Čelnici Tajlanda i Kambodže potpisali su u nedjelju prošireni sporazum o prekidu vatre pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je sletio u Maleziju na samit ASEAN-a i kako bi postigao niz ključnih ekonomskih dogovora na marginama.
Premijer Tajlanda Anutin Čarnvirakul i njegov kambodžanski kolega Hun Manet potpisali su sporazum o prekidu vatre ispred znaka na kojem je pisalo „Osiguravanje mira“, koji se zasniva na primirju potpisanom prije tri mjeseca.
- Ovaj sporazum, ako se u potpunosti sprovede, obezbijediće temelje za trajni mir, ali što je još važnije, započeće proces popravljanja naših odnosa. Naše pogranične zajednice podijeljene su sukobom, a nevini civili pretrpjeli su ogromne gubitke - kazao je Hun Manet.
Tramp je u julu pomogao da se okonča petodnevni sukob tako što je pozvao tadašnje lidere dviju zemalja i apelovao na njih da prekinu neprijateljstva ili rizikuju da njihovi trgovinski pregovori sa Vašingtonom budu obustavljeni.
- Sjedinjene Države će imati snažnu trgovinu i saradnju, mnoge transakcije, sa obje nacije, sve dok žive u miru - izjavio je Tramp.
Dvije strane međusobno se optužuju za eskalaciju napada raketama i teškim naoružanjem, u kojima je poginulo najmanje 48 ljudi i privremeno raseljeno, prema procjenama, oko 300.000 osoba — u njihovim najtežim sukobima u novijoj istoriji.
Anutin je zamalo propustio potpisivanje nakon smrti kraljice majke Sirikit u petak, ali je kasnije odlučio da doleti na ceremoniju.
Kazao je da će obje strane ukloniti „teško naoružanje iz pograničnih oblasti kako bi obezbijedile bezbjednost našeg naroda“ i da će Tajland osloboditi 18 zarobljenih kambodžanskih vojnika.
Po dolasku u Maleziju, Trampa su na međunarodnom aerodromu u Kuala Lumpuru dočekali premijer Anvar Ibrahim i grupa ceremonijalnih igrača.
Tramp se zaustavio na crvenom tepihu i zaigrao sa izvođačima, zatim je jednom rukom podigao američku zastavu, a drugom malezijsku, nakon čega je ušao u svoju limuzinu da bi sa Anvarom krenuo u grad.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqIDpCi54E5Y&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tajland i Kambodža potpisali primirje: Novi proces popravljanja odnosa

Više hiljada demonstranata se danas okupilo u tajlandskoj prijestonici Bangkoku zahtijevajući ostavku sudski suspendovane premijerke Paetongtarn Šinavatre i kako bi izrazili podršku vojsci nakon graničnih sukoba sa susjednom Kambodžom.
Okupljeni su izrazili podršku vojsci, pjevali patriotske pjesme i slušali govore u kojima su osuđivani Paetongtarn i njen otac, milijarder i bivši premijer Taksin Šinavatra koji je zbačen u vojnom puču 2006. godine nakon čega je dugo bio u izgnanstvu i postao državljanin Crne Gore.
Neki optužuju Paetongtarn da je dozvolila eskalaciju sukoba zbog bliskih veza sa kambodžanskim liderom Hun Senom. Sud je suspendovao premijerku prošlog mjeseca nakon što je Hun Sen objavio telefonski razgovor u kojem ga je nazvala "ujakom" i kritikovala tajlandskog generala, što je razljutilo mnoge.
Najnoviji sukobi su okončani 29. jula krhkim primirjem, postignutim uz posredovanje Malezije.
Današnji protest su organizovali konzervativna grupa poznata kao Žute košulje, dugogodišnji neprijatelji Paetongtarnovog oca Taksina.
Mitinzi Žutih košulja su takođe pomogli u svrgavanju demokratski izabrane vlade Taksinove sestre, Jinglak Šinavatre, u državnom udaru 2014. godine.
Vojska u Tajlandu igra veoma uticajnu ulogu u politici zemlje i izvela je 13 uspješnih pučeva otkako je Tajland postao ustavna monarhija 1932. godine.

Demonstranti na Tajlandu traže ostavku premijerke nakon sukoba sa Kambodžom

Kambodža planira da nominuje američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir kako bi odala priznanje njegovoj pomoći u postizanju sporazuma o prekidu vatre koji je okončao nedavne pogranične sukobe s Tajlandom, izjavio je zamjenik premijera te zemlje Sun Čantol, a prenosi Wall Street Journal.
On je u jučerašnjem intervjuu rekao da bez intervencije američkog predsjednika Kambodža i Tajland vjerovatno ne bi postigli dogovor o okončanju borbi u kojima je poginulo najmanje 45 ljudi na obje strane sporne granice.
Carina od 19 odsto na izvoz u SAD
Tramp je prošlog vikenda postavio uslov za ukidanje visokih "recipročnih carina" koje je prijetio da nametne objema državama - zahtijevao je prekid sukoba. U ponedjeljak su čelnici Kambodže i Tajlanda tokom sastanka u Maleziji pristali na primirje. Prekid vatre se uglavnom poštuje, uprkos anjim okršajima.
- On bi trebalo da dobije Nobelovu nagradu, ne samo za svoj rad u Kambodži, već i drugdje- izjavio je Sun Čantol. Dodao je da kambodžanska vlada planira kandidovati predsjednika pred Norveškim Nobelovim odborom koji dodjeljuje nagradu.
Kasno juče, Trampova administracija je objavila da će Kambodža, baš kao i Tajland, biti suočena s carinom od 19 odsto na izvoz u SAD, što je značajno smanjenje u odnosu na prethodnu stopu od 36 odsto koju je ranije najavio. Ta je stopa već bila niža od početnih 49 odsto koje su najavljene za Kambodžu u aprilu - što je bila jedna od najviših carinskih stopa u svijetu.

Kambodža planira da nominuje Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Tajland je odbio posredničke napore u okončanju sukoba sa Kambodžom, insistirajući da Phnom Penh prekine napade i da se situacija riješi isključivo bilateralnim razgovorima, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova ove zemlje.
Već drugi dan traje razmjena vatre na više lokacija duž sada zatvorene granice između Tajlanda i Kambodže, a poginulo je najmanje 16 osoba, većinom tajlanđanskih civila. Ovo je jedna od najžešćih borbi između jugoistočnih susjeda u više od decenije.
Sjedinjene Države, Kina i Malezija, koja trenutno predsjedava regionalnim blokom ASEAN, ponudile su da olakšaju dijalog, ali Bangkok traži bilateralno rješenje sukoba, rekao je portparol tajlandskog Ministarstva vanjskih poslova Nikorndej Balankura za Rojters.
- Mislim da nam još ne treba posredovanje treće zemlje - rekao je Nikorndej.
Kambodža i Tajland se međusobno optužuju za započinjanje sukoba koji je u jednom danu eskalirao sa lakog pješačkog naoružanja u teško graantiranje duž granice čiji se suverenitet osporava više od jednog vijeka.
-vOstajemo pri stavu da je bilateralni mehanizam najbolji izlaz, ovo je sukob između dvije zemlje - kazao je Nikorndej, dodajući da kambodžanska strana najprije mora zaustaviti nasilje duž granice.
Kambodžanska Vlada nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar. Premijer Hun Manet zatražio je ranije od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da sazove sjednicu, osuđujući, kako je rekao, "neisprovociranu i unaprijed planiranu vojnu agresiju" Tajlanda.
Sjednica Savjeta će biti održana danas iza zatvorenih vrata.
Borbe su izbile dan nakon što je Tajland povukao svog ambasadora iz Phnom Penha i protjerao kambodžanskog izaslanika, kao odgovor na eksplozije nagaznih mina u kojima su ranjeni tajlandski vojnici.
Tajlandske vlasti tvrde da je mine nedavno postavila Kambodža, što Phnom Penh odbacuje kao neosnovano.

Tajland odbija međunarodno posredovanja u okončanju sukoba sa Kambodžom

Tajland i Kambodža su i u petak nastavile razmjenjivati tešku artiljerijsku vatru, dok se njihove najgore borbe u više od deset godina produžile na drugi dan.
Uprkos pozivima iz regije i šire da ove dvije države odmah prekinu vatru, u eskalirajućem graničnom sukobu poginulo je najmanje 16 ljudi.
Tajlandska vojska izvijestila je o sukobima koji su počeli jutros prije zore u provincijama Ubon Ratčatani i Surin, te da je Kambodža koristila artiljeriju i raketne sisteme BM-21 ruske proizvodnje. Vlasti su saopštile da je 100.000 ljudi evakuisano iz područja sukoba na tajlandskoj strani.
- Kambodžanske snage su provodile kontinuirano bombardovanje koristeći teško naoružanje, poljsku artiljeriju i raketne sisteme BM-21 - navodi se u saopštenju tajlandske vojske u kojem kažu da su odgovorili vatrom u skladu s taktičkom situacijom.
Obje strane su se međusobno optuživale za izbijanje sukoba u četvrtak na spornom graničnom području, koji je brzo eskalirao od vatre iz lakog oružja do teškog granatiranja na najmanje šest lokacija udaljenih 209 kilometara duž granice gdje se suverenitet osporava više od jednog vijeka.
Rojtersovi novinari u provinciji Surin izvijestili su da su u petak čuli povremene eksplozije, usred velikog prisustva naoružanih tajlandskih vojnika duž cesta i benzinskih pumpi u tom pretežno poljoprivrednom području.
Broj poginulih u Tajlandu porastao je na 15 do ranih sati u petak, od kojih je 14 civila, prema podacima Ministarstva zdravstva. Navedeno je da je 46 osoba ranjeno, uključujući 15 vojnika. Uz to je evakuisano 100.000 civila iz pograničnog područja Tajlanda.
Kambodžanska nacionalna vlada nije pružila detalje o bilo kakvim žrtvama ili evakuacijama civila, ali portparol pokrajinske uprave kambodžanske provincije Odar Minči je rekao da je jedan civil poginuo, a da je pet ranjenih, kao i da je evakuisano 1.500 porodica.

Borbe između Tajlanda i Kambodže bjesne i drugi dan sukoba

Tri osobe su povrijeđene danas u sukobima vojski Tajlanda i Kambodže na granici dvije zemlje.
Granični sporovi između dvije zemlje traju godinama, a Međunarodni sud pravde sporno područje, gdje se nalazi hram Preah Vihear, 1962. godine je dodijelio Kambodži, što je često uzrok oružanih sukoba.
Jutros je otvorena vatra u blizini hrama Prasat Ta Moan Tom, a vojske se međusobno optužuju za taj incident.
Premijer Kambodže Hun Manet izjavio je da je njegova zemlja uvijek zastupala "mirno rješavanje" problema koji se periodično zaoštrava između dvije zemlje, a da u ovom slučaju "nije bilo drugog izbora nego da na oružanu agresiju odgovori oružanom silom".
Tajlandska vojska je saopštila da su tri civila u provinciji Surin povrijeđena kada je Kambodža ispalila granate na stambeno naselje, nakon čega su stanovnici tog područja evakuisani.
Kambodža je nedavno donijela odluku o najnižem mogućem nivou diplomatskih odnosa sa Tajlandom i protjerala njenog ambasadora, a potom povukla sve svoje osoblje iz predstavništva u Bangkoku.
Odnosi između dvije zemlje naglo su se pogoršali u maju ove godine kada je kambodžanski vojnik ubijen u oružanom sukobu, na mjestu koji i Bangkok i Pnom Pen smatraju svojom teritorijom.
Ministarstvo odbrane Kambodže saopštilo je da je Tajland počeo oružani sukob i da je njena vojska "djelovala strogo u granicama samoodbrane, reagujući na ničim izazvan upad tajlandskih trupa koji je narušio teritorijalni integritet".
Tajlandska ambasada u Pnom Penu pozvala je svoje državljane da hitno napuste Kambodžu, kao i da tamo ne putuju.

Vojni sukob na granici Kambodže i Tajlanda, povrijeđene tri osobe

Evropska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države naredne sedmice će ponovo pokrenuti trgovinske pregovore nakon dvomjesečne pauze, u pokušaju da riješe preostale nesuglasice oko kontroverznog sporazuma o carinama postignutog u julu.
Visoki američki zvaničnici, ministar trgovine Howard Lutnick i trgovinski predstavnik Jamieson Greer, u ponedjeljak dolaze u Brisel na sastanke s ministrima, komesarima EU i čelnicima industrije, usred rastućeg nezadovoljstva Vašingtona zbog sporog tempa sprovođenja dogovora, piše The Guardian.
Ovi sastanci uživo prvi su nakon šestosedmične blokade američke vlade koja je započela početkom oktobra. U potezu koji nosi visoki rizik, Lutnick i Greer pozvani su na ručak s 27 ministara trgovine koji se u ponedjeljak okupljaju na samitu, prenosi SEEbiz.
“Moramo ostati fokusirani, ono što ne želimo je da im pojedine zemlje prilaze i traže dogovore o ovome, onome i trećem”, izjavio je jedan upućeni izvor.
Brisel je u julu postigao dogovor s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na njegovom golf terenu u Škotskoj kako bi se izbjegla prijetnja uvođenja carina od 50 odsto. Umjesto toga, dogovorena je osnovna carina od 15 odsto na većinu uvoza iz EU u SAD.
Međutim, zvaničnici iz Vašingtona sada su jasno dali do znanja da su frustrirani sporim sprovođenjem tog sporazuma, koji nije pravno obavezujući i mora ga usvojiti parlament, što je proces koji bi mogao potrajati sve do februara.
Među ključnim problemima o kojima će se raspravljati su i dalje važeće carine od 50 odsto na čelik i aluminijum, zasebne carine na proizvode s čeličnim komponentama te nameti na hranu i piće. Nekoliko država članica, uključujući Francusku pogođenu carinama na konjak, Irsku zbog viskija te sve zemlje proizvođače vina, želi ukidanje poreza od 15 odsto na vino i žestoka pića.

EU i SAD ponovo pokreću trgovinske pregovore zbog nesuglasica oko carina

Tekvondo klub Akademac nastup na tradicionalnom međunarodnom turniru Elit Open u Novom Sadu završio je sa deset medalja – pet zlatnih, tri srebrne i dvije bronzane.
Uspješan nastup komletirali su osvajanjem prvog mjesta u B klasi u formama.
- Veoma smo zadovoljni ostvarenim rezultatima sa ovog turnira sa kojim polako ulazimo u zavrsnicu takmičarske godine 2025. godine - saopšteno je iz podgoričkog kluba.
Na turnirima je nastupilo 426 takmičara iz 47 klubova i četiri države, koji su se nadmetali u obje discipline tekvondoa, u borbama i formama.

Takmičarima Akademca deset medalja u Novom Sadu

Djevojčicu Nikolinu Vulikić (13) iz Podgorice porodica i policija traže od juče, nakon što je nestala u okolini Tuškog puta, potvrđeno je za Portal Analitika iz Uprave policije.
Posjlednji put je viđena u blizini zgrade Čelebića.
Iz policije su nam kazali da je sinoć nešto nakon ponoći prijavljen nestanak i da je trenutno traže.
Pozivaju građane da, ukoliko imaju bilo kakvu informaciju o djevojčici ili su je primijetili, odmah kontaktiraju policiju ili pozovu brojeve: 068 059 649 ili 068 113 996.

U Podgorici nestala Nikolina Vulikić

Pred crnogorskim sudovima odbijeno je preko 100 tužbi koje su podnijete protiv države Crne Gore zbog štete nastale plavljenjem rijeke Zete u periodu od 2012. do 2018. godine, saopštili su iz institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Postupci pokrenuti protiv države za naknadu štete usled plavljenja rijeke Zete 2012, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017. i 2018. godine, kako su naveli, epilog su dobili i na Vrhovnom sudu, na način da je potvrđena presuda Višeg suda u Podgorici kojom je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu štete.
U informaciji o postupanju u drugom kvartalu ove godine (za period od 1. aprila do 30. juna), Zaštitnik je Vladi ukazao i na nejednaku sudsku praksu u slučajevima tužbi razriješenih direktora obrazovno-vaspitnih ustanova.
- U toku su postupci pokrenuti od strane razriješenih direktora vaspitnih i obrazovnih ustanova, koji su upravljeni na naknade štete u vidu izgubljene zarade, Međutim, stav sudske prakse da im pripada naknada do kraja mandata je različit, dok Zaštitnik u žalbama ukazuje na odredbu člana 153h Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, shodno kojoj je svim direktorima vaspitno-obrazovnih ustanova stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Opšteg zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju 12.6.2021. godine prestao mandat - navela je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović.
U toj instituciji smatraju spornim stav vijeća Vrhovnog suda koje je u brojnim odlukama, kroz priznato svojstvo stranke, tumačilo da javnopravni organ može da angažuje advokata kao punomoćnika ako nije procesno sposobna stranka. Smatraju da im je Vrhovni sud na ovaj način, kontradiktornim tumačenjem zakonskih odredbi i suprotno Zakonu o državnim organima koji nemaju svojstvo pravnog lica, dao za pravo da zaključuju ugovore sa advokatskim kancelarijama, koje ih dalje zastupaju pred Upravnim sudom Crne Gore.
– Ovakvim postupanjem, Vrhodni sud Crne Gore je obesmislio odredbe Zakona o upravnom sporu i uputio državne organe na nezakonito postupanje. Intencija zakonodavca nije bila da olakša posao Zaštitniku, a da državni organi angažuju advokate, već je tim državnim organima sa namjerom neposrednog učešća kao donosioca odluke dao svojstvo stranke, ali ne i svojstvo pravnog lica, što je Vrhovni sud Crne Gore previdio. Odluke Vrhovnog suda Crne Gore biće predmet preispitivanja Ustavnog suda Crne Gore – najavili su iz institucije Zaštitnika.
U izvještaju za drugi kvartal ponovo je ukazano na nastavak prakse neizvršavanja pravosnažnih rješenja o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koja učestvuju u sudskim postupcima, neizvršavanje obaveza po zaprimljenim fakturama, što doprinosi dodatnim odlivima sredstava i prinudnim naplatama. Zaštitnik je konstatovao da se tužbe po osnovu rada i prava iz radnog odnosa i dalje pokreću od strane zaposlenih u državnoj upravi, najčešće protiv Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Preko stotinu tužbi dobilo epilog na Vrhovnom sudu: Država neće platiti štetu zbog plavljenja Zete

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Tag: kambodza