Mještani kotorskih sela Lješevići, Vranovići i Pobrđe jutros će održati prvi protestni skup upozorenja državnim vlastima da više ne žele eksploataciju kamenoloma u Lješevićima, lokalitet Gajevi, a najavljuju i radikalizaciju i građansku neposlušnost u slučaju da Ministarstvo energetike i rudarstva ne poništi koncesiju koja je dodijeljena kompaniji „Briv Construction“. Današnji protest biće organizovan na raskrsnici kod bivšeg Jugodrva, kod skretanja za Bigovu. <h2>Tačka osam</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070716_c2a253c109faecadcbc6b268539a58abf1d72b205e8ddf1202f57403d529cb04.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250719070716_c2a253c109faecadcbc6b268539a58abf1d72b205e8ddf1202f57403d529cb04" data-rendition-name="original" width="750" height="422" loading="lazy" alt="UNESCO"><figcaption>U zabludu doveden i UNESCO</figcaption></figure>  Na 47. zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu u UNESCO sjedištu u Parizu, kojem je prisustvovala i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, razmatran je i izvještaj o stanju konzervacije Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i Crna Gora upozorena na alarmantnu situaciju, kao i da Kotoru prijeti mogući upis na Listu svjetske baštine u opasnosti. Vujović se iz Pariza oglasila 12. jula, uz poruku da će Crna Gora biti odlučna u ispunjavanju zaključaka Komiteta. A pod tačkom osam usvojenih odluka precizirano je da Komitet „pozdravlja obustavu aktivnosti eksploatacije u kamenolomima i dodatno zahtijeva od države članice da trajno obustavi vađenje, planiranu eksploataciju i proširenje koncesija unutar lokaliteta i njegove zaštitne zone, da uspostavi stroge zone zabrane eksploatacije i razvije strategiju ublažavanja negativnih uticaja radi ograničavanja mogućih štetnih posljedica po OUV lokalitet (lokalitet izuzetne univerzalne vrijednosti p.a.), uključujući mjere sanacije i praćenja životne sredine“. Ispostavilo se, međutim, da je Komitet obmanut. Dok je trajalo zasijedanje ovog tijela u Parizu (od 6. do 16. jula), Ministarstvo energetike i rudarstva privodilo je kraju tender za koncesiju kamenoloma u Lješevićima i 16. jula donijelo odluku da je najpovoljnija ponuda konzorcijuma BEN - koji čine kotorski „Briv Construction“, kao nosilac konzorcijuma i beogradska preduzeća „EX ING B&amp;P“ i „Nukleus“. <h2>Građani prevareni</h2> Osim Komiteta UNESCO-a Ministarstvo energetike i rudarstva obmanulo je i mještane Kotora, koji su, prema riječima Dejana Štileta, predstavnika Organizacionog odbora sela Lješevići i Savjeta Mjesne zajednice Vranovići „imali tvrdo obećanje da kad se završi sanacija kamenolom on neće više raditi nego će biti prenamjena tog lokaliteta za opšti interes“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070720_c942d3b18dc2c3bd7a9949a50dfa864833ba810f953308370df5551b2461659a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719070720_c942d3b18dc2c3bd7a9949a50dfa864833ba810f953308370df5551b2461659a" data-rendition-name="original" width="555" height="740" loading="lazy" alt="Dejan Štilet"><figcaption>MJEŠTANI NEĆE ODUSTATI: Dejan Štilet(Photo: Radio Kotor)</figcaption></figure>  - Kamenolom radi već 13 godina i bilo je rečeno da će nakon godine, koliko je trajala sanacija koja je završena 10. jula, on biti zatvoren. Ministarstvo je u međuvremenu, mimo znanja Opštine i mještana, raspisalo novi tender za koncesiju. Prevareni smo. Mi više ne želimo taj pakao koji smo prolazili svih ovih godina. Protiv smo svakoga koncesionara. Izričiti da tu može da bude samo neki projekat od opšteg inetersa, ali ne eksploatacija kamena – poručio je Štilet. Predstavnici mještana juče su se sastali sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem od kojeg su, kaže Štilet, dobili punu podršku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070724_da40af952efaa9aa880b4ff253cad46e2ce690c64bfc70a071fa55688eed495a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719070724_da40af952efaa9aa880b4ff253cad46e2ce690c64bfc70a071fa55688eed495a" data-rendition-name="original" width="6078" height="4052" loading="lazy" alt="Vladimir Jokić"><figcaption>PODRŠKA MJEŠTANIMA: Vladimir Jokić(Photo: Djordje Cmiljanic)</figcaption></figure>  - Seljani su spremni i svoju zemlju da ustupe za bilo koji projekat, samo ne za kamenolom. Mi zbog kamenoloma ne možemo da obrađujemo ni sopstvenu zemlju, jer ona ne vrijedi ništa. Jasno je da pojedini samo gledaju da je dodatno obezvrijede i onda kupuju. Nećemo to dozvoliti – kategoričan je sagovornik Portala ETV i dodaje da je Ministarstvo raspisalo tender kako bi bili zadovoljeni nečiji lični interesi. Poručuje da je današnji protest njihov prvi korak i da neće odustati. - „Briv“ je sada ovdje ilegalno. Istekla im je dozvola za betonsku bazu, a prema Prostornom planu Opštine Kotor nema ni privremenu lokaciju. Nadamo se da će Ministarstvo imati razumijevanja za nas, ali i odluke Komiteta UNESCO-a i da će sprovoditu program Vlade da se bavimo turizmom i ekonomijom, a ne da dajemo koncesije kamenoloma na neadekvatanim prostorima – istakao je Štilet i zaključio da „ne može interes jednog pojedinca biti veći od interesa lokalnog stanovništva i čitave jedne opštine“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070716_7fab24fc4ca440789acb3f31e42ddc31e489541d5a1c01a8660a979e66f0b899.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250719070716_7fab24fc4ca440789acb3f31e42ddc31e489541d5a1c01a8660a979e66f0b899" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Admir Šahmanović"><figcaption>ĆUTI: Admir Šahmanović</figcaption></figure>  Ministarstvo energetike i rudarstva za sada ćuti. Nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali, a ministar Admir Šahmanović nije odgovorio ni na telefonske poruke. Tako je crnogorska javnost ostala uskraćena za odgovore ko je i zašto obmanuo mještane sela u okolini kamenoloma i ko je i zašto prevario UNESCO, na čijoj je listi svjetske baštine grad Kotor. Ministar Šahmanović duguje javnosti i objašnjenje koji je javni interes za nastavak eksploatacije kamenoloma u okolini Kotora i da li je tačno da je tender raspisan isključivo zbog interesa pojedinca. Nažalost, interes javnosti, odnosno pravo javnosti da zna za ministra Šahmanovića ne postoji. Na pitanja Portala ETV nije odgovorio ni predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji, kako tvrde mještani, čvrsto stoji uz njih. <h2>Samoodbrana života </h2> Bilog Vuk Iković ne vjeruje u dobre namjere predstavnika vlasti i upozorava da se partijska i administrativna tortura nad građanima nastavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070724_ffba4bd6a8fbe32d5aea3aa834ac28cfa571bd79b4d3a9423eaf03a9de9595c9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250719070724_ffba4bd6a8fbe32d5aea3aa834ac28cfa571bd79b4d3a9423eaf03a9de9595c9" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Vuk Iković"><figcaption>NE ODUSTAJATI: Vuk Iković(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  - Ona nije manja, već veća i opasnija od fizičke torture. Ista partija se na lokalnom nivou predstavlja kao zaštitnik građana, dok ih na državnom nivou progoni – igrajući igru dobrog i lošeg policajca sa nama. Mještani mogu opstati jedino ako se organizuju, budu jedinstveni i ne odustanu dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Svaka vlast postaje nasilnija kako joj se približava kraj. Zato je danas potrebna solidarnost i upornost – to je najveći izazov našeg društva – poručio je sagovornik Portala ETV. Kamenolomi koje je opozicija nekada kritikovala, a današnja vlast obećavala da će zatvoriti, upozorava Iković, ponovo se otvaraju. - Zato je naš današnji zadatak – samoodbrana života od fasadnih političara – kategoričan je on. Da se ovakve situacije ne ponavljaju potrebno je, smatra, donijeti novi plan upravljanja kamenolomima. - Iz njega odmah treba izuzeti: lokacije unutar ili pored naselja, zone vodoizvorišta, područja kulturne baštine i ambijentalne cjeline. Ako se osvrnemo oko sebe vidjećemo da je većina kamenoloma smještena uz glavne puteve, samo zato što je bilo najlakše eksploatisati. Investitor koji želi kamenolom treba da dobije lokaciju na kojoj njegov rad neće uništiti ničiji život, zdravlje i vodu. Ako želi da zaradi, neka sam, u dogovoru sa državom, obezbijedi pristupni put – kao što građani čekaju asfalt po 15 godina. Jer, danas se dešava apsurd: nakon što stigne asfalt, privilegovani investitor dobije brdo da vadi kamen, a teški kamioni unište put za godinu dana – naglašava sagovornik Portala ETV. Kategoričan je da je jasno da se nije brinulo o građanima, već isključivo o privilegijama investitora. - Država je moćna samo kada shvati da je pojedinac slobodan i nezavisan, a njena snaga proizilazi iz njegove snage. Zato svi oni koji se danas bore za opstanak golog života su slobodni pojedinci koji samo umrežavanjem mogu da oslobode ovu državu od partijske i administrativne torture – zaključio je Iković. <h2>Ugroženo i vodoizvorište</h2> Mještani su poručili da će se obratiti i premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i ministarki turizma Simonidi Kordić s pitanjem - da li je interes pojedinca veći od interesa lokalne zajednice i interesa Opštine Kotor. Već su pisali i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori. Koncesija za kamenolom kompaniji „Briv“ istekla je 1. jula prošle godine, ali je Ministarstvo na još godinu odobrilo radove za sanaciju kopa. Međutim, u februaru ove godine rasipsali su novi javni poziv za koncesiju. Kamenolom, <a href="https://etv.me/drustvo/izlivanje-cementne-vode-betonjerke-i-postrojenja-briv-a-bez-problema-bitisu-u-blizini-sanitarne-zone-i-vodoizvorista">o čemu je Portal ETV pisao 11. juna</a>, ugrožava i vodoizvorište Topliš, koje se nalazi tik uz njega. Objavili smo tada da su na svega 200 metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, postavljena postrojenja i betonjerke za kamenolom kompanije „Briv“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila, tu se ispušta i cementna voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Cementna voda"><figcaption>Cementna voda ugrožava vodoizvorište Topliš(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Iz Opštine Kotor tada nijesu odgovorili na naša pitanja zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu, a bez odgovora su nas ostavili i iz Ministarstva energetike i rudarstva. I dok država ćuti i ozbiljno ugrožava prestižni status Kotora kao grada koji je 1979. upisan na UNESCO-vu listu svjetske baštine, građanke i građani poručuju da neće dozvoliti da se nastavi sa uništavanjem bisera crnogorske obale.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šahmanovićev resor obmanuo i mještane i UNESCO, kotorski kamenolom opet dao pod koncesiju

Mještani sela Lješevići i Vranovići će u subotu, 19. jula, povodom saznanja da je Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa ponovo izdalo koncesiju za ekspolataciju tehničko-građevinskog kamena lokaliteta “Lješevići - Gajevi” održati protestni skup, prenosi Radio Kotor.
Protest je zakazan za 10.30 sati na raskrsnici kod bivšeg Jugodrva, odnosno skretanja za Bigovu, saopštio je danas Radio Kotoru u ime Organizacionog odbora sela Lješevići i Savjeta Mjesne zajednice (MZ) Vranovići Dejan Štilet.
Podsjeća da je na prethodno održanom sastanku Odbora sela Lješevići i Savjeta MZ Vranovići, zaključeno da su mještani “obmanuti”, jer su “imali garanciju” da do jula 2025. ističe godinu od početka sanacije kamenoloma čime se, smatrali su, završava eksploatacija.
- Eksploatacija kamenoloma u Lješevicima, lokalitet Gajevi od strane firme Briv Construction doo Kotor trajalo je 13 godina i zadnju godinu od strane ministarstva dobijeno je da se kamenolom sanira, koji rok je istekao 10. juna. Nakon održanog sastanka javno smo saopštili da smo protiv svakog koncesionara i da želimo da se na toj lokaciji otvore sadržaji koji su od interesa za lokalnu zajednicu i Opštinu Kotor. Imamo podršku od strane Opštine i predsjednika Vladimira Jokića, jer smo zajedno urgirali da se to koncesiono polje predvidi za nešto drugo, a ne za kamenolom - naglašava Štilet.
Bez obzira na primjedbe mještana i upućene dopise, ministarstvo je, dodaje, ponovo raspisalo javni oglas i koncesiju dodjelilo istoj firmi, a “sada radi na tome da vide na koliko godina”.
- Na protesnom skupu, koji smo prijavili nadležnim organima, saopštićemo koje korake ćemo dalje preduzeti. U svakom slučaju, po cijenu i građanske neposlušnosti nećemo dozvoliti da se taj lokalitet ekspoatiše, jer su uništena naša imanja i naši životi. Smatramo da kamenolom treba da bude negdje na drugoj lokaciji, a i UNESCO predviđa da kamenolomi ne mogu biti u akvatorijumu Boke - ističe Štilet.
Sa ciljem zaštite svojih interesa mještani će, najavljuje, iskoristiti sve zakonskom predviđene mogućnosti. Ukoliko ne bude “razumijevanja” od strane resornog ministarstva, javno će se obratiti premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i ministarki turizma Simonidi Kordić.
- Da pitamo da li je interes pojedinca veći od interesa lokalne zajednice i interesa Opštine Kotor. Vjerujemo da ćemo narednih nekoliko dana riješiti problematiku u vezi kamenoloma Lješevići zajedno sa predsjednikom Opštine i institucijama na državnom nivou - poručuje Štilet.
Poručuje da je tokom 13 godina rada kamenoloma i godinu perioda sanacije “uništena” životna sredina, a aktuelan je problem sa vodoizvorištem Topliš koje se nalazi tik uz kamenolom.
- Voda ne može nesmetano da se eksploatiše prema Luštica bay i opštini Tivat, a podsjećam da je najbliži ovoj lokaciji akvatorijum Solila - specijalni rezervat prirode koji je prije dvije godine proglašen za nacionalni park. Ističem da se podno kamenoloma nalazi naselje gdje ljudi žive i pokušavaju da obrađuju zemljište koje su im ostavili pradjedovi. Međutim, od prašine i njihovog načina rada ne može se opstati i živjeti, a kamo li da se bavimo seoskim i vjerskim turizmom - zaključuje Štilet.

Portal ETV

Štilet: Protest 19. jula povodom izdavanja koncesije za kamenolom Lješevići - Gajevi

U vrijeme kad jedna partija na vlasti neumorno tolkuje o neophodnosti „čišćenja institucija“, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti crnogorsku društvenu i političku stvarnost krsti „blatom svakodnevice“. Kartaškim rječnikom, na taj su diskurs odgovorili: pratim i podižem!
Budući da čelnici Akademije (da, svi muškoga roda) sugerišu da se nauka ne može prljati „blatom svakodnevice“, želim samo kratko skrenuti pažnju na to da se cijeli spektar društvenih nauka bavi upravo time.
Akademici kažu da govore rijetko, ali argumentovano: Neće da ulaze u „blato svakodnevice“
Tako nam kritička analiza diskursa svojim metodološkim (naučnim) aparatom pokazuje da je posmatranje društvene situacije kao „blata svakodnevice“ precizan diskurzivni izbor. To je klasičan primjer simboličke degradacije (sociolog Pjer Burdije bi rekao simboličkoga nasilja): društvena realnost se predstavlja kao prljava, niža, nedostojna dodira s „visokom“ naukom. A onaj ko se ne želi „uprljati“ automatski se pozicionira iznad te stvarnosti (rječnikom akademika „iznad blata“) – i moralno, i intelektualno, i u konačnici klasno. Nema tu ni govora o akademskoj uzdržanosti. Ovo je nepatvoreni elitizam.
Kao štit se u toj argumentaciji diže tzv. Stenfordova lista, bibliometrijska rang lista najcitiranijih naučnika koju objavljuje Stenford univerzitet i koja zaista govori o izvrsnosti naučnika koji se na njoj nalaze, uglavnom iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka. Ali CANU nije, niti smije biti, udruženje STEM-ovaca.
CANU ima Odjeljenje društvenih nauka (da, nauka!), čiji je osnovni predmet, kako već rekoh, upravo ono što se danas pogrdno naziva „blatom“: politika, društveni konflikti, institucije, identiteti, jezik, vrijednosti. Drugim riječima – stvarnost, i to ne samo prošla, već i ona savremena.
A kad se Akademija hvali međunarodnom relevantnošću u prirodnim naukama, a istovremeno se povlači pred društvenom krizom u vlastitoj zemlji, to se ne može zvati akademskom mjerom. To se mjeri drugim skalama. Mogao bi biti kukavičluk. Mogla bi biti nezainteresovanost za život, nedoumice, nesnalaženja običnoga čovjeka i čitavoga crnogorskoga društva. Obrni-okreni – elitizam. Elitističko pranje ruku, da ostanemo u domenu higijene.
Vele uz to čelnici da CANU ima moralnu obavezu da se oglasi tek kad to od nje zatraže Skupština, Vlada ili predśednik države. Da razjasnimo nešto: takva definicija moralne odgovornosti nije neutralna. To je izrazito političko tumačenje koje nauku svodi na servis vlasti, pa makar i savjetodavni, što nije sinonim autonomnoj naučnoj instituciji kojoj je kao osnovna misija definisano da „svojim djelovanjem doprinosi ukupnom napretku države Crne Gore“. Ta se misija može ostvariti isključivo proaktivnošću, hrabrošću i integritetom onih za koje se smatra da bolje vide od ostatka društva.
Ali logika iza ovakvoga komentara čelnika CANU o moralnoj obavezi prema vlasti posve je prozirna: ako politika ćuti ili ne pita, Akademija je čista. Onda se – na momenat se čini paradoksalno ili čak kritički – tvrdi da izostanak poziva vlasti govori o nespremnosti politike da se suoči s autoritetom nauke. A zapravo time se diskurzivni krug savršeno zatvara: CANU ćuti jer ih ne zovu, a vlast ih ne zove jer im odgovara da ćute. Odgovornost ne stanuje na toj adresi, očito je i ona u blatu.
Reklo bi se da institucija pod Goricom ima savršenu nadmorsku visinu: dovoljno nisko da ne bude samoodrživa, a dovoljno visoko da joj „blato svakodnevice“ bude tuđi problem. Otud i izreka: Ko pod Goricom ak i malo stoji, oblikuje društvo bez dodira sa stvarnošću.
Biće da upravo zato Akademiji nije smetalo da iz blata izvuku npr. Milana Stojovića, koji je 90-ih gromoglasno proganjao novinare i pozivao u boj i čišćenje – etničko, naravno. Pa su osobi takve prošlosti i neizmijenjene sadašnjosti dodijelili da oblikuje struku Mediji i novinarstvo u okviru Enciklopedije Crne Gore, koju danas sa zadovoljstvom najavljuju. Kakav doprinos čistoći, koji se prosto i ne treba pojašnjavati. Zato i nijesu odgovarali na pitanja zainteresovane javnosti o svojoj odluci, a danas govore o transparentnosti i čude se što javnost ostaje gluva na neke njihove objave.
U konačnome, da bi CANU zaista postala simbol intelektualne relevantnosti kakvim se predstavlja, mora prihvatiti jednostavnu činjenicu: blato svakodnevice nije suprotnost nauci, nego njen materijal.
A akademija koja se gadi materijala od kojega je stvarnost napravljena ne stoji iznad društva, već izvan njega. I to nije znak akademske uzvišenosti, no institucionalnoga sljepila, skupo plaćenoga upravo iz tog istog „blata“ koje danas s tolikim prezirom imenuje.

Elitističko pranje ruku CANU: Odgovornost ne stanuje na toj adresi

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se do 15 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, uglavnom u jutranjim satima, ponegdje očekuje magla ili niska oblačnost.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, u jutarnjim satima ponegdje pojačan, sjevernih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do šest, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Danas pretežno sunčano, temperatura do 15 stepeni

U Višem sudu za 18. februar zakazan je početak suđenja biznismenu Saši Pekiću, policajcu Draganu Backoviću i braći Petru i Mirku Cicmilu, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti, da su bili na čelu kriminalnih grupa, koje su švercovale cigarete. Optuženima će suditi krivičo vijeće sudije Branislava Lekovića.
Osim Pekića, Backovića i braće Cicmil optužnim aktom obuhvaćeni su Goran Janketić, Nikola Glomazić i Srđan Jokić ali i Backovićeve kolege -policajci Predrag Vučurović i Predrag Mijušković.
Specijalno državno tužilaštvo ranije je saopštilo da su ove dvije grupe, kako se sumja, švercom cigareta državni budžet oštetile za najmanje 17,5 miliona eura.
-Iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi proizlazi da su obje kriminalne organizacije, od kraja 2019. do marta 2021. godine, prokrijumčarili najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki i nanijeli štetu budžetu od najmanje 17.551.143 eura, po osnovu neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina – saopštili su ranije iz SDT.
Tužilaštvo osim šverca cigareta Backoviću i Jokiću na teret stavlja i pranje novca, a policajce sumnjiči i za zloupotrebu službenog položaja.
Prema navodima SDT, članovi Pekićeve grupe bili su Jokić, Janketić, Backović i druge nepoznate osobe, a braće Cicmil i Backovića – Vučurović, Mijušković, Glomazić i, takođe, druge nepoznate osobe.
Pekićeva grupa je, kako se sumnja, sarađivala sa Backovićem i Cicimilom. Tužilštvo tvrdi da je Pekićeva grupa navodno nabavljala neocarinjene cigarete i prodavala ih Backoviću, Cicmilu i drugim nepodznatim kupcima a oni ih, kako se sumnja, prodavali u Bosnu i Hercegovinu.

Pekić, braća Cicmil, policajac Backović i ostali pred sudom 18. februara

Amerikanka Mikaela Šifrin pobijedila je u Zemeringu, u petom slalomu sezone Svjetskog kupa alpskih skijašica.
Šifrin je bila četvrta nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu minut, 48 sekundi i 82 stotinke.
Američka skijašica zadržala je maksimalan učinak u slalomu ove sezone i upisala 106. trijumf u Svjetskom kupu.
Drugo mjesto pripalo je vodećoj nakon prve vožnje - Švajcarkinj Kamili Rast, koja je devet stotinki imala slabije vrijeme od pobjednice.
Pobjedničko postolje komletirala je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 57 stotinki zaostatka.
Na četvrtom mjestu završila je Austrijanka Katarina Linsberger, peta je bila njena sunarodnica Katarina Trupe, dok je osmo vrijeme imala Hrvatca Zrinka Ljutić.
Šifrin sa maksimalnih 500 bodova vodi u plasmanu slaloma.
Kolturi je druga sa 280, a treća Rast sa 262 boda.
Šifrin zauzima prvo mjesto i generalnom poretku Svjetskog kupa sa 698 bodova.
Rast je na drugoj poziciji sa 503, dok je treća Novozelanđanka Alis Robinson sa 484 boda.
Skijašice sezonu nastavljaju 3. januara, kada je u Kranjskoj Gori na programu veleslalom.

Šifrin pobijedila u Zemeringu

Na Kosovu su jutros u sedam sati počeli drugi parlamentarni izbori tokom ove godine, za koje se predizborna kampanja završila u ponoć.
Drugi ovogodišnji izbori se održavaju jer Pokret Samooprjedeljenje premijera Aljbina Kurtija, uprkos tome što je osvojio najviše glasova na izborima 9. februara, nije mogao da formira vladu.
U trci za 120 poslaničkih mjesta - 100 iz redova Albanaca i po 10 iz redova Srba i 10 iz drugih manjinskih zajednica koje žive na Kosovu, učestvuje 1.180 kandidata iz 24 politička subjekta, od toga 18 stranaka, tri koalicije, dve građanske inicijative i jedan nezavisan kandidat.
Pravo glasanja na ovim izborima ima 2.076.290 registrovanih birača, od toga 1.999.205 birača koji glasaju na biračkim mjestima na Kosovu i 77.085 birača koji su registrovani za glasanje poštom van Kosova (dijaspora).
Glasaće se u 948 biračkih centara, sa 2.614 biračkih mjesta na cijeloj teritoriji Kosova.
Iz redova srpske zajednice na izborima učestvuju Srpska lista, Za slobodu, pravdu i opstanak i Kosovski Savez. Oko 100.000 birača srpske nacionalnosti biraće svojih deset poslanika u Skupštini Kosova koja broji 120 mjesta.
Pokret Samoopredjeljenje na izborima učestvuje u koaliciji sa "GUXO", Alternativa i Albanska demohrišćanska partija.
Od Albanskih političkih stranaka na izborima učestvuju Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa (NISMA) i Albanska demokratska nacionalna stranka "Bali Kombetar".
Iz manjinskih, nesrpskih i nealbanskih zajednica, učestvuju Demokratska partija Turaka, Nova demokratska iniciiativa Kosova (iz egipatske zajednice), Socialdemokratska unija (partija koja predstavlja Bošnjake), Jedinstvena goranska partija (predstavlja Gorance), Ujedinjena romska partija Kosova i Progresivni pokret Roma.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisla je krajem novembra nove izbore, jer nakon prethodnih, održanih u februaru ove godine, nijedan kandidat za mandatara Vlade Kosova nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova poslanika.

Parlamentarni izbori na Kosovu, drugi ove godine

Studenti u blokadi danas organizuju širom Srbije akciju pod sloganom „Raspiši pobjedu“ tokom koje će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a građani će tu inicijativu moći da podrže u više od sto opština i gradova, na skoro 500 štandova.
Prema posljednjim dostupnim podacima, potpisi će se prikupljati u 113 mjesta na 491 štandu.&nbsp;
Pored većih gradova, poput Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca, na spisku su i brojna manja mjesta od sjevera do juga zemlje.
- Dođi da zajedno raspišemo pobjedu! Potpiši odluku! Ostavi nam kontakt, a mi ćemo ti redovno slati obavještenja o našem djelovanju i uputiti te kako možeš da postaneš aktivni učesnik ove borbe. Budi kontrolor. Učestvuj u podizanju svijesti u svojoj okolini. Od nedjelje nastavljamo zajedno - poručii su studenti.
U Beogradu je od 10 sati na Sudentskom trgu najavljen i "Novogodišnji bazar" sa programom za djecu i štandovima za donacije, koji će biti otvoreni do 20 sati, a građani su pozvani da donesu ukrase za kićenje zajedničke jelke, ali i poklone - slatkiše, grickalice i igračke, koje će studenti dijeliti potom širom Srbije.

Srpski studenti u akciji "Raspiši pobjedu": Građani daju potpise za izbore na skoro 500 lokacija

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!