Kandidati za generalnog direktora RTCG Sabrija Vulić, Srđan Čović, Časlav Vujotić, Andrijana Kadija, Snežana Burzan, Vladimir Maraš, Žarko Božović i Slaven Knezović uputili su pismo predsjednici Evropske komisije, Ursuli Fon der Lajen, u kojem je pozivaju da pomogne da država na primjeru RTCG-a pokaže spremnost da poštuje sebe, sopstvene zakone i sudske presude kao i evropske standarde i principe.
Potpisnici pisma na početku pozdravljaju to što će Fon der Lajen sjutra boraviti u Crnoj Gori, zemlji u kojoj se, kako kažu, svi zaklinju na ljubav, multietičnost, multikulturalnost i prije svega vladavinu prava.&nbsp;
- Dobro došli u zemlju u kojoj većinom ne važe Zakoni i sudske odluke i to ih krše oni što su se deklarativno, i donedavno novcem EU fondova, navodno, borili za vladavinu prava. Dobro došli u zemlju u kojoj je na osnovu sudskih odluka, generalni direktor najvažnije medijske kuće u zemlji, Javnog servisa „Radio i Televizija Crne Gore“, tri puta izabran neregularno i o čemu su donesene pravosnažne sudske presude koje trenutno nemaju pravno dejstvo, jer se nije postupalo po njima - navedeno je u pismu kandidata za generalnog direktora RTCG, kojima nijesu dozvoljeni ravnopravni uslovi za kandidaturu.
Ipak, podsjećaju da nezakoniti generalni direktor i dalje stoji na čelu Javnog servisa RTCG, jer, zanimljivo, to ne smeta bilo kome.
- I zato se pitamo je li pojedinac važniji od sistema, je li važnija medijska podobnost od Zakona. Mi želimo istinsku vladavinu prava i meritokratiju povezane sa &nbsp;evropskom reformom, ali sa ovakvim čovjekom, Savjetom RTCG, i menadžmentom, na čelu Javnog servisa, mi smo daleko od tih reformi, jer živimo u sistemu u kome pojedine političke partije prekrajaju i „poštuju“ zakone kako to njima odgovara, a na štetu evropskih i NATO integracija. Zato Vas pozivamo da nam pomognete da država, za početak, na primjeru RTCG pokaže spremnost da poštuje sebe, sopstvene zakone i sudske presude kao i evropske standarde i principe. Želimo Vam lijep boravak u Crnoj Gori - zaključeno je u pismu koje potpisuju Vulić, Čović, Vujotić, Kadija, Burzan, Maraš, Božović i Knezović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kandidati za generalnog direktora RTCG Ursuli Fon der Lajen: Dobro došli u zemlju u kojoj ne važe sudske odluke

Danas je Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama. Interesantan datum - poručili su kandidati za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG) na minulom konkursu poručujući da su bili žrtve posebne namještaljke koja se, kako su podvukli, nastavlja i nakon završetka zvaničnog konkursa.
Ističu da je njih osmoro upravo po Zakonu o slobodnom pristupu tražilo od pravne služe RTCG četiri dokumenta: dokumentaciju vezanu za kandidaturu Borisa Raonića na Konkursu za generalnog direktora RTCG, izvještaj pravne komisije RTCG za pregled dokumenata, potvrdu o radnom iskustvu Borisa Raonića, mišljenje advokata Zekovića i Đukanović o (ne)mogućnosti imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG.
- Kandidati tražili. Menadžment i Savjet kriju. U skladu sa Zakonom vrijeme za odgovor je davno prekoračeno, a odgovora nema. Poznati manir rukovodstva RTCG na čelu sa generalnim direktorom i Savjetom RTCG. Skoro mjesec dana je prošlo kako pojedini kandidati nijesu dobili Odluku o četvrtom imenovanju Raonića za generalnog direktora RTCG. Te odluke nema ni na sajtu RTCG. Kao ni mnogih drugih odluka - ukazali su Časlav Vujotić, Vladimir Maraš, Sabrija Vulić, Snežana Burzan, Srđan Čović, Slaven Knezović, Andrijana Bulatović i Žarko Božović.
Oni kažu da policija po prijavi Raonića zove na razgovor ljude koji objave neki dokument RTCG.
- Usput nema Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta na sajtu RTCG, što je javni dokument. Nema obavještenja o otkazima koje daje ovih dana. A danas je Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama. I niko ne snosi posljedice od javnog interesa - naveli su oni.
Ministarka je, kažu, danas pozvala građane i medijske radnike da se aktivno uključe u procese informisanja i koriste svoje pravo da zahtjevaju informacije koje su od javnog interesa. To, dodaju, ne dopire do menadžmenta Javnog servisa RTCG.
- Odazivamo se na taj poziv ovim putem. Dragi građani, srećan vam Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama, posebno od Javnog servisa svih građana Crne Gore. Čekamo pristup... - zaključili su u saopštenju.

Kandidati za generalnog direktora na minulom konkursu: Srećan vam dan koji ne postoji u Javnom servisu

Sedmoro kandidata za generalnog direktora Radio televizije Crne Gore obratilo se jutros Savjetu Javnog servisa jer će, kako navode, nažalost tek krajem mjeseca, odnosno 27. avgusta, objaviti spisak svih kandidata prijavljenih na konkurs za čelnu poziciju te medijske kuće.
Javnosti još uvijek nije poznato da li se na konkurs prijavio i više puta nezakonito izabran generalni direktor Boris Raonić.
„Činjenica da će 15-tak dana nakon završenog konkursa biti poznata imena svih koji su konkurisali, upućuje na netransparentnost procesa. Imena se moraju znati bez posebnih saopštenja i odugovlačenja a ispravnost dokumentacije se može naknadno provjeravati. Samo tako se može izbjeći manipulisanje, naknadno dodavanje ili oduzimanje“, navodi se u dopisu medijima.&nbsp;
Oni navode da su stoga i uputili zahtjev Savjetu RTCG, u kojem traže transparentno predstavljanje i javne intervuje.
„Kao kandidati na konkursu za generalnog direktora RTCG-a tražimo naše transparentno predstavljanje, javne intervjue, medijski propraćene, objavljene programe razvoja na našem portalu, sve zarad javnosti kako bi građani imali uvid u naš i vaš rad“, piše u zahtjevu Savjetu RTCG-a.
Oni navode da ti dokumenti, kao i intervjui, ne smiju biti tajna, te da javnost mora biti upoznata što ko namjerava.
„Građani će tako neposredno saznati viziju toga koga i zašto birate i procijeniti koga favorizujete ne samo imenom“, piše u zahtjevu koji potpisuju kandidati za generalnog direktora RTCG Časlav Vujotić, Srđan Čović, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Žarko Božović, Snežana Burzan Vuksanović i Adrijana Kadija.
Juče se Savjetu obratila i potpredsjednica Savjeta Marijana Camović Veličković, usamljeni glas u tom tijelu koji sad već godinama ukazuje na nezakonito djelovanje članova Savjeta i trenutnog vršioca dužnosti generalnog direktora RTCG-a Borisa Raonića koji je na tu poziciju izabran nezaonito dva puta.
„Najnovija elektronska sjednica, koju ste nenadano otvorili, obavještava nas da ćemo tek 27. avgusta saznati ko su uopšte kandidati za generalnog direktora, odnosno 13 dana nakon završetka konkursa. Kako se došlo do tog datuma? Rezultat konsultacija sa (svim) članovima Savjeta sigurno nije. Kako se došlo do prijedloga za članove komisije koja će se baviti prijavama? Prošlog puta smo, pored pravnika iz RTCG, svi iz Savjeta bili članovi. Zašto smo sad preskočeni? Ko je to odlučio? Kakva je to komisija“, upitala je Camović Veličković u dopisu predsjedniku Veselinu Drljeviću i članovima Savjeta.
Savjet RTCG je na elektronskoj sjednici, zatvorenoj za javnost, 21. avgusta donio odluku o formiranju komisije za otvaranje i pregledanje prijava pristiglih po raspisanom konkursu.
Za predsjednika komisije izabran je Balša Milić, diplomirani pravnik Savjeta RTCG, a za članice Irena Vešović i Rada Ćupić, glavne pravnice specijalistkinje.
Camović Veličković je u pismu Savjetu kazala da Drljević u kontinuitetu srozava ulogu tog tijela i njegovih članova i članica koji su na te pozicije izabrani kako bi zastupali javni interes u ime građana i građanki Crne Gore.
Camović Veličković podsjeća da je taj isti savjet 2021. godine generalnog direktora izabrao 15 dana nakon završetka konkursa, dok su se imena kandidata znala istog dana.
„Ranije je bio interes da se Božidaru Šundiću što prije okonča mandat. Koji je sad motiv za odugovlačenje? Vjerujem da ste svjesni da je svima jasno, ali ipak pitam. Rokovi su isti 2021. kao danas, tako da ih ne možete izmišljati u svoju korist“, navodi Camović-Veličković.
Novi konkurs je raspisan 15. jula nakon što je Boris Raonić 10. jula podnio ostavku, nakon stupanja na snagu novog Zakona o RTCG, a zatim na istoj sjednici Savjeta imenovan za v. d.. direktora.

Duško Mihailović

Sedmoro kandidata od Drljevića traži transparentan proces

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

Tag: kandidati-za-generalnog-direktora