Pripremno ročište po tužbi Neformalne grupe studenata "Kamo śutra" protiv političke partije Demokrtaska Crna Gora i deset njenih funkcionera održano je danas u Osnovnom sudu i sutkinja Milena Brajović odlučila je da na narednom ročištu koje je zakazala za 20. januar sasluša tužioce - Mila Perovića i Marka Vukčevića. Sutkinja Brajović saopštila je da je tužba uredna u smislu odredbi ZPP-a. Zastupnik tuženih, advokat Nikola Angelovski kazao je da je na tužbama faksimil i on je to problematizovao. Na to je zastupnik studenta, advokat Veselin Radulović kazao da taj faksimil koristi na svim tužbama, podnescima i to nikada nije osporavano. - Tužbe su uvijek bile prihvaćene. Preko 10 godina koristim faksimil na svim podnescima, tužbama pred svim sudovima i ZPP ne poznaje zabranu u smislu korištenja faksimila za ove svrhe - kazao je Radulović. Advokat Angelovski predložio je da se od Uprave policije pribave podaci ko je prijavljivao skupove, što je i sutkinja prihvatila. Po mišljenju advokata Radulovića taj prijedlog je sračunat i vodi ka odugovlačenju postupka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" podnijela je tužbu protiv političke partije Demokratske Crne Gore i deset njenih funkcionera zbog pretrpljenih duševnih bolova i povrede prava ličnosti. Traže da tuženi isplate 3.000 eura nematerijalne štete, te da se uklone sporni tekstovi u kojima se studenti targetiraju i povezuju sa kriminalnim klanovima. Nematerijalna šteta u ovom slučaju, kako je objašnjeno u tužbi, nije kompenzacija, već satisfakcija zbog svih problema koje su studentima izazvali uvredljivi i neistiniti navodi Demokrata objavljeni u prethodnom periodu. Dvoje studenata Milo Perović i Marko Vukčević podnijeli su tužbu protiv ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokratske Danila Šaranovića, potpredsjednika partije i ministra odbrane Dragana Krapovića, poslanika Borisa Bogdanovića, Zdenke Popović, Nikole Rovčanina, Anđele Vojinović, Duška Stjepovića, Albina Ćemana, Momčila Lekovića i članice Glavnog odbora Mladih Demokrata Milice Rukavine. Tužbu je bila podnijela i Itana Dragojević, ali je nakon nekog vremena povukla. Grupa "Kamo śutra" od početka godine je organizovala proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu vladinih čelnika za bezbjednost zbog propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba, među kojima dvoje djece. Nakon tri mjeseca - u aprilu Grupa "Kamo Śutra" je prestala sa svojim aktivnostima. Advokat Radulović kazao je novinarima nakon održanog ročišta da očekuje da će biti usvojen tužbeni zahtjev jer je javnost mogla da čuje kako ljudi iz Demokrata kvalifikuju mlade ljude bez mrlje u karijeri, povezujući ih sa kriminalnim klanovima. On je kazao da je zastupnik tuženih imao prigovore na besmislene pravne stvari.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Perović i Vukčević svejdoče 20. januara, advokat Radulović očekuje da se usvoji tužbeni zahtjev

Nakon optužbi kojim su u javnosti targetirani mladi aktivisti, neophodno je do kraja utvrditi odgovornost za njihovo blaćenje, jer takve poruke obeshrabruju građane da koriste svoja osnovna prava – slobodu izražavanja i udruživanja, poručila je direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Studentski pokret "Kamo śutra", koji je formiran nakon tragičnih događaja na Cetinju 1. januara ove godine, uspio je da pokrene društveni dijalog koji su političke strukture godinama izbjegavale. Iako neformalan, ovaj pokret je privukao stotine građana, ali se povukao usljed, kako navode, brutalnih političkih pritisaka.
O stanju građanskog aktivizma i reakciji institucija na inicijativu mladih, govorile su u emisiji "E uživo" na Televiziji E direktorice HRA Tea Gorjanc Prelević i Centra za ženska prava Maja Raičević.
<h2>"Potreba da se reaguje na nepravdu"</h2>
Osvrćući se na studentski protest povodom ponovljenog zločina na Cetinju, Raičević je ocijenila da je bunt proizašao iz autentične potrebe da se reaguje.
- Najmanje sam očekivala da taj njihov iskreni pokušaj, vapaj, bude tako dočekan od strane struktura vlasti. To je potreba mladih ljudi da podignu svoj glas onda kad se desi neka velika nepravda - rekla je ona.
Raičević je podsjetila da je u kratkom vremenskom periodu u Crnoj Gori došlo do dva ozbiljna zločina, a vlast, prema njenim riječima, nije pokazala sposobnost da reaguje adekvatno.
- Vlast nije krenula u defanzivu kada su pozvani na odgovornost, nego je krenula u svojevrsnu represiju, jer su izvukli imena mladih ljudi koji su, ističe ona, tek na osnovnim studijama. Optužili su studente za povezanost sa kriminalnim grupama, i ta saopštenja išla su gotovo svakodnevno. Meni je neshvatljivo da i sami mladi koji vode sektor bezbjednosti, a koji su neposredno prije promjene vlasti 2020. godine i sami se borili za slobodu izražavanja, sad rade upravo ono što su javno kritikovali - naglasila je Raičević.
<h2>"Represija gura društvo u autokratiju"</h2>
Društvo pokazuje jedan krajnje autokratski pravac djelovanja, ocijenila je, jer ako se represivno djeluje na mlade ljude koji imaju potrebu da nešto urade, da se javno oglase, guši se, ističe, sloboda izražavanja i tjera društvo u autokratiju.
- Zaboravljamo da su javni službenici tu u službi građana, da jesu podložni javnoj kritici, da za ovakve stvari mora da postoji neka objektivna ili politička odgovornost - zaključila je Raičević.
<h2>"Mladi koji se bore za opšte dobro treba da budu ponos društva"</h2>
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević istakla je da su mladi koji pokreću društvene teme i bore se za opšte dobro, a ne lične interese, oni koji bi trebalo da budu ponos svakom društvu i vlasti.
- U opštem interesu je javni angažman. To je upravo ono što su ti mladi ljudi pokazali. Na Cetinju je ubijeno 13 ljudi, tih ljudi nema danas. Mi smo svi više-manje nastavili sa našim poslovima, te porodice su i dan danas tamo gdje su ostavljene 1. januara. Oni traže odgovore, ovo društvo traži odgovore - kazala je ona.
Podsjetila je da su dvije organizacije – Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava – reagovale već 3. januara, zahtijevajući odgovor na pitanje zbog čega je tog dana na Cetinju bio nedovoljan broj pripadnika policije.
- Ali kada smo njih vidjeli, oni su se pojavili jači od nas, oni su rekli 'tražimo ostavke' i mi smo odmah reagovali i rekli – to je ta energija koja je neophodna svima, koja je govorila u ime svih - dodala je Gorjanc Prelević.
<h2>"Optuženi bez dokaza"</h2>
Gorjanc Prelević oštro je osudila optužbe koje su upućene studentima.
- Studenti su zauzvrat dobili od zvaničnika optužbe da rade za interese jedne političke stranke i da su povezani čak, kako kaže, sa mafijom. U to vrijeme su već neki od članova "Kamo śutra" bili prepoznati jer su još u decembru podržali studente u Beogradu i Srbiji koji su protestovali protiv seksualnog uznemiravanja. Vi djecu koju je u tom trenutku znalo pola Crne Gore optužite za takvu stvar i ne ponudite nikakve dokaze - navela je ona.
Veoma je važno kad se to već desilo da se, kako je rekla Gorjanc-Prelević, insistira na tome da se do kraja utvrdi odgovornost za takvo blaćenje, i to posebno mladih ljudi u javnosti.
- Her to nikoga ne može da ohrabri – može samo da obeshrabri da koriste svoju slobodu izražavanja, da koriste pravo na slobodu udruživanja, a to su naša osnovna prava, na kojima se temelji ovo društvo, kao i svako drugo demokratsko društvo - poručila je Gorjanc-Prelević.

Portal ETV

Gorjanc Prelević: Utvrditi odgovornost za blaćenje mladih iz "Kamo śutra"; Raičević: Represivnim djelovanjem guši se sloboda izražavanja

Pročitao sam saopštenje neformalne studentske grupe Kamo śutra, o samogašenju, odnosno razlozima zašto se povlače s javne scene.
Kao neko ko je od prvih dana davao podršku ovom studentskom naporu moram priznati da sam istovremeno imao rezervu oko dugovječnosti i efektnosti ovoga studentskog pokušaja. Vjerujem da su razlozi za gašenje ove studentske inicijative brojni i kompleksni.
Poznavajući prirodu državne strukture u Crnoj Gori i partitokratske mehanizme kontrole, vjerujem da su vjerni i predani partijski operativci i adekvatne državne i medijske službe uradile temeljan posao na delegitimizovanju studentskog protesta. Takvo njihovo djelovanje je bilo za očekivati. Kao što znamo, Crna Gora je već decenijama klasični primjer zarobljene države koja se posljednjih par godina polako ali sigurno pretvara u “propalu državu” (failed state).
Inicijativa Kamo śutra je obnarodovana u izuzetno kontrolisanom društvu koje, uprkos ispraznoj retoroci, nije spremno da podrži suštinsku promjenu koja sobom nosi određenu cijenu.
Ono u šta nijesam siguran jeste da se u tom segmentu kompleksnog problema treba tražiti primarni i isključivi razlog za urušavanje organizacione strukture Kamo śutra i disperziju energije koju su uspjeli da nakratko generišu.
Valjalo bi imati na umu i pretpostavku da se ova studentska inicijativa možda urušila i iz razloga nedovršene (neadekvatne?) idejne matrice. Legitimni zahtjevi za ostavkama bili su definisani na način da se po svaku cijenu izbjegne traženje neophodnog zahtjeva čije ispunjenje stvara pretpostavku za ostvarivanje svih ostalih studentskih zahtjeva: smjena vlasti.
Od početka sam smatrao (i to javno govorio i pisao) da je apsolutno neophodno da inicijalni motivi za protest budu pretočeni u novu političku ponudu građanima, jer je to apsolutno jedini način da se državne institucije natjeraju da se zaista počnu baviti “svojim poslom”.
Organizatori su konstantno odbijali da razmotre ovakav pravac djelovanja. Mislim da je to značajan dio razloga za ovakav ishod. Na koncu, i u ovom posljednjem pismu je jasno izrečeno njihovo odbijanje da prihvate takav pravac djelovanja.
Istovremeno, bilo je nekoliko iskrenih ponuda za saradnju, razgovor i konstruktivni prijedlozi, ali su organizatori odbili takve ponude. Nadalje, snažne individualne ego-projekcije unutar samog pokreta nijesu pomogle uniformnosti akcije, ali vjerujem da nijesu imale primarnu i presudnu rušilačku snagu.
Iz pomenutih razloga bilo bi korisno sada napraviti određeni kritički otkorak od pokreta koji je bio ponukan tragedijom i koji je sobom nosio veliki potencijal, ali i limitirani kapaciet za ostvarivanje zacrtanog cilja.
Ovaj kritički otkorak je neophodan kako bi se efekat pokreta Kamo śutra ispravno evaluirao, a ono što bi se iz te analize naučilo moglo upotrijebiti za pravilno i potpuno utemeljenje budućeg pokreta za sistemske reforme u Crnoj Gori.
Ono što je već sada jasno jesu tri efekta ovog bivšeg pokreta. Prvi je spoznaja da je Crnoj Gori neophodna nova politička ponuda. Drugi je da je za davanje takve ponude potrebna odlučnost i spremnost da se plati neophodna cijena. Treći je da je značajni segment bitačkog tijela željan nove ponude i spreman da takvu ponudu nagradi izbornim uspjehom.
Ostaje da se vidi da li će neki novi glas pobunjene mladosti biti spreman da nauči ove prošle lekcije. 
&nbsp;

Uči danas da bi reformisao śutra

Neformalna grupa studenata „„Kamo Śutra?“ saopštila je da i zvanično njihova grupa prestaje s djelovanjem.&nbsp;
- Naša grupa trudila se da svojim djelovanjem skrene pažnju na to da dva zločina u kojima je stradalo dvadeset troje ljudi, među kojima i četvoro djece, ne smiju biti zaboravljena, te da kao društvo moramo preuzeti kolektivnu i individualnu odgovornost kako se ništa slično ne bi ponovilo. Uprkos velikoj podršci, snazi i volji koju je veliki dio društva pokazao u ovoj borbi, veliki dio javnosti uključujući političke partije i određene medije, mnogo više se bavio nama. Razumljivo je takvo interesovanje u zemlji vječitih prevara, korupcije i podjela, međutim smatramo da ovakva tema nikada nije smjela biti uprljana niti zasijenjena takvim istragama – navedeli su u saopštenju.&nbsp;
Oni su kazali i da je jedini motiv njihovog djelovanja bila želja da se izbore za sigurniju i bezbjedniju zemlju i pravdu za nedužno stradale žrtve i njihove porodice.
Jedini cilj djelovanja bilo je suzbijanje nasilja.
- Borba našeg kolektiva nije uspjela, jer je od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana, što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je po svemu sudeći osjeća. Naprotiv, svaki poziv na preuzimanje odgovornosti usmjeren prema donosiocima odluka u ovoj zemlji, tumači se kao personalni napad – naglašavaju iz ove grupe.&nbsp;
Dodaju da oganizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudstvo i zahtijeva vrijeme.
- Naš kolektiv je dva mjeseca svoje živote ostavio po strani, svakodnevno se baveći isključivo ovim pitanjem. Zbog svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora, došli smo u situaciju da sa brojem aktivnih članova/ica nismo mogli da garantujemo da možemo organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan – navode iz „Kamo Śutra?“.
Kazali su i da su ovo saopštenje trebali da objave prije mjesec dana, ali su još uvijek pokušavali da reorganizuju kolektiv i način rada.&nbsp;
- Zbog toga dugujemo izvinjenje svim građanima i građankama, a pogotovo porodicama žrtava. Predugo smo nestali iz javnosti bez ikakvog objašnjenja – poručuju iz „Kamo Śutra?“.
Ističu i da ovo ne znači da je borba za pravedniju i bezbjedniju Crnu Goru sa njima završena.&nbsp;
Na Cetinju građani i građanke organizuju blokade već dva mjeseca, a u nedjelju je najavljena blokada upozorenja od 15:20 do 18:26.&nbsp;
Pozivaju sve da se pridruže Cetinjanima i Cetinjankama tog dana.
- Stoga vas dragi građani i građanke pozivamo na kolektivnu odgovornost suzbijanja nasilja – zaključili su u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1908434707030622640&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

"Kamo Śutra"?: Oganizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudstvo i vrijeme, od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana

I večeras je na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, u 17 sati i 26 minuta, održana blokada saobraćaja, kako bi izrazili podršku zahtjevima neformalne studentske grupe "Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. Ove mirne blokade već više od mjesec dana svakodnevno organizuju građani koji insistiraju na pravdi i odgovornosti državnih struktura. Okupljanja počinju simbolično u 17:26 sati, vremenu kada su se dogodili tragični događaji, i traju sat vremena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250319190320_d9bfc3d5dca1125801f4d61e4e92c831d2af734ec919c9ddeaf2f2c0fe2d5a51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250319190320_d9bfc3d5dca1125801f4d61e4e92c831d2af734ec919c9ddeaf2f2c0fe2d5a51" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada CT"> </figure>

Večeras ponovo održana blokada na Kruševom Ždrijelu

Građani Cetinja i večeras su se okupili na Kruševom ždrijelu i blokirali saobraćaj u znak podrške zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313180356_a18d205c6fddd107933df48c0ec55a00ff1ca021abd39720d24948d48fa87747.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250313180356_a18d205c6fddd107933df48c0ec55a00ff1ca021abd39720d24948d48fa87747" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Cetinjani, blokada na Kruševom ždrijelu"> </figure>  Oni već mjesec dana organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima „Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni. Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Cetinjani i večeras blokirali saobraćaj na Kruševom ždrijelu

Na čelu protesta je najvitalniji i najbolji dio društva – najobrazovaniji dio mladih u Srbiji. Ovo je pobuna najboljih. Pobuna onih koji će svojim znanjima, stručnošću i savješću usmjeravati društveni i državni život Srbije - poručio je u razgovoru za Portal ETV profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Čedomir Čupić. &nbsp;Podrška jednog dela političara iz Crne Gore Aleksandru Vučiću, prema njegovim riječima, je ponižavajuća i sluganska. Istakao je da ti političari ne drže do dostojanstva funkcija na kojima se nalaze, a niti ličnog. - Ti političari takvim ponašanjem pokazuju da preziru sopstvenu državu. Biti na visokim državnim položajima zbog moći i uticaja a sve o svojoj državi loše misliti je šizofreno i nemoralno. Dolazak lidera Nove srpske demokratije Milana Kneževića na skup Aleksandra Vučića u Sremskoj Mitrovici ali i učešće s njim u emisiji Hit Tvit televizije Pink neprimjereno je za lidera stranke iz druge države, ali i poslanika u Skupštini Crne Gore. Šta Kneževića pokreće i motiviše da podržava jednog autokratu, sa karakteristikama despotskog, tiranskog i diktatorskog ponašanja, koji je uzurpirao sve vlasti u Srbiji, od izvršne, preko parlamentarne i jednog dijela sudske, kao i važne pravosudne organe – tužilaštvo i policiju? &nbsp;- upitao je Čupić. <h2>BEZ ODGOVORA</h2> Ukazao je da se Knežević u Skupštini Crne Gore i njenoj javnosti predstavlja kao borac za pravdu, istinu, slobodu i ulazak Crne Gore u Evropsku Uniju. Sve to što javno izvikuje na političkoj sceni Crne Gore potire dolaskom u Srbiju kada brani Aleksandra Vučića i istovremno osporava proteste studenata, učenika, prosvetara i građana Srbije.&nbsp; - Velika je muka i nevolja Kneževića kada mora da dođe u Srbiju i pokaže neko drugo lice od onog u Crnoj Gori. To je istovremeno i tragično i farsično za njegovu ličnost. Pretpostavljam da je to iz razloga ili neke velike koristi, ili prethodnog zaduženja, ili ucjene od strane opasnog uzurpatora i samovoljnika Aleksandra Vučića. Za takvo djelovanje i ponašanje za sada samo on to zna. Pravdati uzurpatora i autokratu, prihvatati i podržavati njegove neistine (javne laži) kao i nasilje koje demonstrira, fizičko i duhovno, neprihvatljivo je za ozbiljnog i odgovornog političara i čovjeka. Nesporno je da je on učen i duhovito ciničan ali moralno problematičan. Svoj dar i znanje stavio je u službu nacionalizma. Hegel to opsiuje kao „gaženje humaniteta nogama”. On je primjer hegelovske „nesrećne svesti”. Bio bi zabavan da svoju neprimjerenu duhovitost u parlamentu premjesti u neku perifernu kafanu i vikendom je pretvori u sopstveni kabare – smatra Čupić. On je istakao da Vučić za sada nema odgovor na proteste ukazujući da je na početku studente nazivao izdajnicima i saradnicima stranih službi, regionalnih i zapadnih ali omalovažavao je broj učesnika na protestima. U nekim od protestnih akcija, kako je podsjetio profesor Čupić, &nbsp;ubacivao je paramilitarne bande i batinaše koji su rušilački nasrtali na državne objekte da bi na taj način kompromitovao protestante. Ali Vučić se nije tu zaustavio već je, prema riječima profesora, slao pripadnike svoje stranke ali i nasilnike da se fizički obračunavaju sa studentima, posebno u periodima kada su mirno, po petnaest minuta, odavali poštu nastradalima u Novom Sadu. - Huškao je pojedince da na raskrsnicama ili ulicama na kojima su građani iskazivali poštovanje prema nastradalima da se zalijeću kolima u njih i povređuju ih. To je još više izazivalo studente, učenike, kao i prosvetare, da omasove protest. Njegovo nasiliništvo i neodmjerenost u optuživanju protestanata dovelo ga je do stanja gluposti. On je svaku glupost pokušao da popravi praveći još veću glupost, a onda bi iz nemoći krenuo u nasilje zloupotrebljavajući i državne organe. Što je više vrijeme odlazilo to se i masovnost protesta širila i kapilarno zahvatila sva mjesta u Srbiji – od velikih gradova preko manjih do sela i zaseoka – rekao je Čupić. <h2>DVA SCENARIJA</h2> Dodao je da su protestanti umrežili Srbiju i istovremeno je uzdigli da se odupre svim vrstama nepravdi koje im se nanose, a posebno da označe sve uzurpatore na vlasti. Prema ocjeni Čupića, izlaz iz ovog stanja je ili upotreba sile, što smatra da se neće desiti jer niko se neće iz organa sile, policije i vojske, usuditi da krene na studente, učenike i građane.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021223028_da3b38b6fc683f5a8941ee0dc484281f961d8095d16349eccda5c5e11cef6270.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021223028_da3b38b6fc683f5a8941ee0dc484281f961d8095d16349eccda5c5e11cef6270" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Srbija protest"> <figcaption>Sa protesta u Srbiji(Photo: MARKO DJURICÁ)</figcaption> </figure>  - Ako bi to pokušao njegov kraj bio bi blizu. Drugi mogući scenario je da prihvati formiranje privremene vlade čijeg mandatara za premijera bi ponudli državni univerziteti. Mandatar bi predložio najstručnije, ljude sa velikim znanjem i iskustvom, i sa moralnim zdravljem i moralnom kulturom, da za devet mjeseci stvore preduslove i uslove za normalne i fer izbore. Njihov zadatak bi bio da pročešljaju izborne spiskove i da predlože mehanizme u kojima na izborima niko ne bi mogao da čini podvale ili krađe. Takođe, da utvrde finansijsko stanje u Srbiji i omoguće medijima da nepristrasno i objektivno, prema standardima profesije, informišu građane Srbije. To bi podrazumijevalo da svi oni na medijskoj sceni koji su žestoko zloupotrebljavali svoju profesiju izgube pravo da se njom bave. Kad su u pitanju televizije da izgube nacionalne frekvencije. Privremena vlada bi trebalo i da do kraja ispuni četiri studentska zahteva - smatra Čupić. On je na pitanje šta ove proteste razlikuje od svih ranije naveo je da je to pristup i ispostavljanje zahtjeva vlasti i institucijama. Protest je, kako je objasnio, primjer antiautoritarnosti, odnosno protestanti nemaju vođe a sve odluke donose primjenjujući procedure direktne ili neposredne demokratije.&nbsp; - U svakom javljanju pojavljuje se neko drugo lice, odnosno neka druga ličnost, koja je učesnik protesta. Druga novina je način kako se organizuje kretanje protestanata po Srbiji. Naime, oni su odabrali Gandijevski pristup kretanju i okupljanju svih onih koji su zainteresovani za ono za šta se oni bore. Oni označe pravce i mjesta u Srbiji kojima će se kretati – pješke, biciklima i maratonskim trčanjem. Oni podižu ljude iz uspavanosti, uzdržavanja, nezainteresovanosti, osjećaja nemoći i potpomažu da se kod njih energija i volja otkopčaju i da ih uzdignu i da slobodno izgovore da više neće prihvatati nezakonitosti i uzurpacije koje im priređuju lokalne siledžije na vlasti - istakao je profesor Čupić. To je, kako je objasio, veliko otrežnjenje i osvješćenje ljudi koji već duže žive u strahu, poniženosti, ravnodušnosti i osećaja nemoći u tim malim sredinama gdje je sve vidljivo i ogoljeno. Oholost i nezajažljivost lokalnih moćnika na vlasti dostigla je, prema riječima profesora, nivo nepodnošljivosti. - One koji su se već dugo ućutali i predali ovim neljudskim stanjima protestanti u sredinama kroz koje prolaze bude ih i uspravljaju i na taj način vraćaju čovječnost u njima. Iz mišjeg straha kojim su okovani, iz stanja osjećaja da su manji od trave i tiši od vode, oslobađaju ih i uzdižu njihovu fizičku i duhovnu kičmu. Krenula je Srbijom „ortopedija uspravnog hoda” o kojoj je maštao i pisao filozof nade Ernst Bloh. Ovo što se sada događa u Srbiji sa protestima je planetarna novina – istakao je Čupić. On je naveo da studenti očekuju ispunjenje zahtjeva i izjašenjavanja tužilaštva dokle su istrage stigle kada je u pitanju zločin koji je počinjen u ime države na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Dodao je da na tome trenutno rade grupe na državnim univerzitetima kao i anketni odbor koji je formiran od pravnika, ekonomista, građevinskih inženjera, penzionisanih sudija i medijskih stručnjaka. Profesor Čupić najavio je da slijedi veliko okupljanje 15. marta u Beogradu. Svi učesnici čekaju da se važne državne institucije jave i saopšte dokle su stigle u istragama, posebno tužilaštvo, policija i sud. Istakao je da se od tužilaštava očekuje da pokrenu i istrage o onim tužiocima koji nijesu obavljali posao kako to zakon nalaže a to je racionalno i efikasno delovanje. Takođe, zahtjev je da se istragom obuhvate i tužioci koji su sklanjali pritužbe, krivične prijave ili nijesu reagovali na afere koje su javno navođene i označavane.&nbsp; <h2>TRI OPOZICIJE</h2> Na pitanje da prokomentariše incidente u Skupšti profesor je kazao da to što se dešavo nije bilo spontano, niti su se mogla unijeti pirotehnička sredstva a da se za to ne zna. Vjerovatno je da oni koji su to unijeli imali su pristanak vlasti i bezbjednosnih službi. On je objasnio da ta sredstva nijesu opasna po zdravlje jer da jesu poslanici vlasti, ministri, predsjednica Skupštine kao i opozicioni poslanici bili bi prinuđeni da napuste salu. Bila su to sredstva dima i dimnih zavjesa koja se koriste na raznim proslavama, muzičkim spektaklima i stadionima. Čupić je naglasio da svi oni koji su to upotrijebili učestvovali su u kompromitovanju opozicije pred javnošću.&nbsp; - Taj oblik nasilja pružio je šansu poslanicima vlasti, ministrima i predsjednici Skupštine, inače ljudima koji su bez obraza, vulgarni, brutalni, nasilni, ucijenjeni i ustrašeni od Vučića da ih prozivaju za nasilje i terorizam. Da određeni nazovi opozicionari daju tim jedinkama šansu da likuju i da govore da je cijela opozicija teroristička, nasilna, nerazumna, uz to i da su bitange i huligani, velika je podvala. Strašno je kad to izgovaraju nasilnici, lažovi, lopovi, ili kako im Vučić ponekad saopšti da su oni bez njega niko i ništa. Taj nepotrebni čin u Skupštini Srbije pokazao je da je opozicija u Srbiji podijeljena i da se ne zna ko je prava opozicija – smatra Čupić. Taj događaj pokazao je, kako kaže, da imaju tri opozicije. Jedna koja smatra da ne treba da se nameće protestantima, već da svojim članovima i simpatizerima poručuje da se pridruže protestima kao građani – što je pitanje njihove građanske savjesti i dužnosti. To je, prema riječima Čupića, najispravniji stav ponašanja opozicije u ovom trenutku i ona nije učestvovala u ovom neprimjerenom činu u skupštinskoj sali.&nbsp; - Druga opozicija je ona koja pokazuje osjećaj frustracije i nestrpljenja. Ne mogu da prihvate da studenti, učenici i građani ovog trenutka nedozvoljavaju prisustvo partija i partijskog organizovanja u njihovim protesnim akcijama. Iz tih razloga oni su upali u mrežu onih koji su smišljeno pripremili to što je učinjeno u sali Skupštine Srbije. Nasjeli su na predloge onih koji su ušli u salu s namjerama da izazovu neprimjeren čin. Samo dan ranije govorili su da neće prisustvovati zasijedanju ali da će se obraćati građanima preko medija u holu Skupštine Srbije. Zašto su to obećanje iznevjerili to samo oni znaju. Treća opozicija je vjerovatno u rukama Vučića i bezbednosnih službi. Ona je ta koja je spremila akciju i preko te akcije kompromitovala celokupnu opoziciju. To je upravo učinjeno pred veliko okupljanje studenata, učenika, raznih profesija i građana u Beogradu koje je zakazano za 15. mart – kazao je Čupić. <h2>O PROTESTIMA U CRNOJ GORI</h2> Na pitanje kako kometariše proteste neformalne studentske grupe „Kamo śutra" koja traži smjene potpredsjenika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra uutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog maskra na Cetinju profesor Čupić smatra da je razumno i razboriti prihvatiti njihove zahtjeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250116200128_cb8818e51029fb7c19ee9a0bd5aecd1ecc0727e31c2963b67225a3b863ba1d76.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250116200128_cb8818e51029fb7c19ee9a0bd5aecd1ecc0727e31c2963b67225a3b863ba1d76" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest"> <figcaption>Sa jednog od protesta „Kamo śutra"(Photo: Portal ETV/Siniša Adamović)</figcaption> </figure>  - Ono što se odmah uočava jeste da nešto nije dobro funkcionisalo u sistemima i određenim organima države. Poslednja tragedija u Cetinju pokazala je propuste i nedostatke u organima reda i sigurnosti, odnosno policiji. Za takve događaje utvrđuje se subjektivna i objektivna odgovornost. Upravo, studenti zahtevaju da oni koji se nalaze na čelu bezbjednosnih službi objektivno snose odgovornost. Najčasniji izlaz iz situacije je da ministar i podpredsednik Vlade, zaduženi za bezbjednosne službe, podnesu ostavke – to je visoki moralni čin. Na taj način sebe ne umanjuju već pokazuju da su to izuzetno savjesni ljudi. Položaj, pa i onaj na hijerarhijskoj visini, ne čini ni profesionalnost, ni čovječnost. Koliko je bilo ministara i potpredsednika vlada pa ih niko nije zapamtio kad im istekne mandat. Ali onaj ministar koji podnese ostavku, kao čin časti i ličnog dostojanstva, ostaje uvek upamćen. Čuveni ljekar, profesor univerziteta, osnivač Anatomskog insitituta u Beogradu prije Drugog svjetskog rata, pariski student, Niko Miljanić, podnio je ostavku kao prvi predsjednik Vlade Republike Crne Gore posle Drugog svjetskog rata zbog nepravednog ubistva jednog lekara iz Cetinja od strane pripadnika nove vlasti. Prethodno mu je bilo obećano da neće biti strijeljan taj ljekar ali je neko to prekršio. Odmah je podnio ostavku i kao veliki profesionalac a kada je izbačen, na jedan nepravičan i neljudski način, iz Anatomskog instituta u Beogradu, organizovao je samoinicijativno pedeset narodnih ljekara da pomognu u bespućima Crne Gore i Jugoslavije narodu da se izbore sa endemskim bolestima, tifusom i tuberkulozom. Napravio je bolnicu za plućne bolesti u Velimlju – zaključio je Čupić.

Čupić: Ovo je pobuna najboljih, podrška političara iz Crne Gore Vučiču je ponižavajuća i sluganska

Građani Cetinja će radikalizovati proteste i održavati blokade i tokom vikenda. To su poručili tokom okupljanja na večerašnjoj blokadi na Kruševom ždrijelu - na magistralnom putu Cetinje - Podgorica.
Portalu ETV je rečeno da će blokirati svakog dana - bez izuzetka.
Oni već mjesec dana organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi.
Večerašnje kupljanje, kao i prethodna, je počelo u 17.26 sati, a završeno nakon sat vremena.
U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni.
Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Cetinjani najavili radikalizaciju protesta: Blokade i vikendom, svaki dan - bez izuzetka

Na Fakultetu političkih nauka u Podgorici nema potrebnog broja glasova za sazivanje sjednice Vijeća na kojoj bi se razmatrala podrška neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg portala, nakon što je dekan FPN-a Boris Vukićević kazao da će sjednica sa tom tačkom dnevnog reda biti zakazana ako stigne inicijativa u skladu sa procedurom, doc. dr Uglješa Janković je prošlog četvrtka mejlom uputio poziv članovima Vijeća da zvanično izađu sa tim zahtjevom pred dekanom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvukicevic-tvrdi-da-nema-incijative-za-sjednicu-vijeca-fpn-a-u-skladu-sa-procedurom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema Poslovniku Vijeća FPN-a sjednicu saziva dekan po sopstvenoj inicijativi ili na prijedlog najmanje trećine ukupnog broja članova Vijeća.
Pravo glasa na FPN-u, pored dekana, imaju prof. dr Milan Marković, prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. dr Saša Knežević, prof. dr Srđan Darmanović, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Vesna Simović Zvicer, prof. dr Nataša Ružić, prof. dr Danijela Vuković Ćalasan, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Mehmed Đečević, doc. dr Jovana Davidović i doc. dr Ena Grbović. Saradnike u Vijeću predstavlja mr Todor Lakić, dok su predstavnici studenata s pravom glasa Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Međutim, od 15 članova Vijeća, samo je njih šest (profesora) bilo za zakazivanje sjednice, dok se ostali nijesu izjašnjavali. To znači da je zbog jednog potpisa propala i sama mogućnost razmatranja podrške za "Kamo śutra".
<h2>Ćutnja i krnji odgovori&nbsp;</h2>
Podsjećamo, profesor Zlatko Vujović je početkom februara pokrenuo inicijativu za podršku grupi "Kamo śutra", nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz studentske zahtjeve.
Tada je, pored njega, prijedlog podržalo pet profesroa - doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović. Ostali članovi Vijeća ostali su nijemi na ovaj zahtjev.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dekan Boris Vukićević je danima nakon toga ignorisao pitanje medija kakav je stav Uprave FPN-a povodom ove inicijative, kako on vidi ulogu FPN-a u široj društvenoj debati i da li će se Vijeće ovom temom i formalno baviti.
Oskudan odgovor je stigao na konferenciji za medije organizovanoj 25. februara povodom početka tromjesečnog početka "Kursa češkog jezika i kulture" na FPN-u i Fakultetu političkih nauka. Vukićević je pokušao da izbjegne odgovor na pitanje novinara Portala ETV zbog čega ne zakazuje sjednicu Vijeća u vezi sa podrškom neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ i zbog čega ne odgovora na incijativu njegovih kolega sa fakulteta, uz konstataciju "kako to danas nije tema".
Tek nakon insistiranja novinara koji mu je ukazao da ignoriše upite medija, dao je kratak odgovor da ne postoji incijativa za zakazivanje sjednice Vijeća koja je u skladu sa procedurom.&nbsp;
- Ako dođe incijativa u skladu sa procedurom, sjednica bi bila zakazana, a takve incijative nema - kratko je Vukićević.
Iako po Poslovniku može sam da zakaže sjednicu, Vukićević očigledno ne namjerava da iskoristi tu mogućnost, dok se istovremeno šiti akademska podrška grupi "Kamo śutra".
Osim FDU, uz studentsku grupu su stali i Pravni fakultet, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU).
<h2>&nbsp;Zahtjevi i podrška</h2>
"Kamo śutra", koju je takođe podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima bunt se proširio i na druge gradove (Nikšić, Kotor, Budvu, Bar, Pljevlja, Danilovgrad i Herceg Novi) koji blokadama saobraćajnica i kružnih tokova poručuju da neće odustati dok se ne utvrde odgovornost i propusti nadležnih u tragediji na Cetinju.

Tamara Klikovac

Vijeće FPN ne saziva sjednicu: Jedan potpis nedostaje za raspravu o podršci „Kamo śutra“

Predstavniku neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ Milu Peroviću nije drago što se &nbsp;prethodnih dana politizuje priča oko studentskih potesta, i što se, kako kaže, upalo u zamku da se lični stavovi nekoga iz pokreta miješaju sa nečim što bi bili stavovi grupe.
U intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E kaže da je najvažnija podrška koju studenti dobijaju je od građana, ali isto tako je, prema njegovom mišljenju, veoma važna, &nbsp;podrška od pojedinaca iz različitih profesija.&nbsp;
- Umjetnici, profesori, predstavnici neke cijenjene struke, kada sa svojim imenom i prezimenom, kredibilitetom koji su stekli tokom života i rada, stanu iza nečega što je građanski pokret, kao što je to &nbsp;sa našim zahtjevima, oko čega smo okupljeni. To definitivno znači. Nama iz „Kamo śutra“ je veoma milo što se te liste update-uju, i što ljudi prepoznaju da se nešto čisto i važno dešava u našoj zemlji, i što će, nadam se, imati dobre, konstruktivne društvene posljedice - rekao je Perović.
Vjeruje da vlasti pokušavaju da ćuteći sačekaju slab momenat organizacije „Kamo śutra“, i nadaju se da će samo od sebe proći.
- Adresirali smo, i spomenuli praksu političara, koji su navikli da stvari zastarijevaju, da se sačeka da nekako prođe, pošto je vlast u prvim naletima bila dosta agresivna, tj. činioci vlasti, pa su shvatili da im je pametnije ovako da ćute i da se nadaju da ćemo se mi umoriti, obeshrabriti, i da će preživjeti za njih škakljiv politički momenat, za njih i njihove fotelje - istakao je Perović.
Komentarišući napade koje dolaze od predstavnika Demokratske Crne Gore, kaže da su ti ljudi svojim napadima na studente zapravo rekli sve o sebi, pa ih ne bi puno komentarisao.
- Sve što bih rekao o njima izašlo bi iz domena civilizovanoga, kulturnoga, a hoću da zadržim taj nivo kućnog vaspitanja koji se nadam da mi u grupi dijelimo kao vrijednost. To su ljudi koji na sve moguće načine, svakakvim načinima, hoće da nas diskredituju, i to vide kao način da vode ovu borbu protiv nas, pošto, očigledno, udaramo na sujetu političara. Od pravosuđa, pošto je Veselin Radulović naš pravni zastupnik u tom sporu, očekujemo da se uvede kultura odgovornosti za javno kazanu riječ, posebno sa važne pozicije kada dolazi, to je ozbiljno. Nama je odgovornost lajt motiv čitavog pokreta i protestovanja, to je još jedna odgovornost koju pridodajemo, te od pravosuđa očekujemo da dobijemo taj spor, zato jer je to povreda časti i dostojanstva, ugleda. Mislim da su te stvari prilično jasne, čiste, čak i nekome ko je pravnički laik, kao što sam, recimo, ja - poručio je Perović.
Prema njegovom mišljenju, kada se od neodgovornih ljudi, koji su na odgovornim mjestima, čuju krupne optužbe, to ne predstavlja ništa drugo nego crtanje meta.
- Ovdje se radi o potpunim lažima, potpunim njihovim konstrukcijama, koje imaju za cilj da nas oblate i predstave u javnosti kao šta sve ne, tu je izgovoren priličan broj gluposti, laži… Neprihvatljivo, apsolutno - istakao je Perović.
Na pitanje kakvu mladi ljudi žele Crnu Goru, kaže da ni on lično, ali ni grupa „Kamo śutra“ nemaju tapiju na mišljenje mladih. No, znaju da žele odgovornije i bezbjednije društvo.
- Gdje se mora snositi moralna, politička, pa čak i krivična odgovornost za javno djelovanje dok ste privremeno na odgovornoj javnoj funkciji. To je ono što je naša mantra. Moram se nadovezati na dešavanja od prethodnih dana, mi nijesmo politička partija, zbog toga mi nijesmo ni tako skroz homogena grupa, a ja sam to uvijek smatrao i nekim našim kvalitetom, pošto smo okupljeni oko nekog višeg cilja, nas su okupili naših pet zahtjeva. I nije mi milo što vidim prethodnih dana da se nekako politizuje opet cijela ova priča - rekao je on.
Žao mu je, doaje, što se prethodnih dana, ponovo pokreće priča pojavljivanja pojedinaca na protestima, i tumačenje protesta kroz to.&nbsp;
- Umjesto da se nekako na stav grupe da ono što nas okuplja bude naš glavni argument, da ono što je najmanji zajednički sadržalac, da o tome pričamo. Da li se meni sviđa što je neko došao na protest ili ne, kakvo mišljenje ja imam o njemu, da li ja mislim da njegova pojava šteti protestu ili ne šteti, to su moji lični stavovi, koji su manje bitni u ovoj priči. Svako ko je pravno slobodan građanin u ovoj zemlji, koliko god on meni bio po ukusu, ili ne po ukusu, ili drugim članovima grupe, on ima pravo da dođe na protest, ako se slaže sa naših pet zahtjeva - poručio je Perović.
O narednim potezima grupe ne može previše otkrivati, jer je u toku, kako kaže, reorganizacija unutar organizacije.
- Vrlo ćemo brzo obznaniti na društvenim mrežama naše naredne korake, jer sad imamo nekih tehničkih stvari unutar grupe koje repozicioniramo i radimo kada je u pitanju kadrovska politika, da bi smo bili jaki i agilno nastavimo borbu koju smo započeli - zaključio je Perović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3PDwu4pycw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perović: Očekujemo da dobijemo spor zbog povrede časti, dostojanstva i ugleda

Značajan rast budžeta Skupštine Crne Gore, učestala službena putovanja i brojne beneficije poslanika nijesu praćeni vidljivim unapređenjem zakonodavnog rada niti jačanjem kontrolne uloge parlamenta, ocijenio je Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Đurašević je ukazao na nesrazmjer između primanja i privilegija poslanika, s jedne, i njihovog konkretnog angažmana u zakonodavnom procesu, s druge strane.
- Na jednoj strani su značajna primanja poslanika, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu - rekao je Đurašević.
Prema njegovim riječima, budžet Skupštine Crne Gore je u posljednjih pet godina porastao za gotovo 78 odsto, bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave.
Đurašević navodi da sam rast budžeta ne mora nužno biti problematičan, ali da je sporan u kontekstu marginalizacije parlamenta, posebno u njegovoj kontrolnoj funkciji u odnosu na izvršnu vlast.
Ukazao je i na pad kvaliteta javnog dijaloga i parlamentarnih rasprava, ističući da se zakoni često usvajaju u posljednjem trenutku i sa ozbiljnim tehničkim i suštinskim nedostacima.
- Podsjetio bih i na prošlogodišnje istraživanje CGO koje je osvjetlilo taj jaz između primanja poslanika i njihovog stvarnog doprinosa kroz diskusije u plenumu, što je jedna od njegovih osnovnih radnih obaveza. Na jednoj strani su značajna primanja, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu. Vjerujem da građani i građanke očekuju da se njihov novac, jer je to novac svih poreskih obveznika, a to smo svi mi, racionalno troši i ako za nešto rastu izdvajanja da se vidi smisao. U ovom slučaju bi to trebalo da vodi većem kvalitetu zakonodavnog rada, snažnijoj kontroli izvršne vlasti i na argumentovano zasnovanim i pristojnim parlamentarnim raspravama i debatama. To sve izostaje, a imamo i premijera koji jasno demonstrira nepoštovanje prema Skupštini kroz ignorisanje obaveza premijerskog sata, a onda se sa pravom postavlja pitanje šta građani zaista dobijaju zauzvrat za gotovo udvostručen budžet Skupštine - rekao je Đurašević.
Posebno se osvrnuo na učestalost službenih putovanja poslanika, navodeći da se stiče utisak da se putuje više nego ikada, dok konkretni rezultati tih putovanja izostaju, naročito kada je riječ o dalekim destinacijama koje podrazumijevaju visoke troškove.
- U državi koja je visoko zadužena i u kojoj se gotovo svakodnevno govori o štednji, fiskalnoj disciplini, potpuno je legitimno očekivati da se vrlo štedljivo pristupa službenim putovanjima, da ona budu opravdana javnim interesom, a ne samo željom poslanika da putuju. Cilj službenih putovanja trebao bi biti jačanje međunarodne saradnje, razmjena dobrih praksi ili ubrzavanje procesa evropskih integracija. Naši poslanici najviše objavljuju šture informacije i svoje fotografije sa tih putovanja, ali se teško mogu naći informacije o konkretnim učincima sa tih putovanja. To dodatno produbljuje nepovjerenje i stvara utisak da se radi o privilegijama a ne odgovornoj potrošnji novca. Upravo zato CGO insistira da putovanja moraju biti praćena jasnim javnom dostupnim izvještajima koji pokazuju njihov doprinos radu same Skupštine - zaključio je Đurašević.

Đurašević: Službena putovanja moraju biti u javnom interesu, a ne privilegija poslanika

Nikola Đurašević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenio je da između primanja poslanika i njihovog stvarnog angažmana u zakonodavnom procesu postoji izražen nesrazmjer.
- Na jednoj strani su značajna primanja poslanika, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu - rekao je Đurašević u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
On je ukazao da budžet Skupštine Crne Gore kontinuirano raste, čak 78 odsto u posljednjih pet godina, bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave. Kako je naveo, sam rast budžeta ne mora biti sporan, ali jeste, kako kaže, „veliki rast od 77 posto za pet godina“, naročito u okolnostima u kojima je Skupština, prema njegovim riječima, marginalizovana, posebno u odnosu na izvršnu vlast i njenu kontrolnu funkciju.
Đurašević je dodao da je u radu Skupštine zabilježen pad javnog dijaloga i kvalitetnih diskusija, dok su se zakoni često usvajali u posljednjem trenutku i, kako ističe, nerijetko sa konstrukcionim greškama.
- Podsjetio bih i na prošlogodišnje istraživanje CGO koje je osvjetlilo taj jaz između primanja poslanika i njihovog stvarnog doprinosa kroz diskusije u plenumu, što je jedna od njegovih osnovnih radnih obaveza. Na jednoj strani su značajna primanja, brojne beneficije i učestala službena putovanja, a na drugoj više nego skroman konkretan angažman u zakonodavnom procesu. Vjerujem da građani i građanke očekuju da se njihov novac, jer je to novac svih poreskih obveznika, a to smo svi mi, racionalno troši i ako za nešto rastu izdvajanja da se vidi smisao - naveo je on.
&nbsp;U ovom slučaju bi, kaže, to trebalo da vodi većem kvalitetu zakonodavnog rada, snažnijoj kontroli izvršne vlasti i na argumentovano zasnovanim i pristojnim parlamentarnim raspravama i debatama.
- To sve izostaje, a imamo i premijera koji jasno demonstrira nepoštovanje prema Skupštini kroz ignorisanje obaveza premijerskog sata, a onda se sa pravom postavlja pitanje šta građani zaista dobijaju zauzvrat za gotovo udvostručen budžet Skupštine - rekao je Đurašević.
Prema njegovim riječima, stiče se utisak da poslanici Skupštine Crne Gore putuju više nego ikad, dok se konkretni efekti tih putovanja rijetko mogu vidjeti, naročito imajući u vidu da je riječ o udaljenim destinacijama koje sa sobom nose velike troškove.
- U državi koja je visoko zadužena i u kojoj se gotovo svakodnevno govori o štednji, fiskalnoj disciplini, potpuno je legitimno očekivati da se vrlo štedljivo pristupa službenim putovanjima, da ona budu opravdana javnim interesom, a ne samo željom poslanika da putuju. Cilj službenih putovanja trebao bi biti jačanje međunarodne saradnje, razmjena dobrih praksi ili ubrzavanje procesa evropskih integracija - istakao je on.
Naši poslanici, ističe on, najviše objavljuju šture informacije i svoje fotografije sa tih putovanja, ali se teško mogu naći informacije o konkretnim učincima sa tih putovanja.
- To dodatno produbljuje nepovjerenje i stvara utisak da se radi o privilegijama a ne odgovornoj potrošnji novca. Upravo zato CGO insistira da putovanja moraju biti praćena jasnim javnom dostupnim izvještajima koji pokazuju njihov doprinos radu same Skupštine - zaključio je Đurašević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.

Đurašević: Službena putovanja treba da budu opravdana javnim interesom

Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću - kazao je u Višem sudu bivši direktor Agencije za nacionanu bezbjednost Dejan Peruničić svjedočeći na suđenju nekadašenjem visokom policijskom funkcioneru, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
Zoran Lazović, Katnić i Čađenović terete se, optužnicom tužioca Miloša Šoškića, da su službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu što su oni kategorično negirali.
Peruničić je u istrazi i danas pred vijećem sudije Veljka Radovanovića objasnio detalje prelaska Petra Lazovića iz ANB -a u Upravu policije.
- Nije Petar Lazović jedini prešao, bilo je i prije i poslije njegovog premještaja takvih zahtjeva. Zahtjev je stigao od Uprave policije i bio je u pisanoj formi - kazao je Peruničić.
On je na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Nikole Martinovića kazao da je direktora Agencije bio od avgusta 2015. do novembra 2020.godine.
Objasnio je da sve informacije koje su dobijali operativci morale su biti provjerena iz tri nezavisna izvora.
- To pravilo je za svakoga važilo pa i za Petra Lazovića. Provjere inforamacija su se obavljala hijerarhijski. Petar Lazović je mogao da dođe do saznanja do kojih nijesu mogli drugi službenici. Do tog zaključka smo došli provjeravjući informacije do kojih je dolazio - kazao je Peruničić.
On je na pitanje advokata Martinovića rekao i da nikada od partnerskih ili domaćih službi nije dobio informaciju da Petar Lazović radi protiv interesa ANB-a ili Crne Gore.
Na pitanje Zorana Lazovića, bivši direktor ANB-a je rekao da nikada nijesu razgovarali o prelasku Petra Lazovića u Upravu policije.
-Moja profesionalna saradnja sa Zoranom Lazovićem bila je izuzetna - istakao je Peruničić.
On je na pitanje Lazovića kazao i da dok je bio direktor ANB nije imala saznanja da su Veljko Belivuk i Marko Miljković počinili krivično djelo u Crnoj Gori i da predstavljaju prijetnju po nacionalu bezbjednost države.
- Nijesam imao informaciju da Zoran Lazović na bilo koji način štiti neku organizovanu kriminalnu grupu pa ni kavački klan - decidan je bio Peruničić.
Branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je da primjećuje da iskaz Peruničića nema dodirnih tačaka sa onim što se njihovom branjeniku stavlja na teret.
-Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost i bivši direktor policije Veselin Damjanović kazali su istu stvar da bi svoju djecu povjerili Zoranu Lazoviću - kazao je Piperović.
Advokat Martinović kazao je da je Peruničić bio najinformisanija osoba u državi i bile su mu na raspolaganju najpouzdaniji izvori.
-Jasno je ukazao da je Petar Lazović bio operativac čiji je posao bio da dolazi do informacija - podataka o organizovanim kriminalnim grupama i to je obavljao uspješno - kazao je Martinović.
Na današnjem ročištu saslušan je i svjedok Milan Damjanović.
Nastavak ročišta zakazan je za 3. 4. 10. i 12. februar za kada je planirano saslušanje preostalih 12 svjedoka među kojima su i visoki funkcioneri Uprave policije Vesko Damjanović, Milovan Pavićević i Milorad Žižić.

PERUNIČIĆ: Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću

Dan novinara Crne Gore ne smije biti tek simboličan datum, već trenutak ozbiljnog suočavanja sa odgovornošću onih koji imaju moć da stanje promijene - i koji tu moć prečesto koriste protiv medija, umjesto u njihovu zaštitu, kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Medijski savjet za samoregulaciju čestitao je medijima, novinarkama i novinarima Dan novinara Crne Gore.
Ipak, kako navode, ovaj datum se ne dočekuje kao praznik profesije, već prije svega kao podsjetnik na duboku i dugotrajnu krizu u kojoj se novinarstvo u Crnoj Gori nalazi.&nbsp;
- Umjesto ambijenta koji bi omogućio slobodan, bezbjedan i dostojanstven rad, novinari i novinarke i dalje rade u uslovima stalne nesigurnosti, političkog pritiska i ekonomske neizvjesnosti. Napadi na medije se normalizuju, relativizuju ili svode na navodne političke sukobe, čime se briše njihova stvarna težina i posljedice - saopšteno je iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Podaci Sindikata medija Crne Gore pokazuju da tokom 2025. godine nije došlo do suštinskog poboljšanja. Zabilježeno je 28 napada i prijetnji prema medijskim radnicima i radnicama, što ovu godinu svrstava među najteže u posljednjoj deceniji.&nbsp;
Kako ističu, posebno zabrinjava činjenica da su u većini slučajeva mete bile novinarke, izložene kontinuiranom uznemiravanju, prijetnjama, seksističkim napadima i onlajn linču.&nbsp;
- Nasilje nad novinarkama u Crnoj Gori odavno više nije sporadična pojava, već prepoznatljiv i sistemski problem - konstatuju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Dodatno zabrinjava, kako kažu, to što značajan dio pritisaka dolazi od nosilaca javnih funkcija i političkih aktera.&nbsp;
- Kada visoki zvaničnici javno targetiraju, diskredituju ili vrijeđaju novinare i medije, to nije pitanje slobode izražavanja, već otvorena zloupotreba političke moći. Takvo ponašanje direktno ugrožava bezbjednost novinara, podstiče nove napade i šalje poruku da je profesionalno novinarstvo legitimna meta. Društvo u kojem politička moć proizvodi strah među novinarima ne može se smatrati demokratskim - naglašeno je u saopštenju.
Dodaju da ekonomski položaj novinara ostaje jedan od najslabijih stubova medijskih sloboda.&nbsp;
- Plate u medijima i dalje su ispod državnog prosjeka, radna prava su nedovoljno zaštićena, a medijska industrija je i dalje bez sektorskog kolektivnog ugovora. Evropska komisija ove probleme jasno prepoznaje, ali uprkos tome izostaje politička volja da se stanje sistemski mijenja. Ekonomska nesigurnost novinara danas je jedan od najsuptilnijih, ali i najopasnijih oblika pritiska na slobodu medija - ističu u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Naglašavaju da poseban izazov za novinarstvo u Crnoj Gori predstavlja rastući uticaj organizovanih dezinformacionih kampanja i stranih interesa, koji koriste političku polarizaciju, institucionalnu slabost i pad povjerenja u medije.&nbsp;
- Širenje manipulativnih narativa, teorija zavjere i koordinisanih dezinformacija, naročito kroz digitalni prostor i društvene mreže, ima za cilj potkopavanje povjerenja u profesionalne medije, relativizaciju činjenica i diskreditaciju novinara koji rade u javnom interesu - navodi se u saopštenju.
U Medijskom savjetu za samoregulaciju poručuju da borba protiv dezinformacija ne smije biti izgovor za ograničavanje slobode izražavanja, ali ni alibi za institucionalno nečinjenje.&nbsp;
- Odgovor mora biti zasnovan na jačanju profesionalnih i odgovornih medija, transparentnosti vlasništva i finansiranja, razvoju medijske pismenosti i jasno definisanoj odgovornosti digitalnih platformi, u skladu sa evropskim standardima slobode medija - naglašeno je u saopštenju.
Institucionalna nestabilnost, kako kažu, dodatno urušava povjerenje u sistem. Optrukcija izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, otvorena pitanja u vezi sa upravljanjem javnim servisom RTCG i kontinuirani pokušaji političkog uticaja na regulatorna tijela, jasno pokazuju, smatraju u Medijskom savjetu za samoregulaciju, da nezavisnost medijskih institucija i dalje nije dovoljno zaštićena.
- U takvom ambijentu, samoregulacija ostaje jedan od rijetkih mehanizama očuvanja profesionalnih standarda i javnog interesa. Međutim, samoregulacija ne može i ne smije biti zamjena za odgovornost države. Bez jasne, dosljedne i nedvosmislene zaštite novinara, bez prekida prakse političkog targetiranja i bez stvarnog unapređenja radnih i ekonomskih uslova, svaka deklarativna podrška slobodi medija ostaje prazna forma - naglašeno je u saopštenju za javnost,
Medijski savjet za samoregulaciju poručuje da napad na novinara nije privatni incident, već napad na pravo javnosti da zna.
- Normalizacija prijetnji, relativizacija nasilja, tolerisanje dezinformacija i politička trgovina medijskim slobodama predstavljaju direktnu prijetnju demokratskom poretku - zaključuju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.

Tag: kamo-sutra