Evropsko prvenstvo u Jerevanu donijelo je Crnoj Gori ono što se može ostvariti samo trudom i radom – četiri medalje i četiri priče o upornosti i snazi. Među njima je i istorijska bronza Vladimira Mijača, prva muška seniorska medalja u katama za našu zemlju.
Cijeli život je čekao na tu medalju, kaže Mijač. Radio je vrijedno i predano, a sada je, kako ističe, potpuno svjestan ponosa koji donosi ovakvo priznanje – njemu lično, njegovom timu, porodici, ali i cijeloj Crnoj Gori.
- Drago mi je što sam nakon toliko godina strpljenja, jer fizički sam već par godina za redom spreman za ovu medalju, bio sam jako strpljiv da se poklope te kockice koje prave razliku i dovode do ovakvih rezultata. Drago mi je da je to relativno brzo došlo, dok sam još uvijek mlad, i svako naredno prvenstvo će biti, po mom mišljenju, lakše što se tiče tog mentalnog dijela - rekao je Mijač.
Strpljenje, pojašnjava on, predstavlja jedan od najvećih izazova u profesionalnom sportu, jer sezona subjektivno djeluje vrlo duga.
Gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, Mijač je govorio o važnosti dosljednosti u radu i treninzima.
- Kontinuirani rad je u suštini taj koji donosi ovako velike rezultate. Lako je trenirati kad se osvajaju medalje i kad je sve onako kako treba, dok je pažnja uperena u vas. Međutim, kad rezultat izostane zbog nekih drugih okolnosti, tada u suštini treba da se najviše trenira, najviše vjeruje i sa jednakom žarom da se pristupa kako pripremama, tako i takmičenju - istakao je on.
Borba, kaže, nije samo na tatamiju već i van njega. Posebno se prisjeća prvog meča na šampionatu, koji mu je, kako kaže, bio i najvažniji i najteži.
- On je Šveđanin Entoni Vu, svjetski i evropski prvak, a prije Evropskog prvenstva je osvojio bronzanu medalju na Zlatnoj premijer ligi, gdje učestvuje 32 najboljih takmičara iz svijeta. Tome meču sam pristupio jako dobro, i mogu vam reći – iskusno, i mislim da je to napravilo 0:3 razliku, za koju sam pobijedio. Nakon toga sam osjetio da sam u dobrom ritmu i svaki naredni meč je išao lakše. Meč za bronzanu medalju je bio dva dana nakon eliminacija, tako da sam se za to posebno mentalno spremio i eto, na kraju krajeva je rezultiralo medaljom - naglasio je Mijač.
Poručuje da je počastvovan što je dio generacije koja karateu donosi velike uspjehe, iako to sa sobom nosi dodatnu odgovornost.
- Na takmičenja idemo sa velikom ambicijom da se osvoji veliki broj medalja, tako da ta neka doza očekivanja javnosti, trenera, svih, postoji, ali nije nešto sa čime čovjek ne može da se izbori. Dosta energije sam uložio da se na taj način smirim i izbalansiram sve te faktore da bih pružio svoje najbolje izdanje na tatamiju - zaključio je Mijač.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mijač: Počastvovan sam što sam dio generacije koja karateu donosi velike rezultate

Crnogorski karatista Nemanja Mikulić osvojio je srebrnu, dok su sa bronzanim medaljama nastup na seniorskom Evropskom prvenstvu u Jerevanu završili Nenad Dulović i Balša Vojinović u borbama i Vladimir Mijač u katama.

Mikulić je danas u finalnom meču kategorije do 75 kilograma poražen od Ernesta Skaraputdinova iz Rusije 4:0.

Plasmanom u finale obezbijedio je prvu seniorsku evropsku medalju u karijeri.

Prvu seniorsku medalju osvojio je i Vojinović u kategoriji do 60 kilograma, koji je u meču za treće mjesto savladao Kenana Šiljka iz Bosne i Hercegovine 2:1.

Bronzani je bio Nenad Dulović u kategoriji do 67 kilograma, nakon što je u meču ze treće mjesto bio ubjedljiv protiv Aleksandra Kapmoale iz Moldavije 7:0.

To je njegovo treće evropsko odličje, nakon prošlogodišnjeg srebra u Zadru i ekipnog srebra u Poreču.

Ima i svjetsko srebro sa šampionata u Budimpešti.

Istoriju crnogorskog karatea ispisao je Vladimir Mijač, koji je u meču za bronzano odličje pobijedio Švajcarca Jukija Ujihare 40,50 - 40,20.

To je prvo evropsko odličje u katama pojedinačno za crnogorski karate ikada.

Mijač će i sjutra imati priliku da se bori za medalju u ekipnoj konkurenciji, za koju će raditi i ženski kata tim.

Mikulić srebrni, bronzane medalje za Dulovića, Vojinovića i Mijača

Karatisti Bara sa osam zlatnih medalja najuspješniji su učesnici seniorskog prvenstva Crne Gore. Sa dva trofeja manje, kao drugoplasirani, završili su karatisti Omladinca, dok po jednog prvaka imaju Iskra i Onogošt. 
 
Karatisti Bara imaju i tri srebrne i pet bronzanih medalja, Omladinac je osvojio još jednu bronzanu medalju, a Iskra po jednu zlatnu i bronzanu. 
 
U katama pojedinačno titule prvaka osvojili su karatisti Bara, Vladimir Mijač i Mila Mraković. 
 
U ekipnoj konkurenciji najbolji su bili kata timovi Bara, a u borbama ekipno karatisti Bara i karatistkinje Omladinca. 
 
U pojedinačnoj konkurenciji zlatne medalje osvojili su Balša Vojinović (Iskra, do 60), Nenad Dulović (Omladinac, do 67), Arsenije Tadić (Bar, do 75), 
Nikola Malović (Onogošt, do 84) i Nemanja Jovović (Bar, preko 84). 
 
U ženskoj konkurenciji prvakinje Crne Gore postale su Anja Jović (Omladinac, do 50), Helena Backović (Omladinac, do 55), Nađa Boričić (Omladinac, do 61), Mariam Zahrane (Bar, do 68) i Milena Jovanović (Omladinac, preko 68). 
 
U katama ekipno prvaci Crne Gore su Vladimir Mijač, Arijan Kočan, Kenan Nikočević i Nikola Milić, odnosno Mila Mraković, Džena Canović i Maša Đukanović. 
 
U borbama ekipno šampionske timove čine Dušan Bijelić, Nemanja Jovović, Lazar Jovović, Arsenije Tadić, Đorđe Durutović i Jovan Đuranović u muškoj, odnosno Anja Jović, Milena Jovanović, Nađa Boričić i Helena Backović u ženskoj konkurenciji. 
 
Na prvenstvu Crne Gore učestvovala su 53 takmičara iz 20 klubova. 
 
Organizator šampionata bio je Karate savez.

Karatisti Bara najuspješniji, slijede ih Omladinci, Iskra i Onogošt

Karatisti Iskre Anes Arifaj i Mihailo Gojaković sa tri zlatne medalje završili su nastup na međunarodnom karate turniru Gran pri Makedonija u Skoplju.
Arifaj je bio zlatni u kategoriji junior open i mlađih seniora (do 75), a Gojaković u konkurenciji mlađih seniora do 84 kilograma.
U kategoriji junior open, Arifaj je u finalnom meču savladao vicešampiona Evrope Aleksandra Vučkovića iz Srbije.
Do zlatnog odličja u toj kategoriji došao je nakon četiri pobjede.
U konkurenciji mlađih seniora, u finalnom meču pobijedio je domaćeg borca Redžepa Rušitija, koji je bio bronzani na Balkanskom seniorskom prvenstvu u Budvi.
Gojaković je u kategoriji do 84 kilograma do zlatnog odličja došao pobjedom protiv Filipa Stojanova.
Prethodno je finalni meč izborio pobjedom protiv domaćeg borca Viktora Spasova.

Arifaj i Gojaković osvojili su tri zlatne medalje

Crnogorski karatisti Nemanja Mikulić i Nemanja Jovović osvojili su zlatne medalje, dok je Nikola Malović nastup na seniorskom Balkanskom prvenstvu u Budvi završio sa srebrnim odičjem. 
 
Na pobjendičkom postolji je i zvanilni evropski i svjetski vicešampion Nenad Dulović. 
 
Mikulić, koji je odbranio titulu prvaka Balkana, do finala u kategoriji do 75 kilograma došao je nakon tri pobjede. 
 
U borbi za zlato pobijedio je Ljupča Mihajlova 10:1. 
 
Jovović je kategoriji preko 84 kilograma do prve seniorske zlatne medalje došao nakon pet dobijenih mečeva. 
 
U finalu presudio je prvi osvojeni poen protiv Stefana Stojanovskog iz Sjeverne Makedonije (4:4). 
 
Malović je u finalnom meču kategorije do 84 kilograma u duelu protiv zvaničnog prvaka Evrope Ivana Kvesića ostao bez zlatnog odličja. 
 
Kvesić je u zanimljivom meču bio srećniji i slavio zahvaljujući kazni pet sekundi prije kraja. 
 
Malović je do finala došao nakon četiri trijumfa. 
 
Dulović je u meču za nronzano odličje u kategoriji do 67 kilograma pobijedio Rumuna Mateja Goata 2:0. 
 
On se vratio na tatami nakon povrede zbog koje je propustio turnir Premijer lige u Parizu. 
 
U kategoriji veterana Igor Dijanić je osvojio zlatnu medalju. 
 
Sjutra, posljednjeg takmičarskog dana, na programu su ekipni nastupi u katama i borbama.

Mikulić i Jovović zlatni, Maloviću srebrna medalja

Crnogorski karatista Vladimir Mijač u repasažu je završio nastup na turniru Serije A u Larnaki, dok su Nikola Milić i Milena Jovanović zaustavljeni u trećem kolu. 
 
Mijač je na startu takmičenja u katama eliminisao 
Aleksa Vagnera iz Austrije 39,7-37,9 i Džesija Sima iz Južnoafričke Republike 39,30 – 37,80, dok je u trećem poražen od Japanca Juta Vatanabea 40,8 – 39,40, koji ga je plasmanom u finale povukao u repasaž. 
 
U nastavku takmičenja eliminisao je Portugalca Artura Neta 40,0 – 39,40, a na putu do medalje zaustavio ga je Italijan Vinćenco Papalardo 39,80-39,70. 
 
Njegov kolega iz kata tima Nikola Milić u prva dva kola eliminisao je Kipranina Aleksandrosa Stavrosa Haralampidisa 37:36,4 i Huseina Ben Jusufa iz Kuvajta 38,3 – 38,2, dok je izgubio od Či Kong Lija iz Hong Konga 39,9-38,3. 
 
U borbama, u kategoriji preko 68 kilograma, Milena Jovanović bila je slobodna na startu, u drugom kolu pobijedila je Norvežanku Hanu Stubsjen 5:3, dok je u trećem izgubila od Ofeli Mulolo iz Belgije 10:2. 
 
Sjutra će na tatami Helena Backović (do 55) i muški kata tim, dok će u nedjelju nastupiti Tina Vujadinović (do 61).

Karate: Mijač zaustavljen u repasažu, Milić i Jovanović u trećem kolu

Karatisti Iskre nastup na međunarodnom turniru u Marseju završili su sa pet medalja - tri srebrne i dvije bronzane. 
 
Plasman u finale izborili su juniori Vuk Vučinić (do 68), Anes Arifaj (do 76) i Mihailo Gojaković (preko 76), ali su morali da se zadovolje srebrnim medaljama. 
 
Junior Branko Lazović bio je bronzani (do 55), a isto odličje osvojila je i Katarina Šuković u konkurenciji djevojčica do 14 godina, u kategoriji do 42 kilograma. 
 
U istoj kategoriji Martina Todorović završila je kao petoplasirana, porazom u meču za bronzano odličje.
- Tri finala, tri puta na korak od vrha. To nije neuspjeh – to je dokaz da smo među najboljima! Ali, sada je vrijeme da iz tih poraza izvučemo snagu, mudrost i odlučnost. Svaki meč nam je pokazao gdje smo jaki, ali i gdje moramo biti bolji - kazao je trener Vuk Žarić. 
 
On je naglasio da je Evropsko prvenstvo nova šansa. 
 
- Mi ćemo na njega doći jači, spremniji i gladniji pobjede. Sada nije trenutak za obeshrabrenje, već za analizu, rad i napredak. Vjerujemo u vas - idemo po ono što nam pripada! Gdje su tri evropska sampiona, mora biti i četvrti - rekao je Žarić. 
 
Turnir je okupio više od 900 takmičara iz 40 država.

Karatistima Iskre pet medalja u Marseju

Crna Gora mora iskoristiti aktuelni momenat i tokom ove i naredne godine napraviti odlučujući korak ka članstvu u Evropskoj uniji - saglasili su se predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, i predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, tokom sastanka u Vili Gorica, saopšteno je iz Kabineta Spajića.
Premijer je istakao da su reforme na evropskom putu u fokusu rada institucija i da je cilj da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine realan i dostižan.
Kako je naveo, Vlada i parlamentarna većina žele da Crna Gora bude potpuno spremna za članstvo do kraja 2026. ili početkom 2027.
- Vrlo intenzivno radimo na ispunjavanju svih neophodnih uslova. Građanima Crne Gore je od suštinskog značaja da se na djelu jasno pokaže volja svih relevantnih političkih aktera za ispunjenje obećanja o punoj posvećenosti evropskim integracijama. Naša ministarstva efikasno realizuju tehnički dio obaveza, a uvjeren sam da ćemo postići i neophodan politički konsenzus. Paralelno sa tim, aktivno jačamo diplomatske veze, koje su od izuzetnog značaja - naveo je Spajić.
Dodao je i da Crna Gora računa na podršku Evropske unije, kako u procesu integracija, tako i u drugim oblastima, posebno naglašavajući značaj Plana rasta kao instrumenta za isticanje ekonomskih benefita koje članstvo u EU donosi.
Predsjednik Evropskog savjeta je naglasio da je inspirativno vidjeti koliko je Crna Gora napredovala na svom evropskom putu.
- To je rezultat vaše ambicije, predanog rada i usmjerenosti ka cilju da postanete država članica EU. Ne ostvarujete rezultate samo u pogledu reformi, već i u potpunosti usklađujete svoju politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, posebno kroz podršku pravednom i trajnom miru u Ukrajini. Sada je od presudne važnosti da zadržite ovakav pristup - ostanite fokusirani na cilj i ne usporavajte ovaj impresivni tempo - rekao je Košta.
Očuvanje dobrosusjedskih odnosa, kako je ocijenjeno tokom razgovora, mora ostati prioritetno pitanje, u skladu s poštovanjem temeljnih vrijednosti Evropske unije.
U tom kontekstu naglašena je potpuna usklađenost Crne Gore s vanjskom i bezbjednosnom politikom, što predstavlja potvrdu njenog statusa kao kredibilnog i predvidivog partnera.
Sastanku su prisustvovali potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić, ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, šef Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji Petar Marković i ambasador EU u Crnoj Gori, Johan Satler.

Spajić - Košta: Crna Gora da ne usporava, mora ostati fokusirana na cilj

Studenti u blokadi Pravnog fakulteta u Nišu podnijeli su danas krivičnu prijavu Višem tužilaštvu u Nišu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Dragoslava Pavlovića, gradonačelnika grada Niša.
Terete ih za više krivičnih djela jer su neovlašćeno i suprotno pravilima ulazili u intenzivnu njegu kliničkih centara u Beogradu i Nišu, gdje su bili smješteni povrijeđeni u požaru u makedonskom gradu Kočani.
Saopštenje studenata Pravnog fakulteta u Nišu prenosimo u cjelini:
"Mi, studenti u blokadi Pravnog fakulteta u Nišu, obavještavamo javnost da smo dana 14. maja 2025. godine podneli krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu u Nišu protiv Aleksandra Vučića, predsjednika Republike Srbije, i Dragoslava Pavlovića, gradonačelnika grada Niša.
Čekali smo dovoljno dugo da javni tužilac, kao samostalan organ krivičnog gonjenja, prepozna sopstvenu ustavnu i zakonsku dužnost – da reaguje na očigledno protivpravna ponašanja nosilaca najviših državnih i lokalnih funkcija.
Međutim, uprkos jasnim i javno dostupnim dokazima, do pokretanja predistražnog postupka nije došlo. Zato smo mi, kao budući pravnici, odlučili da postupimo u skladu sa pravom i savješću, i podnesemo krivičnu prijavu.
Predmet prijave su radnje koje u sebi sadrže osnov sumnje na izvršenje sljedećih krivičnih djela:
• Ugrožavanje sigurnosti (čl. 138 st. 2 KZ),
• Neovlašćeno fotografisanje (čl. 144 KZ),
• Neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka (čl. 145 KZ),
• Zloupotreba službenog položaja (čl. 359 KZ).
Dana 17. marta 2025. godine, predsjednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, neovlašćeno je ušao u jedinicu intenzivne njege Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, gdje su bili zbrinuti teško povrijeđeni pacijenti u požaru u Kočanima. Sjutradan, 18. marta 2025. godine, gradonačelnik Niša, Dragoslav Pavlović, učinio je isto u Vojnoj bolnici u Nišu. Obje posjete su organizovane u prisustvu fotografa i novinara, iako su te bolničke jedinice strogo zatvorenog tipa, a njihova privatnost i bezbjednost pacijenata zaštićene i zakonom i medicinskom etikom.
Ne, oni nijesu ušli zato što brinu.
Ušli su da bi ih neko snimio. Da bi ih neko fotografisao. Da bi kroz pažljivo iscenirane medijske nastupe ubirali političke poene i dizali lični i partijski rejting – čak i preko tijela povrijeđenih i onesposobljenih ljudi, onemogućenih da daju saglasnost, ili da se zaštite. Njihov cilj nije bila solidarnost – već spektakl.
O ozbiljnosti ovog ponašanja svjedoče i same izjave predsjednika Republike, koji je 9. aprila rekao: „Niko nije htio da me pusti, to je bila moja volja. Ne moraju nikog da jure, sam sam ušao.“
Ova izjava je eksplicitno priznanje neovlašćenog ulaska u prostor sa posebnim režimom pristupa – bez nadležnog odobrenja i u suprotnosti sa
pravilima bolničke ustanove.
Time su:
• Neovlašćeno prikupljani i objavljivani podaci o pacijentima – uključujući njihove slike i snimke bez saglasnosti;
• Ugroženi zdravlje i sigurnost pacijenata, jer je narušen izolacioni i sterilni režim jedinica intenzivne njege;
• Poniženo dostojanstvo lica u stanju krajnje nemoći, čime su povrijeđena osnovna ljudska prava;
• Zloupotrijebljen službeni položaj radi lične i političke promocije u predizbornom kontekstu.
Ovo nijesu incidenti – ovo je obrazac ponašanja nosilaca vlasti koji vjeruju da im funkcija daje imunitet od odgovornosti. Oštro osuđujemo svaku zloupotrebu državne funkcije, a posebno kada se ona vrši preko tijela povređenih građana, bez njihove saglasnosti i uz svjesno kršenje zakona."

Niški studenti podnijeli krivičnu prijavu protiv Vučića

Za efikasnu borbu protiv onlajn seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece, pored edukacije mlađe populacije o sigurnom korišćenju interneta, neophodno je u kontinuitetu raditi i na podizanju svijesti među odraslima i jačanju stručnih kapaciteta profesionalaca koji su uključeni u ovu borbu, poručio je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Petar Koprivica na otvaranju dvodnevne obuke za trenere na temu zaštite djece od online seksualne eksploatacije i zlostavljanja, koja se održava u Podgorici.
Koprivica je istakao da je savremeno digitalno doba, pored mnogih benefita, otvorilo prostor i za negativne prakse, među kojima nas posebno brinu one koje prijete da ugroze djecu i njihovu bezbjednost.&nbsp;
- Svjesni činjenice da djeca gotovo svakodnevno provode vrijeme u sajber prostoru, ona su danas ranjivija nego ikad i bez adekvatnog nadzora mogu lako upasti u zamke onih koji traže načine kako da manipulišu njima, ucjenjuju ih i zlostavljaju. Zato je ova obuka prilika ne samo za sticanje i prenošenje znanja u oblasti zaštite djece već i korak ka održivom i efikasnom odgovoru na ovaj vid nasilja - poručio je on.
Državni sekretar je ovom prilikom izrazio zahvalnost Savjetu Evrope, koji kontinuirano pruža podršku nacionalnim naporima u ovoj oblasti.&nbsp;
Kroz zajednički rad i povjerenje možemo graditi sistem otporniji na prijetnje online zlostavljanja.&nbsp;
- Vjerujem da će ova obuka biti dodatan prilog snažnom savezništvu u borbi protiv jednog od najtežih oblika nasilja i potvrditi posvećenost zajedničkom cilju – pravovremenoj zaštititi svakog djeteta - kazao je on.&nbsp;
Obuka se sprovodi u okviru projekta Savjeta Evrope “End Online Child Sexual Exploitation and Abuse @Europe Plus (EndOCSEA@Europe+) a okuplja predstavnike policije, tužilaštva i sudstva, sa ciljem jačanja kapaciteta profesionalaca i obezbjeđivanja efikasne multidisciplinarne reakcije.

Koprivica: Za efikasnu borbu protiv onlajn seksualne eksploatacije neophodno raditi i na podizanju svijesti među odraslima

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje problemi se gomilaju, a zapošljeni u kontinuitetu upozoravaju na nezakonita postupanja predsjednika Odbora direktora u ostavci Zorana Lakušića i prošle godine nezakonito izabranog izvršnog direktora Krsta Radovića. Sada se javnosti obratio smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, koji je otvoreno pismo dostavio i premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, ombudsmanu Siniši Bjekoviću, predsjedniku Sindikata Regionalnog vodovoda Igoru Anastasovu, zahtijevajući zaštitu svojih i prava njegovih kolega iz radnog odnosa koja se, kako je istakao, u kontinuitetu ugrožavaju. <h2>Otvoreno pismo</h2> U dopisu tvrdi da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Piše da je on tada sa funkcije rukovodioca postavljen na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi kolega sa mjesta savjetnika na mjesto referenta. Da je sve to nezakonito, konstatovala je, tvrdi, Inspekcija rada. Ističe i kako se „Radović nije zaustavio na tome, već je nastavio da sprovodi svoju samovolju“ i pokrenuo „po dva montirana i izmišljenja disciplinska postupka“ protiv njega i još jednog kolege, a samo sa jednim ciljem - da im nezakonito da otkaze. On citira Radovića koji navodno komentariše: „...kad se vrate preko suda, ja svakako neću biti tu“. On od Spajića i Ćulafića traži da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora (koji formalno ne ispunjava uslove za to radno mjesto), budući da se radi o privrednom društvu koje je u vlasništvu države Crne Gore i čija aktivna vrijednost iznosi 140 miliona eura. Upozorava i da od ove kompanije zavisi ljetnja turistička sezona, kao najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori. Smatra da je Odbor direktora nezakonito razriješio tri izvršna direktora - Gorana Jevrića, Josipa Đuraškovića i Borislava Ivankovića i nezakonito imenovao Krsta Radovića, „lice koje nema potrebno radno iskustvo od pet godina sa VII1 stepenom na rukovodećim pozicijama“. - ...zloupotreba prava i zlostavljanje zaposlenih i njihova diskriminacija od strane Krsta Radovića je iz dana u dan sve veća i gora – piše on u dopisu. Od ombudsmana Bjekovića traži da pokrene postupak zbog zloupotrebe prava izvršnog direktora prema zapošljenima. Ružičić piše kako mu je 3. maja izvršni direktor Radović dostavio Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti broj 25-1934/2 od 23. aprila na što je on u zakonskom roku dostavio zahtjev za usmeno izjašenjenje na, kako je istakao, „sramni, montirani i nezakoniti postupak utvrđivanja odgovornosti“, konstatujući da mu je na teret stavio dvije teže povrede radne obaveze, a za koje on, kako tvrdi, ne može biti odgovoran. Radović tereti Ružičića da je napravio težu povredu radne obaveze jer se nije pojavio na rasprave održane 3. marta u kotorskom sudu, u slučaju dvije tužbe protiv Regionalnog vodovoda. Kao drugu težu povredu naveo je da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio tekst odluka o novčanim pomoćima zapošljenima koji nije u skladu sa Statutom kompanije, a nije ukazao izvršnom direktora da je za donošenje tih Odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor. U dokumentu koji je dostavio uz otvoreno pismo – Prijedlog za obustavljanje postupka i zahtjev za usmeno izajšnjenje na upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, Ružičić je kategoričan da je Radović napravio niz nezakonitih radnji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>REGIONALNI VODOVOD U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>„Zaboravljena“ komunikacija</h2> Prvu procesnu grešku, kako j istakao, napravio je jer mu je uz upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, ne ostavljajući mu prostor za izjašnjenje, čime je, kako ističe, povrijedio njegovo Ustavom i Evropskom konvencijom za ljudska prava, zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo prezumpcije nevinosti. On je u pismu ukazao da je za prvi postupak koji je Radović pokrenuo protiv njega donio nezakonitu odluku 14. aprila, a da nije prethodno donešena odluka o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze. - ...prvi postupak je pokrenut nakon što je direktor Radović priznao izvršenje prekršaja, iako nije bilo osnova za to, pa je sakrio prekršajne naloge iz kojih bi se to dalo vidjeti. Tačnije, kao zapošljeni protiv kojeg se vodio postupak nijesam imao pravo uvida u te prekršajne naloge – napisao je Ružičić. Tvrdi i da su u prvom postupku protiv njega pribavljali dokaze nakon održane rasprave, na koje se nije mogao izjasniti, kao i da su promijenili kvalifikaciju djela nakon rasprave, što je zaključio iz odluke koju je dobio. U pismu je Ružičić decidiran da je za dva ročišta pred kotorskim osnovnim sudom, 3. marta, po tužbama Milana Janovića i Ivana Špadijera, za koje tvrdi da su Radovićevi najbliži saradnici, uputio dopis sudu da neće doći, jer je bio bolestan, za što ima i dokaze, jer je otvorio biolovanje 26. februara. Decidiran je da je o svemu bio obaviješten i lično Radović, s kojim je imao i usmenu i mejl komunikaciju, te da mu je ovaj rekao: „Nema veze odlaži sva ročišta dok Laki, tačnije advokat Lazar Armenko ne potpiše ugovor“. Ružičić je naglasio i da je na bolovanju do 30. maja, jer je u kompaniji psihički maltretiran, nezakonito raspoređen na nižu poziciju, žrtva je pokretanja montiranih disciplinskih postupaka, te mobinga. Za drugu tačku Radovićeve „optužnic“, koja se odnosi na to da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio odluke o novčanoj pomoći zapošljenima koje nijesu u skladu sa Statutom Društva i nije ukazao izvršnom direktoru da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor, Ružičić, takođe, tvrdi da je neargumentovana. Upozorio je Radovića i da je povrijedio pravo zapošljenih na privatnost, a pogotovo za jednog kolegu u čijem je slučaju odluka završila na oglasnoj tabli kompanije, a pomoć je dodijeljena zbog bolesti, pa je to moglo da pročita više od stotinu ljudi koji tuda prođu, a „što je školski primjer kršenja ličnih podataka“. <h2>Probijanje rokova</h2> Ističe i da je svaku od tih odluka potpisao bivši izvršni direktor i da posljednja datira od 10. aprila prošle godine?! - Znači više od godinu dana od dana dostavljanja upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze broj 25-1934/1, a rok zastare za povrede radne obaveze je tri mjeseca, odnosno šest mjeseci shodno članu 152 Zakona o radu Crne Gore, a Zoran Lakušić kao predjsednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković (bivši izvršni direktor p.a). Pri tom posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno-komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorm predviđena veća prava za zapošljenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – istakao je Ružičić u pismu. Ponovio je da je Zoran Lakušić imao sve te informacije, iako „može reći da se ne sjeća toga, isto kao što se ne sjeća sastanka koji je organizovao sa predstavnicima Exploringa DOO na koji nas je pozvao on i njegov savjetnik Željko Raičević, a o čemu postoji pisani i vjerovatno audio zapis“. - ...čak je i komisija koju je formirao Odbor direktora čiji je predsjednik bio član Odbora direktora Zdravko Čurović dala svoj stav i konstatovala da o novčanim pomoćima odlučuje izvršni direktor – piše on, pored ostalog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>KONTINUITET NEZAKONITIH ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Precizira da je sve novčane pomoći zapošljenih, do potpisivanja Kolektivnog ugovora, dodjeljivao je Odbor direktora, nakon čega je to ovlašćenje prenešeno na izvršnog direktora. - ...kako može Vi znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima, mjesnim zajednicama, NVO organizacijama, portalima, itd – piše Ružičić. Bura u Regionalnom vodovodu traje duže od pola godine, ali u Vladi još ne reaguju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>U IZVRŠNOJ VLASTI ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji, a preduzeće je bilo tema i na skupštinskom zasijedanju 16. aprila, kada je poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića. I tek tada javnost je dobila potvrdu nezvanične informacije koju je Portal ETV objavio još 19. februara – da je Lakušić podnio ostavku, koja, inače, do danas nije konstativana na Vladi. Lakušić je na čelo Odbora direktora ove kompanije imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Tag: karate

Mijač: Počastvovan sam što sam dio generacije koja karateu donosi velike rezultate

Mikulić srebrni, bronzane medalje za Dulovića, Vojinovića i Mijača

Karatisti Bara najuspješniji, slijede ih Omladinci, Iskra i Onogošt

Arifaj i Gojaković osvojili su tri zlatne medalje

Mikulić i Jovović zlatni, Maloviću srebrna medalja

Karate: Mijač zaustavljen u repasažu, Milić i Jovanović u trećem kolu

Karatistima Iskre pet medalja u Marseju

Mijač: Počastvovan sam što sam dio generacije koja karateu donosi velike rezultate

Spajić - Košta: Crna Gora da ne usporava, mora ostati fokusirana na cilj

Niški studenti podnijeli krivičnu prijavu protiv Vučića

Koprivica: Za efikasnu borbu protiv onlajn seksualne eksploatacije neophodno raditi i na podizanju svijesti među odraslima

PRATITE TVe UŽIVO