Gradski autobus večeras je kamenovan u podgoričkom naselju Zabjelo, na posljednjoj stanici linije L9.
Tom prilikom je pričinjena materijalna šteta, a iz Gradskog prevoza kažu da nije bilo povrijeđenih.
- Pozivamo građane na odgovorno ponašanje i apelujemo da se suzdrže od postupaka koji ugrožavaju bezbjednost učesnika u saobraćaju i dovode do oštećenja javne imovine - poručili su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Zabjelo: Kamenovan gradski autobus, nema povrijeđenih

U Podgorici je večeras kamenovan gradski autobus L10 (Masline), potvrđeno je Gradskom portalu iz Gradskog linijskog preduzeća.
Navode da je pričinjena veća metarijalna šteta, ali da srećom nije bilo povrijeđenih, iako je autobus bio pun putnika.
- Večerašnji događaj vandalizma je nepromišljen i neprihvatljiv. Oštro osuđujemo svaki oblik uništavanja imovine, jer takve radnje ne samo da nanose štetu materijalnim dobrima, već i ozbiljno ugrožavaju živote - kazali su iz ovog preduzeća.

Kamenovan puni gradski autobus u Podgorici, nema povrijeđenih

Ministarstvo zdravlja Crne Gore najavljuje početak četiri nova zajednička projekta u okviru EU4Health programa, čime se dodatno jača uloga Crne Gore u evropskim zdravstvenim inicijativama, saopštio je ministar zdravlja dr Vojislav Šimun povodom uspješne aplikacije ministarstva, a u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore (KCCG) i Institutom za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), sprovedene tokom 2024. godine.
Aplikacije su bile usklađene sa prioritetima u oblasti javnog zdravlja i digitalizacije zdravstvenih usluga.
- Kao rezultat ovih aktivnosti, Crna Gora je obezbijedila bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 306.000 eura koji će započeti tokom 2025. godine i biće iskorišćena za unapređenje javnog zdravlja u zemlji - kazao je Šimun.
Finansirani projekti obuhvataju digitalizaciju zdravstvenog sistema, uspostavljanje registra kancera, unapređenje mentalnog zdravlja, i podršku fokal pointima EU4Health programa.
EU4Health je najveći zdravstveni program Evropske unije, s budžetom od 5,3 milijarde eura za period 2021–2027 . Program je usmjeren na jačanje otpornosti zdravstvenih sistema, digitalizaciju zdravstvene zaštite, borbu protiv raka i unapređenje mentalnog zdravlja.
Crna Gora se EU4Health programu pridružila u januaru 2024. godine, čime je postala dio najveće zdravstvene inicijative Evropske unije. Sporazum je u Briselu potpisao ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun i tadašnja komesarka za zdravstvo Stela Karikaidis.
Ministarstvo zdravlja će, poručuju, i u narednom periodu nastaviti da koristi dostupne mehanizme Evropske unije za modernizaciju i unapređenje zdravstvenog sistema, uz poseban fokus na dalju integraciju Crne Gore u evropski zdravstveni prostor.
Poseban doprinos realizaciji projekta i pripremi aplikacije zahvaljujući kojima je Crna Gora dobila sredstva dao je Direktorat za IPA i druge projekte i infrastrukturu u zdravstvu u oviru Ministarstvu zdravlja.

Šimun: Crna Gora obezbijedila bespovratna sredstva za unapređenje javnog zdravlja u zemlji

Sadržaji u udžbenicima treba budu osnova, platforma za kritičko mišljenje, za lični odnos svakog pojedinca i učenika prema tom sadržaju, šta će s njim da uradi, kako da ga primjeni, kako će da ga transformiše, kritički da se osvrne i nešto novo da kreira - rekao je pedagog Radoje Novović, u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E.&nbsp;
Formalno obrazovanje nema 0,9 posto stanovništva, preko 8.000 je nepismeno, od toga stanovnika starijih od 15 godina ima 17 posto završenu osnovnu školu, a srednju školu 52 posto stanovništva Crne Gore.
Ovakvi podaci govore, kaže Novović, da društvo percipira kako obrazovanje nije toliko važno, te u sistemu vrijednosti crnogorskog društva obrazovanje nije reper po čemu se ljudi rangiraju.
- Dok je bila SFRJ obrazovanje je imalo mnogo bolji status, iako generalno gledano sad je obrazovni sistem možda bolje teoretski postavljen, sada nego ranije. To je izazov za društvo, to je izazov za državu. Mislim da to nije samo specifičnost Crne Gore, može da bude karakteristika i ovih balkanskih zemalja, a bogami i zemalja Afrike, Azije, Južne Amerike. Razvijene zemlje imaju bolji procenat pismenosti, rezultati na PISA &nbsp;takmičenju pokazuju da su &nbsp;izazovi za obrazovni sistem najviše po pitanju implementacije, kontrole evaluacije i da mora time da se pozabavi - rekao je Novović.
Najkonzervativnije institucije su crkva, kasarna i škola, kaže Novović, koje se vjekovima ne mijenjaju, ali smatra da obrazovanje mora pratiti promjene u svijetu.
- Nikada se svijet nije toliko brzo mijenjao kao zadnjih 20,30 godina. Ovo je era digitalizacije koja poprilično šteti učenicima u procesu sticanja znanja i vještina, jer dobiju sve gotove stvari. Šteti im što koncentracija pada, pamćenje slabi, vezanost za te digitalne mreže sve više raste i to je izazov za mnoge države, mnoge države po tom pitanju nešto i preduzimaju. Južna Koreja je bila prva u svijetu po digitalnim udžbenicima, ali ti digitalni udžbenici su pokazali da je rasuta pažnja, brzo se prelazi preko informacija, mnoštvo tih informacija koje su vezane za slikovne poruke, koncentracija slabija, pamćenje daleko slabije, dobijaju gotove proizvode i oni se vraćaju na klasične udžbenike sve više. Švedska je zabranila digitalizaciju u školama, jer vidjela da je slabije pamćenje, koncentracija, naučenost. Treba da ti sadržaji budu osnova, platforma za kritičko mišljenje, za lični odnos svakog pojedinca i učenika prema tom sadržaju, šta će s njim da uradi, kako će da ga primjeni, kako će da ga transformiše, kritički da se osvrne, nešto novo da kreira. Ako se sve zasniva na usvajanju činjenica, najnižem metakognitivnom &nbsp;nivou onda to nije dobro - istakao je Nović.
Mnogo je izazova za čitav svijet, poručuje Novović, jer vještačka inteligencija uzima primat i ljudi već ne znaju šta će s tim da rade.
- To je možda jedan atak na ljudsku vrstu, jer će mnoge poslove vještačka inteligencija da preuzme. Za sad je vještačka inteligencija izazov, ona može da posluži samo ljudima koji poznaju neku oblast i da se kritički osvrnu na ono šta im vještačka inteligencija nudi. Ako ti ne znaš tu oblast, a odokativno prihvatiš kao istinu, to može da &nbsp;bude problem, tu ima dosta grešaka i to je izazov da se kod učenika razvije kritičko mišljenje i kritički odnos prema svemu tome postojećem, a to je jako važna osobina koja je treba da za školu bude imperativ. Znanje kao znanje, sadržaj se može naći u sekundi, učenici sa Novog Zelanda, Irske, Kanade, Mozambika, Grčke ovdje mogu da saznaju nove informacije,vez čekanja. Jako je važno šta s tim informacijama raditi, to je izazov za obrazovanje - zaključio je Novović.

Novović: Ako se sve zasniva na usvajanju činjenica, najnižem metakognitivnom nivou, onda to nije dobro

Kazahstanska aktivistkinja za ženska prava Dinara Smailova, stigla je u Viši sud , koji bi jutros trebalo, kako je najavljeno, da donese odluku da li će biti izručena Kazahstanu.
Smailova je uhapšena po prethodnoj molbi za ekstradiciju Kazahstana.
- D.S. je lišena slobode shodno naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a po prethodnoj molbi za ekstradiciju Republike Kazahstan radi vođenja krivičnog postupka protiv iste - saopšteno je prethodno iz policije.
Kazahstanske vlasti su saopštile da se Smailova tereti za prevaru, kršenje prava na privatnost i širenje lažnih informacija, a sud u Kazahstanu je krajem decembra 2023. izdao nalog za njeno hapšenje.
Almatim Mukamedžanov, suprug kazahstanske aktivistkinje saopštio je sinoć Portalu ETV da će o njenoj sudbini sjutra ujutru odlučivati Viši sud.
- Puno se toga desilo u jednom danu, teško je to opisati - poručio je Mukamedžanov u kratkoj izjavi za Portal ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmukamedzanov-o-sudbini-moje-supruge-sjutra-ujutru-odlucuje-visi-sud&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za krivična djela koja joj se stavljaju na teret u domovini joj prijeti kazna do 10 godina zatvora.
Uhapšena Kazahstanka je žestoki kritičar tamošnjih vlasti zbog njihovih rezultata u oblasti zaštite žena i djece od seksualnog i porodičnog nasilja.
Međunarodna organizacija Human Rights Watch je februara prošle godine nazvala optužbe protiv nje "sumnjivim" i izrazila zabrinutost da su vlasti u "pecačkoj ekspediciji u potrazi za dokazima o nedjelima Smailove, što izaziva ozbiljnu zabrinutost o njihovim motivima u ovom slučaju".
- Energični napori vlasti protiv Smailove više liče na pokušaj diskreditovanja legitimnog rada njene organizacije - naelis u iz HRW.
Smailova godinama živi u samonametnutom egzilu.
Od 2024. nalazi se u Crnoj Gori.
Savjet za građansku kontrolu rada policije je oktobra 2024. upozorio ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da njoj prijeti izručenje Kazahstanu i da ta zemlja "poput Rusije, sprovodi pojačani pritisak na branioce ljudskih prava".
- Kao i da je stanje ljudskih prava u toj postsovjetskoj državi, prema brojnim kredibilnim izvještajima, pogoršano a oni koji brane i zastupaju demokratske i slobodarske vrijednosti izloženi su represiji i kriminalizaciji - kazali su tada iz Savjeta.
Crna Gora, poručuju iz Savjeta, treba da bude prepoznata kao zemlja u kojoj se naročito drži do ljudskih prava i zaštite ljudskog integriteta.
Smailova i njen suprug, aktivista za ljudska prava Almat Mukamedžanov, optužbe kazahstanskih vlasti ocjenjuju neutemeljenim i vidom političkog progona.

Kazahstanka Dinara Smailova stigla u Viši sud

Odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini glavnog grada Ksenija Aranitović saopštila je da će Klub odbornika uputiti Skupštini Glavnog grada inicijativu za osnivanje Centra za onkološke pacijente u objektu u blizini KBC-a &nbsp;u vlasništvu Glavnog grada.&nbsp;
- Obaveza svih nas jeste da građanima obezbijedimo dostojanstven život, a teškim bolesnicima neophodnu njegu i pažnju - kazala je Aranitović u objavi na Iks (X) mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F1912038334983024996&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aranitović: Uputićemo Skupštini GG inicijativu za osnivanje Centra za onkološke pacijente u objektu u blizini KBC-a

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.