Pripremno ročište po tužbi Neformalne grupe studenata "Kamo śutra" protiv političke partije Demokrtaska Crna Gora i deset njenih funkcionera održano je danas u Osnovnom sudu i sutkinja Milena Brajović odlučila je da na narednom ročištu koje je zakazala za 20. januar sasluša tužioce - Mila Perovića i Marka Vukčevića. Sutkinja Brajović saopštila je da je tužba uredna u smislu odredbi ZPP-a. Zastupnik tuženih, advokat Nikola Angelovski kazao je da je na tužbama faksimil i on je to problematizovao. Na to je zastupnik studenta, advokat Veselin Radulović kazao da taj faksimil koristi na svim tužbama, podnescima i to nikada nije osporavano. - Tužbe su uvijek bile prihvaćene. Preko 10 godina koristim faksimil na svim podnescima, tužbama pred svim sudovima i ZPP ne poznaje zabranu u smislu korištenja faksimila za ove svrhe - kazao je Radulović. Advokat Angelovski predložio je da se od Uprave policije pribave podaci ko je prijavljivao skupove, što je i sutkinja prihvatila. Po mišljenju advokata Radulovića taj prijedlog je sračunat i vodi ka odugovlačenju postupka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" podnijela je tužbu protiv političke partije Demokratske Crne Gore i deset njenih funkcionera zbog pretrpljenih duševnih bolova i povrede prava ličnosti. Traže da tuženi isplate 3.000 eura nematerijalne štete, te da se uklone sporni tekstovi u kojima se studenti targetiraju i povezuju sa kriminalnim klanovima. Nematerijalna šteta u ovom slučaju, kako je objašnjeno u tužbi, nije kompenzacija, već satisfakcija zbog svih problema koje su studentima izazvali uvredljivi i neistiniti navodi Demokrata objavljeni u prethodnom periodu. Dvoje studenata Milo Perović i Marko Vukčević podnijeli su tužbu protiv ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokratske Danila Šaranovića, potpredsjednika partije i ministra odbrane Dragana Krapovića, poslanika Borisa Bogdanovića, Zdenke Popović, Nikole Rovčanina, Anđele Vojinović, Duška Stjepovića, Albina Ćemana, Momčila Lekovića i članice Glavnog odbora Mladih Demokrata Milice Rukavine. Tužbu je bila podnijela i Itana Dragojević, ali je nakon nekog vremena povukla. Grupa "Kamo śutra" od početka godine je organizovala proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu vladinih čelnika za bezbjednost zbog propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba, među kojima dvoje djece. Nakon tri mjeseca - u aprilu Grupa "Kamo Śutra" je prestala sa svojim aktivnostima. Advokat Radulović kazao je novinarima nakon održanog ročišta da očekuje da će biti usvojen tužbeni zahtjev jer je javnost mogla da čuje kako ljudi iz Demokrata kvalifikuju mlade ljude bez mrlje u karijeri, povezujući ih sa kriminalnim klanovima. On je kazao da je zastupnik tuženih imao prigovore na besmislene pravne stvari.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Perović i Vukčević svejdoče 20. januara, advokat Radulović očekuje da se usvoji tužbeni zahtjev

Nakon optužbi kojim su u javnosti targetirani mladi aktivisti, neophodno je do kraja utvrditi odgovornost za njihovo blaćenje, jer takve poruke obeshrabruju građane da koriste svoja osnovna prava – slobodu izražavanja i udruživanja, poručila je direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Studentski pokret "Kamo śutra", koji je formiran nakon tragičnih događaja na Cetinju 1. januara ove godine, uspio je da pokrene društveni dijalog koji su političke strukture godinama izbjegavale. Iako neformalan, ovaj pokret je privukao stotine građana, ali se povukao usljed, kako navode, brutalnih političkih pritisaka.
O stanju građanskog aktivizma i reakciji institucija na inicijativu mladih, govorile su u emisiji "E uživo" na Televiziji E direktorice HRA Tea Gorjanc Prelević i Centra za ženska prava Maja Raičević.
<h2>"Potreba da se reaguje na nepravdu"</h2>
Osvrćući se na studentski protest povodom ponovljenog zločina na Cetinju, Raičević je ocijenila da je bunt proizašao iz autentične potrebe da se reaguje.
- Najmanje sam očekivala da taj njihov iskreni pokušaj, vapaj, bude tako dočekan od strane struktura vlasti. To je potreba mladih ljudi da podignu svoj glas onda kad se desi neka velika nepravda - rekla je ona.
Raičević je podsjetila da je u kratkom vremenskom periodu u Crnoj Gori došlo do dva ozbiljna zločina, a vlast, prema njenim riječima, nije pokazala sposobnost da reaguje adekvatno.
- Vlast nije krenula u defanzivu kada su pozvani na odgovornost, nego je krenula u svojevrsnu represiju, jer su izvukli imena mladih ljudi koji su, ističe ona, tek na osnovnim studijama. Optužili su studente za povezanost sa kriminalnim grupama, i ta saopštenja išla su gotovo svakodnevno. Meni je neshvatljivo da i sami mladi koji vode sektor bezbjednosti, a koji su neposredno prije promjene vlasti 2020. godine i sami se borili za slobodu izražavanja, sad rade upravo ono što su javno kritikovali - naglasila je Raičević.
<h2>"Represija gura društvo u autokratiju"</h2>
Društvo pokazuje jedan krajnje autokratski pravac djelovanja, ocijenila je, jer ako se represivno djeluje na mlade ljude koji imaju potrebu da nešto urade, da se javno oglase, guši se, ističe, sloboda izražavanja i tjera društvo u autokratiju.
- Zaboravljamo da su javni službenici tu u službi građana, da jesu podložni javnoj kritici, da za ovakve stvari mora da postoji neka objektivna ili politička odgovornost - zaključila je Raičević.
<h2>"Mladi koji se bore za opšte dobro treba da budu ponos društva"</h2>
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević istakla je da su mladi koji pokreću društvene teme i bore se za opšte dobro, a ne lične interese, oni koji bi trebalo da budu ponos svakom društvu i vlasti.
- U opštem interesu je javni angažman. To je upravo ono što su ti mladi ljudi pokazali. Na Cetinju je ubijeno 13 ljudi, tih ljudi nema danas. Mi smo svi više-manje nastavili sa našim poslovima, te porodice su i dan danas tamo gdje su ostavljene 1. januara. Oni traže odgovore, ovo društvo traži odgovore - kazala je ona.
Podsjetila je da su dvije organizacije – Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava – reagovale već 3. januara, zahtijevajući odgovor na pitanje zbog čega je tog dana na Cetinju bio nedovoljan broj pripadnika policije.
- Ali kada smo njih vidjeli, oni su se pojavili jači od nas, oni su rekli 'tražimo ostavke' i mi smo odmah reagovali i rekli – to je ta energija koja je neophodna svima, koja je govorila u ime svih - dodala je Gorjanc Prelević.
<h2>"Optuženi bez dokaza"</h2>
Gorjanc Prelević oštro je osudila optužbe koje su upućene studentima.
- Studenti su zauzvrat dobili od zvaničnika optužbe da rade za interese jedne političke stranke i da su povezani čak, kako kaže, sa mafijom. U to vrijeme su već neki od članova "Kamo śutra" bili prepoznati jer su još u decembru podržali studente u Beogradu i Srbiji koji su protestovali protiv seksualnog uznemiravanja. Vi djecu koju je u tom trenutku znalo pola Crne Gore optužite za takvu stvar i ne ponudite nikakve dokaze - navela je ona.
Veoma je važno kad se to već desilo da se, kako je rekla Gorjanc-Prelević, insistira na tome da se do kraja utvrdi odgovornost za takvo blaćenje, i to posebno mladih ljudi u javnosti.
- Her to nikoga ne može da ohrabri – može samo da obeshrabri da koriste svoju slobodu izražavanja, da koriste pravo na slobodu udruživanja, a to su naša osnovna prava, na kojima se temelji ovo društvo, kao i svako drugo demokratsko društvo - poručila je Gorjanc-Prelević.

Portal ETV

Gorjanc Prelević: Utvrditi odgovornost za blaćenje mladih iz "Kamo śutra"; Raičević: Represivnim djelovanjem guši se sloboda izražavanja

Pročitao sam saopštenje neformalne studentske grupe Kamo śutra, o samogašenju, odnosno razlozima zašto se povlače s javne scene.
Kao neko ko je od prvih dana davao podršku ovom studentskom naporu moram priznati da sam istovremeno imao rezervu oko dugovječnosti i efektnosti ovoga studentskog pokušaja. Vjerujem da su razlozi za gašenje ove studentske inicijative brojni i kompleksni.
Poznavajući prirodu državne strukture u Crnoj Gori i partitokratske mehanizme kontrole, vjerujem da su vjerni i predani partijski operativci i adekvatne državne i medijske službe uradile temeljan posao na delegitimizovanju studentskog protesta. Takvo njihovo djelovanje je bilo za očekivati. Kao što znamo, Crna Gora je već decenijama klasični primjer zarobljene države koja se posljednjih par godina polako ali sigurno pretvara u “propalu državu” (failed state).
Inicijativa Kamo śutra je obnarodovana u izuzetno kontrolisanom društvu koje, uprkos ispraznoj retoroci, nije spremno da podrži suštinsku promjenu koja sobom nosi određenu cijenu.
Ono u šta nijesam siguran jeste da se u tom segmentu kompleksnog problema treba tražiti primarni i isključivi razlog za urušavanje organizacione strukture Kamo śutra i disperziju energije koju su uspjeli da nakratko generišu.
Valjalo bi imati na umu i pretpostavku da se ova studentska inicijativa možda urušila i iz razloga nedovršene (neadekvatne?) idejne matrice. Legitimni zahtjevi za ostavkama bili su definisani na način da se po svaku cijenu izbjegne traženje neophodnog zahtjeva čije ispunjenje stvara pretpostavku za ostvarivanje svih ostalih studentskih zahtjeva: smjena vlasti.
Od početka sam smatrao (i to javno govorio i pisao) da je apsolutno neophodno da inicijalni motivi za protest budu pretočeni u novu političku ponudu građanima, jer je to apsolutno jedini način da se državne institucije natjeraju da se zaista počnu baviti “svojim poslom”.
Organizatori su konstantno odbijali da razmotre ovakav pravac djelovanja. Mislim da je to značajan dio razloga za ovakav ishod. Na koncu, i u ovom posljednjem pismu je jasno izrečeno njihovo odbijanje da prihvate takav pravac djelovanja.
Istovremeno, bilo je nekoliko iskrenih ponuda za saradnju, razgovor i konstruktivni prijedlozi, ali su organizatori odbili takve ponude. Nadalje, snažne individualne ego-projekcije unutar samog pokreta nijesu pomogle uniformnosti akcije, ali vjerujem da nijesu imale primarnu i presudnu rušilačku snagu.
Iz pomenutih razloga bilo bi korisno sada napraviti određeni kritički otkorak od pokreta koji je bio ponukan tragedijom i koji je sobom nosio veliki potencijal, ali i limitirani kapaciet za ostvarivanje zacrtanog cilja.
Ovaj kritički otkorak je neophodan kako bi se efekat pokreta Kamo śutra ispravno evaluirao, a ono što bi se iz te analize naučilo moglo upotrijebiti za pravilno i potpuno utemeljenje budućeg pokreta za sistemske reforme u Crnoj Gori.
Ono što je već sada jasno jesu tri efekta ovog bivšeg pokreta. Prvi je spoznaja da je Crnoj Gori neophodna nova politička ponuda. Drugi je da je za davanje takve ponude potrebna odlučnost i spremnost da se plati neophodna cijena. Treći je da je značajni segment bitačkog tijela željan nove ponude i spreman da takvu ponudu nagradi izbornim uspjehom.
Ostaje da se vidi da li će neki novi glas pobunjene mladosti biti spreman da nauči ove prošle lekcije. 
&nbsp;

Uči danas da bi reformisao śutra

Neformalna grupa studenata „„Kamo Śutra?“ saopštila je da i zvanično njihova grupa prestaje s djelovanjem.&nbsp;
- Naša grupa trudila se da svojim djelovanjem skrene pažnju na to da dva zločina u kojima je stradalo dvadeset troje ljudi, među kojima i četvoro djece, ne smiju biti zaboravljena, te da kao društvo moramo preuzeti kolektivnu i individualnu odgovornost kako se ništa slično ne bi ponovilo. Uprkos velikoj podršci, snazi i volji koju je veliki dio društva pokazao u ovoj borbi, veliki dio javnosti uključujući političke partije i određene medije, mnogo više se bavio nama. Razumljivo je takvo interesovanje u zemlji vječitih prevara, korupcije i podjela, međutim smatramo da ovakva tema nikada nije smjela biti uprljana niti zasijenjena takvim istragama – navedeli su u saopštenju.&nbsp;
Oni su kazali i da je jedini motiv njihovog djelovanja bila želja da se izbore za sigurniju i bezbjedniju zemlju i pravdu za nedužno stradale žrtve i njihove porodice.
Jedini cilj djelovanja bilo je suzbijanje nasilja.
- Borba našeg kolektiva nije uspjela, jer je od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana, što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je po svemu sudeći osjeća. Naprotiv, svaki poziv na preuzimanje odgovornosti usmjeren prema donosiocima odluka u ovoj zemlji, tumači se kao personalni napad – naglašavaju iz ove grupe.&nbsp;
Dodaju da oganizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudstvo i zahtijeva vrijeme.
- Naš kolektiv je dva mjeseca svoje živote ostavio po strani, svakodnevno se baveći isključivo ovim pitanjem. Zbog svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora, došli smo u situaciju da sa brojem aktivnih članova/ica nismo mogli da garantujemo da možemo organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan – navode iz „Kamo Śutra?“.
Kazali su i da su ovo saopštenje trebali da objave prije mjesec dana, ali su još uvijek pokušavali da reorganizuju kolektiv i način rada.&nbsp;
- Zbog toga dugujemo izvinjenje svim građanima i građankama, a pogotovo porodicama žrtava. Predugo smo nestali iz javnosti bez ikakvog objašnjenja – poručuju iz „Kamo Śutra?“.
Ističu i da ovo ne znači da je borba za pravedniju i bezbjedniju Crnu Goru sa njima završena.&nbsp;
Na Cetinju građani i građanke organizuju blokade već dva mjeseca, a u nedjelju je najavljena blokada upozorenja od 15:20 do 18:26.&nbsp;
Pozivaju sve da se pridruže Cetinjanima i Cetinjankama tog dana.
- Stoga vas dragi građani i građanke pozivamo na kolektivnu odgovornost suzbijanja nasilja – zaključili su u saopštenju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1908434707030622640&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

"Kamo Śutra"?: Oganizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudstvo i vrijeme, od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana

I večeras je na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, u 17 sati i 26 minuta, održana blokada saobraćaja, kako bi izrazili podršku zahtjevima neformalne studentske grupe "Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. Ove mirne blokade već više od mjesec dana svakodnevno organizuju građani koji insistiraju na pravdi i odgovornosti državnih struktura. Okupljanja počinju simbolično u 17:26 sati, vremenu kada su se dogodili tragični događaji, i traju sat vremena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250319190320_d9bfc3d5dca1125801f4d61e4e92c831d2af734ec919c9ddeaf2f2c0fe2d5a51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250319190320_d9bfc3d5dca1125801f4d61e4e92c831d2af734ec919c9ddeaf2f2c0fe2d5a51" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada CT"> </figure>

Večeras ponovo održana blokada na Kruševom Ždrijelu

Građani Cetinja i večeras su se okupili na Kruševom ždrijelu i blokirali saobraćaj u znak podrške zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250313180356_a18d205c6fddd107933df48c0ec55a00ff1ca021abd39720d24948d48fa87747.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250313180356_a18d205c6fddd107933df48c0ec55a00ff1ca021abd39720d24948d48fa87747" data-rendition-name="original" width="1600" height="1205" loading="lazy" alt="Cetinjani, blokada na Kruševom ždrijelu"> </figure>  Oni već mjesec dana organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima „Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni. Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Cetinjani i večeras blokirali saobraćaj na Kruševom ždrijelu

Na čelu protesta je najvitalniji i najbolji dio društva – najobrazovaniji dio mladih u Srbiji. Ovo je pobuna najboljih. Pobuna onih koji će svojim znanjima, stručnošću i savješću usmjeravati društveni i državni život Srbije - poručio je u razgovoru za Portal ETV profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Čedomir Čupić. &nbsp;Podrška jednog dela političara iz Crne Gore Aleksandru Vučiću, prema njegovim riječima, je ponižavajuća i sluganska. Istakao je da ti političari ne drže do dostojanstva funkcija na kojima se nalaze, a niti ličnog. - Ti političari takvim ponašanjem pokazuju da preziru sopstvenu državu. Biti na visokim državnim položajima zbog moći i uticaja a sve o svojoj državi loše misliti je šizofreno i nemoralno. Dolazak lidera Nove srpske demokratije Milana Kneževića na skup Aleksandra Vučića u Sremskoj Mitrovici ali i učešće s njim u emisiji Hit Tvit televizije Pink neprimjereno je za lidera stranke iz druge države, ali i poslanika u Skupštini Crne Gore. Šta Kneževića pokreće i motiviše da podržava jednog autokratu, sa karakteristikama despotskog, tiranskog i diktatorskog ponašanja, koji je uzurpirao sve vlasti u Srbiji, od izvršne, preko parlamentarne i jednog dijela sudske, kao i važne pravosudne organe – tužilaštvo i policiju? &nbsp;- upitao je Čupić. <h2>BEZ ODGOVORA</h2> Ukazao je da se Knežević u Skupštini Crne Gore i njenoj javnosti predstavlja kao borac za pravdu, istinu, slobodu i ulazak Crne Gore u Evropsku Uniju. Sve to što javno izvikuje na političkoj sceni Crne Gore potire dolaskom u Srbiju kada brani Aleksandra Vučića i istovremno osporava proteste studenata, učenika, prosvetara i građana Srbije.&nbsp; - Velika je muka i nevolja Kneževića kada mora da dođe u Srbiju i pokaže neko drugo lice od onog u Crnoj Gori. To je istovremeno i tragično i farsično za njegovu ličnost. Pretpostavljam da je to iz razloga ili neke velike koristi, ili prethodnog zaduženja, ili ucjene od strane opasnog uzurpatora i samovoljnika Aleksandra Vučića. Za takvo djelovanje i ponašanje za sada samo on to zna. Pravdati uzurpatora i autokratu, prihvatati i podržavati njegove neistine (javne laži) kao i nasilje koje demonstrira, fizičko i duhovno, neprihvatljivo je za ozbiljnog i odgovornog političara i čovjeka. Nesporno je da je on učen i duhovito ciničan ali moralno problematičan. Svoj dar i znanje stavio je u službu nacionalizma. Hegel to opsiuje kao „gaženje humaniteta nogama”. On je primjer hegelovske „nesrećne svesti”. Bio bi zabavan da svoju neprimjerenu duhovitost u parlamentu premjesti u neku perifernu kafanu i vikendom je pretvori u sopstveni kabare – smatra Čupić. On je istakao da Vučić za sada nema odgovor na proteste ukazujući da je na početku studente nazivao izdajnicima i saradnicima stranih službi, regionalnih i zapadnih ali omalovažavao je broj učesnika na protestima. U nekim od protestnih akcija, kako je podsjetio profesor Čupić, &nbsp;ubacivao je paramilitarne bande i batinaše koji su rušilački nasrtali na državne objekte da bi na taj način kompromitovao protestante. Ali Vučić se nije tu zaustavio već je, prema riječima profesora, slao pripadnike svoje stranke ali i nasilnike da se fizički obračunavaju sa studentima, posebno u periodima kada su mirno, po petnaest minuta, odavali poštu nastradalima u Novom Sadu. - Huškao je pojedince da na raskrsnicama ili ulicama na kojima su građani iskazivali poštovanje prema nastradalima da se zalijeću kolima u njih i povređuju ih. To je još više izazivalo studente, učenike, kao i prosvetare, da omasove protest. Njegovo nasiliništvo i neodmjerenost u optuživanju protestanata dovelo ga je do stanja gluposti. On je svaku glupost pokušao da popravi praveći još veću glupost, a onda bi iz nemoći krenuo u nasilje zloupotrebljavajući i državne organe. Što je više vrijeme odlazilo to se i masovnost protesta širila i kapilarno zahvatila sva mjesta u Srbiji – od velikih gradova preko manjih do sela i zaseoka – rekao je Čupić. <h2>DVA SCENARIJA</h2> Dodao je da su protestanti umrežili Srbiju i istovremeno je uzdigli da se odupre svim vrstama nepravdi koje im se nanose, a posebno da označe sve uzurpatore na vlasti. Prema ocjeni Čupića, izlaz iz ovog stanja je ili upotreba sile, što smatra da se neće desiti jer niko se neće iz organa sile, policije i vojske, usuditi da krene na studente, učenike i građane.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021223028_da3b38b6fc683f5a8941ee0dc484281f961d8095d16349eccda5c5e11cef6270.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021223028_da3b38b6fc683f5a8941ee0dc484281f961d8095d16349eccda5c5e11cef6270" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Srbija protest"> <figcaption>Sa protesta u Srbiji(Photo: MARKO DJURICÁ)</figcaption> </figure>  - Ako bi to pokušao njegov kraj bio bi blizu. Drugi mogući scenario je da prihvati formiranje privremene vlade čijeg mandatara za premijera bi ponudli državni univerziteti. Mandatar bi predložio najstručnije, ljude sa velikim znanjem i iskustvom, i sa moralnim zdravljem i moralnom kulturom, da za devet mjeseci stvore preduslove i uslove za normalne i fer izbore. Njihov zadatak bi bio da pročešljaju izborne spiskove i da predlože mehanizme u kojima na izborima niko ne bi mogao da čini podvale ili krađe. Takođe, da utvrde finansijsko stanje u Srbiji i omoguće medijima da nepristrasno i objektivno, prema standardima profesije, informišu građane Srbije. To bi podrazumijevalo da svi oni na medijskoj sceni koji su žestoko zloupotrebljavali svoju profesiju izgube pravo da se njom bave. Kad su u pitanju televizije da izgube nacionalne frekvencije. Privremena vlada bi trebalo i da do kraja ispuni četiri studentska zahteva - smatra Čupić. On je na pitanje šta ove proteste razlikuje od svih ranije naveo je da je to pristup i ispostavljanje zahtjeva vlasti i institucijama. Protest je, kako je objasnio, primjer antiautoritarnosti, odnosno protestanti nemaju vođe a sve odluke donose primjenjujući procedure direktne ili neposredne demokratije.&nbsp; - U svakom javljanju pojavljuje se neko drugo lice, odnosno neka druga ličnost, koja je učesnik protesta. Druga novina je način kako se organizuje kretanje protestanata po Srbiji. Naime, oni su odabrali Gandijevski pristup kretanju i okupljanju svih onih koji su zainteresovani za ono za šta se oni bore. Oni označe pravce i mjesta u Srbiji kojima će se kretati – pješke, biciklima i maratonskim trčanjem. Oni podižu ljude iz uspavanosti, uzdržavanja, nezainteresovanosti, osjećaja nemoći i potpomažu da se kod njih energija i volja otkopčaju i da ih uzdignu i da slobodno izgovore da više neće prihvatati nezakonitosti i uzurpacije koje im priređuju lokalne siledžije na vlasti - istakao je profesor Čupić. To je, kako je objasio, veliko otrežnjenje i osvješćenje ljudi koji već duže žive u strahu, poniženosti, ravnodušnosti i osećaja nemoći u tim malim sredinama gdje je sve vidljivo i ogoljeno. Oholost i nezajažljivost lokalnih moćnika na vlasti dostigla je, prema riječima profesora, nivo nepodnošljivosti. - One koji su se već dugo ućutali i predali ovim neljudskim stanjima protestanti u sredinama kroz koje prolaze bude ih i uspravljaju i na taj način vraćaju čovječnost u njima. Iz mišjeg straha kojim su okovani, iz stanja osjećaja da su manji od trave i tiši od vode, oslobađaju ih i uzdižu njihovu fizičku i duhovnu kičmu. Krenula je Srbijom „ortopedija uspravnog hoda” o kojoj je maštao i pisao filozof nade Ernst Bloh. Ovo što se sada događa u Srbiji sa protestima je planetarna novina – istakao je Čupić. On je naveo da studenti očekuju ispunjenje zahtjeva i izjašenjavanja tužilaštva dokle su istrage stigle kada je u pitanju zločin koji je počinjen u ime države na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Dodao je da na tome trenutno rade grupe na državnim univerzitetima kao i anketni odbor koji je formiran od pravnika, ekonomista, građevinskih inženjera, penzionisanih sudija i medijskih stručnjaka. Profesor Čupić najavio je da slijedi veliko okupljanje 15. marta u Beogradu. Svi učesnici čekaju da se važne državne institucije jave i saopšte dokle su stigle u istragama, posebno tužilaštvo, policija i sud. Istakao je da se od tužilaštava očekuje da pokrenu i istrage o onim tužiocima koji nijesu obavljali posao kako to zakon nalaže a to je racionalno i efikasno delovanje. Takođe, zahtjev je da se istragom obuhvate i tužioci koji su sklanjali pritužbe, krivične prijave ili nijesu reagovali na afere koje su javno navođene i označavane.&nbsp; <h2>TRI OPOZICIJE</h2> Na pitanje da prokomentariše incidente u Skupšti profesor je kazao da to što se dešavo nije bilo spontano, niti su se mogla unijeti pirotehnička sredstva a da se za to ne zna. Vjerovatno je da oni koji su to unijeli imali su pristanak vlasti i bezbjednosnih službi. On je objasnio da ta sredstva nijesu opasna po zdravlje jer da jesu poslanici vlasti, ministri, predsjednica Skupštine kao i opozicioni poslanici bili bi prinuđeni da napuste salu. Bila su to sredstva dima i dimnih zavjesa koja se koriste na raznim proslavama, muzičkim spektaklima i stadionima. Čupić je naglasio da svi oni koji su to upotrijebili učestvovali su u kompromitovanju opozicije pred javnošću.&nbsp; - Taj oblik nasilja pružio je šansu poslanicima vlasti, ministrima i predsjednici Skupštine, inače ljudima koji su bez obraza, vulgarni, brutalni, nasilni, ucijenjeni i ustrašeni od Vučića da ih prozivaju za nasilje i terorizam. Da određeni nazovi opozicionari daju tim jedinkama šansu da likuju i da govore da je cijela opozicija teroristička, nasilna, nerazumna, uz to i da su bitange i huligani, velika je podvala. Strašno je kad to izgovaraju nasilnici, lažovi, lopovi, ili kako im Vučić ponekad saopšti da su oni bez njega niko i ništa. Taj nepotrebni čin u Skupštini Srbije pokazao je da je opozicija u Srbiji podijeljena i da se ne zna ko je prava opozicija – smatra Čupić. Taj događaj pokazao je, kako kaže, da imaju tri opozicije. Jedna koja smatra da ne treba da se nameće protestantima, već da svojim članovima i simpatizerima poručuje da se pridruže protestima kao građani – što je pitanje njihove građanske savjesti i dužnosti. To je, prema riječima Čupića, najispravniji stav ponašanja opozicije u ovom trenutku i ona nije učestvovala u ovom neprimjerenom činu u skupštinskoj sali.&nbsp; - Druga opozicija je ona koja pokazuje osjećaj frustracije i nestrpljenja. Ne mogu da prihvate da studenti, učenici i građani ovog trenutka nedozvoljavaju prisustvo partija i partijskog organizovanja u njihovim protesnim akcijama. Iz tih razloga oni su upali u mrežu onih koji su smišljeno pripremili to što je učinjeno u sali Skupštine Srbije. Nasjeli su na predloge onih koji su ušli u salu s namjerama da izazovu neprimjeren čin. Samo dan ranije govorili su da neće prisustvovati zasijedanju ali da će se obraćati građanima preko medija u holu Skupštine Srbije. Zašto su to obećanje iznevjerili to samo oni znaju. Treća opozicija je vjerovatno u rukama Vučića i bezbednosnih službi. Ona je ta koja je spremila akciju i preko te akcije kompromitovala celokupnu opoziciju. To je upravo učinjeno pred veliko okupljanje studenata, učenika, raznih profesija i građana u Beogradu koje je zakazano za 15. mart – kazao je Čupić. <h2>O PROTESTIMA U CRNOJ GORI</h2> Na pitanje kako kometariše proteste neformalne studentske grupe „Kamo śutra" koja traži smjene potpredsjenika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra uutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog maskra na Cetinju profesor Čupić smatra da je razumno i razboriti prihvatiti njihove zahtjeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250116200128_cb8818e51029fb7c19ee9a0bd5aecd1ecc0727e31c2963b67225a3b863ba1d76.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250116200128_cb8818e51029fb7c19ee9a0bd5aecd1ecc0727e31c2963b67225a3b863ba1d76" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest"> <figcaption>Sa jednog od protesta „Kamo śutra"(Photo: Portal ETV/Siniša Adamović)</figcaption> </figure>  - Ono što se odmah uočava jeste da nešto nije dobro funkcionisalo u sistemima i određenim organima države. Poslednja tragedija u Cetinju pokazala je propuste i nedostatke u organima reda i sigurnosti, odnosno policiji. Za takve događaje utvrđuje se subjektivna i objektivna odgovornost. Upravo, studenti zahtevaju da oni koji se nalaze na čelu bezbjednosnih službi objektivno snose odgovornost. Najčasniji izlaz iz situacije je da ministar i podpredsednik Vlade, zaduženi za bezbjednosne službe, podnesu ostavke – to je visoki moralni čin. Na taj način sebe ne umanjuju već pokazuju da su to izuzetno savjesni ljudi. Položaj, pa i onaj na hijerarhijskoj visini, ne čini ni profesionalnost, ni čovječnost. Koliko je bilo ministara i potpredsednika vlada pa ih niko nije zapamtio kad im istekne mandat. Ali onaj ministar koji podnese ostavku, kao čin časti i ličnog dostojanstva, ostaje uvek upamćen. Čuveni ljekar, profesor univerziteta, osnivač Anatomskog insitituta u Beogradu prije Drugog svjetskog rata, pariski student, Niko Miljanić, podnio je ostavku kao prvi predsjednik Vlade Republike Crne Gore posle Drugog svjetskog rata zbog nepravednog ubistva jednog lekara iz Cetinja od strane pripadnika nove vlasti. Prethodno mu je bilo obećano da neće biti strijeljan taj ljekar ali je neko to prekršio. Odmah je podnio ostavku i kao veliki profesionalac a kada je izbačen, na jedan nepravičan i neljudski način, iz Anatomskog instituta u Beogradu, organizovao je samoinicijativno pedeset narodnih ljekara da pomognu u bespućima Crne Gore i Jugoslavije narodu da se izbore sa endemskim bolestima, tifusom i tuberkulozom. Napravio je bolnicu za plućne bolesti u Velimlju – zaključio je Čupić.

Čupić: Ovo je pobuna najboljih, podrška političara iz Crne Gore Vučiču je ponižavajuća i sluganska

Građani Cetinja će radikalizovati proteste i održavati blokade i tokom vikenda. To su poručili tokom okupljanja na večerašnjoj blokadi na Kruševom ždrijelu - na magistralnom putu Cetinje - Podgorica.
Portalu ETV je rečeno da će blokirati svakog dana - bez izuzetka.
Oni već mjesec dana organizuju blokade kako bi izrazili podršku zahtjevima neformalne studentske grupe „Kamo śutra" za odgovornost nadležnih za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi.
Večerašnje kupljanje, kao i prethodna, je počelo u 17.26 sati, a završeno nakon sat vremena.
U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni.
Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Cetinjani najavili radikalizaciju protesta: Blokade i vikendom, svaki dan - bez izuzetka

Na Fakultetu političkih nauka u Podgorici nema potrebnog broja glasova za sazivanje sjednice Vijeća na kojoj bi se razmatrala podrška neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg portala, nakon što je dekan FPN-a Boris Vukićević kazao da će sjednica sa tom tačkom dnevnog reda biti zakazana ako stigne inicijativa u skladu sa procedurom, doc. dr Uglješa Janković je prošlog četvrtka mejlom uputio poziv članovima Vijeća da zvanično izađu sa tim zahtjevom pred dekanom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvukicevic-tvrdi-da-nema-incijative-za-sjednicu-vijeca-fpn-a-u-skladu-sa-procedurom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema Poslovniku Vijeća FPN-a sjednicu saziva dekan po sopstvenoj inicijativi ili na prijedlog najmanje trećine ukupnog broja članova Vijeća.
Pravo glasa na FPN-u, pored dekana, imaju prof. dr Milan Marković, prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. dr Saša Knežević, prof. dr Srđan Darmanović, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Vesna Simović Zvicer, prof. dr Nataša Ružić, prof. dr Danijela Vuković Ćalasan, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Mehmed Đečević, doc. dr Jovana Davidović i doc. dr Ena Grbović. Saradnike u Vijeću predstavlja mr Todor Lakić, dok su predstavnici studenata s pravom glasa Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Međutim, od 15 članova Vijeća, samo je njih šest (profesora) bilo za zakazivanje sjednice, dok se ostali nijesu izjašnjavali. To znači da je zbog jednog potpisa propala i sama mogućnost razmatranja podrške za "Kamo śutra".
<h2>Ćutnja i krnji odgovori&nbsp;</h2>
Podsjećamo, profesor Zlatko Vujović je početkom februara pokrenuo inicijativu za podršku grupi "Kamo śutra", nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz studentske zahtjeve.
Tada je, pored njega, prijedlog podržalo pet profesroa - doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović. Ostali članovi Vijeća ostali su nijemi na ovaj zahtjev.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dekan Boris Vukićević je danima nakon toga ignorisao pitanje medija kakav je stav Uprave FPN-a povodom ove inicijative, kako on vidi ulogu FPN-a u široj društvenoj debati i da li će se Vijeće ovom temom i formalno baviti.
Oskudan odgovor je stigao na konferenciji za medije organizovanoj 25. februara povodom početka tromjesečnog početka "Kursa češkog jezika i kulture" na FPN-u i Fakultetu političkih nauka. Vukićević je pokušao da izbjegne odgovor na pitanje novinara Portala ETV zbog čega ne zakazuje sjednicu Vijeća u vezi sa podrškom neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ i zbog čega ne odgovora na incijativu njegovih kolega sa fakulteta, uz konstataciju "kako to danas nije tema".
Tek nakon insistiranja novinara koji mu je ukazao da ignoriše upite medija, dao je kratak odgovor da ne postoji incijativa za zakazivanje sjednice Vijeća koja je u skladu sa procedurom.&nbsp;
- Ako dođe incijativa u skladu sa procedurom, sjednica bi bila zakazana, a takve incijative nema - kratko je Vukićević.
Iako po Poslovniku može sam da zakaže sjednicu, Vukićević očigledno ne namjerava da iskoristi tu mogućnost, dok se istovremeno šiti akademska podrška grupi "Kamo śutra".
Osim FDU, uz studentsku grupu su stali i Pravni fakultet, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU).
<h2>&nbsp;Zahtjevi i podrška</h2>
"Kamo śutra", koju je takođe podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima bunt se proširio i na druge gradove (Nikšić, Kotor, Budvu, Bar, Pljevlja, Danilovgrad i Herceg Novi) koji blokadama saobraćajnica i kružnih tokova poručuju da neće odustati dok se ne utvrde odgovornost i propusti nadležnih u tragediji na Cetinju.

Tamara Klikovac

Vijeće FPN ne saziva sjednicu: Jedan potpis nedostaje za raspravu o podršci „Kamo śutra“

Predstavniku neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ Milu Peroviću nije drago što se &nbsp;prethodnih dana politizuje priča oko studentskih potesta, i što se, kako kaže, upalo u zamku da se lični stavovi nekoga iz pokreta miješaju sa nečim što bi bili stavovi grupe.
U intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E kaže da je najvažnija podrška koju studenti dobijaju je od građana, ali isto tako je, prema njegovom mišljenju, veoma važna, &nbsp;podrška od pojedinaca iz različitih profesija.&nbsp;
- Umjetnici, profesori, predstavnici neke cijenjene struke, kada sa svojim imenom i prezimenom, kredibilitetom koji su stekli tokom života i rada, stanu iza nečega što je građanski pokret, kao što je to &nbsp;sa našim zahtjevima, oko čega smo okupljeni. To definitivno znači. Nama iz „Kamo śutra“ je veoma milo što se te liste update-uju, i što ljudi prepoznaju da se nešto čisto i važno dešava u našoj zemlji, i što će, nadam se, imati dobre, konstruktivne društvene posljedice - rekao je Perović.
Vjeruje da vlasti pokušavaju da ćuteći sačekaju slab momenat organizacije „Kamo śutra“, i nadaju se da će samo od sebe proći.
- Adresirali smo, i spomenuli praksu političara, koji su navikli da stvari zastarijevaju, da se sačeka da nekako prođe, pošto je vlast u prvim naletima bila dosta agresivna, tj. činioci vlasti, pa su shvatili da im je pametnije ovako da ćute i da se nadaju da ćemo se mi umoriti, obeshrabriti, i da će preživjeti za njih škakljiv politički momenat, za njih i njihove fotelje - istakao je Perović.
Komentarišući napade koje dolaze od predstavnika Demokratske Crne Gore, kaže da su ti ljudi svojim napadima na studente zapravo rekli sve o sebi, pa ih ne bi puno komentarisao.
- Sve što bih rekao o njima izašlo bi iz domena civilizovanoga, kulturnoga, a hoću da zadržim taj nivo kućnog vaspitanja koji se nadam da mi u grupi dijelimo kao vrijednost. To su ljudi koji na sve moguće načine, svakakvim načinima, hoće da nas diskredituju, i to vide kao način da vode ovu borbu protiv nas, pošto, očigledno, udaramo na sujetu političara. Od pravosuđa, pošto je Veselin Radulović naš pravni zastupnik u tom sporu, očekujemo da se uvede kultura odgovornosti za javno kazanu riječ, posebno sa važne pozicije kada dolazi, to je ozbiljno. Nama je odgovornost lajt motiv čitavog pokreta i protestovanja, to je još jedna odgovornost koju pridodajemo, te od pravosuđa očekujemo da dobijemo taj spor, zato jer je to povreda časti i dostojanstva, ugleda. Mislim da su te stvari prilično jasne, čiste, čak i nekome ko je pravnički laik, kao što sam, recimo, ja - poručio je Perović.
Prema njegovom mišljenju, kada se od neodgovornih ljudi, koji su na odgovornim mjestima, čuju krupne optužbe, to ne predstavlja ništa drugo nego crtanje meta.
- Ovdje se radi o potpunim lažima, potpunim njihovim konstrukcijama, koje imaju za cilj da nas oblate i predstave u javnosti kao šta sve ne, tu je izgovoren priličan broj gluposti, laži… Neprihvatljivo, apsolutno - istakao je Perović.
Na pitanje kakvu mladi ljudi žele Crnu Goru, kaže da ni on lično, ali ni grupa „Kamo śutra“ nemaju tapiju na mišljenje mladih. No, znaju da žele odgovornije i bezbjednije društvo.
- Gdje se mora snositi moralna, politička, pa čak i krivična odgovornost za javno djelovanje dok ste privremeno na odgovornoj javnoj funkciji. To je ono što je naša mantra. Moram se nadovezati na dešavanja od prethodnih dana, mi nijesmo politička partija, zbog toga mi nijesmo ni tako skroz homogena grupa, a ja sam to uvijek smatrao i nekim našim kvalitetom, pošto smo okupljeni oko nekog višeg cilja, nas su okupili naših pet zahtjeva. I nije mi milo što vidim prethodnih dana da se nekako politizuje opet cijela ova priča - rekao je on.
Žao mu je, doaje, što se prethodnih dana, ponovo pokreće priča pojavljivanja pojedinaca na protestima, i tumačenje protesta kroz to.&nbsp;
- Umjesto da se nekako na stav grupe da ono što nas okuplja bude naš glavni argument, da ono što je najmanji zajednički sadržalac, da o tome pričamo. Da li se meni sviđa što je neko došao na protest ili ne, kakvo mišljenje ja imam o njemu, da li ja mislim da njegova pojava šteti protestu ili ne šteti, to su moji lični stavovi, koji su manje bitni u ovoj priči. Svako ko je pravno slobodan građanin u ovoj zemlji, koliko god on meni bio po ukusu, ili ne po ukusu, ili drugim članovima grupe, on ima pravo da dođe na protest, ako se slaže sa naših pet zahtjeva - poručio je Perović.
O narednim potezima grupe ne može previše otkrivati, jer je u toku, kako kaže, reorganizacija unutar organizacije.
- Vrlo ćemo brzo obznaniti na društvenim mrežama naše naredne korake, jer sad imamo nekih tehničkih stvari unutar grupe koje repozicioniramo i radimo kada je u pitanju kadrovska politika, da bi smo bili jaki i agilno nastavimo borbu koju smo započeli - zaključio je Perović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw3PDwu4pycw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perović: Očekujemo da dobijemo spor zbog povrede časti, dostojanstva i ugleda

Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Lav XIV danas je pozvao Libance da "ostanu" u svojoj zemlji, gdje je ekonomski kolaps pogoršao masovnu emigraciju, i pozvao na "pomirenje" kako bi se prevazišle duboke podjele u Libanu.
Papa koji je u Bejrut došao iz Turske, donio je poruku mira Libanu, zemlji koja strahuje od povratka otvorenog sukoba sa Izraelom, prenose agencije.
Lav XIV je u govoru u predsjedničkoj palati ubrzo poslije dolaska, naglasio je potrebu da se radi na "miru" bez pominjanja regionalnih tenzija ili nedavnih izraelskih bombardovanja.
Papa je takođe naglasio potrebu da vlasti i institucije prepoznaju da je "opšte dobro veće od dobra bilo koje jedne grupe" i pozvao vladajuću klasu da "služi narodu sa posvećenošću i predanošću".
Velika ekonomska kriza koja je izbila u jesen 2019. godine, u velikoj mjeri se pripisuje nepažnji političke klase, koja se redovno optužuje za favorizovanje određenih grupa i korupciju.
U svom obraćanju zvaničnicima, civilnom društvu i diplomatskom koru, koji su papu dočekali aplauzom, Lav XIV je pozvao Liban da "krene teškim putem pomirenja kako bi zaliječio lične i kolektivne rane".
Posljednji rat sa Izraelom produbio je podjele, a šiitski pokret Hezbolah je otvorio front protiv Izraela u oktobru 2023. godine kako bi podržao palestinski Hamas, što je izazvalo protivljenje velikog djela drugih zajednica, uključujući hrišćane.
Libanski predsjednik Žozef Aun, jedini hrišćanski šef države u arapskom svijetu, rekao je da je "čuvanje Libana, jedinog modela suživota između hrišćana i muslimana, njegova dužnost prema čovječanstvu".

Papa pozvao Libance da ostanu u svojoj zemlji

Američki i ukrajinski zvaničnici održali su „produktivne razgovore“ o mirovnom sporazumu sa Rusijom, pri čemu je američki državni sekretar Marko Rubio izrazio optimizam u pogledu napretka uprkos izazovima u okončanju više od tri godine dugog rata.
- I dalje smo realni kada je riječ o tome koliko je ovo teško, ali i optimistični, posebno imajući u vidu činjenicu da smo postigli napredak. Mislim da postoji zajednička vizija da ovo nije samo pitanje okončanja rata, već i obezbjeđivanja budućnosti Ukrajine – budućnosti za koju se nadamo da će biti prosperitetnija nego ikada - rekao je Rubio na Floridi, gdje su se razgovori održavali.
Rubio je kazao da je cilj stvoriti put koji će Ukrajinu ostaviti suverenom i nezavisnom. Razgovori su uslijedili nakon otprilike dvije sedmice pregovora koji su počeli američkim nacrtom mirovnog plana.
Kritičari su ranije isticali da je plan u početku favorizovao Rusiju, koja je započela sukob u Ukrajini invazijom 2022. godine.
Specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, takođe su bili prisutni kao predstavnici SAD-a. Očekuje se da će se Vitkof kasnije ove sedmice sastati sa ruskim predstavnicima.
- Mnogo je faktora u igri i, očigledno, postoji i druga strana koja će morati biti dio ove jednačine. Taj proces će se nastaviti kasnije ove sedmice, kada Vitkof otputuje u Moskvu - rekao je Rubio.
Tramp je izrazio frustraciju što ne može da okonča rat. Kao predsjednički kandidat obećao je da će to učiniti za jedan dan, te je rekao da ga je iznenadilo koliko je to teško, uprkos, kako kaže, snažnom odnosu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je uglavnom odbijao da napravi ustupke kako bi se borbe zaustavile, navodi Rojters.
Trampov tim vrši pritisak na Ukrajinu da napravi značajne ustupke, uključujući i odricanje od teritorije u korist Rusije.

Rubio nakon razgovora: Ovo nije pitanje samo okončanja rata, već i budućnosti Ukrajine

Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Milutin Đukanović saopštio je u emisiji "Intervju" na TV Podgorica da je državna energetska kompanija 2022. imala minus od oko 90 miliona eura za prvih devet mjeseci kada je Termoelektrana u Pljevljima bila u pogonu.&nbsp;
- Biće značajan minus na kraju ove poslovne godine, a ubijeđen sam da će se ispeglati u prvom kvartalu naredne godine. Da 2022. termoelektrana nije radila minus bi bio 250 miliona eura. Ove godine smo realizovali investicije vrijedne 200 miliona eura, u završnoj fazi su projekti izmještanje rijeke Ćehotine i ekološka rekonstrukcija TE - ističe Đukanović.
On je najavio da će početkom naredne godine vjetropark „Gvozd“ otpočeti sa radom.
- U fazi ekološke rekonstrukcije koja bi trebala da se završi sredinom sljedeće godine, najteža faza je zastoj rada termoelektrane. Termoelektrana je u fazi puštanja u rad, reagujemo u minutnom nivou, specifičan je proces njeno ponovno puštanje u rad. Očekujemo da termoelektrana počne da radi i da proizvodi energiju po ugovoru do 1. decembra, ali nemoguće je predvidjeti svaki detalj, to se može desiti svakog momenta. Termoelektrana će raditi u punom kapacitetu. EPCG je realizovao projekte od 2022. do danas u vrijednosti od 200 miliona eura - navodi Đukanović.
Kako dodaje, država u prethodnih 45 godina nije ulagala ništa u Elektroprivredu, ali će se potruditi da dobiju obeštećenje u narednom periodu, od čega će koristi imati građani.
- EPCG će pokušati da zadrži cijene električne energije na istom nivou. Od 1. januara 2026. godine se uvodi carina na izvoz električne energije, borićemo se da zadržimo što jeftiniju cijenu, ali to ne možemo garantovati. Što više novih izvora i proizvođača – cijena za građane će biti manja. Trudićemo se da otvorimo i nova radna mjesta - zaključio je Milutin Đukanović.

Đukanović: Ne možemo garantovati jeftiniju cijenu električne energije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srpska napredna stranka (SNS) u Negotinu osvojila 69,3 odsto, da je drugoplasirana sa 26,7 odsto glasova osvojila opoziciona, kako je rekao "blokaderska" lista, što bi pretočeno u mandatima bilo 33 prema 12.
U telefonskom uključenju iz beogradskog sjedišta SNS, Vučić je rekao i da preostale dvije liste nisu prošle cenzus. 
 
U Sečnju su stranke koju čine vlast izašle odvojeno, Vučić kaže da je na osnovu podataka sa 16 od 17 biračkih mjesta, SNS osvojila 60,9 odsto, Socijalistička partija Srbija (SPS) 4,7 odsto, a "blokaderska" lista 30,4 odsto. 
 
- Očekujem da u Sečnju naredna pobjeda bude mnogo ubjedljivija - rekao je Vučić. 
 
U Mionici SNS ima 52,6 odsto glasova, a opoziciona lista 38,5 odsto glasova. 
 
Na posljednjim lokalnim izborima održanim u Negotinu, koji su bili 2021. godine, lista SNS i Socijalističke partije Srbije (SPS) osvojila je ukupno 76 odsto glasova, navodi portal Savremena politika. 
 
U opštini Mionica su u prethodnim ciklusima postojale različite koalicije između SNS, SPS i Srpske radikalne stranka (SRS), a u svim kombinacijama su na lokalu osvajale između 70 i 80 odsto glasova.
Posljednji put kada su građani izašli na birališta u Mionici na republičke izbore, u decembru 2023. godine, ove tri partije osvojile su 66 odsto. 
 
U Sečnju su naprednjaci, socijalisti i radikali na posljednjim lokalnim izborima 2022. godine osvojili skoro 84 odsto od glasova izašlih građana. 
 
Po ovim grubim računicama i preliminarnim podacima, koalicije vladajućih partija, vladajuća koalicija je u Sečnju osvojila više od 20 procentnih poena, u Mionici između 14 i dvadesetak procentnih poena, a u Negotinu oko šest procentnih poena.

Vučić: SNS u Negotinu osvojio 69,3 odsto glasova, u Sečnju 60,9 odsto, u Mionici 52,6

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Tag: kamo-sutra