I večeras je na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, u 17 sati i 26 minuta, održana blokada saobraćaja, kako bi izrazili podršku zahtjevima neformalne studentske grupe "Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. Ove mirne blokade već više od mjesec dana svakodnevno organizuju građani koji insistiraju na pravdi i odgovornosti državnih struktura. Okupljanja počinju simbolično u 17:26 sati, vremenu kada su se dogodili tragični događaji, i traju sat vremena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250319190320_d9bfc3d5dca1125801f4d61e4e92c831d2af734ec919c9ddeaf2f2c0fe2d5a51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250319190320_d9bfc3d5dca1125801f4d61e4e92c831d2af734ec919c9ddeaf2f2c0fe2d5a51" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada CT"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Večeras ponovo održana blokada na Kruševom Ždrijelu

Građani Cetinja i večeras su se okupili na Kruševom ždrijelu i blokirali saobraćaj u znak podrške zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313180356_a18d205c6fddd107933df48c0ec55a00ff1ca021abd39720d24948d48fa87747.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250313180356_a18d205c6fddd107933df48c0ec55a00ff1ca021abd39720d24948d48fa87747" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Cetinjani, blokada na Kruševom ždrijelu"> </figure>  Oni već mjesec dana organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima „Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni. Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Cetinjani i večeras blokirali saobraćaj na Kruševom ždrijelu

Na čelu protesta je najvitalniji i najbolji dio društva – najobrazovaniji dio mladih u Srbiji. Ovo je pobuna najboljih. Pobuna onih koji će svojim znanjima, stručnošću i savješću usmjeravati društveni i državni život Srbije - poručio je u razgovoru za Portal ETV profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Čedomir Čupić. &nbsp;Podrška jednog dela političara iz Crne Gore Aleksandru Vučiću, prema njegovim riječima, je ponižavajuća i sluganska. Istakao je da ti političari ne drže do dostojanstva funkcija na kojima se nalaze, a niti ličnog. - Ti političari takvim ponašanjem pokazuju da preziru sopstvenu državu. Biti na visokim državnim položajima zbog moći i uticaja a sve o svojoj državi loše misliti je šizofreno i nemoralno. Dolazak lidera Nove srpske demokratije Milana Kneževića na skup Aleksandra Vučića u Sremskoj Mitrovici ali i učešće s njim u emisiji Hit Tvit televizije Pink neprimjereno je za lidera stranke iz druge države, ali i poslanika u Skupštini Crne Gore. Šta Kneževića pokreće i motiviše da podržava jednog autokratu, sa karakteristikama despotskog, tiranskog i diktatorskog ponašanja, koji je uzurpirao sve vlasti u Srbiji, od izvršne, preko parlamentarne i jednog dijela sudske, kao i važne pravosudne organe – tužilaštvo i policiju? &nbsp;- upitao je Čupić. <h2>BEZ ODGOVORA</h2> Ukazao je da se Knežević u Skupštini Crne Gore i njenoj javnosti predstavlja kao borac za pravdu, istinu, slobodu i ulazak Crne Gore u Evropsku Uniju. Sve to što javno izvikuje na političkoj sceni Crne Gore potire dolaskom u Srbiju kada brani Aleksandra Vučića i istovremno osporava proteste studenata, učenika, prosvetara i građana Srbije.&nbsp; - Velika je muka i nevolja Kneževića kada mora da dođe u Srbiju i pokaže neko drugo lice od onog u Crnoj Gori. To je istovremeno i tragično i farsično za njegovu ličnost. Pretpostavljam da je to iz razloga ili neke velike koristi, ili prethodnog zaduženja, ili ucjene od strane opasnog uzurpatora i samovoljnika Aleksandra Vučića. Za takvo djelovanje i ponašanje za sada samo on to zna. Pravdati uzurpatora i autokratu, prihvatati i podržavati njegove neistine (javne laži) kao i nasilje koje demonstrira, fizičko i duhovno, neprihvatljivo je za ozbiljnog i odgovornog političara i čovjeka. Nesporno je da je on učen i duhovito ciničan ali moralno problematičan. Svoj dar i znanje stavio je u službu nacionalizma. Hegel to opsiuje kao „gaženje humaniteta nogama”. On je primjer hegelovske „nesrećne svesti”. Bio bi zabavan da svoju neprimjerenu duhovitost u parlamentu premjesti u neku perifernu kafanu i vikendom je pretvori u sopstveni kabare – smatra Čupić. On je istakao da Vučić za sada nema odgovor na proteste ukazujući da je na početku studente nazivao izdajnicima i saradnicima stranih službi, regionalnih i zapadnih ali omalovažavao je broj učesnika na protestima. U nekim od protestnih akcija, kako je podsjetio profesor Čupić, &nbsp;ubacivao je paramilitarne bande i batinaše koji su rušilački nasrtali na državne objekte da bi na taj način kompromitovao protestante. Ali Vučić se nije tu zaustavio već je, prema riječima profesora, slao pripadnike svoje stranke ali i nasilnike da se fizički obračunavaju sa studentima, posebno u periodima kada su mirno, po petnaest minuta, odavali poštu nastradalima u Novom Sadu. - Huškao je pojedince da na raskrsnicama ili ulicama na kojima su građani iskazivali poštovanje prema nastradalima da se zalijeću kolima u njih i povređuju ih. To je još više izazivalo studente, učenike, kao i prosvetare, da omasove protest. Njegovo nasiliništvo i neodmjerenost u optuživanju protestanata dovelo ga je do stanja gluposti. On je svaku glupost pokušao da popravi praveći još veću glupost, a onda bi iz nemoći krenuo u nasilje zloupotrebljavajući i državne organe. Što je više vrijeme odlazilo to se i masovnost protesta širila i kapilarno zahvatila sva mjesta u Srbiji – od velikih gradova preko manjih do sela i zaseoka – rekao je Čupić. <h2>DVA SCENARIJA</h2> Dodao je da su protestanti umrežili Srbiju i istovremeno je uzdigli da se odupre svim vrstama nepravdi koje im se nanose, a posebno da označe sve uzurpatore na vlasti. Prema ocjeni Čupića, izlaz iz ovog stanja je ili upotreba sile, što smatra da se neće desiti jer niko se neće iz organa sile, policije i vojske, usuditi da krene na studente, učenike i građane.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021223028_da3b38b6fc683f5a8941ee0dc484281f961d8095d16349eccda5c5e11cef6270.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021223028_da3b38b6fc683f5a8941ee0dc484281f961d8095d16349eccda5c5e11cef6270" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Srbija protest"> <figcaption>Sa protesta u Srbiji(Photo: MARKO DJURICÁ)</figcaption> </figure>  - Ako bi to pokušao njegov kraj bio bi blizu. Drugi mogući scenario je da prihvati formiranje privremene vlade čijeg mandatara za premijera bi ponudli državni univerziteti. Mandatar bi predložio najstručnije, ljude sa velikim znanjem i iskustvom, i sa moralnim zdravljem i moralnom kulturom, da za devet mjeseci stvore preduslove i uslove za normalne i fer izbore. Njihov zadatak bi bio da pročešljaju izborne spiskove i da predlože mehanizme u kojima na izborima niko ne bi mogao da čini podvale ili krađe. Takođe, da utvrde finansijsko stanje u Srbiji i omoguće medijima da nepristrasno i objektivno, prema standardima profesije, informišu građane Srbije. To bi podrazumijevalo da svi oni na medijskoj sceni koji su žestoko zloupotrebljavali svoju profesiju izgube pravo da se njom bave. Kad su u pitanju televizije da izgube nacionalne frekvencije. Privremena vlada bi trebalo i da do kraja ispuni četiri studentska zahteva - smatra Čupić. On je na pitanje šta ove proteste razlikuje od svih ranije naveo je da je to pristup i ispostavljanje zahtjeva vlasti i institucijama. Protest je, kako je objasnio, primjer antiautoritarnosti, odnosno protestanti nemaju vođe a sve odluke donose primjenjujući procedure direktne ili neposredne demokratije.&nbsp; - U svakom javljanju pojavljuje se neko drugo lice, odnosno neka druga ličnost, koja je učesnik protesta. Druga novina je način kako se organizuje kretanje protestanata po Srbiji. Naime, oni su odabrali Gandijevski pristup kretanju i okupljanju svih onih koji su zainteresovani za ono za šta se oni bore. Oni označe pravce i mjesta u Srbiji kojima će se kretati – pješke, biciklima i maratonskim trčanjem. Oni podižu ljude iz uspavanosti, uzdržavanja, nezainteresovanosti, osjećaja nemoći i potpomažu da se kod njih energija i volja otkopčaju i da ih uzdignu i da slobodno izgovore da više neće prihvatati nezakonitosti i uzurpacije koje im priređuju lokalne siledžije na vlasti - istakao je profesor Čupić. To je, kako je objasio, veliko otrežnjenje i osvješćenje ljudi koji već duže žive u strahu, poniženosti, ravnodušnosti i osećaja nemoći u tim malim sredinama gdje je sve vidljivo i ogoljeno. Oholost i nezajažljivost lokalnih moćnika na vlasti dostigla je, prema riječima profesora, nivo nepodnošljivosti. - One koji su se već dugo ućutali i predali ovim neljudskim stanjima protestanti u sredinama kroz koje prolaze bude ih i uspravljaju i na taj način vraćaju čovječnost u njima. Iz mišjeg straha kojim su okovani, iz stanja osjećaja da su manji od trave i tiši od vode, oslobađaju ih i uzdižu njihovu fizičku i duhovnu kičmu. Krenula je Srbijom „ortopedija uspravnog hoda” o kojoj je maštao i pisao filozof nade Ernst Bloh. Ovo što se sada događa u Srbiji sa protestima je planetarna novina – istakao je Čupić. On je naveo da studenti očekuju ispunjenje zahtjeva i izjašenjavanja tužilaštva dokle su istrage stigle kada je u pitanju zločin koji je počinjen u ime države na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Dodao je da na tome trenutno rade grupe na državnim univerzitetima kao i anketni odbor koji je formiran od pravnika, ekonomista, građevinskih inženjera, penzionisanih sudija i medijskih stručnjaka. Profesor Čupić najavio je da slijedi veliko okupljanje 15. marta u Beogradu. Svi učesnici čekaju da se važne državne institucije jave i saopšte dokle su stigle u istragama, posebno tužilaštvo, policija i sud. Istakao je da se od tužilaštava očekuje da pokrenu i istrage o onim tužiocima koji nijesu obavljali posao kako to zakon nalaže a to je racionalno i efikasno delovanje. Takođe, zahtjev je da se istragom obuhvate i tužioci koji su sklanjali pritužbe, krivične prijave ili nijesu reagovali na afere koje su javno navođene i označavane.&nbsp; <h2>TRI OPOZICIJE</h2> Na pitanje da prokomentariše incidente u Skupšti profesor je kazao da to što se dešavo nije bilo spontano, niti su se mogla unijeti pirotehnička sredstva a da se za to ne zna. Vjerovatno je da oni koji su to unijeli imali su pristanak vlasti i bezbjednosnih službi. On je objasnio da ta sredstva nijesu opasna po zdravlje jer da jesu poslanici vlasti, ministri, predsjednica Skupštine kao i opozicioni poslanici bili bi prinuđeni da napuste salu. Bila su to sredstva dima i dimnih zavjesa koja se koriste na raznim proslavama, muzičkim spektaklima i stadionima. Čupić je naglasio da svi oni koji su to upotrijebili učestvovali su u kompromitovanju opozicije pred javnošću.&nbsp; - Taj oblik nasilja pružio je šansu poslanicima vlasti, ministrima i predsjednici Skupštine, inače ljudima koji su bez obraza, vulgarni, brutalni, nasilni, ucijenjeni i ustrašeni od Vučića da ih prozivaju za nasilje i terorizam. Da određeni nazovi opozicionari daju tim jedinkama šansu da likuju i da govore da je cijela opozicija teroristička, nasilna, nerazumna, uz to i da su bitange i huligani, velika je podvala. Strašno je kad to izgovaraju nasilnici, lažovi, lopovi, ili kako im Vučić ponekad saopšti da su oni bez njega niko i ništa. Taj nepotrebni čin u Skupštini Srbije pokazao je da je opozicija u Srbiji podijeljena i da se ne zna ko je prava opozicija – smatra Čupić. Taj događaj pokazao je, kako kaže, da imaju tri opozicije. Jedna koja smatra da ne treba da se nameće protestantima, već da svojim članovima i simpatizerima poručuje da se pridruže protestima kao građani – što je pitanje njihove građanske savjesti i dužnosti. To je, prema riječima Čupića, najispravniji stav ponašanja opozicije u ovom trenutku i ona nije učestvovala u ovom neprimjerenom činu u skupštinskoj sali.&nbsp; - Druga opozicija je ona koja pokazuje osjećaj frustracije i nestrpljenja. Ne mogu da prihvate da studenti, učenici i građani ovog trenutka nedozvoljavaju prisustvo partija i partijskog organizovanja u njihovim protesnim akcijama. Iz tih razloga oni su upali u mrežu onih koji su smišljeno pripremili to što je učinjeno u sali Skupštine Srbije. Nasjeli su na predloge onih koji su ušli u salu s namjerama da izazovu neprimjeren čin. Samo dan ranije govorili su da neće prisustvovati zasijedanju ali da će se obraćati građanima preko medija u holu Skupštine Srbije. Zašto su to obećanje iznevjerili to samo oni znaju. Treća opozicija je vjerovatno u rukama Vučića i bezbednosnih službi. Ona je ta koja je spremila akciju i preko te akcije kompromitovala celokupnu opoziciju. To je upravo učinjeno pred veliko okupljanje studenata, učenika, raznih profesija i građana u Beogradu koje je zakazano za 15. mart – kazao je Čupić. <h2>O PROTESTIMA U CRNOJ GORI</h2> Na pitanje kako kometariše proteste neformalne studentske grupe „Kamo śutra" koja traži smjene potpredsjenika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra uutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog maskra na Cetinju profesor Čupić smatra da je razumno i razboriti prihvatiti njihove zahtjeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250116200128_cb8818e51029fb7c19ee9a0bd5aecd1ecc0727e31c2963b67225a3b863ba1d76.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250116200128_cb8818e51029fb7c19ee9a0bd5aecd1ecc0727e31c2963b67225a3b863ba1d76" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest"> <figcaption>Sa jednog od protesta „Kamo śutra"(Photo: Portal ETV/Siniša Adamović)</figcaption> </figure>  - Ono što se odmah uočava jeste da nešto nije dobro funkcionisalo u sistemima i određenim organima države. Poslednja tragedija u Cetinju pokazala je propuste i nedostatke u organima reda i sigurnosti, odnosno policiji. Za takve događaje utvrđuje se subjektivna i objektivna odgovornost. Upravo, studenti zahtevaju da oni koji se nalaze na čelu bezbjednosnih službi objektivno snose odgovornost. Najčasniji izlaz iz situacije je da ministar i podpredsednik Vlade, zaduženi za bezbjednosne službe, podnesu ostavke – to je visoki moralni čin. Na taj način sebe ne umanjuju već pokazuju da su to izuzetno savjesni ljudi. Položaj, pa i onaj na hijerarhijskoj visini, ne čini ni profesionalnost, ni čovječnost. Koliko je bilo ministara i potpredsednika vlada pa ih niko nije zapamtio kad im istekne mandat. Ali onaj ministar koji podnese ostavku, kao čin časti i ličnog dostojanstva, ostaje uvek upamćen. Čuveni ljekar, profesor univerziteta, osnivač Anatomskog insitituta u Beogradu prije Drugog svjetskog rata, pariski student, Niko Miljanić, podnio je ostavku kao prvi predsjednik Vlade Republike Crne Gore posle Drugog svjetskog rata zbog nepravednog ubistva jednog lekara iz Cetinja od strane pripadnika nove vlasti. Prethodno mu je bilo obećano da neće biti strijeljan taj ljekar ali je neko to prekršio. Odmah je podnio ostavku i kao veliki profesionalac a kada je izbačen, na jedan nepravičan i neljudski način, iz Anatomskog instituta u Beogradu, organizovao je samoinicijativno pedeset narodnih ljekara da pomognu u bespućima Crne Gore i Jugoslavije narodu da se izbore sa endemskim bolestima, tifusom i tuberkulozom. Napravio je bolnicu za plućne bolesti u Velimlju – zaključio je Čupić.

Marija Žižić

Čupić: Ovo je pobuna najboljih, podrška političara iz Crne Gore Vučiču je ponižavajuća i sluganska

Građani Cetinja će radikalizovati proteste i održavati blokade i tokom vikenda. To su poručili tokom okupljanja na večerašnjoj blokadi na Kruševom ždrijelu - na magistralnom putu Cetinje - Podgorica.
Portalu ETV je rečeno da će blokirati svakog dana - bez izuzetka.
Oni već mjesec dana organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi.
Večerašnje kupljanje, kao i prethodna, je počelo u 17.26 sati, a završeno nakon sat vremena.
U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni.
Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Cetinjani najavili radikalizaciju protesta: Blokade i vikendom, svaki dan - bez izuzetka

Na Fakultetu političkih nauka u Podgorici nema potrebnog broja glasova za sazivanje sjednice Vijeća na kojoj bi se razmatrala podrška neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg portala, nakon što je dekan FPN-a Boris Vukićević kazao da će sjednica sa tom tačkom dnevnog reda biti zakazana ako stigne inicijativa u skladu sa procedurom, doc. dr Uglješa Janković je prošlog četvrtka mejlom uputio poziv članovima Vijeća da zvanično izađu sa tim zahtjevom pred dekanom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvukicevic-tvrdi-da-nema-incijative-za-sjednicu-vijeca-fpn-a-u-skladu-sa-procedurom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema Poslovniku Vijeća FPN-a sjednicu saziva dekan po sopstvenoj inicijativi ili na prijedlog najmanje trećine ukupnog broja članova Vijeća.
Pravo glasa na FPN-u, pored dekana, imaju prof. dr Milan Marković, prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. dr Saša Knežević, prof. dr Srđan Darmanović, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Vesna Simović Zvicer, prof. dr Nataša Ružić, prof. dr Danijela Vuković Ćalasan, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Mehmed Đečević, doc. dr Jovana Davidović i doc. dr Ena Grbović. Saradnike u Vijeću predstavlja mr Todor Lakić, dok su predstavnici studenata s pravom glasa Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Međutim, od 15 članova Vijeća, samo je njih šest (profesora) bilo za zakazivanje sjednice, dok se ostali nijesu izjašnjavali. To znači da je zbog jednog potpisa propala i sama mogućnost razmatranja podrške za "Kamo śutra".
<h2>Ćutnja i krnji odgovori&nbsp;</h2>
Podsjećamo, profesor Zlatko Vujović je početkom februara pokrenuo inicijativu za podršku grupi "Kamo śutra", nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz studentske zahtjeve.
Tada je, pored njega, prijedlog podržalo pet profesroa - doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović. Ostali članovi Vijeća ostali su nijemi na ovaj zahtjev.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dekan Boris Vukićević je danima nakon toga ignorisao pitanje medija kakav je stav Uprave FPN-a povodom ove inicijative, kako on vidi ulogu FPN-a u široj društvenoj debati i da li će se Vijeće ovom temom i formalno baviti.
Oskudan odgovor je stigao na konferenciji za medije organizovanoj 25. februara povodom početka tromjesečnog početka "Kursa češkog jezika i kulture" na FPN-u i Fakultetu političkih nauka. Vukićević je pokušao da izbjegne odgovor na pitanje novinara Portala ETV zbog čega ne zakazuje sjednicu Vijeća u vezi sa podrškom neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ i zbog čega ne odgovora na incijativu njegovih kolega sa fakulteta, uz konstataciju "kako to danas nije tema".
Tek nakon insistiranja novinara koji mu je ukazao da ignoriše upite medija, dao je kratak odgovor da ne postoji incijativa za zakazivanje sjednice Vijeća koja je u skladu sa procedurom.&nbsp;
- Ako dođe incijativa u skladu sa procedurom, sjednica bi bila zakazana, a takve incijative nema - kratko je Vukićević.
Iako po Poslovniku može sam da zakaže sjednicu, Vukićević očigledno ne namjerava da iskoristi tu mogućnost, dok se istovremeno šiti akademska podrška grupi "Kamo śutra".
Osim FDU, uz studentsku grupu su stali i Pravni fakultet, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU).
<h2>&nbsp;Zahtjevi i podrška</h2>
"Kamo śutra", koju je takođe podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima bunt se proširio i na druge gradove (Nikšić, Kotor, Budvu, Bar, Pljevlja, Danilovgrad i Herceg Novi) koji blokadama saobraćajnica i kružnih tokova poručuju da neće odustati dok se ne utvrde odgovornost i propusti nadležnih u tragediji na Cetinju.

Tamara Klikovac

Vijeće FPN ne saziva sjednicu: Jedan potpis nedostaje za raspravu o podršci „Kamo śutra“

Predstavniku neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ Milu Peroviću nije drago što se &nbsp;prethodnih dana politizuje priča oko studentskih potesta, i što se, kako kaže, upalo u zamku da se lični stavovi nekoga iz pokreta miješaju sa nečim što bi bili stavovi grupe.
U intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E kaže da je najvažnija podrška koju studenti dobijaju je od građana, ali isto tako je, prema njegovom mišljenju, veoma važna, &nbsp;podrška od pojedinaca iz različitih profesija.&nbsp;
- Umjetnici, profesori, predstavnici neke cijenjene struke, kada sa svojim imenom i prezimenom, kredibilitetom koji su stekli tokom života i rada, stanu iza nečega što je građanski pokret, kao što je to &nbsp;sa našim zahtjevima, oko čega smo okupljeni. To definitivno znači. Nama iz „Kamo śutra“ je veoma milo što se te liste update-uju, i što ljudi prepoznaju da se nešto čisto i važno dešava u našoj zemlji, i što će, nadam se, imati dobre, konstruktivne društvene posljedice - rekao je Perović.
Vjeruje da vlasti pokušavaju da ćuteći sačekaju slab momenat organizacije „Kamo śutra“, i nadaju se da će samo od sebe proći.
- Adresirali smo, i spomenuli praksu političara, koji su navikli da stvari zastarijevaju, da se sačeka da nekako prođe, pošto je vlast u prvim naletima bila dosta agresivna, tj. činioci vlasti, pa su shvatili da im je pametnije ovako da ćute i da se nadaju da ćemo se mi umoriti, obeshrabriti, i da će preživjeti za njih škakljiv politički momenat, za njih i njihove fotelje - istakao je Perović.
Komentarišući napade koje dolaze od predstavnika Demokratske Crne Gore, kaže da su ti ljudi svojim napadima na studente zapravo rekli sve o sebi, pa ih ne bi puno komentarisao.
- Sve što bih rekao o njima izašlo bi iz domena civilizovanoga, kulturnoga, a hoću da zadržim taj nivo kućnog vaspitanja koji se nadam da mi u grupi dijelimo kao vrijednost. To su ljudi koji na sve moguće načine, svakakvim načinima, hoće da nas diskredituju, i to vide kao način da vode ovu borbu protiv nas, pošto, očigledno, udaramo na sujetu političara. Od pravosuđa, pošto je Veselin Radulović naš pravni zastupnik u tom sporu, očekujemo da se uvede kultura odgovornosti za javno kazanu riječ, posebno sa važne pozicije kada dolazi, to je ozbiljno. Nama je odgovornost lajt motiv čitavog pokreta i protestovanja, to je još jedna odgovornost koju pridodajemo, te od pravosuđa očekujemo da dobijemo taj spor, zato jer je to povreda časti i dostojanstva, ugleda. Mislim da su te stvari prilično jasne, čiste, čak i nekome ko je pravnički laik, kao što sam, recimo, ja - poručio je Perović.
Prema njegovom mišljenju, kada se od neodgovornih ljudi, koji su na odgovornim mjestima, čuju krupne optužbe, to ne predstavlja ništa drugo nego crtanje meta.
- Ovdje se radi o potpunim lažima, potpunim njihovim konstrukcijama, koje imaju za cilj da nas oblate i predstave u javnosti kao šta sve ne, tu je izgovoren priličan broj gluposti, laži… Neprihvatljivo, apsolutno - istakao je Perović.
Na pitanje kakvu mladi ljudi žele Crnu Goru, kaže da ni on lično, ali ni grupa „Kamo śutra“ nemaju tapiju na mišljenje mladih. No, znaju da žele odgovornije i bezbjednije društvo.
- Gdje se mora snositi moralna, politička, pa čak i krivična odgovornost za javno djelovanje dok ste privremeno na odgovornoj javnoj funkciji. To je ono što je naša mantra. Moram se nadovezati na dešavanja od prethodnih dana, mi nijesmo politička partija, zbog toga mi nijesmo ni tako skroz homogena grupa, a ja sam to uvijek smatrao i nekim našim kvalitetom, pošto smo okupljeni oko nekog višeg cilja, nas su okupili naših pet zahtjeva. I nije mi milo što vidim prethodnih dana da se nekako politizuje opet cijela ova priča - rekao je on.
Žao mu je, doaje, što se prethodnih dana, ponovo pokreće priča pojavljivanja pojedinaca na protestima, i tumačenje protesta kroz to.&nbsp;
- Umjesto da se nekako na stav grupe da ono što nas okuplja bude naš glavni argument, da ono što je najmanji zajednički sadržalac, da o tome pričamo. Da li se meni sviđa što je neko došao na protest ili ne, kakvo mišljenje ja imam o njemu, da li ja mislim da njegova pojava šteti protestu ili ne šteti, to su moji lični stavovi, koji su manje bitni u ovoj priči. Svako ko je pravno slobodan građanin u ovoj zemlji, koliko god on meni bio po ukusu, ili ne po ukusu, ili drugim članovima grupe, on ima pravo da dođe na protest, ako se slaže sa naših pet zahtjeva - poručio je Perović.
O narednim potezima grupe ne može previše otkrivati, jer je u toku, kako kaže, reorganizacija unutar organizacije.
- Vrlo ćemo brzo obznaniti na društvenim mrežama naše naredne korake, jer sad imamo nekih tehničkih stvari unutar grupe koje repozicioniramo i radimo kada je u pitanju kadrovska politika, da bi smo bili jaki i agilno nastavimo borbu koju smo započeli - zaključio je Perović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3PDwu4pycw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perović: Očekujemo da dobijemo spor zbog povrede časti, dostojanstva i ugleda

Više od 200 prosvjetnih radnika iz Crne Gore podržalo je proteste koje organizuje neformalna studentska grupa „Kamo sjutra“ zahtijevajući, između ostalog, da premijer Milojko Spajić smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
- Svjesni smo da vinovnike stravičnih događanja ne treba tražiti isključivo u počiniocu i neposredno zaduženim policijskim službenicima, kao što se to nameće sa zvaničnih adresa, već prije svega u donosiocima odluka. Masovno ubistvo bilo je predupredivo, sistem je zakazao po ko zna koji put - navodi se u saopštenju prosvjetnih radnika - njih 217.
Potpisnici peticije ističu da, s obzirom na prirodu svog poziva, smatraju kako kao pripadnici prosvjetne struke imaju odgovornost da podrže studentske proteste.
Peticiju podrške pokrenuli su nastavnik matematike u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ u Podgorici Mato Kankaraš i nastavnik ruskog jezika u OŠ „Vuk Karadžić“ u Beranama Pavle Nedović.
Oni su pojasnili da je razlog relativno kasnog objavljivanja spiska potpisnika višekratna provjera da li su svi navedeni zaista zaposleni u prosvjetnom sistemu Crne Gore, s obzirom na to da platforma „Peticije.online", kako su kazali, nije bila idealna za ovu vrstu akcije.
- Pored dvjestotinjak trenutno objavljenih potpisa, imamo još oko stotinu koje nećemo objavljivati dok ne potvrdimo da li se zaista radi o prosvjetnim radnicima - istakli su Kankaraš i Nedović.
Napominju i da su potpisnici pored čijih imena stoji znak (*) ili penzionisani prosvjetari ili oni koji su napustili ovu profesiju nakon dužeg staža, ali čiji ih je radni staž kvalifikovao za potpisivanje peticije.
Peticija je i dalje otvorena za potpise, a svi zainteresovani mogu se prijaviti slanjem osnovnih podataka (ime, prezime i škola) na adresu: prosvjetari_kamo_sjutra@proton.me.
Peticiju podrške protestima do sada su potpisali:
<ul>
 <li>Dajana Rondović JPU "Đina Vrbica" Podgorica</li>
 <li>Melita Sijarić JPU "Đina Vrbica" Podgorica</li>
 <li>Adela Kajabegović JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Adela Spahić JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Elida Džogović JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Emina Međedović JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Gordana Knežević JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Jelena Božović JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Jelena Rakočević JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Milijana Minić JPU "Dušo Basekić" Bijelo Polje</li>
 <li>Marina Bošković JPU "Eko bajka" Pljevlja</li>
 <li>Irma Džafić Žurić JPU "Jevrosima Jevra Rabranović" Mojkovac</li>
 <li>Aleksandar Dujović JPU "Jevrosima Jevra Rabrenović" Mojkovac</li>
 <li>Dubravka Drobnjak JPU "Jevrosima Jevra Rabrenović" Mojkovac</li>
 <li>Maja Aleksić JPU "Ljubica Popović Maša" Podgorica</li>
 <li>Aleksandra Ivanović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Anja Rašović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Danka Novović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Dragica Drašković JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Ivana Savović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Kristina Ina Vujanović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Maja Radović JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Slavica Luburić JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Tatjana Raonić JPU "Ljubica Popović" Podgorica</li>
 <li>Ljiljana Zarubica JPU "Naša Radost” Herceg Novi</li>
 <li>Milica Milović JPU "Naša Radost” Herceg Novi</li>
 <li>Ana Šofranac JPU "Zagorka Ivanović" Cetinje</li>
 <li>Sanja Pantović JU "Druga osnovna škola " Budva</li>
 <li>Danijela Bokan JU Centar za stručno obrazovaje Podgorica</li>
 <li>Miljan Mitrović JU Centar za stručno obrazovanje Podgorica</li>
 <li>Nebojša Rovčanin JU Gimnazija "Miloje Dobrašinović" Bijelo Polje</li>
 <li>Tanja Kuč JU Gimnazija "Petar I Petrović Njegoš" Danilovgrad</li>
 <li>Gordana Vučinić JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Jasminka Milošević JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Mato Kankaraš JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Nataša Živković JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Ranka Šestović JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Sanela Bašuljević JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Snežana Delić JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Žarko Markuš JU Gimnazija "Slobodan Škerović" Podgorica</li>
 <li>Boris Nikolić* JU Gimnazija "Stojan Cerović" Nikšić</li>
 <li>Marija Krstajić JU Gimnazija "Stojan Cerović" Nikšić</li>
 <li>Tanja Milović JU Gimnazija "Stojan Cerović" Nikšić</li>
 <li>Dejana Vuletić JU Gimnazija Cetinje Cetinje</li>
 <li>Ljiljana Milović JU Gimnazija Cetinje Cetinje</li>
 <li>Petar Špadijer JU Gimnazija Cetinje Cetinje</li>
 <li>Svetlana Ivanović JU Gimnazija Cetinje Cetinje</li>
 <li>Ana Kašćelan JU Gimnazija Kotor Kotor</li>
 <li>Koviljka Backović JU Gimnazija Kotor Kotor</li>
 <li>Tatjana Stijepović JU Gimnazija Kotor Kotor</li>
 <li>Ferhan Musović JU OŠ "21. maj" Bijelo Polje – Goduša</li>
 <li>Ana Drašković JU OŠ "21. maj" Podgorica</li>
 <li>Ana Kljajević JU OŠ "21. maj" Podgorica</li>
 <li>Nataša Sudar JU OŠ "21. maj" Podgorica</li>
 <li>Radomir Jočić JU OŠ "25. maj" Rožaje</li>
 <li>Kristina Šebek JU OŠ "Aleksa Đilas Bećo" Mojkovac</li>
 <li>Stefan Vesković JU OŠ "Bajo Jojić" Andrijevica</li>
 <li>Stanislava Bardić* JU OŠ "Blažo Jokov Orlandić" Bar</li>
 <li>Staša Barabaš JU OŠ "Blažo Jokov Orlandić" Bar</li>
 <li>Rajka Čepić JU OŠ "Božidar Vuković Podgoričanin" Podgorica</li>
 <li>Sreten Tomić JU OŠ "Božidar Vuković Podgoričanin" Podgorica</li>
 <li>Sreten Vujović JU OŠ "Božidar Vuković Podgoričanin" Podgorica</li>
 <li>Lenka Šturanović JU OŠ "Braća Ribar" Nikšić</li>
 <li>Milijana Jovanović JU OŠ "Braća Ribar" Nikšić</li>
 <li>Željko Jaredić JU OŠ "Braća Ribar" Nikšić</li>
 <li>Aleksandra Filipović JU OŠ "Branko Božović" Podgorica</li>
 <li>Nela Đurišić JU OŠ "Branko Božović" Podgorica</li>
 <li>Ranka Vučelić JU OŠ "Branko Božović" Podgorica</li>
 <li>Ranko Vuković JU OŠ "Branko Božović" Podgorica</li>
 <li>Amra Kalač JU OŠ "Bratstvo jedinstvo" Rožaje</li>
 <li>Mehmed Husović JU OŠ "Bukovica" Rožaje</li>
 <li>Lidija Štanjo JU OŠ "Dašo Pavičić" Herceg Novi – Igalo</li>
 <li>Ana Kalezić JU OŠ "Đoko Prelević" Podgorica</li>
 <li>Danica Novaković JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Danijela Šćekić* JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Ljiljana Debeljević JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Slavica Đurović JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Tatjana Bešović JU OŠ "Dr Dragiša Ivanović" Podgorica</li>
 <li>Tanja Bijelović JU OŠ "Janko Mićunović Vitalac" Nikšić</li>
 <li>Olivera Delibašić JU OŠ "Janko Mićunović" Nikšić</li>
 <li>Đurđica Bastać JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Maja Vicković JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Marija Vujadinović JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Milica Lipovina JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Sanja Šofranac JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje Šejla Kajić JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Zorka Mrvaljević JU OŠ "Lovćenski partizanski odred" Cetinje</li>
 <li>Danka Čogurić JU OŠ "Mahmut Lekić" Podgorica</li>
 <li>Alma Poljak JU OŠ "Mahmut Lekić" Tuzi</li>
 <li>Danka Mihajlov JU OŠ "Mahmut Lekić" Tuzi</li>
 <li>Danijela Keković JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica</li>
 <li>Katarina Baković-Boljević JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica</li>
 <li>Maja Banović JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica</li>
 <li>Tatjana Burzan JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica</li>
 <li>Dragana Vuković JU OŠ "Maksim Gorki" Podgorica:</li>
 <li>Edin Numanović JU OŠ "Marko Miljanov" Bijelo Polje Tanja Aprcović JU OŠ "Mileva Lajović Lalatović" Nikšić Danka Vuletić JU OŠ "Mileva Lajović Lalatović" Nikšić:</li>
 <li>Ilza Hasić JU OŠ "Milomir Đalović" Bijelo Polje – Sušica</li>
 <li>Aleksandra Keković JU OŠ "Milorad Musa Burzan" Podgorica</li>
 <li>Biljana Ćulafić JU OŠ "Milorad Musa Burzan" Podgorica</li>
 <li>Danijela Milatović JU OŠ "Milorad Musa Burzan" Podgorica</li>
 <li>Mirna Bezmarević JU OŠ "Milorad Musa Burzan" Podgorica</li>
 <li>Marija Abramović JU OŠ "Milosav Koljenšić" Slap</li>
 <li>Dejana Dizdar JU OŠ "Mirko Srzentić" Petrovac</li>
 <li>Elha Striković JU OŠ "Mladost" Bijelo Polje – Kanje</li>
 <li>Dragoslav Jeknić JU OŠ "Mojsije Stevanović" Kolašin – Manastir Morača Fatima Seferović JU OŠ "Mustafa Pećanin" Rožaje</li>
 <li>Saida Topalović JU OŠ "Mustafa Pećanin" Rožaje</li>
 <li>Seniha Tahirović JU OŠ "Mustafa Pećanin" Rožaje</li>
 <li>Dragoljub Maraš* JU OŠ "Niko Maraš" Zeta – Bijelo Polje</li>
 <li>Nataša Gazivoda JU OŠ "Njegoš" Cetinje</li>
 <li>Vesna Knežević JU OŠ "Njegoš" Cetinje</li>
 <li>Maja Janinović JU OŠ "Njegoš" Kotor</li>
 <li>Nevenka Radonjić JU OŠ "Njegoš" Kotor</li>
 <li>Radmila Nikolić JU OŠ "Njegoš" Kotor</li>
 <li>Stanka Veljović JU OŠ "Njegoš" Kotor</li>
 <li>Nada Iković JU OŠ "Njegoš" Spuž</li>
 <li>Gabriela Strugar JU OŠ "Novka Ubović" Podgorica</li>
 <li>Jelena Saveljić JU OŠ "Novka Ubović" Podgorica</li>
 <li>Marina Perović JU OŠ "Novka Ubović" Podgorica</li>
 <li>Dragana Jovićević JU OŠ "Oktoih" Podgorica</li>
 <li>Sava Kovačević JU OŠ "Oktoih" Podgorica</li>
 <li>Slavica Novović JU OŠ "Oktoih" Podgorica</li>
 <li>Vanja Đurđić Kuzmanović JU OŠ "Oktoih" Podgorica</li>
 <li>Bojana Pecek JU OŠ "Orjenski bataljon" Herceg Novi – Bijela</li>
 <li>Ajan Mucević JU OŠ "Pavle Žižić" Bijelo Polje</li>
 <li>Jelena Pačariz JU OŠ "Radojica Perović" Podgorica</li>
 <li>Marina Rajković JU OŠ "Radojica Perović" Podgorica</li>
 <li>Mirjana Bošković JU OŠ "Radojica Perović" Podgorica</li>
 <li>Mirjana Đukanović JU OŠ "Ratko Žarić" Nikšić</li>
 <li>Mirjana Krunić JU OŠ "Ratko Žarić" Nikšić</li>
 <li>Đuro Bojić JU OŠ "Risto Manojlović" Kolašin</li>
 <li>Lidija Šćepanović JU OŠ "Risto Manojlović" Kolašin</li>
 <li>Andrijana Marinković JU OŠ "Risto Ratković" Bijelo Polje</li>
 <li>Elza Numanović JU OŠ "Risto Ratković" Bijelo Polje</li>
 <li>Irena Ilić JU OŠ "Risto Ratković" Bijelo Polje</li>
 <li>Branka Vujičić JU OŠ "Štampar Makarije" Podgorica</li>
 <li>Ana Janičić JU OŠ "Sutjeska" Podgorica</li>
 <li>Tamara Obrenović JU OŠ "Sutjeska" Podgorica</li>
 <li>Miloš Mrvaljević JU OŠ "Vladimir Nazor" Podgorica</li>
 <li>Alma Hajtl JU OŠ "Vlado Milić" Podgorica</li>
 <li>Pavle Novović JU OŠ "Vuk Karadžić" Berane</li>
 <li>Tanja Marinović JU OŠ "Vuk Karadžić" Podgorica</li>
 <li>Nikola Vukićević JU OŠ "Vuko Jovović" Danilovgrad</li>
 <li>Elsan Kuč JU OŠ "Zaharije Ostojić" Zeta – Mataguži Nataša Stojanović JU OŠ “Lovćenski partizanski odred” Cetinje</li>
 <li>Isad Mehović JU OŠ Savin Bor Petinjica Jasna Pedović JU Prva srednja stručna škola Nikšić Nikšić Jasmila Hot JU ŠOMO Bijelo Polje Bijelo Polje</li>
 <li>Aleksandra Velaš JU ŠOMO Herceg Novi Herceg Novi</li>
 <li>Ivana Petković JU ŠOMO Herceg Novi Herceg Novi</li>
 <li>Sara Vujović JU ŠOMO Herceg Novi Herceg Novi</li>
 <li>Vukan Lompar JU SLŠ "Petar Lubarda" Cetinje</li>
 <li>Boris Baković JU SMŠ "Braća Selić" Kolašin</li>
 <li>Boris Vuković JU SMŠ "Danilo Kiš" Budva</li>
 <li>Milica Paović JU SMŠ "Danilo Kiš" Budva</li>
 <li>Nikoleta Bevenja JU SMŠ "Danilo Kiš" Budva</li>
 <li>Veselin Konjević JU SMŠ "Danilo Kiš" Budva</li>
 <li>Dijana Roganović JU SMŠ "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi</li>
 <li>Ksandra Popović JU SMŠ "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi</li>
 <li>Ljubomir Ljubisavljević JU SMŠ "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi</li>
 <li>Andrijana Deletić-Milačić JU Srednja ekonomska škola "Mirko Vešović" Podgorica</li>
 <li>Lidija Lalević JU Srednja ekonomska škola "Mirko Vešović" Podgorica</li>
 <li>Ivana Rabrenović JU SETŠ "Vaso Aligrudić" Podgorica</li>
 <li>Maja Ivanović JU SETŠ "Vaso Aligrudić" Podgorica</li>
 <li>Daliborka Bojičić JU SGGŠ "inž. Marko Radević" Podgorica</li>
 <li>Kanita Dizdarević JU SMŠ "Dr Branko Zogović" Berane</li>
 <li>Nataša Radusinović JU SMŠ "Dr Branko Zogović" Berane</li>
 <li>Tomislav Celić JU SMŠ "Dr Branko Zogović" Berane</li>
 <li>Branko Vukić JU SMŠ Andrijevica Andrijevica</li>
 <li>Mladen Živković JU Srednja pomorska škola Kotor Kotor</li>
 <li>Marina Rolović JU Srednja stručna škola Bijelo Polje</li>
 <li>Veselin Rondović JU Srednja stručna škola "Pljevlja" Pljevlja</li>
 <li>Mehdija Adrović JU SSŠ “Vukadin Vukadinovic" Berane</li>
 <li>Miloš Nedić JU SSŠ “Vukadin Vukadinovic" Berane</li>
 <li>Naser Gargović* JU SSŠ “Vukadin Vukadinovic" Berane</li>
 <li>Olivera Srdanović JU SSŠ Bijelo Polje Bijelo Polje</li>
 <li>Izabela Radunović JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Jovan Koljević JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Marina Sbia JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Sanja Vujović* JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Stanka Abramović JU SSŠ Cetinje Cetinje</li>
 <li>Nataša Latković JU SSŠ Cetinje Podgorica</li>
 <li>Ana Muratagić Barbul JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Ida Muratagić Raičević JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Jelena Krivokapić JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Milica Kankaraš-Berber JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Zoja Đurović JU UŠMB "Vasa Pavić" Podgorica</li>
 <li>Mirjana Kuljak UCG – Ekonomski fakultet Podgorica Podgorica</li>
 <li>Biljana Maslovarić UCG – Filozofski fakultet Nikšić UCG Nikšić</li>
 <li>Miloš Nikolić Univerzitet Prinston Prinston, N.Dž., SAD</li>
 <li>Radoje Novović Zavod za školstvo Podgorica</li>
 <li>Tamara Milić Zavod za školstvo Podgorica</li>
</ul>

Preko 200 prosvjetnih radnika podržalo „Kamo śutra"

&nbsp;Grupa građana Pljevalja je, kao podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo šutra?“, večeras u 17:26 sati organizovala blokadu saobraćaja na raskrsnici kod Čanovog mosta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190236_6b192b8497962c792ddba0d5fa4ddc126ac5004b9f83ed30c56f19558ccc4d4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250226190236_6b192b8497962c792ddba0d5fa4ddc126ac5004b9f83ed30c56f19558ccc4d4c" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="pljevlja protest"> <figcaption>Protest u Pljevljima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Blokada je trajala 23 minuta, a cilj je skrenuti pažnju na 23 žrtve u dva masakra na Cetinju za kratko vrijeme.&nbsp; Pljevljaci su nosili transparente na kojima je pisalo: "Đecu vam nećemo oprostiti", "23 života nijesu samo broj", "I Pljevljima je Cetinje prijestonica"...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190236_618cb65203741294372a5515fb91e8370630954056bea3e18a23b645bb668150.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250226190236_618cb65203741294372a5515fb91e8370630954056bea3e18a23b645bb668150" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="pljevlja protest"> <figcaption>Protest u Pljevljima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pljevljaci su se pridružuju zahtjevima studenata za smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića zbog propusta policije u slučaju strašnog zločina na Cetinju 1. januara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190236_a103c4323857dd87babec0489e8b42f2d2f55707ec0874c30e29ad11eb4053b5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250226190236_a103c4323857dd87babec0489e8b42f2d2f55707ec0874c30e29ad11eb4053b5" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="pljevlja protest"> <figcaption>Protest u Pljevljima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Osim ostavki zahtijevaju i reformu policije, oduzimanje ilegalnog oružja i strožu kontrolu za izdavanje dozvola, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i da se posveti više pažnje mentalnom zdravlju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190236_3179bc15d2661829636cbb592c98efba4fb520cc9850bdd6f31bfcd384b2ba4b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250226190236_3179bc15d2661829636cbb592c98efba4fb520cc9850bdd6f31bfcd384b2ba4b" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="pljevlja protest"> <figcaption>Protest u Pljevljima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;

FOTO: Blokada i u Pljevljima: "Đecu vam nećemo oprostiti"

Građani i građanke Cetinja i danas su na jedan sat blokirali saobraćaj od 17:26 sati, na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo i najavili svakodnevne blokade, prenosi Radio Cetinje. Oni ovim činom žele iskazati svoje nezadovoljstvo zbog neadekvatnog postupanja nadležnih u rasvjetljavanju tragičnih događaja koji su se dogodili &nbsp;u Prijestonici Cetinje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022618020_fd3454be0cbdd2cf9c0817bc5ddd4376e01bc05ad3925f6b2f0d54c4a448e10d.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022618020_fd3454be0cbdd2cf9c0817bc5ddd4376e01bc05ad3925f6b2f0d54c4a448e10d" data-rendition-name="original" width="1024" height="461" loading="lazy" alt="Blokada na Kruševom ždrijelu"> <figcaption>Blokada na Kruševom Ždrijelu(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima okupljeni ne odustaju od blokada i na ovaj način pružaju podršku neformalnoj grupi studenata “Kamo Śutra?” koja protestuje zbog neispunjenih zahtjeva i traži odgovornost nadležnih nakon tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 osoba. Podsjetimo, studenti traže ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost Alekse Bečića zbog propusta policije u slučaju strašnog zločina na Cetinju 1. januara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022618020_ebc5048fca3dbd187c127037eb93b14abb106429a3e4d9dab1026713181042d1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022618020_ebc5048fca3dbd187c127037eb93b14abb106429a3e4d9dab1026713181042d1" data-rendition-name="original" width="1024" height="461" loading="lazy" alt="Blokada na Kruševom ždrijelu"> <figcaption>Blokada na Kruševom Ždrijelu(Photo: RTV Cetinje)</figcaption> </figure>  Osim ostavki zahtijevaju i reformu policije, oduzimanje ilegalnog oružja i strožu kontrolu za izdavanje dozvola, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i da se posveti više pažnje mentalnom zdravlju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022618020_2dd3fbe53d6543d4f6b0b34d79c44a702ce94955834fdf2819651f75359c6717.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022618020_2dd3fbe53d6543d4f6b0b34d79c44a702ce94955834fdf2819651f75359c6717" data-rendition-name="original" width="1024" height="461" loading="lazy" alt="Blokada na Kruševom ždrijelu"> </figure>  Dugačke kolone vozila sa obije strane prilaza Cetinju neizbježne su prilikom ovih blokada, pa nijesu izostale ni ovaj put, a treba napomenuti da su okupljeni propustili vozilo Kliničkog centra Crne Gore. Besplatan prevoz građana i danas je bio obezbijeđen sa autobuske stanice.

FOTO: Cetinjani i danas blokirali saobraćaj, poručuju da neće odustati

Dekanica Muzičke akademije sa Cetinja Tatjana Krkeljić koja je nedavno bezrezervno podržala studentske proteste u Srbiji, M portalu nije potvrdila da istu takvu podršku može da pruži crnogorskim studentima, odnosno neformalnoj studentskoj grupu „Kamo śutra”, koja od početka godine organizuje seriju protesta i blokada tražeći smjenu potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, zbog propusta policije u slučaju masovnog ubistva na Cetinju 1. januara.
Krkeljić je na pitanje M portala da li će podržati neformalnu studentsku grupu “Kamo śutra”, i da li ima isti stav prema crnogorskim studentima koji protestuju kao i prema studentima u Srbiji odgovorila uopšteno, ne dotičući se konkretne problematike.
- U dnevnoj sam komunikaciji sa studentima, članovima Studentskog Vijeća i drugima iz plenuma studenata Muzičke akademije. Teme su razne, od studentskih, profesionalnih do onih koje se tiču različitih djelovanja građanskog aktivizma i vrlo poštujem i pratim njihova razmišljanja i različitost u pristupu po svim pitanjima. Za primjer bih istakla i nedavnu inicijativu naših mladih ljudi koja je mogla opravdano naići i na širu medijsku pažnju <a href="https://cetinjskilist.com/studenti-muzicke-akademije-prikupili-preko-800e-za-miu-popovic" target="_blank">https://cetinjskilist.com/studenti-muzicke-akademije-prikupili-preko-800e-za-miu-popovic</a> - kazala je ona.
U daljem odgovoru navodi da su njeni razlozi podršci studentskim protestima u Srbiji lične prirode i iz potrebe da stane uz inicijativu koju su, kako je rekla, pokrenuli njeni školski drugovi, odazivajući se upravo njihovoj molbi za podršku.
- Dalje, po pitanju podrške protestima u Srbiji, želim reći sljedeće: kao nekadašnji učenik Mladenovačke gimnazije, izrazila sam svoju podršku punu studentskim protestima u Srbiji. Ova podrška dolazi ne samo iz lične uvjerenosti, već i iz želje da stajem uz inicijativu koju su pokrenuli moji školski drugovi i molba za podrškom je došla upravo sa te adrese, i niotkuda drugo. Oni, koji su početkom devedesetih godina prošlog vijeka bili učesnici antiratnih demonstracija u Beogradu, sada, kao roditelji, gledaju svoju decu kako izlaze na ulice u borbi za bolju i pravedniju budućnost - navodi dekanica Muzičke akademije sa Cetinja.
Ona takođe nije mogla da potvrdi da će zakazati sjednicu Vijeća Muzičke akademije povodom podrške studentskoj grupi “Kamo śutra”, dodajući da za sada nije podnijet nijedan zahtjev sa takvu inicijativu.
- Povodom vašeg novinarskog upita, želim vas obavijestiti da do ovog trenutka nije podnijet nijedan zahtjev po pitanju predmetne inicijative za zakazivanjem sjednice Vijeća Muzičke akademije od strane njenih članova, u skladu s Pravilnikom o radu Vijeća. Kao predsjedavajuća Vijeća, ja mogu i obavezna sam da sazovem sjednicu isključivo u situacijama predviđenim članom 64. Statuta Univerziteta Crne Gore - kazala je Krkeljić, dodajući da ćemo biti obaviješteni u slučaju da do nekih izmjena dođe.
Sagovornica M portala je u jednom od ranijih tekstova o studentskim protestima u Srbiji nedvosmisleno podržavla mlade ljude u toj zemlji, ističući da oni imaju pravo na izražavanje mišljenja i zahtijevanje odgovornosti od institucija. Tada je naglasila da iznosi isključivo lični stav jer, kako je kazala, za institucionalni odgovor treba više vremena zbog procedura.
- Kao profesorica i kao čovjek, u potpunosti podržavam mlade ljude koji se odlučuju da svoj stav iskažu na legitiman, demokratski način. Smatram da je njihovo pravo na izražavanje mišljenja i zahtijevanje odgovornosti od institucija ključni stub svakog zdravog društva. Duboko me potresla vijest o tragediji u Novom Sadu i svim njenim posljedicama, uključujući i reakcije sistema koje su dovele do hapšenja srednjoškolaca, studenata i aktivista. Istovremeno, želim istaći da su ovakvi tragični događaj dio šire slike problema koji danas pogađaju naš region i svijet. Rat u Ukrajini, rat u Palestini, sve intenzivnije ugrožavanje ženskih prava u SAD i dijelovima Evrope, brutalni napadi na novinare, poput onoga kojem smo svjedočili u slučaju novinarke Ane Raičković i njene porodice u našoj zemlji, svjedoče o ozbiljnim izazovima sa kojima se suočava današnje društvo. Video napada na novinarku duboko me uznemirio i podsjeća nas na važnost zaštite novinara i slobode govora. Nažalost, razloga za reakcije i osudu ima na svakom koraku, kako u našoj zemlji, tako i šire. Kao profesorica, biram da prvenstveno reagujem kroz svoj rad, edukaciju i podršku mladim ljudima - navela je ona.
Kazala je i da se zajedno sa koleginicama i kolegama trudi da doprinesu društvenom boljitku kroz djelovanje u okviru institucije kojoj pripadaju.&nbsp;
- Takođe bih željela da istaknem važnost uloge medija u ovom kontekstu. Nadam se da će mediji, pored izvještavanja o tragičnim događajima i krizama, posvetiti veću pažnju i pozitivnim vijestima, akcijama i inicijativama koje dolaze sa našeg i drugih fakulteta. Naši napori u obrazovanju, inovacijama i podršci mladima često ostaju zanemareni, a vidljivost tih aktivnosti bila bi značajan podsticaj svim uključenim stranama. Odsustvo praćenja ovakvih priča ostavlja utisak da društvo nije spremno prepoznati i cijeniti napore koji idu ka unapređenju zajednice, što je, uvjerena sam, greška koju možemo i trebamo ispraviti. Podrška pravdi, slobodi i ljudskim pravima mora ostati prioritet za sve nas, kako kroz individualne, tako i kroz kolektivne napore - kazala je ranije Krkeljić.

Krkeljić podržala studentske proteste u Srbiji ali ne i u Crnoj Gori

Mislim da radno vrijeme treba prilagoditi ekonomskim razlozima. Vidimo da na radno vrijeme imaju uticaj i neke druge strukture, sudeći po izjavama nekih poslanika, koji kažu mora se nedjelja odrediti da se ide u crkvu. Mi smo naprasno postali &nbsp;teokratska država, jer kler jača, ljudi idu u crkvu, ne znam iz kojih razloga, a najvjerovatnije ne idu iz, primarno, vjerskih razloga, nego je to sad politički aktuelno - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, stručnjak iz oblasti turizma prof.dr Rade Ratković.
Radno vrijeme, kaže on, treba prilagoditi korisnicima, a prije svega turistima od kojih živi Crna Gora.
- Trebali bi da stimulišemo potrošače da što udobnije provedu odmor, i da su im dostupne ponude trgovine i ugostiteljstva u svako doba. Mi treba da imamo u vidu da imamo najviše turista u takozvanim vikend stanovima i kućama, i oni su usmjereni na markete, malo njih ide u restorane. Bolje da kupuju kod nas, nego da iz zemlje iz koje dolaze donose svoje proizvode i pune frižidere. Mislim da bi im trebalo ponovo tu mogućnost otvoriti. Nije na državi da naređuje marketima, da im ona određuje radno vrijeme, to bi trebalo sami da odrede, ali ne treba sprječavati da se radi nedjeljom - rekao je Ratković.
Situacija u Crnoj Gori je takva, podsjeća, da u predsezoni, ali i samoj sezoni ima puno praznika, pa se desi da &nbsp;po nekoliko dana marketi ne rade.
- Mislim da radno vrijeme treba prilagoditi ekonomskim razlozima. Vidimo da na radno vrijeme imaju uticaj i neke druge strukture, sudeći po izjavama nekih poslanika, koji kažu mora se nedjelja odrediti da se ide u crkvu. Mi smo naprasno postali &nbsp;teokratska država, jer kler jača, ljudi idu u crkvu, ne znam iz kojih razloga, a najvjerovatnije ne idu iz, primarno, vjerskih razloga, nego je to sad politički aktuelno - istakao je Ratković.
Za turiste u porodičnom smještaju, objašnjava on, druge destinacije organizuju te turste putem udruženja i ti objekti idu u organizovanu prodaju &nbsp;preko turoperatora.
- Mislim da bi to bilo zgodno, dobar pokazatelj dobre volje domaćina, ljubaznošću, i kod nas da uradi. Ja sad vidim da smo mi u Budvi dobili Mega molom &nbsp;dodatnu ponudu, koja je interesantna svim turistima, tamo ima vrlo kvalitetne ponude. Žalosno je da to bude svake nedjelje zatvoreno, ili imamo praznike tri ili četiri dana, kada je sve pod ključem - naglasio je Ratković.
Da bi se ispoštovala prava radnika, smatra on, treba primjenjivati Zakon o radu i poštovati radno vrijeme koje je propisano, te bi trebalo zaposlenima obezbijediti slobodan dan u toku nedjelje.
- Mnogima bi odgovarao drugi slobodan dan u toku nedjelje, jer imaju nešto da završe u administraciji, a ne bi morali da rade svaki dan. Tako da to treba ostaviti poslodavcima, sindikatu, i, &nbsp;normalno, afirmisati zakonitost i pravnu državu, a kako ćemo mi da afirmišemo zakonitost i pravnu državu kad na najvišim nivoima vlasti imamo otvoreno kršenje Ustava i zakona - zaključio je Ratković.

Ratković: Bolje da turisti kupuju kod nas, nego da iz zemlje iz koje dolaze donose svoje proizvode

Sudbina desetina hiljada ukrajinske djece odvedene iz svoje domovine i prebačene u Rusiju dovedena je u neizvjesnost odlukom američke vlade da ukine finansiranje američke istraživačke jedinice koja je pomagala u njihovom lociranju.
Sjedinjene Američke Države su prekinule finansijsku podršku specijalističkom timu na Humanitarnom istraživačkom laboratoriju Univerziteta Yale (HRL), koji je koristio tehnologiju otvorenog koda za praćenje nestale djece i prosljeđivanje informacija Kijevu.
Tim je rekao za RSE da trenutno prati lokaciju oko 35.000 ukrajinske djece koju je otela Rusija.
Ukrajinski zvaničnici i aktivisti kažu da će nastaviti napore da ih pronađu i vrate, ali priznaju da će ukidanje finansiranja Jejl jedinice znatno otežati njihov zadatak.
Katerina Raševska, pravna stručnjakinja u Regionalnom centru za ljudska prava (RCHR) u Kijevu, kaže da je, pored praćenja djece i dijeljenja informacija s ukrajinskim vlastima, HRL takođe pomogao u podizanju profila ukrajinske kampanje za povratak djece.
- Takođe su bili vrlo proaktivni u zagovaračkim naporima, učestvovali su na relevantnim konferencijama, govorili u Vijeću sigurnosti UN-a. Bila je to sveobuhvatna aktivnost - rekla je Raševska.
Ona i drugi članovi RCHR tima doprinijeli su naporima za prikupljanje dokaza kako bi se ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi ruski zvaničnici smatrali odgovornima za nezakonitu deportaciju djece iz okupiranih ukrajinskih teritorija u Rusiju.
Prisilna otmica i deportacija djece je ratni zločin prema statutima Međunarodnog krivičnog suda (ICC). Takođe se može smatrati genocidom ako je cilj iskorijeniti određenu etničku, rasnu ili vjersku grupu, prema mišljenju stručnjaka.
ICC je izdao naloge za hapšenje 2023. godine za Putina, kao i za rusku povjerenicu za prava djece, Mariju Lvovu-Belovu, u vezi s deportacijom ukrajinske djece.
Rusija negira krivicu i tvrdi da evakuira ukrajinsku djecu iz zona sukoba kako bi ih zaštitila od rata.
Gunduz Mamadov, bivši zamjenik glavnog tužioca Ukrajine, rekao je da će smanjenje sredstava grupama poput Jejl laboratorija ne samo oslabiti sposobnost Ukrajine da vrati otetu djecu kući, već će i ograničiti napore da se počinioci privedu.
Rat Moskve protiv ukrajinskog identiteta traje stotinama godina. Carska Rusija i sovjetski režim su potiskivali ukrajinski jezik, prisiljavali Ukrajince na asimilaciju i registrirali etničke Ukrajince kao Ruse u službenim dokumentima.
Eksploatatorsko ponašanje Rusije ne završava se s identitetom. Prema HRL-u, postoje dokumentirani slučajevi u kojima su djeca "fizički zlostavljana, uskraćena im je komunikacija sa porodicama u Ukrajini, te im nije dat adekvatan pristup hrani i njezi nakon što su odvedena u Rusiju".
HRL je dio programa Ukrajinske opservatorije za sukobe koji je uspostavljen sredstvima američkog Stejt departmenta za istraživanje navodnih ratnih zločina koje je počinila Rusija.
Stejt department je potvrdio za RSE 18. marta da je "nagrada za stranu pomoć koja podržava Ukrajinski opservatorij za sukobe" ukinuta.du pravdi.
&nbsp;- Izuzetno je važno da Ukrajina samostalno nastavi svoj rad na istraživanju i dokumentovanju zločina (koje je počinila Rusija), posebno koristeći dostupne metode digitalne forenzike, analitike otvorenog koda i međunarodne saradnje - rekao je Mamadov za RSE.
Jejl laboratorija je koristila tehnologiju otvorenog koda, kao što su satelitski snimci, društvene mreže i ruske publikacije za prikupljanje informacija o djeci.
- Ovaj proces ne smije stati, jer je ključan i za repatrijaciju naše djece i za pravdu - rekao je Mamadov.
Međutim, nije sve izgubljeno. Nekoliko dana nakon što je njegova administracija ukinula finansiranje Jejl jedinice, američki predsjednik Donald Tramp je pokrenuo pitanje nestale djece sa svojim ukrajinskim kolegom, Volodimirom Zelenskim, tokom poziva u kojem su razgovarali o putu ka okončanju ruske invazije.
- Predsjednik Tramp je takođe pitao predsjednika Zelenskog o djeci koja su nestala iz Ukrajine tokom rata, uključujući one koji su oteti. Predsjednik Tramp je obećao da će blisko sarađivati s obje strane kako bi osigurao da ta djeca budu vraćena kući - navodi se u izvještaju Bijele kuće 19. marta o pozivu.
Trampovi mirovni pregovarači će se sastati sa svojim ruskim kolegama u Rijadu 24. marta.
<h2>Istorija "rusifikacije"</h2>
Tačan broj ukrajinske djece koju je otela Rusija nije poznat.
Komesar ukrajinskog parlamenta za ljudska prava Dmitro Lubinets je 2023. godine tvrdio da je oko 150.000 djece ilegalno odvedeno od strane okupiranih snaga.
Samo 1.236 djece je vraćeno u domovinu, prema inicijativi Bring Kids Back UA koju je pokrenuo Zelenski.
Rusija nije dala ukrajinskim vlastima spisak djece koju je nasilno protjerala iz njihove zemlje.
Kijev tvrdi da se djeca "rusificiraju" i preodgajaju protiv Ukrajine.
Postoje izvještaji o ilegalnim usvajanjima od strane ruskih porodica, pri čemu mnogi "usvojitelji" mijenjaju imena djece i brišu njihov ukrajinski identitet.
Rat Moskve protiv ukrajinskog identiteta traje stotinama godina. Carska Rusija i sovjetski režim su potiskivali ukrajinski jezik, prisiljavali Ukrajince na asimilaciju i registrirali etničke Ukrajince kao Ruse u službenim dokumentima.
Eksploatatorsko ponašanje Rusije ne završava se s identitetom. Prema HRL-u, postoje dokumentirani slučajevi u kojima su djeca "fizički zlostavljana, uskraćena im je komunikacija sa porodicama u Ukrajini, te im nije dat adekvatan pristup hrani i njezi nakon što su odvedena u Rusiju".
HRL je dio programa Ukrajinske opservatorije za sukobe koji je uspostavljen sredstvima američkog State Departmenta za istraživanje navodnih ratnih zločina koje je počinila Rusija.
Stejt department je potvrdio za RSE 18. marta da je "nagrada za stranu pomoć koja podržava Ukrajinski opservatorij za sukobe" ukinuta.

Ukrajinska borba za povratak hiljada otete djece ugrožena smanjenjem sredstava iz SAD-a

Crna Gora treba da bude ponosna na ono što je dosad uradila, a mi smo veoma zahvalni Crnoj Gori na njenom doprinosu Savjetu Evrope - kazap je predsjednik Parlamentarn Skupštine Savjeta Evrope Teodoros Rusupolos na sastanku sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.
Mandić je, kako se navodi u saopštenju, tokom razgovora naglasio da je glavni spoljnopolitički cilj Crne Gore članstvo u Evropskoj uniji, ističući da je naša zemlja već savladala brojne lekcije, ali da pred njom i dalje stoji mnogo posla.
- Najbolje rješenje za sve nas je članstvo u EU. Evropska unija predstavlja ključni faktor objedinjavanja koji će nam omogućiti da se posvetimo ekonomskom razvoju i izgradnji što kvalitetnijih odnosa sa državama članicama - istakao je Mandić.
On je podsjetio da nova vlast u Crnoj Gori želi postići konkretne rezultate tokom svog mandata, a kao primjer naveo je reformu pravosuđa koja je već dala značajne rezultate.
- Izabrali smo nove tužioce i sudije, što je omogućilo snažnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Naš prioritet ostaje izgradnja jakih i nezavisnih institucija - poručio je Mandić.
Mandić je uputio poziv predsjedniku Rusopulosu da posjeti Crnu Goru, ističući da država ima veliku šansu da postane naredna članica Evropske unije, te da je od ključnog značaja ne propustiti tu priliku.

Rusopulos sa Mandićem: Crna Gora treba da bude ponosna na ono što je dosad uradila

Širom Crne Gore od jutros policija vrši pretrese na više lokacija - piše Portal Dan.
Kontrolišu se operativno interesantna lica, članovi kriminalnih grupa i njima bliska lica.
Službenici policije pretresaju prostorije i objekte koje pripadaju i koje koriste osobe od ranije poznate policiji.
Ove aktivnosti Uprave policije usmjerene su na oktivanje i sprečavanje izvršenja krivičnih djela, kao i na borbu protiv organizovanog kriminala.

Pretresi na više lokacija u akciji policije

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

"Od Velike Srbije ostao omanji svinjac u Pionirskom parku". "I tako radikali dođoše od Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica do Trg Nikole Pašića - Kneza Miloša - Kralja Milana - Dragoslava Jovanovića". Ovo su samo dva tvita od mnogih objava na društvenim mrežama, čiji su korisnici ovih dana šaljivo komentarisali okupljanje poslušnika i plaćenika srpskih vlasti oko prorežimske grupe "Studenti 2.0", u parku koji razdvaja zgrade Predsedništva i Skupštine Srbije u Beogradu. Na meti su skromni intelektualni i obrazovni dometi učesnika ovog skupa, ali i razne "moralne veličine" iz kriminalnog miljea, rijalitija i drugog beogradskog parka poznatog po prodavačicama seksualnih usluga. Pionirski park je uredno ograđen bezbednosnim barikadama, na koje su duhoviti Beograđani okačili natpise u stilu "molimo vas da ne hranite životinje" ili "dajte im kikiriki, ali ih ne mazite". Napravljena je i "ulaznica" za "Ćacilend". A na "gugl mapama" već su šaljivo označene lokacije "ljudskog ZOO vrta".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef" data-rendition-name="original" width="642" height="303" loading="lazy" alt="Ćaciland karta"></figure>  Neki duhoviti Beograđani su čak znali da oko tri izjutra dođu pred Park i sirenama i vuvuzelama razbude stanovnike ovog nehigijenskog naselja. Ipak, poznavaoci prilika vele da je većina iznajmljenih studenata noćivala na toplom, u obližnjem hotelu "Balkan". Koji, navodno, pripada porodici Dodik. Nekada elitni park u centru grada sada već izgleda kao razrovana livada, na kojoj se grupici mladih ljudi koji se predstavljaju kao studenti, danima priključuju organizovani "podržavaoci" iz redova Srpske napredne stranke i Vulinovog Pokreta socijalista, ali i brojne ličnosti sa biografijama kojima ne bi trebalo da se ponose: osuđeni i neosuđeni ratni zločinci, siledžije, sitni kriminalci i prostitutke. Studente, ili "studente", predvodi Miloš Pavlović, rodom iz Doboja (BiH), student Medicinskog fakulteta u Beogradu s odličnim prosekom, inače sin osuđivanog narko-dilera. Zbog bliskosti sa predsednikom Srbije, već je zaradio pogrdni nadimak "prva pratilja", a zbog činjenice da je na čelu grupacije u kojoj - istina - ima nekoliko studenata, ali mnogo više statista, nazvan je "vrhovni Ćaci". Termin "Ćaci" je, da podsetimo, postao pogrdan naziv za sve članove vladajuće stranke s kupljenim ili falsifikovanim diplomama srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno diplomama nekih od brojnih "no nejm" privatnih srednjih škola i fakulteta - naziv koji označava, u stvari, nemanje onog osnovnog obrazovanja. Nastao je od pogrešnog ćiriličnog pisanja termina "đaci" (gde nedostaje dugačka crta nadole koja razlikuje ćirilično "đ" od "ć") i simboliše podsmeh celoj velikosrpskoj bulumenti, koja svoje "srpstvo" vezuje za ćirilicu. Elem, "Ćaci" Miloš nije nepismen, iako uočljivo ima problem sa verbalizacijom, ali je zato većina njegovih drugara u ograđenom prostoru Pionirskog parka - za svaki podsmeh. Aleksandar Vučić je tu, doista, dovukao sve šta je mogao, baš onako s koca i konopca. Pa i iz "Republike Srpske". No, nisu svi akteri skupa ološ, bar ne po akademskom statusu. Tako su "Studente 2.0" posetili vrhunski endokrinolog, Svetlana Vujović, i još nekoliko profesora Medicinskog fakulteta, pa i sudija Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov. Sasvim slučajno, sve ljudi sa izbornih lista Srpske napredne stranke ili spiskova podržavalaca Aleksandra Vučića. Ipak, tu su i ljudi sumnjivog karaktera i morala, počev od neonacista i siledžija Pavla Bihalija i Miše Vacića, preko Sime Spasića, redovne mirođije u svakoj režimskoj čorbi, ali i lica osuđenog za silovanje, do elitne prostitutke Mine Vrbaški i izvesnog Srđana "kneza" Babovića, jedne žalosne osobe s očiglednim psihijatrijskim problemom, koja već dugo služi za podsmeh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204" data-rendition-name="original" width="526" height="698" loading="lazy" alt="Sima Spasić Ćaciland"></figure>  Kad smo kod podsmeha - pojavio se i direktor novosadske gimnazije "Zmaj Jova Jovanović" Radivoje Stojković, koji je postao poznat kada je klekao u poniznu molitvu pošto su učenici škole stupili u obustavu. Njega su po povratku u Novi Sad sačekali đaci s transparentima "Pošto obraz" i "Vrati se u Ćacilend". Slično je prošao i nastavnik fizičkog Umetničke škole u Nišu, koji se u Beogradu predstavio kao student: đaci su ga izviždali i sprečili da uđe u zgradu škole. S društvancem u parku slikao se i nekadašnji košarkaš Dejan Tomašević, poslanik SNS. Pojavio se i "novinar" Dragan J. Vučićević ("Informer"), kome su Beograđani tom prilikom s druge strane ograde skandirali "vrati konju glavu, Dragane". Možda i najveći bezobrazluk bilo je pojavljivanje nekoliko nekadašnjih pripadnika zloglasne jedinice "Crvene beretke", baš uoči dana na koji su 22 godine ranije njeni pripadnici ubili premijera Srbije Zorana Đinđića. Ipak, sa Živoradom Ivanovićem poznatim kao "Žika Crnogorac" - kome nikad nije suđeno za zločine "beretki" iako im je bio komandant - došlo je tek nekoliko stvarnih penzionera. Ostatak do broja za koji je procenjeno da bi trebalo da uliva strahopoštovanje popunili su statisti, koji su većinom bili deca u vreme delovanja ove zloglasne jedinice. Bio je tu i Goran Radisavljević Guri, bivši komandant Žandarmerije, koji je dovođen u vezu s ubistvom državljana SAD, braće Bitići. I naravno, haški osuđenik general Vladimir Lazarević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557" data-rendition-name="original" width="403" height="589" loading="lazy" alt="Crvene beretke Ćacičand"></figure>  Na društvenim mrežama identifikovan je i najveći broj učesnika ovog skupa kao lokalni funkcioner Srpske napredne stranke u nekoj od srpskih opština. Ali, tu ima i romske populacije koja je više nego očigledno došla samo po dnevnicu. Kao i nekoliko registrovanih narkomana, kojima takođe dnevnica dobro dođe. "Da li ste svesni da bi danas i Ivan Tasovac morao da bude u Ćacilendu, da se nasmejan slika s ubicama i kurvama, da hvali "srpsku mladost"? Kad se uhvatite s mafijom - samo vas smrt izbavlja" - glasi još jedna objava na društvenim mrežama, koja opisuje čudnu potrebu nekih afirmisanih ljudi da se povežu sa SNS, koja to članstvo posle "naplaćuje" i kroz pojavljivanja na ovakvim mestima i u ovakvom društvu. Juče je predsednik Srbije, onim svojim glasom odgovarajućim za izjave saučešća, zamolio "Studente 2.0" da razmisle da se 15. maja ne pojave u Pionirskom parku, kako bi se izbegli incidenti. O incidentima, međutim, samo on i vođstvo Srpske radikalne stranke pričaju, jer ni na jednom studentskom okupljanju do sada - na Slaviji, u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu - nije bilo nikakvih incidenata. Svakako, o mogućem nepojavljivanju na kraju će ipak razmisliti sam student Fakulteta za fizičku kulturu iz Andrićevog venca, koji je i smislio pojavljivanje. Ako bi se nešto do sada moglo nazvati "incidentom" - to je uspešna akcija kolega sa televizije N1, koji su provalili i snimili šemu angažovanja i plaćanja "rent-a-studenata", za oko 70-100 eura po noći. Naredni incident su spremili sami studenti Fakulteta dramske umetnosti, koji su se infiltrirali među "ćacije" i snimili film. Uglavnom, Pionirski park ovih dana zatrpan je đubretom i ljudskim izlučevinama, a zabeleženo je već nekoliko međusobnih tuča ovog perfomansa, jer su sponzori prekasno shvatili da nije trebalo da im obezbeđuju pakete "Rubin" vinjaka za zagrevanje u hladnim martovskim noćima. Da sve bude tužnije, u Pionirskom parku nalazi se kamenje za koje mnogi tvrde - iako to nauka ne potvrđuje - da predstavlja delove osmatračnice srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Ta je "osmatračnica" postala jedan od simbola srpskog nacionalnog ponosa, ali to nije sprečilo najveće Srbe među Srbima, angažovanim u ovom igrokazu, da na njoj vrše nuždu, ignorišući postavljene mobilne toalete. Verovatno kao još jednu podvalu mrskog Zapada.

Tag: kamo-sutra