B.P. (34) iz Zete uhapšen je zbog sumnje na zelenaštvo u produženom trajanju. Policija je, kako je saopšteno, postupala po prijavi jednog oštećenog, a nakon pretresa dva njegova objekta i u daljoj kriminalističkoj obradi su utvrdili da ima još četiri oštećena.
- B.P. je, kako se sumnja, ovo krivično djelo izvršio na način što je, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nuždu pet oštećenih, tokom 2023. i 2024. godine davao novac na zajam u ukupnom iznosu od 20.350 eura, ugovarajući pritom nesrazmjernu imovinsku korist - naveli su u policije.&nbsp;
Oštećeni su, dodaju oni, po osnovu kamate pored glavnice, isplatili novčani iznos od ukupno 12.100 eura, čime je stekao protivpravnu imovinsku korist.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, B.P. je uhapšen i protiv njega je podnijeta krivična prijava - dodali su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zećanin uhapšen zbog sumnje na zelenaštvo, identifikovano pet osoba kojima je na zajam dao 20.350 eura

Mještani park šume Zagorič obustavili su saobraćaj na pola sata na kružnom toku na Zlatici, protestujući zbog toga što im je Sud donio odluku da plate zemljište porodicama Vučinić i Stamatović čije je zemljište, a kamate su veće od cijene otkupa zemljišta koje se kreće od 35 do 75 eura po kvadratnim metru.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/mjestani-park-sume-zagoric-na-pola-sata-blokiraju-kod-ulaza-na-auto-put-traze-prijem-kod-spajica">Kako prenosi Pobjeda</a>, njima su se na blokadi, koja je trajala od 15 do 15:30 sati, pridružili i mještani Malog brda, negodujući zbog previsoke cijene zemljišta na tom prostoru, a otkup je preduslov da bi mogli da legalizuju svoje kuće.
- Građani se nijesu ovdje okupili jer im je merak da prave problem onima koji su u prolazu. Došli smo ovdje jer nam je to jedina varijanta da skrenemo pažnju vlasti i institucijama da nam pomognu da dođemo do pravde. Bespomoćni, iako se borimo već duže vremena. Evo već 10 godina molimo da nam neko pomogne. ne tražimo ništa nenormalno, već ono što nas sljeduje. Sadašnja vlast nam kaže da nas ne interesuje što je bilo tada. Ako vlast hoće da ne ometamo jedni druge, tražimo da nas primi premijer Milojko Spajić. Ali ne radi televizije, već da nas zaista sasluša. niko nas do sad nije saslušao i rekao ovdje smo mi pogriješili, ovdje vi i da svako snosi svoje greške - kazao je predstavnik mještana park šume Zagorič Radovan Jeremić.
On tvrdi da su presude nezakonite, za šta oni imaju dokaze.&nbsp;
- Mi hoćemo da platimo ono što je po zakonu. Visoke su kamte i sudski troškovi. Mi želimo da platimo plac, a cijena se kretala od 35 do 75 eura. To je za nas prihvatljiva cijena i molimo premijera da nas primi kako bismo mu objasnili da je porodicama Vučinić i Stamatović nezakonito vraćena zemlja - kazao je on.
Ukoliko ih niko ne pozove na razgovor , mještani park šume poručuju da će nastaviti proteste.
Kako navode, narednih sedam dana blokiraće kružni tok po pola sata. Ukoliko ih ne primi na razgovor premijer Milojko Spajić, kažu da će od narednog ponedjeljka protestovati na ovom kružnom toku po sat.
Smatraju da bi prihvatljiva cijena otkupa zemlje u park šumi Zagorič trebalo da bude 35 eura po kvadratu i da ih oslobide sudskih troškova.
Predstavnik mještana Malog brda Gordan Grdinić, koji je pružio podršku mještanima park šume, kaže da su i oni u sličnim priblemu. Cijena koja je ranije procijenjena je oko 130 eura, a sada po nezvaničnim informacijama ide oko 300 eura.
Očekuju da ih na razgovor primi gradonačelnik Saša Mujović ili neko od njegovih zamjenika. Kako navodi, mještani Malog brda smatraju da je realna cijena otkupa državnog zemljišta, na kojem su sagradili kuće, od 30 do 50 eura.
Podršku su pružili i mještani Kakaricke gore koji, kako navodi jedan od njih Mladen Radević, imaju sličan problem.

Mještani Park-šume Zagorič na pola sata blokirali kod ulaza na auto-put, traže prijem kod Spajića

B.P. (55) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je od jedne osobe, kojoj je dao novac na kamatu, uzeo 170.000 eura.
- B.P. je, kako se sumnja, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nuždu oštećenog, dao na zajam novac u iznosu od 50.000 eura, ugovarajući pritom nesrazmjernu imovinsku korist, pri čemu je oštećeni, po osnovu kamate, osumnjičenom B.P. isplatio novčani iznos od ukupno 170.000 eura, čime je osumnjičeni stekao protivpravnu imovinsku korist - saopšteno je iz Uprave policije.
B.P. se na teret stavlja zelenaštvo. Protiv njega je, po nalogu tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) podnijeta krivična prijava.

Podgoričanin uhapšen jer je dao 50.000 eura na kamatu, pa nazad uzeo 170.000

Protiv D.Č. (38) iz Berana, koji je inače blizak jednom operativno interesantnom licu, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je davao novac na kamatu.
- D.Č. je krivično djelo zelenaštvo, kako se sumnja, izvršio na način što je drugom licu pozajmio određeni iznos novca, pri tome ugovarajući nesrazmjernu imovinsku korist - tzv. zelenašku kamatu, sa rokom vraćanja novca od 10 dana. Kao zalog je oštećeno lice predalo svoje putničko motorno vozilo - saopšteno je iz Uprave policije.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, protiv D.Č. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Berancu krivična prijava zbog davanja novca na kamatu

S.K. (19), I.M. (19) i F.J. (21) uhapšeni su zbog sumnje da su u više navrata jednoj osobi pozajmljivali novac na kamatu.
- Sumnja se da su u dužem vremenskom periodu, koristeći nuždu i lakomislenost oštećenog lica, u više navrata istom pozajmljivali novac, a od njega zahtjevali na ime zelenaškle kamate određeni iznos novca i na taj način za sebe su pribavili protivpravnu imovinsku korist - kazali su u policiji.
Oni su pretresli prostorije koje koriste M.M. (20) i jedan sedamnaestogodišnjak i pronašli materiju za koju se sumnja da je 60 grama marihuane.
- Od maloljetnika je prikupljeno obavještenje na zapisnik, dok će oduzeta materija biti upućena na odgovarajuća vještačenja - kazali su u policiji.
Cjelokupni spisi ovog predmeta dostavljeni su na ocjenu i mišljenje &nbsp;tužiocu Višeg državnog tužilaštva koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.

Troje uhapšenih zbog davanja novca na kamatu u Podgorici

R.V. (44) iz Bijelog Polja uhapšen je zbog sumnje da je sugrađaninu davao novac na kamatu, ali i jer je kod njega pronađen pištolj.
- Sumnja se da je R.V. zelenaštvo izvršio tako što je tokom prethodne, 2024. godine, iskorištavajući teško imovinsko stanje jedne osobe iz ovoga grada pozajmio novac u iznosu od 32.000 eura pri tome ugovarajući nesrazmjernu imovinsku korist, gdje je oštećeni u periodu od godinu dana trebao vratiti novac R.V. u iznosu od 102.000 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su dodali, i tokom ove godine R.V. je pozajmio novac istom sugrađaninu u iznosu od 30.000 eura, za koji je takođe ugovorio nesrazmjernu imovinsku korist.
- Policija je osim toga, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi ovo lice gdje je pronađen i oduzet pištolj u ilegalnom posjedu, spisi sa podacima, lovačli patron, lap top i mobilni telefon - kazali su u policiji.
Protiv njega je podnijeta i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Bjelopoljac uhapšen zbog davanja novca na kamatu i ilegalnog oružja

S.D. iz Nikšića uhapšen je zbog zelenaštva, odnosno jer je početkom godine, jednoj osobi pozajmio 2.000 eura uz obavezu isplate mjesečne kamate od 10 odsto i uzeo njegovo vozilo marke Audi A3.
- On je ugovaranjem nesrazmjerne imovinske koristi, oštećenom licu iz Nikšića, koristeći njegovo teško imovinsko stanje, teške prilike i nuždu pozajmio novac u iznosu od 2.000 eura, uz obavezu isplate mjesečne kamate od 10 odsto. Kao sredstvo obezbjeđenja vraćanja duga, odnosno garancije za ustupljeni novac, S.D. je od oštećenog u zalog uzeo njegovo putničko motorno vozilo marke Audi A3 - saopšteno je iz policije.
Daljom kriminalističkom obradom utvrđeno je, navode oni, da je oštećeni na ime kamate u proteklom periodu isplatio osumnjičenom određeni iznos novca.
- Postupajući po naredbi suda, pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi S.D. iz Nikšića kojom prilikom su kod istog pronašli i oduzeli putničko motorno vozilo marke Audi A3 u vlasništvu oštećenog lica - kazali su u policiji.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu po čijem je nalogu S.D. uhapšen.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ preduzimaju svakodnevne intenzivne aktivnosti na efikasnom rasvjetljavanju imovinskih delikata i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela, podizanju nivoa bezbjednosti i zaštiti imovine građana - zaključili su u policiji.

Nikšićanin uhapšen zbog zelenaštva: Sugrađaninu dao 2.000 eura za 10 odsto mjesečne kamate i uzeo mu kola Audi A3

Podgoričanin Đ.V. odležaće godinu i dva mjeseca u zatvoru nakon što je Vrhovni sud potvrdio rješenje VDT-a kojim je odbijen zahtjev za ponavljanje postupka. Okrivljeni je presudama nižestepenih sudova osuđen zbog izvršenja krivičnih djela zelenašenje i ugrožavanje sigurnosti svog sugrađanina u produženom trajanju.
Osim što je dobio zatvorsku kaznu, sud je usvojio imovinsko-pravni zahtjev i odlučio da Đ.V. mora nadoknaditi materijalnu štetu oštećenom u iznosu od 140.000 eura u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude. Izrečena mu je i mjera zabrane približavanja oštećenom na udaljenosti do 50 metara u trajanju od dvije godine.
Sudije Vrhovnog suda napisale su u odluci da su nižestepeni sudovi na nesumnjiv način utvrdili da je okrivljeni Đ.V. izvršio krivična djela i podsjetili da je prvostepeni sud u potpunosti prihvatio iskaze oštećenog, njegove supruge i sina, dok iskaze ostalih svjedoka predloženih od strane odbrane nije prihvatio cijeneći ih kao "nelogične i kontradiktorne".
- Oštećeni je na jasan i logičan način predstavio događaj navodeći na koji način mu je okrivljeni dao novac na zajam i na koji način je ugovorena nesrazmjerna imovinska korist, te na koji način je Đ.V. u više navrata ugrozio njegovu sigurnost prijetnjom da će napasti na život i tijelo oštećenog i njemu bliskih lica. Iskaz oštećenog potvrđen je drugim provedenim dokazima,kako personalnim, tako i materijalnim, a prije svega iskazima njegove supruge koja je navela da je u decembru 2021. godine primijetila promjene u ponašanju svog supruga i da je u januaru 2022. godine sve to kulminiralo, jer je oštećeni prestao da izlazi iz stana i počeo je da se čudno ponaša, da puši tri kutije cigareta, da je naglo smršao i da je nakon što je insistirala da joj ispriča šta ga muči i da li ima problema, oštećeni sve priznao navodeći da se zadužio kod optuženog - navodi se u rješenju.
Događaj je, kako dodaju, potvrđen i iskazom sina oštećenog koji je ispričao da ga je u novembru 2021. godine pozvao otac i tražio da mu podigne kredit, jer mu je hitno potreban novac. Istog dana, tvrdio je svjedok, otišli su do banke, gdje su završili proceduru, a novac od kredita u iznosu od 10.000 eura dao je ocu.
Nedugo nakon toga, ispričao je svjedok, prilikom posjete roditeljima, primijetio je da se oštećeni čudno ponaša, da nije nasmijan i raspoložen, da je često znao i da se zatvori u sobi, pa je u razgovoru sa majkom saznao da mu otac ima finansijske probleme, a nakon nekog vremena saznao je i da je uzimao pare na kamatu od optuženog.
Supruga oštećenog ispričala je pred sudom da je u februaru ili martu 2022. godine suprug pozvao i rekao joj da je vidio okrivljenog na video-nadzoru kod njihovog stana, pa su tada vidjeli da je okrivljeni došao do vrata stana gdje se kratko zadržao, nakon čega je opet sišao niz stepenice, a zatim se ponovo vratio do stana, a potom se udaljio u nepoznatom pravcu. Kazala je da su se oni tada uplašili i da je ona pomislila da je optuženi došao da ih ubije, zbog čega su odmah pozvali policiju.

Podgoričaninu godina i dva mjeseca zatvora zbog zelenašenja, mora da vrati 140.000 eura

Predsjednik Donald Tramp izjavio je u četvrtak da je naredio Pentagonu i drugim državnim agencijama da identifikuju i objave dokumente povezane s vanzemaljcima i NLO-ima zbog "ogromnog interesovanja" javnosti.
Tramp je najavu objavio na društvenim mrežama nekoliko sati nakon što je optužio bivšeg predsjednika Baraka Obamu da je otkrivao "povjerljive informacije" kada je Obama nedavno u jednom podcastu sugerisao da su vanzemaljci stvarni.
Tramp je novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One rekao: "Ne znam jesu li stvarni ili ne." Govoreći o Obami je dodao: "Možda ću ga izvući iz nevolje tako što ću deklasifikovati".
U objavi na svojoj društvenoj mreži u četvrtak naveče, Tramp je naveo da je državnim agencijama naredio da objave dokumente povezane "sa vanzemaljskim i izvanzemaljskim životom, neidentifikovanim vazdušnim pojavama (UAP) i neidentifikovanim letećim objektima (UFO), kao i sve druge informacije povezane s ovim izrazito složenim, ali izuzetno zanimljivim i važnim pitanjima".
Obama, koji je svoje komentare iznio u podcastu tokom vikenda, kasnije je pojasnio da nije vidio dokaze da su vanzemaljci "stupili u kontakt s nama", ali je rekao: "Statistički gledano, svemir je toliko ogroman da su šanse dobre da negdje tamo postoji život".
Tramp je u četvrtak novinarima kazao da, kada je riječ o mogućnosti posjete izvanzemaljskih bića: "Nemam stav o tome. Nikada o tome ne govorim. Mnogi ljudi to čine. Mnogi ljudi vjeruju u to".
Trampova snaha Lara Tramp je, međutim, ove sedmice sugerisala da je on spreman govoriti o toj temi, rekavši u jednom podkastu da predsjednik ima spreman govor o vanzemaljcima koji će održati u "pravom trenutku".
To je bila novost za Bijelu kuću. Portparolka Kerolajn Levit nasmijala se kada su je o tome pitali u srijedu i rekla novinarima: "Govor o vanzemaljcima bio bi novost za mene".
Interes javnosti za neidentifikovane leteće objekte i mogućnost da vlada skriva tajne o izvanzemaljskom životu ponovo je oživio nakon što je grupa bivših zvaničnika Pentagona i drugih državnih službi 2017. godine Njujork tajmsu i Politiku dostavila mornaričke snimke nepoznatih objekata.
Pojačana pažnja dovela je do toga da Kongres u maju 2022. održi prve saslušanja o NLO-ima u posljednjih 50 godina, iako su zvaničnici tada rekli da su objekti koji su izgledali kao zeleni trouglovi iznad mornaričkog broda vjerovatno bili dronovi.
Od tada je Pentagon obećao veću transparentnost o ovoj temi. U julu 2022. godine formirao je Ured za rješavanje anomalija u svim domenima (All-Domain Anomaly Resolution Office – AARO), koji je trebalo biti centralno mjesto za prikupljanje prijava o svim vojnim susretima s NLO-ima, preuzimajući ulogu od ranije radne grupe ministarstva odbrane.
Godine 2023. tadašnji šef AARO-a, dr Šon Kirkpatrik, rekao je novinarima da nema nikakve dokaze "da je ikada postojao bilo kakav program koji bi se bavio reverzibilnim inženjeringom bilo kakvih izvanzemaljskih (neidentifikovanih vazdušnih pojava)".
Informacije koje su do sada objavljene pokazuju da velika većina vojnih prijava o NLO-ima ostaje nerazjašnjena, ali da su oni slučajevi koji se uspiju identifikovati uglavnom bezazlene prirode.
U 18-strani nemetnuti (neklasifikovani) izvještaj dostavljen Kongresu u junu 2024. navedeno je da su pripadnici službi u protekloj godini podnijeli 485 prijava o neidentifikovanim pojavama, ali da je u 118 slučajeva utvrđeno da se radi o "prozačnim objektima poput raznih vrsta balona, ptica i bespilotnih letilica".
- Važno je naglasiti da AARO do danas nije otkrio nikakve dokaze o izvanzemaljskim bićima, aktivnostima ili tehnologiji - istaknuto je u izvještaju.

Tramp: Ne znam da li vanzemaljci postoje, ali naređujem objavu vladinih fajlova o NLO-ima

Švajcarski izvoz skočio je u januaru, predvođen hemijsko-farmaceutskim proizvodima, pokazali su podaci carinske uprave.&nbsp;
Izvoz švajcarske robe realno je u januaru porastao 3,6 odsto u odnosu na decembar, kada je gotovo stagnirao.&nbsp;
Oporavio se i uvoz, prema stopi rasta od jedan odsto. U decembru se smanjio 0,3 odsto, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Rast izvoza uglavnom odražava skok isporuka hemijsko-farmaceutskih proizvoda od 7,8 odsto.&nbsp;
U spoljnotrgovinskoj bilansi, Švajcarska je tako u prvom ovogodišnjem mjesecu ostvarila višak od 3,6 milijardi franaka (CHF), ili 3,95 milijardi eura, 24,1 odsto veći nego na kraju prošle godine.&nbsp;
Nominalno je izvoz u januaru porastao 2,3 odsto, dok se uvoz smanjio 0,9 odsto.&nbsp;
Prema Udruženju švajcarske industrije satova, izvoz satova pao je 3,6 odsto u odnosu na januar prošle godine.&nbsp;
Najviše su smanjene isporuke satova od plemenitih metala i modeli od čelika.

Švajcarski izvoz skočio na početku godine

Za završetak svih planiranih radova na šest graničnih kontrolnih mjesta (GKM) koji će se koristiti za veterinarske i fitosanitarne preglede nedostaje 13,73 miliona eura. Ova sredstva će biti planirana budžetima za 2026. i 2027. godinu.&nbsp;
To je navedeno u dokumentu Mapa puta za izgradnju i unapređenje graničnih kontrolnih mjesta koji je juče usvojila Vlada, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/za-granicne-prelaze-po-evropskim-standardima-fali-137-miliona-eura">prenosi Pobjeda</a>.
Uspostavljanje funkcionalnog sistema graničnih kontrola ključni preduslov za zatvaranje Poglavlja 12, zaštitu javnog zdravlja i efikasan protok roba u skladu sa Regulativom (EU) 2017/625. Poglavlju 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, zahtijeva uspostavljanje stroge infrastrukture za kontrolu životinja i robe na budućim spoljnim granicama EU.
Mapom puta su obuhvaćena četiri granična drumska kontrolna mjesta (Božaj – Albanija, Dobrakovo - Srbija, Kula - Kosovo i Ilino brdo -Bosna i Hrecegovina), jedan pomorski (Luka Bar) i jedan vazdušni (Aerodrom Podgorica). Dokument otkriva da za poštovanje evropskih stadarda treba savladati izazove koji nijesu samo finansijski već i podrazumijevaju, pored ostalog, i diplomatske pregovore.
<h2>Božaj, Kula...</h2>
Na prelazu Ilino brdo prema Bosni i Hercegovini planirano je 10 mjera, od kojih su dvije realizovane (analiza prometa i obilazak lokacije). U Mapi puta navodi se da se čeka dogovor sa BiH o zajedničkom korišćenju prelaza. Ako dogovor bude postignut, postojeća parcela bi ostala na raspolaganju za GKM. U suprotnom, biće potrebna nova lokacija i eksproprijacija zemljišta. Sada nedostajuća sredstva za završetak radova iznose tri miliona eura.
Najzahtjevnije je granično kontrolno mjesto Dobrakovo sa ukupno 13 planiranih mjera. Do sada su realizovane dvije koje se tiču pripreme podataka i obilaska terena, dok je 11 mjera nerealizovano. Kako država u blizini nema svoje zemljište, ključna aktivnost biće eksproprijacija privatnih parcela. Procijenjeno je da će otkup zemljišta koštati 250.000 eura, dok ukupna nedostajuća sredstva iznose 3,48 miliona eura.
Na graničnom prelazu Božaj planirano je pet ključnih mjera, od kojih je jedna realizovana (izrada glavnog projekta). Preostale četiri mjere obuhvataju reviziju, izgradnju i opremanje. Parcela je već obezbijeđena u vlasništvu države, a za završetak svih radova nedostaje 1,99 miliona eura.
Na GKM Kula planirano je ukupno osam mjera, a status pokazuje da su tri već realizovane (određivanje nove lokacije, definisanje površine parcele i dobijanje urbanističko-tehničkih uslova). U Mapi puta navodi se da je prvobitna lokacija za granično kontrolno mjesto promijenjena jer je MUP odlučio da cijeli granični prelaz pomjeri bliže administrativnoj granici sa Kosovom. Zbog nepovoljnih zimskih uslova na ovoj planinskoj lokaciji, građevinski radovi moraju biti završeni do oktobra 2026. godine kako bi se omogućilo nesmetano opremanje unutrašnjosti, a nedostajuća sredstva iznose 2,50 miliona eura.
<h2>Luka, Aerodrom</h2>
U Luci Bar postoji izgrađen objekat GKM, ali je potrebna njegova nadogradnja. Kako bi se ubrzao proces, planirano je da se tender za opremanje objekta raspiše još tokom trajanja građevinskih radova.
Za modernizaciju tog prelaza predviđeno je ukupno deset mjera. Do sada je realizovana samo jedna, koja se odnosila na prikupljanje podataka o prometu pošiljki, dok je preostalih devet mjera u fazi pripreme ili čekanja. Za završetak nadogradnje objekta i njegovo opremanje procjenjuje se da nedostaje 1,22 miliona eura.
Projekat modernizacije GKM Aerodrom Podgorica (Golubovci) je u poodmakloj fazi u odnosu na ostale.
- Od ukupno sedam planiranih mjera, četiri su već realizovane (izrada i revizija glavnog projekta, tenderi za izgradnju i nadzor). Preostale su tri mjere, od kojih je dobijanje građevinske dozvole u toku. Za finalizaciju i opremanje tog mjesta potrebno je još 202.500 eura – navedeno je u dokumentu.
Plan predviđa da većina objekata bude potpuno funkcionalna i opremljena do kraja 2027. godine.

Za granične prelaze po evropskim standardima fali 13,7 miliona eura

Formiranje Odbora za mir, koji treba da se bavi pitanjem Gaze i drugim regionalnim sukobima, bilo je neophodno jer druge međunarodne organizacije ne uspijevaju da održe globalni mir i stabilnost, ocijenio je mađarski premijer Viktor Orban.
- Tokom posljednjih decenija međunarodne organizacije nisu uspjele da ispune svoju ulogu u očuvanju mira i stabilnosti širom svijeta. Stoga su potrebne nove inicijative kako bi se pitanje mira na globalnom nivou pokrenulo - istakao je Orban.
On je izrazio uvjerenje da je inicijativa američkog predsjednika Donalda Trampa za osnivanje Odbora za mir korak u pravom smjeru.
- Trampov povratak u Bijelu kuću 2025. godine ponudio je veliku šansu za mir ne samo u Gazi već i u Ukrajini. Oružani sukob Rusije i Ukrajine nikada ne bi počeo da je Tramp bio predsjednik SAD prije četiri godine - istakao je Orban.
Ocijenio je da sigurnosna situacija na Bliskom istoku, posebno u Gazi, ima veliki uticaj na sigurnost Evrope.
- Prema tome, naše učešće u Odboru za mir nije zasnovano samo na principu, već i na našim sopstvenim sigurnosnim interesima - zaključio je Orban.

Orban: Odbor za mir neophodan jer druge organizacije nisu ispunile svoju ulogu

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: kamata