U kapitalnom državnom budžetu za narednu godinu predviđena su sredstva za dva projekta u Herceg Novom, a riječ je o drugoj fazi projekta revitalizacije tvrđave Španjola i adaptaciji Dječijeg odjeljenja Instituta u školski objekat. Lokalna uprava ima mogućnost da amandmanski doda i projekat izgradnje olimpijskog bazena.
Predsjednik Opštine Stevan Katić podsjeća da je u toku realizacija nekoliko kapitalnih projekata koje finansira država, kao i da je lokalna uprava kandidovala još 15-ak.
– Za 2026. godinu ubačena su dva nova projekta, a to je, na prijedlog Ministarstva kulture, druga faza revitalizacije tvrđave Španjola i na predlog Ministarstva prosvjete, rekonstrukcija Dječijeg odjeljenja, odnosno izgradnja škole u Igalu. To je dobra vijest, da se konačno uđe u tu značajnu realizaciju, koju Igalo čeka duže od 50 godina – navodi on.
U okviru projekta izgradnje škole u Igalu, kako objašnjava Katić, resorno ministarstvo formiralo je komisiju, u kojoj učestvuju i predstavnici lokalne uprave, a sastanci se redovno održavaju.
– Trenutno se rade dodatna istraživanja i ispitivanja, kako bi se nakon toga ušlo u samo projektovanje, odnosno rekonstrukciju te zgrade za potrebe škole. Trenutno se kao mogućnost razmatra to je da se i onaj sportski blok Instituta „Dr Simo Milošević“ uvrsti kroz neku narednu fazu za potrebe škole, kako bi se taj dio objekta koristio za potrebe fizičke kulture. To je onaj dio gdje se nalazi sportska hala i gdje je urušeni bazen – priča on.
Katić vjeruje da će Institut i država iznaći zajedničko rješenje, kako bi taj prostor bio iskoristio u nekoj narednoj fazi za potrebe te buduće škole u Igalu.
Jedan od najznačajnijih projekata koji bi mogli da se nađu u budžetu države za narednu godinu je i olimpijski bazen, navodi Katić.
– Mislim da bi taj projekat trebalo da se nađe u budžetu države za 2026. godinu kroz amandmansko djelovanje, jer smo kroz razgovor sa predstavnicima Vlade i &nbsp;resornih ministarstva dogovorili da taj projekat zajednički finansiraju Opština i država. Mislim da je to prihvaćeno sa njihove strane i optimista sam da će se naći u budžetu za 2026. godinu i da konačno Herceg Novi dobije bazen kakav i zaslužuje – istakao je Katić.
Za potrebe adaptacije Dječijeg odjeljenja u budžetu za narednu godinu opredjeljeno je 14,5 miliona eura, a za drugu fazu revitalizacije tvrđave Španjola tri miliona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Za školu u Igalu i tvrđavu Španjola skoro 18 miliona u kapitalnom budžetu

Vlada sprovodi najveći investicioni ciklus u istoriji zdravstvenog sistema sa jasnim fokusom na modernizaciju bolnica, domova zdravlja i medicinske opreme, saopštili su iz Ministarstva zdravlja.
Ističu da su u 2024. godini realizovani projekti vrijedni 26,1 miliona eura, dok su ugovoreni projekti vrijedni preko 47,3 miliona eura, čime je, navode, stvoren temelj snažnog investicionog rasta.
Kako su naveli, za 2025. godinu raspisani su tenderi od oko 17,6 miliona eura, a u narednom periodu se očekuju i novi projekti u iznosu od 20 miliona eura.
- Ova ulaganja potvrđuju usmjerenost Vlade Crne Gore ka sistematskoj modernizaciji bolničkih kapaciteta, unapređenju opreme i pružanju savremenih uslova u svim zdravstvenim ustanovama - istakli su iz Ministarstva.
Kapitalni budžet za zdravstvo — raspisani tenderi 2025:
• Adaptacija Klinike za anesteziju i intenzivnu terapiju bola (JIL) KCCG – 975.000 eura
uskoro tender za opremu: gotovo 1.000.000 eura (ukupno 2.000.000 eura)
• Rekonstrukcija i adaptacija Doma zdravlja Rožaje – 302.500 eura
• Rekonstrukcija lamela C bolnice Bijelo Polje – 15.000.000 eura
• Adaptacija dječijeg dispanzera DZ Nikšić – 326.700 eura
• Adaptacija odjeljenja pedijatrije OB Nikšić – 477.814 eura
• Adaptacija lab. mikrobiologije i biohemije DZ Tivat – 190.000 eura
• Adaptacija Doma zdravlja Kolašin – 315.000 eura
Ukupno raspisano: 17,6 miliona eura
Projekti Ministarstva zdravlja za raspisivanje tendera upućeni Ministarstvu javnih radova:
• Rekonstrukcija Klinike za onkologiju – PET CT + hematologija – 14.500.000 eura
• Novi Urgentni centar i dnevna bolnica KBC Berane – 1.900.000 eura
• Rekonstrukcija i dogradnja Doma zdravlja Berane – 820.000 eura
• Adaptacija operacionog bloka KBC Berane – 850.000 eura
• Nabavka MRI uređaja za OB Bijelo Polje i OB Nikšić – 2.400.000 eura
• Izvođenje radova i opremanje Onkološke dnevne bolnice Bijelo Polje – 726.000 eura
• Adaptacija unutrašnjeg prostora DZ Andrijevica – 220.000 eura
• Sistem grijanja i hlađenja DZ Cetinje – 460.000 eura
• Rekonstrukcija porodilišta OB Bar (“Baby friendly”) – 850.000 eura
• Izrada studije izvodljivosti za novu zgradu ZHMPCG – 50.000 eura
Ukupno poslato na raspisivanje: 23 miliona eura

Ministarstvo zdravlja: Dinamična realizacija kapitalnog budžeta u zdravstvu, najveći investicioni zamah do sada

Ukoliko želite da imate razvoj, ukoliko želite da imate stabilnu ekonomiju mora mnogo više da se razmišlja o tim ulaganjima, o tome da se stvara &nbsp;neka &nbsp;nova ekonomska vrijednost - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Vlada mora da razvija realnu ekonomiju, poručuje Mulešković, jer nije bilo reformi u crnogorskoj ekonomiji na šta ukazuju izvještaji MMF-a i Evropske komisije, jer nije bilo produktivnosti.&nbsp;
Ukazuje i na povećanje zarada, koje su povećane bez povećanja produktivnosti, pa je samim tim došlo i do rasta cijena, što se vidi po podacima da je nakon 100 posto povećane minimalne zarade došlo do poboljšanja životnog standarda za svega 4 posto i na kraju nije važno koliko novca se dobije za platu, već kolika je, kako kaže, stvarna kupovna moć.
- &nbsp;Najsporiji rast produktivnosti je u sektorima kao što je turizam, a najbrže raste u određenim sektorima koji obuhvataju proizvodnju, pa se samim tim opet vraća da mi moramo da diversifikujemo našu ekonomiju, da ojačamo taj stub koji donosi najviše novca, iako se često kaže da na kraju sve građani plate, plati i privreda, jer privredi su troškovi porasli - rekao je Mulešković.
 
Zbog velike uvoznosti se ne može cjenovno intervenisati, objašnjava Mulešković, kao što bi se to moglo na crnogorskom proizvodu kroz određene subvencije uticati na cijene.
- &nbsp;U budžetu je za 2025.godinu za razvoj konkurentnosti privrede bilo odvojeno 3,5 &nbsp;miliona, za 2026.godinu je to 3,6 miliona, za kapitalni budžet je bilo opredjeljeno u 2025. godini 280 miliona, ove godine 305 miliona, a za zarade u javnom sektoru preko 700 miliona, što vam jasno govori koliko se zapravo ulaže - to jest ne ulaže u razvoj privrede i to razmišljanje moramo da mijenjamo. Ukoliko želite da imate razvoj, ukoliko želite da imate stabilnu ekonomiju mora mnogo više da se razmišlja o tim ulaganjima, mora mnogo više da se razmišlja o tome da stvaramo neku novu ekonomsku vrijednost- zaključio je Mulešković.

Mulešković: Vlada mora da razvija realnu ekonomiju, nije bilo reformi kao što ukazuju izvještaji MMF-a i EK

Dok se Ministarstvo javnih radova i lokalna uprava u Bijelom Polju međusobno prepucavaju i traže krivce za nedostavljanje projekata, upirući prstom jedni u druge, mi iz Stranke evropskog progresa poručujemo da još uvijek nije kasno da se stvari isprave - poručio je predsjednik Opštinskog odbora te partije Admir Mustajbašić.
Bijelo Polje, podvlači on, ne smije biti talac birokratskih propusta i političkih razlika.
- Još postoji način da se projekti našeg grada nađu u kapitalnom budžetu, i to amandmanskim djelovanjem svih poslanika iz Bijelog Polja, bez obzira na to kojoj partiji pripadaju. Moramo da pokažemo da znamo da se ujedinimo kada je u pitanju interes našeg grada - poručio je on.
Ne treba im, kaže, nova epizoda međusobnih optužbi - već serija pametnih poteza.
- Pozivamo sve bjelopoljske poslanike - i iz vlasti i iz opozicije, da sjednu za isti sto i amandmanima isprave ono što je, ako jeste, propušteno u administraciji. To je jedini pravi test - ko zaista misli dobro svom gradu, a ko se samo deklarativno zalaže za to - naveo je Mustajbašić.
Vrijeme je, cijeni on, da se spusti lopta.
- Da se zaborave sujete i da se izborimo za fer odnos prema gradu koji zaslužuje mnogo više. Stranka evropskog progresa vjeruje da Bijelo Polje može i mora biti primjer jedinstva, a ne novih podjela. Ako se bude timski djelovalo još se može izboriti da naši projekti uđu u kapitalni budžet. Bijelo Polje i naši sugrađani moraju biti iznad svih naših razlika - naglasio je on.
To je, dodaje, poruka koju očekuju i oni koji su ih birali. 
- I oni koji će nas birati sjutra - zaključio je Mustajbašić.

1250x600

1084x550

Mustajbašić: Još postoji način da se projekti Bijelog Polja nađu u kapitalnom budžetu, moramo pokazati da znamo da se ujedinimo

Za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2024. godini iz budžeta je utrošeno 4,788.355 eura.
To se navodi u izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Pri tome, utrošena sredstva su se odnosila na isplate za glavne popisne aktivnosti, odnosnoterenski rad, u skladu sa sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i Odlukom o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini, kao i za postpopisne aktivnosti kontrole, unosa, obrade, logičke kontrole i šifriranja određenih kategorija unijetih podataka popisa - naveli su u Vladi.
<h2>Javni dug veći za 447,03 miliona eura</h2>
Na današnjoj sjednici je usvojen i izvještaj o ukupnom javnom dugu posljednjeg dana 2024. godine koji iznosi 4.573,83 miliona eura - odnosno 61,32 odsto BDP-a.
To se navodi u izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata), a koji su, na kraju 2024. godine iznosili 385,36 miliona eura, neto Javni dug Crne Gore, na dan 31.12.2024. godine, iznosi 4.188,48 miliona eura, odnosno 56,15 odsto BDP-a - naglasili su oni.
U odnosu na kraj 2023. godine javni dug na kraju 2024. godine se povećao u apsolutnom iznosu za 447,03 miliona eura i u odnosu na BDP za 1,05 procenta poena.
- Naime, u toku 2024. godine, država je emitovala obveznicu na međunarodnom tržištu u iznosu od 750 miliona američkih dolara, odnosno 687,76 miliona eura nakon zaključenja hedžing aranžmana - ističe se u saopštenju Vlade.
Takođe je, kako su kazali, zaključen zajam za razvojnu politiku u iznosu od 180 miliona eura.
- U navedenom periodu, realizovana su povlačenja sredstava iz ranije potpisanih kreditnih aranžmana u iznosu od 74,37 miliona eura. U istom periodu izvršena je redovna otplata duga po osnovu postojećih kreditnih zaduženja u iznosu od 495,55 miliona eura.Posmatrajući instrumente zaduživanja, najveći dio duga na kraju 2024. godine odnosi se na dug po osnovu emitovanih državnih obveznica na međunarodnom tržištu sa učešćem u javnom dugu od 53.30 odsto - navode u Vladi.
Na međunarodnom trzištu kapitala kotira se, kažu, ukupno četiri izdanja crnogorskih državnih obveznica, od čega je jedno izdanje denominirano u dolarima u iznosu od 750 miliona američkih dolara, a preostala tri u eurima, u ukupnom iznosu od 1.750 miliona eura.
- Kada je u pitanju domaće tržište kotira se jedno izdanje državnih obveznica u iznosu od 50 miliona eura.Ukupan državni dug (bez depozita), na 31.12.2024 godine, iznosio je 4.514,77 mliona eura ili 60.53 odsto BDP-a - istakli su u Vladi.
Ukupan državni dug uključujući depozite, na kraju 2024 godine, iznosio je 4.129,42 miliona eura ili 55,36 odsto BDP-а, a spoljni dug 1.183,48 miliona eura, odnosno 56.08 odsto BDP-a.
- Dok je unutrašnji dug iznosio 331,30 miliona eura, odnosno 4,44 odsto BDP-a. U stanje državnog duga uključen je i dio duga lokalne samouprave, u iznosu od 34,21 miliona eura, po osnovu ugovora koje je Ministarstvo finansija zaključilo sa međunarodnim kreditorima i dalje proslijedilo opštinama u obliku transfernih zajmova - kazali su u Vladi.
U odnosu na kraj 2023. godine došlo je do povećanja državnog duga u ukupnom iznosu 454,87 miliona eura. To je, prema njihovim riječima, rezultat razlike između povećanja spoljašnjeg duga za 666,19 miliona eura i smanjenje domaćeg duga za 211,32 miliona eura.
<h2>Za Kapitalni utrošeno 251,65 miliona eura</h2>
U 2024. godini je za realizaciju Kapitalnog budžeta Crne Gore potrošeno je 251,65 miliona eura ili 106 odsto od ukupno planiranog iznosa rebalansom. To je 62,63 miliona eura više nego u istom periodu prethodne godine.
To se navodi u Izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Od navedenog iznosa iz opštih prihoda budžeta potrošeno je 113,72 miliona eura, iz kredita 29,03 miliona eura, dok je 12,60 miliona eura plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona eura iz donacije Evropske banke - ističu u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno je ukupno 131,31 miliona eura ili 108 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 miliona više nego prethodne godine.
- Od navedenog iznosa 113,71 miliona eura je plaćeno iz budžetskih sredstava, 5,00 miliona eura iz kredita, a 12,60 miliona eura iz EU donacija - naveli su u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno je ukupno 120,34 miliona eura ili 104 odsto od ukupno planirane sume - odnosno 38,39 miliona više nego prošle godine.
- Od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 mil. eura, dok je iz kredita plaćeno 24,03 mil. eura - kažu u Vladi.
Dodaju da je za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u 2024. godini plaćeno je 28,52 miliona eura - od čega je 27,36 za drugu dionicu autoputa, od kojih je 22,49 miliona eura iz namjenskih prihoda po osnovu programa „ekonomskog državljanstva“ -
- U cilju nastavka realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, „Monteput DOO“ je u 2024. godini završio pretkvalifikacioni proces za izbor izvođača radova i stručnog nadzora izgradnju druge dionice od Mateševa do Andrijevice u skladu sa procedurama finansijera EBRD-a i FIDIC-ovim uslovima, kao i pravnim propisima Crne Gore - kažu u Vladi.
Napominju da je u toku evaluacija prijava i odobrenje liste od strane EBRD-a, nakon čega će se sprovesti druga faza izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Za popis utrošeno 4,788.355 eura

Za realizaciju Kapitalnog budžeta u 2024. godini je potrošeno 251,65 miliona eura ili 106 odsto od ukupno planiranog iznosa rebalansom - odnosno 62,63 miliona eura više nego u istom periodu prethodne godine.
To se navodi u Izvještaju koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- Od navedenog iznosa iz opštih prihoda budžeta potrošeno je 113,72 miliona eura, iz kredita 29,03 miliona eura, dok je 12,60 miliona eura plaćeno iz EU donacija (IPA projekti) i 0,28 miliona eura iz donacije Evropske banke - ističu u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za kapitalne projekte plaćeno je ukupno 131,31 miliona eura ili 108 odsto od ukupno planirane sume, odnosno 24,24 miliona više nego prethodne godine.
- Od navedenog iznosa 113,71 miliona eura je plaćeno iz budžetskih sredstava, 5,00 miliona eura iz kredita, a 12,60 miliona eura iz EU donacija - naveli su u Vladi.
Za projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj plaćeno je ukupno 120,34 miliona eura ili 104 odsto od ukupno planirane sume - odnosno 38,39 miliona više nego prošle godine.
- Od navedenog iznosa iz budžetskih sredstava plaćeno je 96,02 mil. eura, dok je iz kredita plaćeno 24,03 mil. eura - kažu u Vladi.
Dodaju da je za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa iz budžetskih sredstava u 2024. godini plaćeno je 28,52 miliona eura - od čega je 27,36 za drugu dionicu autoputa, od kojih je 22,49 miliona eura iz namjenskih prihoda po osnovu programa „ekonomskog državljanstva“ -
- U cilju nastavka realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, „Monteput DOO“ je u 2024. godini završio pretkvalifikacioni proces za izbor izvođača radova i stručnog nadzora izgradnju druge dionice od Mateševa do Andrijevice u skladu sa procedurama finansijera EBRD-a i FIDIC-ovim uslovima, kao i pravnim propisima Crne Gore - kažu u Vladi.
Napominju da je u toku evaluacija prijava i odobrenje liste od strane EBRD-a, nakon čega će se sprovesti druga faza izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Za Kapitalni budžet 2024. utrošeno 251,65 miliona eura

Izvršenje kapitalnog budžeta za ovu godinu je na nivou od oko 248 miliona eura, što je 105 odsto u odnosu na rebalansom planiranih 237 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Iz tog resora su rekli da je rezultat, shodno dostavljenim situacijama za plaćanje po osnovu planiranih projekata, baziran na realizaciji značajnog broja kapitalnih projekata čija dinamika se odvijala brže od planirane.
Oni su ocijenili da je ova fiskalna godina bila vrlo uspješna.
- U ovoj godini intenzivno su realizovane aktivnosti na projektima izgradnje i rekonstrukcije objekata u okviru sektora zdravstva i obrazovanja, kao i saobraćajne infrastrukture - navodi se u saopštenju.
Od navedenog, iznos od 27,35 miliona eura odnosi se na uplaćena sredstva za potrebe eksproprijacije dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, od čega je iznos od 22,5 miliona eura prihodovan od ekonomskog državljanstva, čime su stvorene sve pretpostavke za nesmetani početak radova u narednoj godini po okončanju tenderskih procedura.

MF: Realizacija kapitalnog budžeta u ovoj godini 105 odsto

Što se tiče Veljeg brda, želimo da državni budžet opteretimo na minimalnom nivou za ovaj projekat - rekao je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.
Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.
- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.
Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.
- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.

Spajić: Velje brdo je u kapitalnom budžetu, želimo da budžet opteretimo minimalno za taj projekat

Predsjednik Opštine Plav, Nihad Canović, negirao je tvrdnje Bošnjačke stranke (BS) da su osigurali 27 miliona eura za projekte u Plavu u budžetu za 2025. godinu, tvrdeći da njihov doprinos iznosi „nula eura”.
Canović je na svom Fejsbuk nalogu istakao da Bošnjačka stranka nije osigurala nikakva sredstva za projekte u Plavu u budžetu za 2025. godinu, uprkos njihovim tvrdnjama o doprinosu od 27 miliona eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.125%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbs-istorijski-paket-investicija-vrijedan-34-miliona-eura-za-plav-i-gusinje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On tvrdi da su sredstva za najavljene projekte već bila obezbijeđena kroz prethodne budžete i planirana bez učešća Bošnjačke stranke.
- U posljednjih sat vremena dobio sam mnogo upita od sugrađana o informacijama da je u Predlogu budžeta za 2025. navodno obezbijeđeno 27 miliona eura investicija za Plav, zahvaljujući Bošnjačkoj stranci. Iskreno, kada sam čuo tu cifru, osjetio sam radost – takav iznos bi bio ogroman čak i za opštine nekoliko puta veće od naše - naveo je Canović.
Canović je detaljno naveo primjere gdje tvrdi da BS nije dala doprinos, uključujući projekte kao što su rekonstrukcija kružnog toka, modernizacija puta Plav-Bogićevica, obnova glavne gradske ulice, te izgradnja Doma za stare.
- Kada saberemo doprinos Bošnjačke stranke na svih sedam projekata, nažalost, ne dobijamo 27 miliona, već jednu veliku nulu - naglasio je Canović.
Povodom tvrdnji o projektu modernizacije puta Plav-Bogićevica za koju u BS-u kažu da će biti uloženo 12 miliona eura, Canović je istakao da se radi o projektu koji se nalazi u kapitalnom budžetu za 2024. godinu.
- Bošnjačka stranka nije bila u Vladi kada je donijet budžet za 2024. godinu… doprinos BS za 2025. u odnosu na prethodnu godinu iznosi nula eura - precizirao je Canović.
Predsjednik Opštine je takođe osporio tvrdnje BS-a o projektu glavne gradske ulice u Plavu za koju su najavili ulaganje od 2.550.000 eura.
- U pitanju je glavna gradska ulica koju smo prošle godine završili u iznosu od 1,2 miliona eura, i ostao je neki dio koji planiramo za narednu. U Kapitalnom budžetu za 2023. se našla na predlog Opštine Plav - dodao je on.
Canović je rekao da Bošnjačka stranka svojim izjavama pokušava opravdati koaliciju sa Andrijom Mandićem.
- Razumijemo vašu potrebu da, bacanjem prašine u oči našim sugrađanima, opravdate koaliciju sa četničkim vojvodom Andrijom Mandićem u zamjenu za nekoliko izmišljenih ministarstava. Međutim, budite uvjereni da ćemo uvijek ukazivati šta je istina a šta laž - poručio je Canović, pozivajući predstavnike BS-a na javno televizijsko sučeljavanje.

Canović: Doprinos BS-a Plavu kroz kapitalni budžet nula eura, pokušavaju da opravdaju koaliciju sa Mandićem

Više od 30 novih projekata biće u Predlogu kapitalnog budžeta za 2025. godinu, rečeno je na trećoj sjednici Savjeta za javne investicije, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, uz učešće resornih ministara i ključnih institucija u realizaciji kapitalnih projekata.
Savjet je razmatrao niz tekućih pitanja, sa posebnim fokusom na razmatranje dostavljenih zahtjeva za uključivanje novih kapitalnih projekata u prijedlog Zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu u skladu sa Odlukom o izradi kapitalnog budžeta. 
- Naime, Ministarstvo finansija je pripremilo prijedlog isključivo „zrelih kapitalnih projekata“, tj. onih koji imaju riješenu eksproprijaciju i gotov glavni projekat, sa „Liste prioritetnih kapitalnih projekata“ koje je ocijenila Komsija u skladu sa utvrđenim kriterijumima. Osim navedenog utvrđena je i „Lista projekata od izuzetnog značaja za državu“ sa akcentom na: Izradi glavnih projekata za Jadransko-jonski autoput i brzih saobraćajnica, Izgradnji Univerzitetskog kliničkog centra i drugih kapitalnih projekata koji imaju snažan uticaj na ekonomski razvoj opština iz sjeverne regije - saopšteno je iz Vlade.
U cilju ispunjavanja završnih mjerila za „Pregovaračko poglavlje 21 - Trans-evropske mreže”, a za potrebe realizovanja obaveza u sklopu završnog Mjerila 2, Savjet je zadužio resorna ministarstva da u što kraćem roku dostave Vladi Crne Gore ažuriranu jedinstvenu Listu prioritetnih infrastrukturnih projekata za sektor saobraćaja i energetike, primjenom Metodologije za izbor i prioritizaciju infrastrukturnih projekata.
Savjet je razmatrao Informaciju o realizaciji projekata putne infrastrukture tj. o realizovanim aktivnostima Monteputa DOO u vezi sa pripremom projektne dokumentacije za prioritetnu dionicu autoputa od Mateševa do Andrijevice, kao i druge dionice i poddionice, ali i ostale brze saobraćajnice na kojima se intenzivno radi shodno planiranim aktivnostima iz Fiskalne strategije za period 2024-2027.
- Savjet se upoznao sa Izvještajem o realizaciji Kapitalnog budžeta za treći kvartal 2024. godine, koje je pripremilo Ministarstvo finansija, po kojem je u prvih devet mjeseci ostvarena potrošnja od oko 111 miliona eura (47% od ukupno opredijeljenog iznosa) što je za 14 miliona više nego za isti period prošle godine - ističe se u saopštenju.
Savjet je usvojio Izvještaj o dosadašnjim aktivnostima Savjeta i isti će shodno Odluci o obrazovanju Savjeta za javne investicije biti dostavljen Vladi na dalje razmatranje.

Više od 30 novih projekata biće u Prijedlogu kapitalnog budžeta za 2025.

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: kapitalni-budzet