priča o sistemu u kojem policija ne prepoznaje zlostavljanje životinja kao krivično djelo, institucije prebacuju odgovornost, a volonteri ostaju sami da brane i život i zakon - upozoravaju iz ove organizacije.
Podsjećaju da je obaveza institucija da na državnom posjedu oduzmu zlostavljanu životinju, obezbijede joj hitnu veterinarsku njegu i pokrenu postupak protiv odgovornih.
- Sinoć smo vidjeli kako pravo i zakon ponekad ne štite najslabije, ali mi nećemo prestati da se borimo za one koji sami ne mogu - poručuju iz ove organizacije.
NVO "Kuća Životinja" zahvalila je svima koji su pružili podršku i pomogli da se, kako navode, spasi jedan život.
- Ogromno hvala svima koji su stajali uz nas i pomogli da ovaj pas danas bude živ i bezbjedan - poručili su iz ove organizacije.
Upozoravamo čitaoce na osjetljiv video sadržaj koji se nalazi na<a href="https://www.facebook.com/reel/1586085712475522"> OVOM LINKU</a>.

Tag: kaliopi

Kaliopi: Muzika kao kofer ljubavi koji se nikad ne zatvara

Kaliopi: Želim da muzikom obradujem i nasmijem ljude, lako je dijeliti emocije sa publikom kad se to radi otvorenog srca

Kabineta Milatovića: Ko blokira izbor sudija Ustavnog suda, blokira put Crne Gore ka EU

Crna Gora sa tri šampiona isedam medalja završila nastup na EP

Auto-putem od početka godine prošlo 257,46 hiljada vozila

NVO Kuća Životinja: Institucije nijesu zaštitile zlostavljanog psa na državnom posjedu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO