Stručnjaci procjenjuju da je ciklus smanjenja kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) uglavnom završen, ali da bi u srednjem roku ponovo moglo doći do njihovog povećanja.
Očekuje se da ECB na decembarskom sastanku zadrži kamatne stope na postojećem nivou od dva odsto, dok se u analitičkim krugovima sve češće govori o mogućim povećanjima kamata u srednjem roku, prenosi Capital.ba.
Od posljednjeg sastanka ECB u oktobru pojavili su se podaci koji potvrđuju stav kreatora monetarne politike da je trenutna politika banke u dobrom balansu.
Makroekonomski pokazatelji iz eurozone ukazuju na rizike rasta privrede naviše, kao i na mogućnost daljeg jačanja inflacije. Članica Izvršnog odbora ECB, Isabel Schnabel, ranije je izjavila da bi banka prije mogla razmatrati povećanje nego smanjenje kamatnih stopa, prenosi Bloomberg.
Euro bi mogao da oslabi ukoliko Evropska centralna banka zauzme stav suprotan nedavnim izjavama Schnabel, koja je sugerisala da bi sljedeći potez banke mogao biti povećanje kamatnih stopa, naveo je Kris Tarner iz ING banke u analitičkoj bilješci.
Tarner je naveo da su njene izjave snažno odjeknule na deviznim i kamatnim tržištima tokom prethodne sedmice. Ukoliko se pokaže da je ona izuzetak unutar ECB i ako prognoze rasta eurozone ne budu dovoljno unaprijeđene, euro bi mogao da oslabi.
Viši makrostrateg u Rabobanci, Bas van Gefen, rekao je za agenciju Anadolu da bi nekoliko postepenih povećanja kamatnih stopa početkom 2027. godine bilo primjereno, nakon što ekonomija eurozone dobije snažniji zamah. On je naveo da u Rabobanci očekuju dva povećanja kamata - u martu i junu 2027. godine.
Prema njegovim riječima, ECB nema razloga da mijenja monetarnu politiku na decembarskom sastanku, jer su ekonomski podaci bili nešto bolji od očekivanja same banke.
On je dodao da bi ECB mogla blago da unaprijedi svoje ekonomske projekcije, iako je neizvjesnost i dalje visoka, zbog čega bi banka mogla oklijevati sa promjenama politike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

ECB neće mijenjati kamatne stope do 2027. godine

Evropska centralna banka (ECB) potvrdila je i u četvrtak važeće kamatne stope u eurozoni.
Iz ECB su istakli da su čvrsto odlučili da stabilizuju inflaciju, uz procjenu da će potrošnju građana i kompanija podržati ublažavanje monetarne politike do sredine ljeta.
Kamatna stopa za refinansiranje banaka iznosiće i dalje 2,15 odsto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka dva odsto.
Za prekonoćne pozajmice, komercijalne banke plaćaće i ubuduće kamatu od 2,4 odsto, prenosi SEEbiz.
ECB je tako produžio pauzu u sniženju kamatnih stopa u eurozoni i na početku jeseni, nakon julske sjednice, istakavši da je inflacija trenutno blizu planiranih dva odsto.
U avgustu su potrošačke cijene bile 2,1 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, uz najsnažnije poskupljenje svježe hrane od početka prošle godine. Energija je ponovo pojeftinila, ali osjetno blaže nego u julu.
- Upravni savjet čvrsto je odlučio da osigura potrebne uslove da se inflacija na srednji rok stabilizuje na planiranom nivou od dva odsto - navodi se u saopštenju.
Upravni savjet ECB-a neznatno je podiglo procjenu inflacije u ovoj godini, s dva na 2,1 odsto.
U narednoj godini cijene bi trebalo u prosjeku da porastu 1,7 odsto, takođe neznatno snažnije nego što su prognozirali na početku ljeta.
Prognoza za 2027. godinu neznatno je snižena, s dva na 1,9 odsto.

ECB ponovo potvrdio važeće kamatne stope u eurozoni

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u januaru je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentnih poena i iznosila je 6,47 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
- Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite je na mjesečnom nivou bila niža 0,04 procentnih poena i iznosila je 5,95 odsto - navodi se u Biltenu CBCG.
Kamatne stope na novoodobrene kredite u januaru su porasle, efektivna 0,39 procentnih poena na 5,94 odsto, a nominalna 0,37 procentna boda na 5,54 odsto.
Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u januaru su pale, efektivna 0,04 procentna poena na 21,62 odsto, a nominalna 0,04 procentna boda na 19,36 odsto.
Efektivna kamatna stopa MFI na novoodobrene kredite u januaru je porasla 0,15 procentnih poena na 21,88 odsto, a nominalna pala 0,05 procentnih bodova na 19,45 odsto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u januaru je u odnosu na decembar bila viša 0,01 procentni poen i iznosila je 0,26 odsto.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u januaru je iznosila 6,21 procentni poen i bila je niža u odnosu na decembar.

500x500

Pad kamatnih stopa

Evropska centralna banka odlučila je danas da od 18. decembra smanji tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena. Prema toj odluci, kamatna stope na depozitne olakšice biće tri odsto, kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja biće 3,15 odsto, dok će stopa na marginalne kreditne olakšice biti smanjena na 3,4 odsto.
- Konkretno, odluka o smanjenju kamatne stope na depozitne olakšice – stope putem koje ECB usmjerava stav monetarne politike – zasnovana je na ažuriranoj procjeni izgleda inflacije, dinamici bazne inflacije i dosljednosti primjene monetarne politike - navodi se u saopštenju Evropske centralne banke.
Proces smanjenja inflacije, kako se navodi, napreduje po planu.
Prema procjenama, ukupna inflacija će u prosjeku iznositi 2,4 odsto u 2024, zatim 2,1 odsto u 2025, pa 1,9 odsto u 2026. i 2,1 odsto u 2027. godini.

Evropska centralna banka snizila kamatne stope

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) podnijelo je još 12 krivičnih prijava Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje na dostavljene lažne i neistinite obrazovne isprave.
Za njih su, u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave, nadležne ustanove utvrdile da iste nijesu vjerodostojne.
- Na osnovu gore navedenog osnovano se sumnja da su pomenuta lica izvršila krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika. Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - poručili su u MPNI.

MPNI podnijelo još 12 krivičnih prijava zbog lažnih obrazovnih isprava

Podgorica, kao administrativno, kulturno i ekonomsko središte Crne Gore, kroz vjekove je bila mjesto susreta ljudi, ideja i vizija. Njena bogata istorijska vertikala - od rimskog municipijuma Duklje, preko Ribnice, rodnog mjesta Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića, zbog čega je s pravom prepoznata i kao Nemanjin grad - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije čestitajući 19. decembar.
Dodao je da savremena Podgorice odnedavno nosi i laskavu titulu evropske prestonice mladih, te ocijenio da to svjedoči o snazi, istrajnosti i duhu njenih građana.
- Ovaj značajan datum predstavlja priliku da se sa ponosom podsjetimo istorijskih prekretnica koje su oblikovale Podgoricu, ali i da zajedno proslavimo njen kontinuirani razvoj i napredak. Podgorica danas predstavlja moderan i dinamičan evropski grad, simbol ubrzanog razvoja i sveobuhvatne urbane transformacije - rekao je on naglasivši da napredak ostvaren u oblastima infrastrukture, kulture i ekonomije potvrđuje njenu ulogu pokretača ukupnog razvoja Crne Gore.
Zajednička vizija i odgovorna posvećenost nastavljaju, kaže Mandić, da oblikuju Podgoricu kao grad koji je ponos svih nas.
- Grad otvorenih mogućnosti, koji sa jednakim poštovanjem čuva svoju tradiciju i hrabro korača u budućnost. Uvjereni smo da će Podgorica nastaviti da se razvija kao mjesto u kojem svi njeni građani mogu ostvariti svoje ideje, snove i ambicije, te da ćemo svaki naredni Dan Glavnog grada obilježavati sa još više razloga za ponos, radost i optimizam - zaključio je on.

Mandić: Podgorica prepoznata i kao Nemanjin grad

Predstavnici vladajuće većine nijesu glasali za to da Skupština raspravlja o Prijedlogu izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru koji je Demokratska partija socijalista (DPS) pripremila sa ciljem da se medicinskim sestrama i tehničarima uvećaju plate za oko 25 odsto - saopštili su iz poslaničkog kluba te partije.
Ovim prijedlogom tražili su da se plate medicinskim sestrama i tehničarima sa srednjom stručnom spremom sa 616 eura povećaju na 765 eura. Predviđeno je, kako su dodali, i povećanje i za ostale grupe, zavisno od stepena obrazovanja.
- Međutim, parlamentarna većina onemogućila je čak i da se raspravlja o konkretnom zakonskom rješenju, koje je pisano sa jednim jedinim motivom - da se unaprijedi položaj srednjeg medicinskog kadra koji na svojim leđima nosi najveći teret u zdravstvenom sistemu Crne Gore. I ovim činjenjem su, između ostalog, potvrdili da samo deklarativno vrednuju rad medicinskih sestara i tehničara, te da se njihove diskusije o tome koliko su oni važni za sistem zdravstva, svode na praznu politikantsku priču - ocijenili su poslanici DPS-a.
Jasno je, decidni su u DPS-u, da su ovaj predlog odbili isključivo iz razloga što isti dolazi od Kluba poslanika Demokratske partije socijalista.
- A očigledno je da pokušavaju da uberu jeftine političke poen na bazi priče o tome kako će plate povećavati kroz Granski kolektivni ugovor, iako će se istovremeno ukinuti stimulacije, tako da sve dođe na isto - istakli su oni.
Dodaju i da je jasno svima da je ekonomska politika vladajućeg PES-a zasnovana na trikovima kojima osporavaju da srednji medicinski kadar zaslužuje veće plate.
- Poručujemo da ne odustajemo od inicijative da srednji medicinski kadar dobije što mu pripada, te informišemo javnost da ćemo ponovo predati naš prijedlog u skupštinsku proceduru - zaključili su u saopštenju.

DPS: Vlast nije glasala da u dnevni red uđe prijedlog da se medicinskim sestrama i tehničarima povećaju plate

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Tag: kamatna-stopa

ECB neće mijenjati kamatne stope do 2027. godine

ECB ponovo potvrdio važeće kamatne stope u eurozoni

Pad kamatnih stopa

Evropska centralna banka snizila kamatne stope

ECB neće mijenjati kamatne stope do 2027. godine

MPNI podnijelo još 12 krivičnih prijava zbog lažnih obrazovnih isprava

Mandić: Podgorica prepoznata i kao Nemanjin grad

DPS: Vlast nije glasala da u dnevni red uđe prijedlog da se medicinskim sestrama i tehničarima povećaju plate

PRATITE TVe UŽIVO