Uprkos nevremenu građani Cetinja su i večeras blokirali Kruševo ždrijelo u periodu od 17:26 do 18:26 sati.&nbsp;
Jedan dio građana Prijestonice iskazuje protest i traži odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora organizovanjem blokada saobraćaja na Kruševom ždrijelu - Belveder. Blokade se organizuju neprekidno, simbolično od 17:26 do 18:26 sati, kao vid saučešća porodicama stradalih u dva nezapamćena i nerasvijetljena zločina, prilikom čega je živote izgubilo dvadeset troje njihovih sugrađana.
- Ćutanje i nečinjenje državnog vrha smatramo nedopustivim. Ne želimo da upotrijebimo neku grublju riječ koja se odnosi na tragedije koje su zadesile naš grad i Crnu Goru u protekle dvije ipo godine - kazali su građani.&nbsp;
Vlade i ministri su se mijenjali, dodaju, ali propusti su ostali isti.
Neodgovornost za Medovinu proizvela je masovna ubistva po Cetinju 1. januara ove godine.
- Stoga, obavještavamo sve u Crnoj Gori i šire da nećemo odustati dok se i poslednji odgovorni ne privede pravdi. Takođe, ni izvještaj unutrašnje kontrole MUP-a nas neće pokolebati, ukoliko ne pronađu propuste koji bi označili krivce za počinjene zločine - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Oni naglašavaju da ostavke nijesu opcija.&nbsp;
- Snošenje pune moralne, materijalne i profesionalne odgovornosti jeste, počevši od potpredsjednika Vlade za bezbjednost, Ministra policije, Direktora policije… - kazali su u saopštenju građani Cetinja koji već skoro dva mjeseca blokiraju put.&nbsp;
Naravno da, kako dodaju, protok vremena ne abolira one koje su ove funkcije obnašali i u vrijeme zločina u Medovini.
- Odgovornost za sve. Čast i bruka žive dovijeka - poručuju u svom zaključku.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Građani Cetinja ne odustaju: Neodgovornost za Medovinu proizvela je masovna ubistva 1. januara ove godine

Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" saopštila je da će od danas, svakog radnog dana do daljnjeg, biti blokirana jedna saobraćajnica.&nbsp;
Kako su naveli, dvadeset tri minuta buke počinjaće u 17:26 sati.&nbsp;
O tačnoj lokaciji informisaće u 16:26 sati putem njihovih mreža.&nbsp;
- Svi na ulice! Svi po naše bezbjedno śutra! - poručuju oni u svojoj objavi na X mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1886138792689443318&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Neformalna grupa studenata „Kamo Śutra“ je u subotu blokirala most Blaža Jovanovića u Podgorici, a tom prilikom je zatražena smjena ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. 
 
Iz grupe "Kamo Śutra" su više puta poručili da neće odustati od protesta i blokada sve dok ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi povodom tragedije na Cetinju. 
 
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.

"Kamo śutra": Od danas svakog dana blokada saobraćajnica

Nikada nijesam tražio odgovornost nekog političara ili te teme politički zloupotrebljavao. Smatram da se u suprotnom uvode obrazci da se bilo koja tragedija bez obzira na okolnosti iznosi na teren politike i pripisuje Vladi, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić u emisiji „Slobodna zona“ na Prvoj televiziji komentarišući proteste neformalne grupe studenata „Kamo śutra", podsjećajući na tragedije koje su se događale dok je on bio u opoziciji.&nbsp;
- Ako vi uvedete to kao obrazac postupanja, praksu u nekom društvu da se na svaki takav događaj podnose ostavke i etiketiraju i prevode na teren politike vlada, premijera, ministara. Pa, neformalni centri moći će lako izlogicirati i reći će kako je lako ovdje ovaj sistem i državu držati u stanju destabilizacije jer oni uvode obrazac da se bilo koja tragedija bez obzira na okolnosti iznosi na teren politike i pripisuje Vladi, premijeru, ministru - ističe Bečić.&nbsp;
Navodi da su to trenuci za empatiju, solidarnost, jedinstvo i zajednički pristup da bi se sistemski odgovorilo na probleme koje imamo i koji su izazovi različitih vremena, godina, decenija i nasljeđa.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Bečić: Tragedije da se ne zloupotrebljavaju politički, u suprotnom se uvode obrasci da se na svaki događaj podnose ostavke

Ne znam da li je premijer Milojko Spajić nervozan što je śutra 31. januar ili što je (kamo) preko śutra 1. februar - poručio je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković reagujući na izjavu premijera Milojka Spajića da bi opoziciju koja blokira parlament trebalo da pošalju na par dana nezasluženog odmora.
On je u ovoj objavi aludirao i na činjenicu da je Spajiću neformalna grupa studenata „Kamo śutra“ dala rok da se do 1. februara izjasni o njihovim zahtjevima i smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. U ovoj neformalnoj grupi studenata su poručili da će biti spremni za građansku neposlušnost ako se premijer ogluši o njihov zahtjev.
- Ako je nervozan zbog kraja januara, to je zato što je spiskao pare, pa sad kuku lele. Prema dostupnim podacima, za praznike je konto bio u minusu 400 miliona. Znate već onu… ne kune majka sina što se kocka, već što se vadi… A možda je nervozan i zbog 1. februara jer mu je ostalo nešto manje od 48 sati do potpunog gubitka legitimiteta - istakao je Đuričković.

Đuričković: Spajiću su se nekako baš grdno sastavili datumi

Nepodržavanje studenata znači pristajanje na crnilo, ne sivilo, na ovo zlo, na ovaj jad, na urušavanje Crne Gore temeljno, kao sto je ona veleizdaja sa potpisivanjem temeljnog ugovora - poručio je novinar Slavko Mandić u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
Crnoj Gori može, smatra on, biti bolje od studentske pobune u Srbiji - zato što tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić nema vremena i novca da troši na one koji u Crnoj Gori, kako kaže, stavljaju klin u točkove.
- Sve ono što je vezano za državnost našu, naše istorijsko trajanje, naša kultura, civilizacija, sve ono po čemu smo poznati, se potire namjerno svakoga dana. To su bili razlozi da se mnogo prije izađe, jer nema puta rezultata od one salonske priče, kako god to nekome izgledalo, dostojanstveno, mirno, onako kako treba iskazati građansku neposlušnost. Jednostavno to tako mora da funkcioniše, drugačije ne može. Vidjeli se u Srbiji, kad se pomamio Vučić? Kad su ovako studenti počeli da mu diktiraju šta mora i kako mora - istakao je Mandić.
 
Vlada ne saziva sjednicu Skupštine opštine Budva, kaže Mandić, zato što se ne pita.&nbsp;
- Jer da se pita radila bi svoj posao kako treba i u skladu sa zakonima Crne Gore. Očekivano je to, ništa čudno. Tamo sjede ljudi koji ne znaju, i nijesu za to gdje su. To jeste veliki problem. Teško je razumjeti, zaosta, da je ovakva silina udara nad Crnom Gorom. Ja ne znam zašto je to tako, ali sigurno nije bez razloga. Neko je žestoko upleo svoje prste da Crnu Goru satre koliko je moguće više, i kad je vidio kako to ide teško, onda sad pokušavaju preko lokalnih uprava, od Šavnika, evo Budva, Andrijevica, sjećate se, Kotor, tamo se ne zna šta će se dešavati, niko ništa ne zna, Ustavni sud nezainteresovan da riješi taj problem, da kaže svoj sud, taman posla, ništa, i nikoga nije briga. Premijera nije briga šta se dešava u Budvi - naveo je on.&nbsp;
Trebalo bi da je sreće, ukazuje on, sad da krene priprema za turističku sezonu.
- A ne da neće, nego je pitanje kakva će biti ta sezona. Po inerciji dolaze ljudi, niskoplatežni, uglavnom, i Budva se pretvorila u svoju suprotnost, daleko je to od onoga što je nekad bila. Koga je to briga? Oni mogu sve, što smatraju ličnom korišću. Ovo što se dešava u Crnoj Gori danas nema ni u jednoj zemlji svijeta - rekao je Mandić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DazRyumDmdik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Ta mladost je naša budućnost, sada oni diktiraju što mora i kako mora

Predstavnci kolektiva „Kamo Śutra?“ predali su zahtjeve predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i istakli da očekuju da se o njima izjasni na konfenciji za medije do 1. februara. Poručili su da neće odustati dok ne budu usvojeni.
Zahtjevi neformalne grupe su ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost, ažurniji pristup predmetu posjedovanja oružja, reforma sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Studenti su predali zahtjeve, a od premijera zahtijevaju i da obavijesti javnost o tome šta je sve urađeno od 1. januara 2025. kako bi se poboljšala bezbjednost svih građana.
- Od njega očekujemo da razmotri naše zahtjeve, da ih usvoji prije svega i da to objavi na javnom presu do 1. februara... Nadamo se da će to učiniti jer želimo da stavi dobrobit svih građana ispred svih ličnih interesa, ali ukoliko do toga ne dođe, mi smo spremni da guramo ovo do kraja dok do toga ne dođe, dok se ovi zahtjevi ne ispune - kazala je jedna od organizatorki protesta Dalida Hodžić.
Njen kolega Danilo Guberinić kaže da neće iznositi ni jedan novi zahtjev..
- Zato što smatramo da su ovih pet trenutno sa naše strane, kao studenata, sasvim dovoljni tako bismo se prevenirali budući, ne daj Bože,zločini - kazao je on.
Za subotu 25. januar je zakazan novi protest kada će šetnja biti do Skupštine jer kako kažu, zahtjevi moraju prvo da dođu u Skupštinu da bi se u Skupštini izglasali.
Studenti ističu da nijesu dobili poziv kolega iz Srbije a učešće u generalnom štrajku.
- Mi naravno možemo ovdje da organizujemo nešto slično. Organizovali bismo svakako, ali smatramo da je negdje trenutno dosta otežano da su u Crnoj Gori organizuje takav štrajk. Svakako da kolege iz Srbije imaju našu potpunu podršku što se s tog dijela tiče - kazao je Hodžić.

Studenti predali zahtjeve Spajiću, neće odustati dok ne budu usvojeni

Neformalna grupa studenata „Kamo Śutra?“ zahtijeva od premijera Milojka Spajića da do 1. februara zakaže konferenciju za medije na kojoj će iskazati jasne stavove o svim njihovim zahtjevima, među kojima je prvi ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića nakon tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
Oni traže da Spajić na toj konferenciji informiše javnost što je sve urađeno do 1. januara kako bi se poboljšala bezbjednost građana u Crnoj Gori.
Osvrnuli su se i na video snimak koji je Spajić, u društvu šefa kabineta Branka Krvavca, objavio na društvenim mrežama - a na kojem, nakon inauguracije Donalda Trampa, pjevuši „God bless the USA”. Snimak prati natpis „Cvrčak i mrav”. Stoga su ga u neformalnoj grupi studenata zamolili da se, sve dok obavlja visoko odgovornu funkciju premijera Crne Gore, ne poistovjećuje sa cvrčkom iz basne „Cvrčak i mrav“ - pa ni metaforički.
- Funkcija znači odgovornost, ozbiljnost i zrelost. Stoga napominjemo premijera da je mnogo građanki i građana u žalosti i da ostatku Crne Gore nije do pjesme, šale i veselja - podvukli su u „Kamo Śutra?“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1882078722926494150%3Ft%3Dkn5wPlwwHBMnyjnoMBMepw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

„Kamo Śutra?“: Spajić do 1. februara da zakaže konferenciju i iskaže jasne stavove o našim zahtjevima

Poslanica Pokreta „Evropa sad“ Jelena Nedović priključila se, u ime te partije, optužbama i spinovanju Demokrata izjavljujući da oni dijele mišljenje da iza protesta organizovanih nakon tragedije na Cetinju ne stoji neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“.
- Dijelimo to mišljenje, apsolutno, kao partija - navela je Nedović gostujući na Televiziji Vijesti.
Na pitanje smatra li da ovakvim porukama osnažuju proteste - odgovorila je odrično.
Neformalna grupa studenata „Kamo śutra”, zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi, traži ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Zbog toga su se našli na udaru partije iz koje dolaze Bečić i Šaranović - u kojoj ih svakodnevno targetiraju i poručuju da iza protesta koji organizuju stoje kriminalci i Demokratska partija socijalista (DPS).
<h2>Imena su bitna</h2>
Nedović je u večerašnjem gostovanju poručila da je važno da se zna ko su studenti koji imaju zahtjeve.
- Čuli smo i govore studenata koji su rekli da nije bitno ko su i kako se zovu, a ja smatram da je bitno. Bitno je da znamo ko traži zahtjeve, sa kim se pregovara - ocijenila je Nedović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fuzivo-gradani-se-okupljaju-ispred-zgrade-mup-a-lopicic-protestovacemo-sve-do-ispunjenja-zahtjeva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodala je da je na protestima prepoznala gro svojih sunarodnika, kolega, prijatelja.
- Koji su iz glavnog odbora DPS Bijelog Polja, Podgorice, Nikšića, Cetinja... Jesu građani, ali poslije oglašavanja (Mila) Đukanovića mi je sve jasno - rekla je Nedović.
Đukanović, inače, u svom oglašavanju nije pozivao na bilo kakve proteste - već je ocijenio da je odgovornost zbog tragedije na Cetinju višestruka i da mora biti utvrđena.

Nedović: PES dijeli mišljenje Demokrata da iza protesta ne stoji neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“

Komesarka za proširenje Evropske unije Marta Kos je, odgovarajući na pitanje Televizije E &nbsp;kako vidi pritisak Demokrata na neformalnu grupu studenata „Kamo śutra” koje danima targetiraju uz optužbe da kriminalci i DPS organizuju proteste na kojima se traži odgovornost za tragediju na Cetinju, kazala da EU snažno podržava vrijednosti i pravo na slobodu izražavanja.&nbsp;
- Što se dešava sad sa protestima takođe podvlači važnost funkcionalnog građanskog društva. Vjerujem u građansko društvo. Iako se nadležnima nekad ne sviđa što im društvo govori - ključ je da nadležni naprave ambijent u kojem sloboda govora mogu u potpunosti da se primijene - navela je Kos na konferenciji za medije nakon sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA6bgMbYl5bY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Odgovarajući na pitanja koja se tiču večerašnjeg protesta neformalne grupe studenata „Kamo śutra” koji, između ostalog, traže ostavke potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi, Spajić je rekao da je odgovornost političara uvijek na stolu.
- Pozvali smo ih na razgovor kako bi čuli zahtjeve i argumentaciju. Bitno mi je da razumijem jer je svaka vokalizacija nezadovoljstva za nas jako bitna i želimo da čujemo drugu stranu. Tu smo za razgovor. Politička odgovornost je uvijek na stolu svih političara, ko god se lati tog posla mora biti spreman to da uradi. Nemam nikakav problem da razgovaram na bilo koju od tema. Što se nas tiče vrata su otvorena - naveo je Spajić.
Što se njih tiče vrata su, kaže Spajić, otvorena.
Iz neformalne grupe studenata su poručili da na sastanak sa Spajićem neće doći jer ne planiraju da pregovaraju o zahtjevima koji su jasni i precizni.

Anja Ivanović

Kos o protestima: Nadležni da stvore ambijent u kom se sloboda govora u potpunosti primjenjuje; Spajić: Politička odgovornost je uvijek na stolu

Potrebno je da slavimo dostignuća i zato sam tu danas. Tu sam i da vas ohrabrim da radite jače, ako želite da ispunite svoju ambiciju (zatvaranje poglavlja do kraja 2026.) moraćemo da radimo jako - poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos na pres konferenciji sa premijerom Milojkom Spajićem.
Proširenje danas, podvlači ona, nije ono što je bilo ranije - prije pet godina.
- Danas svi mislimo da nam treba jača unija i prozor za Crnu Goru je otvoren. Crna Gora ima realnu šansu da završi pregovarački proces tokom mog mandata - dodala je Kos.
Naglasila je da u svojim putovanjima dolazi u zemlje koje su najuspješnije na svom putu.
- Za nas u Briselu je važno kako Vlada Crne Gore i Skupštine djeluju. Za sad djeluju tako da je Crna Gora prvak u pregovorima. Za nas je važno da Crna Gora ostane na evropskom putu. Prioritet je da budemo od pomoći Crnoj Gori. Vjerujem Crnoj Gori i građanima da će pomoći Vladi i Skupštini da dođu do članstva u EU - navela je Kos.
<h2>Ruka opoziciji navodno pružena</h2>
Premijer Milojko Spajić je poručio da se nada da neće doći do bojkota parlamenta na sjednici 21. januara kada bi trebalo da se usvoji budžet.&nbsp;
On je rekao da žali zbog stava opozicije koja ne dozvoljava održavanje sjednica zbog ustavnog puča kada je na Ustavnom odboru smijenjena sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović. Sutkinja Dragana Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Spajić je danas poručio da je njihova ruka pružena opoziciji i da se moramo okrenuti onome što je nacionalni interes.
- Ja ne vidim nepremostive prepreke za saradnju opozicije i parlamentarnih stranaka. Ako nam je cilj napredak u EU, povećanje penzija... Imamo vladavinu prava, zakone za implementaciju SEPE... Nadam se da možemo zajedno sjesti i reći ovo prioritet. Imamo sigurno razlika, ajde da vidimo kako da razriješimo razlike. Otvoreni smo za pronalaženje rješenja kroz kompromise. Stvarno se nadam da neće do toga doći jer je to bespotrebno - zbog benefita usvajanja zakona koji su potrebni - istakao je Spajić.
<h2>Svi moraju sarađivati</h2>
Kos je kazala da su Milatović i Spajić potvrdili da je to što građani Crne Gore žele.&nbsp;
- Sve institucije i političari moraju sarađivati. Proširenje treba da se tiče cijelog društva. EU je već najveći partner i donator Crne Gore. Pravimo priliku za crnogorske i evropske firme - navela je ona.
<h2>Prozori se otvaraju i zatvaraju</h2>
Poručila je da se prozori za prilike otvaraju i zatvaraju.&nbsp;
- Crna Gora ima istorijsku šansu i nema vremena za traćenje. Računam da ćete me učiniti ponosnom - navela je Kos.
Najbolji način za put u EU je, ističe ona, uključivanje opozicije da podrži sve što je potrebno.
- &nbsp;Sa druge strane, razumijem da postoje drugačija mišljenja o određenim temama, ali to je parlament. Parlament bi trebalo da je mjesto u kojem se raspravlja o različitostima. Ne zaboravimo najvažnije: o čemu se radi i zašto Crna Gora hoće da bude dio EU. Zato očekujem da će većina parlamenta to podržati i da će opozicija pomoći Crnoj Gori na putu u EU - dodala je Kos.
Pridruživanje Evropskoj uniji bi, poručuje ona, trebalo da bude nacionalni projekat. Uradiće, kaže, sve za manjine.
- Posjetiću Cetinje i Bar. Sve nas vidim kao jedan tim i podržaću vas - kazala je ona.
Kos je konstatovala da je ova godina započela velikom tragedijom na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
- Dozvolite da izrazim najdublje saučešće. Takođe želim brz oporavak ranjenima, moje misli su bile uz vas i ostaće i dalje - navela je ona.
<h2>„Politička odgovornost je uvijek na stolu“</h2>
Odgovarajući na pitanja koja se tiču večerašnjeg protesta neformalne grupe studenata „Kamo śutra” koji, između ostalog, traže ostavke potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog tragedije na Cetinju, Spajić je rekao da su ih pozvali na razgovor kako bi čuli zahtjeve i argumentaciju.
- Bitno mi je da razumijem jer je svaka vokalizacija nezadovoljstva &nbsp;za nas jako bitna i želimo da čujemo drugu stranu. Tu smo za razgovor. Politička odgovornost je uvijek na stolu svih političara, ko god se lati tog posla mora biti spreman to da uradi. Nemam nikakav problem da razgovaram na bilo koju od tema. Što se nas tiče vrata su otvorena - naveo je on.
<h2>Nadležni da naprave ambijent u kojem je sloboda izražavanja u potpunosti primjenjiva</h2>
Na pitanje kako vidi pritisak Demokrata na neformalnu grupu studenata „Kamo śutra”, Kos je kazala da EU snažno podržava vrijednosti i pravo na slobodu izražavanja.&nbsp;
- Što se dešava sad sa protestima takođe podvlači važnost funkcionalnog građanskog društva. Vjerujem u građansko društvo. Iako se nadležnima nekad ne sviđa što im društvo govori &nbsp;- ključ je da nadležni naprave ambijent u kojem sloboda govora mogu u potpunosti da se primijene - navela je Kos.
<h2>Bez digresija i „nacionalnih folklora“</h2>
To što komesarka za proširenje dolazi u Crnu Goru je, poručuje premijer Milojko Spajić, veliki signal.
- I obaveza za nas da radimo još jače i sprovodimo reforme još brže i pronalazimo rješenja za kakve god izazove ispred nas - poručio je premijer Milojko Spajić tokom konferencije sa Martom Kos.
To je, poručuje on, velika čast.
- Nije lako biti u pozciji Crne Gore da imamo 25 poglavlja koje treba da zatvorimo do kraja 2026. godine. To zahtijeva ogroman rad, predanost i fokus, bez digresija i drugih nacionalnih folklora. To zahtijeva da vlast i opozicija da budu konstruktivni. Nacionalna kohezija je nešto što je jako bitno. Kada smo imali popis mso pokazali zavidnu zrelost da hendlujemo teške izazove koje smo imali u nasljedstvo date. Ubijeđen sam da ćemo prevazilazii sve krize kao društvo i da ćemo do kraja 2026. imati Crnu Goru spremnu za ulazak u EU - naveo je Spajić.

Kos: Moramo da radimo jako ako želite da ispunite ambiciju zatvaranja poglavlja do kraja 2026; Spajić: Nadam se da neće biti bojkota sjednice 21. januara jer je to bespotrebno

Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada spremna je za predstojeću požarnu sezonu, kazao je vršilac dužnosti komandira te službe Zdravko Blečić i ocijenio da država treba da uradi mnogo više po pitanju edukacije stanovništva i prevencije požara. 
 
Blečić je naveo da sezona požara i različitih hazarda traje praktično čitave godine i da su u Službi spremni da odgovore na sve te izazove. 
 
„Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada raspolaže sa 23 vatrogasna vozila i imamo 72 operativca“, rekao je Blečić agenciji MINA. 
 
Kako je kazao, svakog ljeta budu angažovane dodatne snage, a decenijama unazad tako je angažovano po 25 ljudi. 
 
Blećić je naglasio da je u posljednje vrijeme opalo instresovanje za taj posao. 
 
„Mladi se baš i ne odlučuju za to kao nekada, pa smo možda imali i veće interesovanje i nije bilo problema sa angažmanom. Danas je to već drugačije i unazad nekoliko godina počeo je da se pojavljuje taj problem“, dodao je Blečić. 
 
On je istakao da u slučajevima velikih požara mogu da pomognu lokalne službe, kao što su Zelenilo, Čistoća i Deponija, ali i sa državnog nivoa – Vojska i Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). 
 
„Direktorat za zaštitu i zpašavanje koji je krovna organizacija i u slučajevima većih razmjera požara, 
kao što smo imali prilike prošle godine i ranije, dolazili su iz (službi) drugih gradova, a svim tim aktivnostima koordiniše Direktorat“, rekao je Blečić. 
 
Upitan da li imaju dovoljno operativaca za predstojeću požarnu sezonu, Blečić je kazao da njihov posao nije šablonski, pa se zbog toga ne može govoriti konkretno o broju potrebnih ljudi. 
 
„Zbog toga sam rekao da se uključuje čitav sistem zaštite i spašavanja, tako funkcioniše u čitavoj Crnoj Gori, jer dešava se često da požari u pojedinim opštinama prevaziđu lokalne snage i da su potrebne dodatne snage koje se angažuju iz susjednih opština“, pojasnio je Blečić. 
 
Kako je naveo, upravo zato je Direktorat na čelu sistema i koordinira svim aktivnostima, jer se ne može definisati koliko će biti čega, pogotovo u Podgorici koja je požarno veoma optarećena. 
 
Blečić je istakao da je Podgorica izuzetno požarno opterećena zbog vremenskih uslova, pogotovo tokom ljeta, pa u nekim danima imaju i do 50 intervencija. 
 
On je rekao da je Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada, tokom prethodne letnje požarne sezone, od 1. juna do 1. septembra, izašla na 948 požara, pri čemu je 55 odsto tih intervencija bilo na teritorijama opština Zeta i Tuzi. 
 
Blečić je kazao da sistem zaštite podrazumijeva tri segmenta djelovanja – preventivni, represivni i sanacioni. 
 
„Fokus stavljamo na preventivno djelovanje, jer mnogo je značajno da spriječimo da ne dođe do nastanka požara i naravno kao Služba djelujemo po tom pitanju vrlo proaktivno“, rekao je Blečić. 
 
On je podsjetio da je u toku projekat „Vatrograsac u mjesnoj zajednici“, u okviru kojeg su obišli 22 mjesne zajednice. 
 
„Izuzetno smo zadovoljni tim posjetama i razgovorima, gdje smo zajedno učestvovali u uklanjanju nekih stvari i anomalija koje zaista moraju biti prevaziđene i moraju biti naša prošlost“, rekao je Blečić. 
 
Kako je objasnio, moraju se dovesti u red hidrantska spemišta, moraju biti kupljeni protivpožarni aparati i postavljeni tamo gdje je potrebno, a mora postojati i prohodnost u svakom objektu, na svim etažama. 
 
Blečić ja naveo primjer preventivne mjere da treba ukloniti sve gorive materijale iz podruma ili sa tavana, koji su često izvori zapaljenja. 
 
„Uklanjanjem tih nepotrebnih stvari mi smanjujemo mogućnost nastanka požara“, rekao je Blečić i istakao da se svakom preventivnom mjerom smanjuje mogućnost nastanka požara. 
 
Upitan da li je država dovoljno uradila na polju preventivnog djelovanja i edukacije, Blečić je odgovorio odrično. 
 
„Smatram da nije urađeno dovoljno i da je vrlo malo urađeno, koliko bi trebalo“, naveo je Blečić. 
 
On smatra da priča o zaštiti i spašavanju mora da dobije jednu novu dimenziju, novi značaj i da se krene praktično ka tome da ona uđe u sistem obrazovanja. 
 
„Gdje ćemo poštovati standarde i neke tehničke normative, ako nećemo u dijelu kada su životi u pitanju, a to je aspekt zaštite i spašavanja od požara konkretno, ali i drugih hazarda“, istakao je Blečić. 
 
Kako je naveo, znanje i edukacija iz dijela zaštite i spašavanja od požara i drugih hazarda je u stvari dio opšte kulture ljudi i oni bi to morali da znaju. 
 
Blečić je pozvao građane da posjete sajt vatrogasci.podgorica.me, na kojem će naći vodič za postupanje u vanrednim situacijama i gdje će naći, osim preventivnih, sve aktivnosti i mjere koje treba odraditi u slučaju požara. 
 
Prema njegovim riječima, potrebna je pravilna dojava, pravilno postupanje do dolaska vatrogasaca i postupanje nakon njihovog dolaska. 
 
„To je nešto što moramo da znamo, jer u situaciji požara nemamo kad da čitamo uputstva i da gledamo za šta služi protivpožarni aparat, nego sve to moramo ranije da znamo i uradimo, to je dio neke opšte kulture“, rekao je Blečić. 
 
Upitan postoje li posebni planovi za postupanje u najkritičnijim područjima na teritoriji Podgorice, on je kazao da postoji plan zaštite i spašavanja od požara na teritoriji Glavnog grada koji je uradila Služba, ali da do sada nijesu rađeni planovi za Goricu, Ljubović i druge lokacije koje bi trebalo da budu prioritetne. 
 
Blečić je istakao da je u toku izrada plana za Goricu, navodeći da se nada da će ona do početka ljetnje požane sezone biti završena. 
 
On je, govoreći o saradnji Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada sa službama iz drugih opština, Vojskom i policijom, rekao da je ta saradnja odlična, što se pokazalo i tokom prethodne ljetnje požarne sezone. 
 
„Ima raznih situacija na različitim terenima i tu nam je zaista izuzetnu pomoć pružila Vojska Crne Gore“, rekao je Blečić. 
 
On je istakao da je tu i Direktorat za zaštitu i spašavanje da iskoordinira i usmjeri dodatne snage kada je to potrebno. 
 
Blečić je istakao da su, da bi pomogli, dolazile i njihove kolege iz drugih opština – Budve, Bara, Kolašina, sa Cetinja i iz Nikšića, navodeći da su i iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada isto tako spremni da idu da pomažu kolegama. 
 
On je podsjetio na situaciju u Jablanici, gdje je dio crnogorskog tima koji je upućen u taj grad Bosne i Hercegovine bila i ekipa iz Podgorice. 
 
„Mi smo samo jedan element sistema i u zavisnosti od potrebe, a po nalogu Direktorata, koji je krovna organizacija i kojim rukovodi Miodrag Bešović vrlo vispreno i odlučno, djelujemo onamo gdje treba. Mi smo tu i za nas dolaze kolege kada je potrebno“, rekao je Blečić. 
 
Govoreći o sređivanju imanja i dvorišta, on je zamolio građane da ne spaljuju sami biljni otpad. 
 
„Ako nijesu u mogućnosti da ga deponuju, treba da ga koncentrišu na nekom mjestu na kraju svog imanja, gdje u blizini nema objekta ili nečeg drugog što bi bilo ugroženo od samog plamena i da to ne rade ispod električnih vodova“, objasnio je Blečić. 
 
Kako je rekao, tu treba da odlože biljni otpad i nakon toga pozovu vatrogasce. 
 
„Nikako sami ne treba da kreću u avanturu koja može da bude vrlo opasna, nego da pozovu vatrogasce koji će dogovoriti termin kontrolisanog paljenja, gdje ćemo mi izaći i izvršiti to“, rekao je Blečić.

Blečić: Spremni smo za predstojeću požarnu sezonu

Crnogorski bokser Dilan Prašović pražen je od Varaderu od kubanskog boksa Hulija Cezara La Kruza u eliminacionom meču za svjetsku titulu u WBA verziji. 
 
Legendarni Kubanac slavio je prekidom u trećoj rundi. 
 
Meč je održan u kategoriji bridžer, odnosno do 101,6 kilograma. 
 
To je šesti poraz crnogorskog borca na profesionalnom ringu, dok je La Kruz upisao četvrti trijumf i zadržao maksimalan učinak. 
 
Prva runda bila je taktičko ispitivanje snaga. Oba borca su bila oprezna - Dilan je pokazao respekt, ali i samopouzdanje, dok je La Kruz pokušavao da uspostavi distancu i dominira kretanjem. 
 
U drugoj rundi, poslije samo 20 sekundi, Prašović je šokirao domaću publiku, kada je lijevim krošeom pogodio bradu rivala i poslao La Kruza na pod. 
 
Dvostruki olimpijski i petostruki svjetski šampion brzo se oporavio, do kraja runde uzvratio je na isti način – snažnim direktom pogodio Prašovića u bradu i na oduševljenje domaće publike poslao ga na pod. 
 
Na krilima sjajne završnice druge, La Kruz je nastavio i u trećoj rundi. 
 
Na samom početku sudija je još jednom brojao Prašoviću, a polovinom runde, poslije jedne razmjene udaraca, La Kruz je plasirao savršen udarac u pleksus, od kojeg crnogorski bokser nije mogao da se oporavi, pa je sudija prekinuo borbu. 
 
"Znao sam da će biti teško, znao sam protiv koga ulazim u ring. Pokušao sam da mu nametnem ritam, bilo je trenutaka kad sam osjećao da ga mogu ugroziti, ali je odlično boksovao. Nema izgovora, bio je bolji. Učim iz ovoga, ovo me neće zaustaviti, nastavljam dalje",rekao je Prašović nakon borbe. 
 
Za La Kruza je to bila još jedna potvrda njegovog uspješnog prelaska iz amaterskog u profesionalni boks. 
 
"To je bila posebna noć, ne samo za mene, već za cijelu Kubu. Vratio se profesionalni boks i ponosan sam što sam dio te istorije. Dilan je bio tvrd rival, pogodio me dobro i pokazao srce borca. Ali ja sam ostao fokusiran, znao sam da moram da odgovorim i završim posao. Ova pobjeda je korak ka tituli i posvećujem je svom narodu", rekao je La Kruz. 
 
Menadžer Dilana Prašovića, Todor Zečević, kazao je da to nije kraj, već početak nečeg većeg. 
 
"Ovo nije ono što smo željeli, ali boks je surov sport. Dilan je ušao u ring sa čovjekom koji je živa legenda i dao je sve od sebe. I pored poraza, ponosan sam na svaki sekund koji je Dilan proveo u ringu protiv jednog od najvećih boraca u istoriji boksa. Mi nismo tražili lak put, tražili smo izazov. I to smo i dobili. Dilan je oborio La Kruza, a to malo ko može reći. Udarac u pleksus jeste završio meč, ali je Dilan pokazao snagu i karakter. Idemo dalje, glava gore, lekcije su naučene", rekao je Zečević. 
 
Na spektaklu u Varaderu, koji je označio kraj višedecenijske zabrane profesionalnog boksa, uvedene 1962. godine i otvorio novo poglavlje za kubanski boks, održano je pet uvodnih borbi. 
 
Žakelin Estornel je jednoglasnom odlukom sudija savladala Linu Tejade iz Dominikanske Republike i ispisala istoriju kao prva Kubanka koja se profesionalno borila na domaćem terenu. 
 
Marokanac iz Barselone Mousa Golam je prekidom u četvrtoj rundi savladao domaćeg borca Mišela Vaskeza i tako postao WBA Kontinental Amerika Gold prvak u superperolakoj kategoriji. 
 
Trostruki osvajač olimpijske bronze, Kubanac Lazaro Alvarez jednoglasnom odlukom sudija pobijedio je Dominikanca Miguel Kveliza Santosa, dok je njegov brat Erislandi Alvarez prekidom u drugoj rundi slavio protiv Brajnera Vaskeza iz Dominikanske Republike. 
 
U glavnoj uvodnoj borbi, borbi za WBA Kontinental Latin Amerika titulu Kubanac Arlen Lopez je jednoglasnom odlukom sudija pobijedio Argentinca Martina Ezekviela Bulasija.

Prašović poražen od La Kruza

Odbornici SD, SDP i LP (Evropski savez) u Skupštini opštine Tivat pozvali su na raspisivanje vanrednih izbora, ističući da trenutna gradska uprava nije sposobna da efikasno upravlja opštinom.&nbsp;
U saopštenju odbornici navode da je nakon što im je dostavljen dopunski materijal za razmatranje na XXII sjednici zakazanoj za 16. april, u kojem je dostavljena ostavka i drugog potpredsjednika opštine, Jovana Brinića, jasno da trenutna vlast ne funkcioniše, te da je Tivat u velikoj političkoj i administrativnoj krizi.
Prema njihovim riječima, postoji kontinuirani egzodus funkcionera i zaposlenih u opštini, a održavanje sjednica SO je postalo izazov zbog učestalih odlaganja. Opozicija tvrdi da vlast u Tivtu, umesto da prepozna probleme i reaguje odgovorno, odbija da prizna ozbiljnost situacije.
- Vi za to definitivno niste sposobni - navode odbornici u saopštenju, smatrajući da trenutni saziv nije u stanju da donese stabilnost i odgovornost potrebnu za normalno funkcionisanje opštine.
Oni takođe ukazuju na haotičan rad opštine i sumnje u zakonitost sprovođenja određenih projekata, uz naglašavanje da postoji mogućnost pokretanja krivičnih postupaka.
- Odsvirajmo kraj ovoj vašoj mučnoj igri i neka građanke i građani dobiju mogućnost koju zaslužuju – da izaberu znatno bolju, stabilniju i efikasniju gradsku upravu od vas – poručili su odbornici Evropskog saveza.
&nbsp;

Odbornici ES-a u Tivtu pozvali na vanredne izbore zbog nestabilne gradske uprave

<h3>Autor: Gordon Brown, premijer Ujedinjenog Kraljevstva od 2007. do 2010. godine</h3>
Nakon sedmice koja je počela najgorom finansijskom nestabilnošću u novijoj istoriji, a završila se najozbiljnijom dosadašnjom eskalacijom sukoba između Kine i SAD-a, došlo je vrijeme da se razlikuju tektonske promjene od običnih potresa. Ako se ništa ne promijeni, postoji rizik da će se 2020-te pamtiti kao đavolja decenija ovog vijeka – termin koji su istoričari nekada koristili za tridesete godine prošlog vijeka. Ova decenija biće obilježena ne samo smrću sedam miliona ljudi od Covida-19 i rastućim globalnim siromaštvom i nejednakošću – već i raskomadanom Ukrajinom, spaljenom Gazom i malo prijavljivanim zločinima u Africi i Aziji, što sve zajedno svjedoči o nasilnom rušenju svjetskog poretka zasnovanog na pravilima i njegovoj zamjeni poretkom zasnovanim na sili.
Uistinu, pred našim očima, svaki stub starog poretka je pod napadom – ne samo slobodna trgovina, već i vladavina prava, primat koji smo dugo pridavali ljudskim pravima i demokratiji, pravu naroda na samoopredjeljenje i multilateralnoj saradnji među državama, uključujući humanitarnu i ekološku odgovornost koju smo nekada prihvatali kao građani svijeta.
Pomjeranja moći, naravno, predstavljaju osnovu istorije. U razmaku od dva vijeka, četiri svjetska poretka su se uzdigla i pala. Prva dva – ravnoteža snaga koja se pojavila nakon poraza Napoleona početkom 19. vijeka i sistem koji je proizašao iz Versajskog sporazuma poslije 1918. godine nakon što su se srušile četiri carske imperije – na kraju su dovela do klanica svjetskih ratova. Potom je uslijedila postratna arhitektura iz 1945. godine, predvođena SAD-om i Ujedinjenim nacijama; a nakon 1990. godine, raspadom Sovjetskog Saveza i Varšavskog pakta, uspostavljeno je ono što je američki predsjednik Džordž H. V. Buš nazvao „novim svjetskim poretkom“.
Danas, kako se ekonomski balans moći pomjera ka istoku i novi merkantilizam uzima maha, ono što se nekad nazivao Vašingtonski konsenzus više nema podršku nigdje – ponajmanje u samom Vašingtonu. Globalizaciju sada milioni odbacuju kao „slobodu za sve“ koja nije bila pravedna prema svima. Nije više otvorena trgovina ta koja se slavi, već suprotno – ograničenja u trgovini – koja se sve više prikazuju kao put ka prosperitetu nacije.
Trampova taktička odluka bila je da iskoristi duboke promjene koje su već preoblikovale svjetsku geopolitiku: prije svega, ogroman jaz između koristi koje je globalizacija obećavala i onoga što je donijela u svakodnevni život ljudi, te je tako postao vodeći svjetski antiglobalista. Uvidio je takođe da može, oslanjajući se na uticaj društvenih mreža koje neprekidno dolaze do ljudi putem telefona, oživjeti „teoriju velikog čovjeka“ u istoriji – Putin, Si Đinping, Erdogan i Kim Džong Un pokazali su mu da populistički, ali autoritarni, lideri mogu da definišu dnevni red.
Ali Trampova potpuna nepredvidivost nagovještava još veće opasnosti u budućnosti. „Neka haos vlada i ne sputavaj haos“ izgleda da je moto, i iako možda postoji nada da bi se neka vrsta normalnog upravljanja mogla ponovo uspostaviti, to više ne može da bude racionalna osnova za planiranje budućnosti. Umjesto toga, s obzirom na to da i SAD i Kina preuzimaju rizike ubrzavanjem svog sukoba ka novim razinama, pitanje je da li idemo ka budućnosti „jedan svijet - dva sistema“, ili jednostavno ka haotičnom neredu koji je karakterisao istoriju većine prethodnih vjekova – i da li uopšte postoji šansa da se izgradi svjetski poredak koji može da bude stabilan i održiv.
Ono što je sada jasno jeste da se četvrti globalni poredak ne može obnoviti. Ne samo da živimo u protekcionističkijem dobu, već prelazimo iz unipolarnog svijeta, gdje su SAD bile jedina dominantna sila, u multipolarni svijet sa mnogo više centara odlučivanja. A kako smo ujedno i više povezani, to nas čini ranjivijima na krize – od pandemija i klimatskih vanrednih situacija do finansijskih udara. Još više jer države, kao što smo vidjeli ove sedmice, mogu u oružje pretvoriti tu međuzavisnost i uska grla koja ona stvara – radi sopstvene koristi. Ako želimo svjetski poredak zasnovan na vrijednostima, moraćemo da se dogovorimo o savremenoj globalnoj povelji za našu zajedničku budućnost – nečemu što bi se nadovezivalo na Atlantsku povelju iz 1941. i Povelju Ujedinjenih nacija iz 1945, ali prilagođeno potpuno drugačijem vijeku.
Kako je Vilijam Beveridž tada rekao: „Revolucionarni trenutak u svjetskoj istoriji je vrijeme za revolucije, ne za krpljenje“. U proteklih nekoliko dana, lideri Španije, Brazila i Južne Afrike – koji ove godine predsjedavaju trima velikim međunarodnim skupovima: Četvrtom međunarodnom konferencijom o finansiranju razvoja, 30. konferencijom UN-a o klimatskim promjenama i G20 – pozvali su na multilateralnu saradnju. „Kao kolektiv, sada se moramo ujediniti kako bismo sproveli međunarodno pravo“, napisali su premijer Malezije i predsjednici Kolumbije i Južne Afrike. „Izbor je jasan: ili djelujemo zajedno kako bismo sproveli međunarodno pravo, ili rizikujemo njegov kolaps“.
Sve zemlje koje vjeruju u međunarodnu saradnju trebalo bi da se obavežu da će kroz novi multilateralizam ova generacija donijeti globalna rješenja za neizbježno globalne probleme koji se ne mogu riješiti djelovanjem pojedinačnih država ili isključivo bilateralnim sporazumima. Zatim, kao temelj te budućnosti, ova koalicija voljnih trebalo bi odmah da počne praktičnu saradnju u hitnim pitanjima za koja ne postoje rješenja ograničena na nacionalne države – globalna bezbjednost, klima, zdravlje i humanitarne potrebe, kao i tok trgovine. Trebalo bi da rade na modernizaciji međunarodnih institucija koje se bave tim pitanjima.
Treće, trebali bismo pokušati izgraditi most prema skepticima poput Trampa, tako što ćemo se složiti s njim oko potrebe za reciprocitetom i pravednom podjelom tereta među državama; i, budući da živimo u svijetu zaduženom do grla, trebali bismo predložiti inovativne i pravične načine za prikupljanje sredstava potrebnih za sprovođenje tih obaveza u djelo. Suočavanjem s neuspjesima ere hiper-globalizacije, možemo svi težiti svijetu koji nije samo otvoren za trgovinu, već inkluzivan i za sve one koji su do sada bili zapostavljeni.
Prije dvjesta godina, u slično sudbonosnim vremenima, jedan britanski lider je „pozvao novi svijet u postajanju da ispravi ravnotežu starog“, a pouka istorije je da bilo koji novi poredak koji opstaje mora biti izgrađen na čvrstom temelju principa, a ne na pijesku pragmatizma i uskih tumačenja nacionalnih interesa.
U srcu Atlantske povelje, Ruzveltove deklaracije o međunarodnoj saradnji, nalazio se skup principa koji slave osnovne slobode – protiv upotrebe sile i protekcionizma, za pravo naroda na samoopredjeljenje i nacionalne društvene ugovore koji bi premostili jaz između bogatih i siromašnih. Iako Tramp danas ne zagovara nijedan od tih ciljeva, nije sve izgubljeno: prema Globalnoj koaliciji za američko liderstvo, 82% Amerikanaca protivi se izolacionizmu i vjeruje da su SAD jače kada su „angažovane u svijetu“. I dok SAD više ne mogu da diktiraju drugima u unipolarnom svijetu, mogu da predvode multipolarni svijet putem ubjeđivanja.
Nažalost, uprkos hrabrim naporima Keira Starmera, niko od nas ne može sada garantovati da Ukrajina – i njeni resursi – neće biti raskomadani, ohrabrujući autokrate širom svijeta. Ali možemo uspostaviti moralni kompas koji će nas voditi i bolje pripremiti za izazove koji slijede. I dalje postoji rizik da ćemo ponoviti pad u globalnu anarhiju iz tridesetih godina prošlog vijeka; ali zajedničkim djelovanjem država možemo stvoriti trenutak sličan četrdesetim godinama kada počinjemo sa herkulovskim zadatkom izgradnje petog svjetskog poretka u modernim vremenima.

„Novi svjetski poredak“ proteklih 35 godina se pred našim očima ruši - ovako moramo dalje

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: kamo-sjutra