Filmski centar Crne Gore predstavio je crnogorsku kinematografiju na 78. Filmskom festivalu u Kanu, učešćem na filmskom marketu „Marche du Film“, gdje je crnogorska kinematografija predstavljena u okviru Paviljona Jugoistočne Evrope, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Hrvatskom, Kiprom, Sjevernom Makedonijom, Slovenijom i Srbijom, saopšteno je iz Filmskog centra.
U okviru ovogodišnjeg festivala potpisan je Sporazum o filmskoj koprodukciji između Crne Gore i Republike Francuske. Sporazum su potpisale ministarka kulture i medija Crne Gore, Tamara Vujović, i ministarka kulture Republike Francuske, Rašida Dati, istaknuto je u saopštenju.
- Moram da kažem da je ovo kruna jednog izuzetno vrijednog rada Filmskog centra Crne Gore koji od 2017. godine od kad je osnovan radi veoma posvećeno na pozicioniranju crnogorske kinematografije u Evropi i u svijetu i ovo je kruna svega toga jer je ovo najviši akt koji će ratifikovati francuski parlament, a koji je naša vlada već usvojila, kojim se zaista pokazuje da su Crna Gora i Filmski centar najmlađi, ali najživlji i najuspješniji primjer kinematografije Zapadnog Balkana- izjavila je ministarka Vujović.
Direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović, istakla je značaj ovog sporazuma.
&nbsp;- Radi se o višegodišnjem procesu pregovora i uspostavljanja veza, prvo sa Nacionalnim centrom za kinematografiju i pokretne slike Francuske (CNC), a zatim i potpisivanjem memoranduma o saradnji prošle godine. Ovaj sporazum je izuzetno bitan ne samo nama kao zemlji Zapadnog Balkana, već i Francuzima koji su pokazali veliko interesovanje prema našoj kinematografiji. Sada postajemo još jedna zemlja koja ima potpisan koprodukcijski sporazum, što znači da ćemo moći mnogo intenzivnije da se povezujemo sa francuskim producentima i kinematografijom, kao i sa svim zemljama gdje je francuska kinematografija, kao vodeća evropska i svjetska filmska sila, izuzetno prisutna- kazala je.
Ministarka Vujović je prilikom boravka u Kanu posjetila i crnogorski paviljon, gdje je imala priliku da se upozna sa aktuelnim filmskim projektima.
Filmski centar Crne Gore je na marketu predstavio potencijale i kapacitete zemlje kao filmske destinacije, kao i katalog „Montenegrin Cinema 2025“ koji sadrži pregled aktuelnih filmskih projekata u različitim fazama realizacije.
Direktorica Aleksandra Božović učestvovala je na Generalnoj skupštini Asocijacije direktora evropskih filmskih agencija (EFAD), gdje su se okupili predstavnici nacionalnih filmskih i audiovizuelnih centara iz zemalja Evropske unije, Bosne i Hercegovine, Islanda, Norveške, Sjeverne Makedonije, Srbije, Švajcarske, Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva.&nbsp;
Na 76. Generalnoj skupštini European Film Promotion (EFP), pan-evropske mreže posvećene promociji evropske kinematografije koja okuplja 38 predstavnika filmskih fondova iz cijele Evrope, kao nacionalni predstavnik Crne Gore učestvovao je savjetnik za međunarodnu saradnju i promociju u Filmskom centru Marko Eraković, predočeno je u saopštenju.
U okviru festivala održano je 26. izdanje programa „Producenti u pokretu“ („Producers on the Move“) na kome je učestvovala crnogorska producentkinja Bojana Radulović, selektovana od strane European Film Promotion (EFP), uz podršku Filmskog centra Crne Gore.&nbsp;
- Jako sam zadovoljna što sam dio ove priče. Selekcioni proces nije lagan – morate imati određene kriterijume, listu festivala, kao i jaku radionicu poput EAVE u mom slučaju. Sve kolege producenti iz Evrope sa kojima sam okružena već imaju mnogo filmova za sobom, čak i na ovogodišnjem izdanju u Kanu. Zaista sam ponosna što sam dio programa koji je inače izuzetno intenzivan i koristan- izjavila je Radulović.
U cilju dodatnog osnaživanja ženskog stvaralaštva, Centar je organizovao panel diskusiju „Osnaži njen film: Rodna raznolikost u filmu u Jugoistočnoj Evropi“.
Događaj je organizovan u partnerstvu sa Evropskom ženskom audiovizuelnom mrežom (EWA).
Na panelu su učestvovale: Bojana Radulović, producentkinja; Biljana Tutorov, rediteljka i producentkinja; Letijica Kulik, regionalni ataše za audiovizuelnu djelatnost pri Francuskoj ambasadi u Srbiji i Vera Lackova, rediteljka i producentkinja.
Panel se fokusirao na izazove i mogućnosti sa kojima se suočavaju žene u filmskoj industriji u Jugoistočnoj Evropi, kao i na strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti u sektoru kinematografije u regionu.
Žiri kojim je predsjedavala glumica Žilijet Binoš dodijelio je Zlatnu palmu za najbolji film reditelju Džafaru Panahiju za film „Bila je to samo nesreća“ („It Was Just an Accident“).
Gran-pri Kanskog festivala dodijeljen je filmu „Sentimentalna vrijednost“ Joakima Trira.&nbsp;
Iz Filmskog centra podsjećaju da je Crna Gora prisutna na filmskom marketu u Kanu od 2011.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Filmski centar Crne Gore predstavio crnogorsku kinematografiju na 78. Kanskom festivalu

Kijev i međunarodne vlasti osudili su ruske napade na ukrajinski civilni energetski sektor, a Ukrajina je optužila Moskvu za "nuklearni terorizam" zbog udara na trafostanice ključne za snabdijevanje energijom nuklearnih postrojenja u zemlji.
- Namjerni udari na civilna energetska postrojenja koja direktno utiču na siguran rad nuklearnih instalacija nose obilježja nuklearnog terorizma i predstavljaju teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava- objavilo je ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova 31. oktobra.
Ministarstvo se pozvalo na izjavu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) datu dan ranije, u kojoj se spominju vojni napadi koji su "doveli do oštećenja trafostanica ključnih za nuklearnu sigurnost i zaštitu u Ukrajini".
Nuklearna nadzorna agencija UN-a izvijestila je da su incidenti u blizini nuklearnih elektrana Južna Ukrajina i Hmelnitskij doveli do toga da postrojenja izgube pristup vanjskim dalekovodima.
U izjavi IAEA-e navodi se da je treća elektrana, u Rivneu, bila prisiljena smanjiti snagu u dva od svoja četiri reaktora zbog napada.
- Opasnosti za nuklearnu sigurnost i dalje su vrlo stvarne i sveprisutne, ponovno pozivam na maksimalnu vojnu suzdržanost u blizini nuklearnih postrojenja- rekao je šef IAEA-e Rafael Grossi.
<h2>Visoke napetosti oko nuklearne elektrane Zaporižje</h2>
Velika pozornost usmjerena je na nuklearnu elektranu Zaporižje na jugoistoku Ukrajine, gdje su u toku akcije sanacije štete od prethodnih napada.
- Nastavljamo intenzivno raditi na stvaranju uvjeta potrebnih za početak ovih dodatnih popravaka. Obnova ovog dalekovoda ključna je za poboljšanje krhke situacije nuklearne sigurnosti na lokaciji- rekao je Grossi.
Nuklearna elektrana – najveća u Evropi – pod ruskom je kontrolom nedugo nakon što je Moskva pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Oslanja se na dizel generatore za hitne slučajeve od 23. septembra, kada su prekinuti vanjski dalekovodi.
Šest reaktora postrojenja Zaporižje zatvoreno je više od tri godine i ne proizvode električnu energiju. Ali potrebna im je energija za rad sigurnosnih sistema – poput pumpi za hlađenje – kako bi se spriječila nuklearna nesreća.
<h2>G7 osuđuje ruske napade</h2>
Odvojeno, Grupa sedam (G7) izdala je 31. oktobra zajedničku izjavu u kojoj "osuđuje ruski rat protiv Ukrajine i njegov uticaj na njihovu energetsku sigurnost".
- Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku Ukrajini u odbrani njenog teritorijalnog integriteta i prava na postojanje, te njezine slobode, suvereniteta i nezavisnosti. Nedavni ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu prirodnog gasa stvorili su rizike za zajednice i ljudske živote, slabeći civilnu infrastrukturu i energetsku sigurnost ukrajinskog naroda- navodi se u izjavi ministara energetike G7.
Rusija poriče da cilja civilnu infrastrukturu unatoč brojnim dokazima o takvim napadima. Ukrajina je uzvratila napadima na vojne infrastrukturne objekte, često duboko u Rusiji.
Kijev je 31. oktobra naveo da je do sada u 2025. izveo oko 160 napada na ruska naftna postrojenja, ciljajući ključni izvor financiranja koji je Moskva koristila za vođenje rata. Zapadne nacije takođe su uvele sankcije ruskom energetskom sektoru, dodatno pogađajući protok novca prema Kremlju.
Na ratištu, ukrajinske snage nastavile su se boriti za održavanje kontrole nad strateški važnim gradom Pokrovskom, koji je meta višemjesečne ruske ofenzive.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija koncentrisala oko 170.000 vojnika u regiji, ponovo nazvavši situaciju tamo "teškom".
Reuters je citirao dva ukrajinska vojna izvora koji su rekli da je Kijev poslao specijalne snage kako bi pomogli odbrani u Pokrovsku usred izvještaja da su se male grupe ruskih vojnika - procijenjenih 200-400 vojnika - uvukle u grad kako bi pripremile veći napad. Nije bilo službenih komentara.
<h4>Na osnovu izvještaja Ukrajinskog servisa RSE i Reutersa</h4>

Kijev optužuje Rusiju za 'nuklearni terorizam' napadima na trafostanice

Službenici policije u Kotoru su u okviru predmeta kodnog naziva „Baku“ uhapsili dva lica, državljane Azerbejdžana, zbog sumnje da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave radi ostvarenja privremenog boravka, saopšteno je iz Uprave policije.
- Zbog sumnje da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, locirani su i lišeni slobode T.D. i Sh.M. – državljani Azerbejdžana. Sumnja se da su prijavljeni pribavili falsifikovane potvrde iz kaznene evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Azerbejdžana, koje su u toku 2025. godine, upotrijebili prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori. Falsifikovane potvrde su predali službenicima Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance u Budvi, čime su zaposlene doveli u zabludu i nezakonito ostvarili pravo na privremeni boravak- kazali su iz policije.
Daljom provjerom, ističu iz policije, sprovedenom putem međunarodne operativne policijske saradnje, od strane NCB Interpola Baku potvrđeno je da sporne potvrde o kaznenim evidencijima nijesu izdate osumnjičenim licima od strane nadležnih organa Republike Azerbejdžana.
- Uprava policije će odlučno i neselektivno nastaviti sa sprovođenjem pojačanih mjera kontrole stranih državljana, provjerama zakonitosti njihovog boravka, njihovim procesuiranjem i sprečavanjem zloupotreba institucija sistema Crne Gore- zaključuje se u saopštenju.

Uhapšeni Azerbejdžanci: Falsifikovali potvrde iz kaznene evidencije radi ostvarivanja privremenog boravka

Uvođenje viza za državljane Turske već pokazuje prve negativne efekte na avio-saobraćaj i turizam u Crnoj Gori – upozorava predsjednik kompanije Oki Air, Orhan Hodžić, ističući da je broj putnika na relaciji između dvije zemlje vidno opao. Slične trendove potvrđuju i iz Aerodroma Crne Gore, gdje navode da je nakon stupanja viznog režima na snagu primijetan pad prometa na letovima iz Turske, iako za sada nema otkazivanja linija. Tržište Turske, koje je drugo po značaju za crnogorske aerodrome, moglo bi biti ozbiljno pogođeno ukoliko se vizni režim produži ili ako Ankara uvede recipročne mjere. Da su posljedice odluke već vidljive i u turističkom sektoru, potvrđuje i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović koji navodi da su hotelske rezervacije iz Turske počele da se otkazuju odmah nakon što je Vlada privremeno suspendovala bezvizni režim <h3>Odluke i posljedice</h3> Hodžić u razgovoru za Pobjedu naglašava da odluka o uvođenju viza za građane Turske već izaziva negativne posljedice po turizam i avio-saobraćaj, posebno imajući u vidu da su sve tri avio-kompanije koje saobraćaju između dvije zemlje planirale znatan broj letova na osnovu velikog interesovanja putnika u predstojećem periodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101081128_a1db7afbf471240012c97bc354a3f105f2a8cdcf8cd233d757dfa1c741e41cbf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101081128_a1db7afbf471240012c97bc354a3f105f2a8cdcf8cd233d757dfa1c741e41cbf" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Orhan Hodžić"> </figure>  - Iako letovi za sada i dalje postoje, evidentno je smanjenje broja putnika, što ukazuje na pad interesovanja uslijed uvođenja viza i dodatnih procedura. Crna Gora je jedina država u regionu koja je uvela vize građanima Turske. Ako se ovaj trend nastavi, može doći do smanjenja broja letova, što bi dodatno ozbiljno otežalo i ugrozilo veze, ekonomsku saradnju, kao i predstojeću turističku sezonu – zimsku i ljetnju. Te kategorije putnika će se odliti na druga tržišta - istakao je Hodžić. Smatra da za sada ova mjera ne pogađa građane Crne Gore koji putuju u Tursku, ali eventualno uvođenje reciprociteta od strane Turske imalo bi ozbiljne i dugoročne posljedice po turizam, zdravstvene i poslovne tokove, školovanje i edukaciju, kao i po slobodu kretanja između dvije prijateljske zemlje. - Važno je da obje strane pronađu razumno i partnersko rješenje koje neće nanositi štetu turizmu, ekonomiji i građanima – jer u ovakvim situacijama gubi cijela zajednica - poručuje Hodžić. Kao što su Aerodromi Crne Gore saopštili dan uoči uvođenja viza za državljane Turske, za sada nemamo najave otkazivanja letova, ali je očekivano da promet putnika bude smanjen. - Tako je od 30. oktobra, kada su državljanima Turske uvedene vize, primijetan manji broj putnika na letovima u dolasku. ACG nemaju pristup podacima o državljanstvu putnika, već tu evidenciju vodi Granična policija. Podsjećamo da je Turkish Airlines, jedan od naših najdragocjenijih partnera, za ovu zimsku sezonu koja je u avijaciji počela 26. oktobra, najavio povećanje broja rotacija sa dosadašnjih 14 na 18 nedjeljno u Podgorici, uz uvođenje tri rotacije sedmično ka Tivtu - kazali su Pobjedi iz Aerodroma Crne Gore. Uz to, Aerodrom Podgorica je preko Pegasus Airlinesa povezan sa Izmirom, Ankarom i aerodromom Sabiha Gokčen (azijski dio Istanbula). Podsjećaju da je tržište Turske, odmah poslije Srbije, najvažnije za ACG sa učešćem od oko 15 odsto u prometu - što pokazuju podaci od januara do kraja septembra ove godine. I dok je na podgorički aerodrom slijetalo prosječno između 120 i 150 putnika po avionu iz Istanbula, od dana od uvođenja viza za turske državljane taj broj ne prelazi 40. Odluka premijera Milojka Spajića o ukidanju bezviznog režima za turske državljane, već je nanijela ogromnu štetu i crnogorskim hotelijerima, a razmjere je za sada teško procijeniti. To je, pored ostalog, medijima kazao predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik Montenegro stars hotels group Žarko Radulović. - Svi koji su narednih dana planirali da dođu otkazuju, naročito poslije četvrtka. Imamo otkazanu jednu grupu sredinom novembra, a imamo i individualne goste koji su radili rezervacije preko Buking coma, a koji su takođe otkazali dolazak - naveo je Radulović. Smatra da je odluka o ukidanju bezviznog režima ishitreno donijeta. - Nijesu sagledani svi aspekti. Ovo je veoma opasna situacija, jer najveći argument i animaciju koji imamo za nekoga da dođe to jeste bezvizni režim - naglašava Radulović. Prema njegovim riječima, mnogo je manji broj gostiju koji moraju da vade vize da bi došli u Crnu Goru. - Jedno tržište koje je potencijalno raslo iz godine u godinu, trenutno smo izgubili. Druga stvar koja je mene malo utješila, jeste to da smo mi svima koji su otkazali rezervacije, a već su platili, ponudili da im vratimo novac, međutim, niko od njih nije pristao. Rekli su – držite to, pa ćemo vidjeti što će se dešavati u narednom periodu, pa ima vremena za vraćanje novca. Znači, oni nijesu odustali od nas, odnosno, nadaju se da ovo neće dugo da traje, kao što se nadam i ja - kazao je Radulović dodajući da je šteta velika. <h3>Šteta evidentna</h3> - Imao sam puno kontakata sa našim partnerima iz Turske sa kojima radim i sarađujem i ne samo u Turskoj, nego i ovdje. Nevjerovatno je koliko su tolerantni. Maltene, izvinjavaju se i sve razumiju, ali kažu – to nijesmo uradili mi, to nije uradio turski narod, već pojedinci, ako su uradili. Jako im je krivo i žale zbog toga, jer nam stvarno žele dobro, prihvataju nas ovako male, ravne sebi, ne smatraju da smo mi što smo mali toliko beznačajni i da stvarno ti koji ovdje dolaze vole Crnu Goru - pojasnio je Radulović. Ističe da je u pitanju jedna velika žal, ali istovremeno upozorava da je šteta evidentna. Vlada je na elektronskoj sjednici u ponedjeljak donijela izmjene Uredbe o viznom režimu, kojima je privremeno obustavljen bezvizni režim za državljane Turske. Takva odluka je uslijedila nakon što je u nedjelju u podgoričkom naselju Zabjelo Podgoričanin izboden od strane, kako se sumnja, državljana Turske i Azerbejdžana, što je dovelo do tenzija u društvu, protesta i zahtjeva za regulisanjem imigracione politike.

Hodžić: Broj putnika iz Turske drastično opao, turizam već trpi

Godišnjica nezapamćene tragedije u Novom Sadu u kojoj je život izgubilo 16 ljudi, a jedna osoba teško povrijeđena, biće obilježena komemorativnim skupovima. U Novom Sadu, simbolično, građani će se okupiti na 16 lokacija - za 16 žrtava, odakle će krenuti ka Željezničkoj stanici, gdje će im odati poštu. U organizaciji srpske dijaspore, u gradovima širom svijeta biće takođe održani komemorativni skupovi.&nbsp;
U Srbiji, ali i u BiH entitetu Republici Srpskoj je danas Dan žalosti.&nbsp;
U petak uveče u Novi Sad su, iz različitih djelova zemlje, stigle hiljade studenata i građana. Oni su danima pješačili, dvije grupe čak iz Novog Pazara, a neki su došli i biciklima. Novosađani su im priredili doček.
Za danas je planirano da studenti i građani koji će im se pridružiti od 10.30 krenu sa 16 lokacija ka Željezničkoj stanici, gdje bi trebalo da se okupe oko 11.30.
U 11.52, kada je i pala nadstrešnica pre tačno godinu dana, odaće poštu žrtvama i položiće vence.
Za 13.30 predviđen je glavni program, dok će u 15.30 studenti emitovati serijal "Prekretnica". U 16.30 je najavljena "šetnja do keja i izložba", u 18.30 program na Keju. U 19.52 će još jednom odati poštu stradalima.
Prije godinu dana poginuli su:
Sara Firić (6), Valentina Firić (10) i Đorđe Firić (53) iz Kovilja, zatim Milica Adamović (6), Sanja Ćirić Arbutina (35) i Mileva Karanović (76), sve iz Kaća. Poginuli su i Nemanja Komar (17) iz Stepanovićeva, Miloš Milosavljević (21) iz Knićanina, Stefan Hrka (27) iz Beograda, Anđela Ruman (20) iz Stare Pazove, Goranka Raca (58) iz Novog Sada, Đuro Švonja (77) iz Stepanovićeva, Vukašin Raković (69) iz Bukovca i državljanin Sjeverne Makedonije Vasko Sazdovski (46).
Anja Radonjić (24) iz Paraćina preminula je od posljedica teških povreda u bolnici 17. novembra.
Vukašin Crnčević (18) iz Zmajeva, učenik srednje škole iz Novog Sada, umro je 21. marta ove godine.
Teodora Martinko je sa teškim povredama preživjela tu nesreću.

Danas komemorativni skupovi u Novom Sadu i gradovima širom svijeta za 16 ubijenih ljudi

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Grupa crnogorskih iseljenika koji decenijama žive i rade u Njemačkoj dostavila je Portalu ETV saopštenje u kojem iskazuju duboku zabrinutost zbog, kako su istakli, ozbiljnog urušavanja državnog, društvenog i moralnog tkiva Crne Gore, koje se posljednjih godina sprovodi planski i ciljano.
- U trenutku kada svjedočimo opasnom rastu govora mržnje, nasilja i progona neistomišljenika, te napadima na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori, crnogorska dijaspora sa svih pet kontinenata odlučno je ustala u odbranu svoje domovine. Nakon inicijative roditelja iz Crne Gore, za održavanje velikog skupa u decembru mjesecu odazvale su se desetine udruženja iz Evrope, Amerike, Australije i Latinske Amerike - potvrđujući time da Crna Gora nije sama i da ima djecu koja je neće napustiti - saopštili su oni.
Poručuju da „ono što gledamo posljednjih godina nije spontani društveni poremećaj, već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva od strane onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi“.
- Danas, kada se na ulicama Podgorice napadaju ljudi samo zato što su „drugačiji“, kada se ruši imovina, prijeti i poziva na istrjebljenje „neprijatelja“, svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu. To nijesu djela Crnogoraca. To nijesu djela ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su djela onih koji rade protiv Crne Gore - protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode. Oni koji danas napadaju i šire mržnju žele da posvađaju Crnu Goru sa njenim komšijama, partnerima i prijateljima, žele da je oslabe iznutra, da je podijele i učine ranjivom - poručili su oni.
Kategorični su da „im to neće uspjeti“.
- Naša borba nikada nije bila borba protiv drugih, već za sebe - za čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore. Naša domovina je zajednica svih njenih ljudi, bez obzira na vjeru i porijeklo, i upravo u toj različitosti leži njena snaga - naglasili su u saopštenju.
Ponovili su poziv roditelja crnogorskih iseljenika da, „ma gdje bili, u decembru dođu u domovinu - da zajedno stanemo u odbranu naše države, njenog mira, njenog građanskog bića i njenog imena“.
- Crna Gora je bila i ostaće domovina slobodnih, pravednih i hrabrih ljudi - zaključili su u saopštenju.
Više porodica crnogorskih iseljenika, saopštile su Portalu ETV 25. septembra, da pripremaju skup na koji će pozvati dijasporu, s pozivom da se ujedini i podrži ovaj protest koji organizuju zbog, kako kažu, „staljinističkog djelovanja aktuelne vlasti, koja metodama 'očerupane kokoši' ponižava i građane i samu državu Crnu Goru, kontinuirano i umišljajno, bez srama i obzira“.
- Najnovijim planskim djelovanjem, pojedinci iz vlasti uz podršku i aminovanje određenih manjinskih partija pokušavaju da istrgnu državne temelje Crne Gore, čime se direktno atakuje na njen ustavno-pravni poredak. Ovakvo djelovanje podsjeća na scenarije unuka Ravnogorskog pokreta iz 1941. godine, kao i na aktivnosti ubačenih stranih struktura kojima je cilj destabilizacija države. Svjesni istine da je istorija učiteljica života, civilizovanim putem, uz korišćenje svih zakonom dozvoljenih radnji organizovaćemo se da štitimo prava i interese naše kuće - poručili su oni tada.
Rekli su da će protestni skup koji planiraju da organizuju biti poziv za „sveopšti, veliki savez za odbranu autohtonog građanstva, ali i svih onih koji časno žive u Crnoj Gori“.

Svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu

Predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković dopunila je krivičnu prijavu protiv predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića zbog njegovih javno izrečenih priznanja i političkih postupaka koji, prema njenoj ocjeni, ukazuju na svjesnu namjeru urušavanja ustavnog i pravnog sistema Crne Gore i njenog istorijsko-civilizacijskog identiteta, ali i direktni napad na ustavni poredak, antifašističke vrijednosti, međunarodni ugled Crne Gore i njen evropski put.
Mandić je, kako je ustvrdila Marković, javno priznao da je odlučio da podrži izbor Milorada Markovića za vrhovnog državnog tužioca na osnovu privatnog odnosa sa njegovim ocem, te očekivanja da će on pokrenuti postupak protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. 
Ona je decidna da je Mandić tim priznanjem otvoreno potvrdio političko uslovljavanje i pritisak na pravosuđe, narušavanje nezavisnosti državnog tužilaštva i pokušaj političke instrumentalizacije tužilačke funkcije radi ličnih i partijskih interesa.
Pored toga, ona ukazuje da je Mandić 11. oktobra prisustvovao događaju na Krnovu i položio vijenac pripadnicima četničkih formacija koje su u Drugom svjetskom ratu bile kolaboranti nacističke Njemačke i fašističke Italije. Tom prilikom, ističe Marković, nije bila istaknuta državna zastava Crne Gore, već zastava Republike Srbije, čime je narušen dignitet države i ponižena njena antifašistička tradicija. 
- Prisustvo mitropolita Metodija, koji javno veliča Pavla Đurišića i čuva njegov spomenik u manastiru, potvrđuje da je riječ o organizovanom pokušaju istorijske revizije i nametanja četničke ideologije u Crnoj Gori - naglasila je predsjednica Crnogorskog foruma.
Ona je stava i da je Mandić prekršio Ustav i prilikom dočeka Milorada Dodika pod zastavom entiteta Republike Srpske, bez zastave Bosne i Hercegovine, kao i čestitajući neustavni Dan RS, čime je podržao secesionističke politike i narušio odnose Crne Gore sa Bosnom i Hercegovinom.
- On je takođe u Skupštini pokrenuo inicijativu da Crna Gora donese odluku o genocidu u Jasenovcu, kao političku kontramjeru na odluku o genocidu u Srebrenici. Time je pokušao sprovesti istorijski revizionizam, negirati presude međunarodnih sudova i narušiti međunarodni ugled Crne Gore, što je dovelo i do protestne note Republike Hrvatske - navela je Marković.
Sve je to, podvlači ona, rađeno u skladu sa političkim interesima Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, sa ciljem usporavanja evropskog puta Crne Gore i njenog vraćanja pod politički uticaj „srpskog sveta“. 
- Politički saradnik Andrije Mandića, Milan Knežević, iznio je javno netačnu tvrdnju da u Crnoj Gori ima 100 hiljada Turaka, iako ih je oko 12 hiljada, što je imalo za cilj podsticanje neprijateljskog raspoloženja prema jednoj etničkoj grupi. Ta izjava uslijedila je neposredno nakon upozorenja predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana Aleksandru Vučiću, čime je očigledno da Knežević i Mandić djeluju u koordinaciji sa interesima Srbije, želeći destabilizaciju Crne Gore i zaustavljanje njenog članstva u Evropskoj uniji - navela je Marković.
Predsjednica Crnogorskog foruma je decidna da je njihovo djelovanje direktno doprinijelo atmosferi netrpeljivosti i incidentima u Podgorici, pokazujući da ekstremističke i nacionalističke izjave nijesu slučajne, već dio šireg političkog projekta kojim se želi mijenjati crnogorski identitet , poništiti istorijska antifašistička tradicija i podrediti država interesima tuđih centara moći. 
- Zbog svega navedenog, Crnogorski forum je podnio dopunu krivične prijave protiv Andrije Mandića i istovremeno inicirao donošenje Zakona o sprečavanju govora mržnje i politički motivisanog nasilja, kako bi se spriječilo veličanje ratnih zločinaca, negiranje sudski utvrđenih genocida, promocija ekstremizma i istorijskog revizionizma, kao i svaka forma fašističke i totalitarne propagande - zaključila je Marković.

Marković dopunila krivičnu prijavu protiv Mandića zbog pritiska na pravosuđe izborom Markovića, istorijskog revizionizma, narušavanja antifašističkih vrijednosti i međunarodnog ugleda

Tag: kanski-festival

Filmski centar Crne Gore predstavio crnogorsku kinematografiju na 78. Kanskom festivalu

Kijev optužuje Rusiju za 'nuklearni terorizam' napadima na trafostanice

Uhapšeni Azerbejdžanci: Falsifikovali potvrde iz kaznene evidencije radi ostvarivanja privremenog boravka

Hodžić: Broj putnika iz Turske drastično opao, turizam već trpi

Danas komemorativni skupovi u Novom Sadu i gradovima širom svijeta za 16 ubijenih ljudi

PRATITE TVe UŽIVO