Predsjednik Poljske Karol Navrocki izjavio je da je istorija pokazala da nikada ne može da bude nikakvih sporazuma sa Rusijom.
- Istorijski događaji su lekcija za savremenu Poljsku i Poljake: nema sporazuma sa Moskovljanima ni u 19. vijeku, ni u 20. vijeku, ni u 21. vijeku. Postoje samo laži, želja da im se oduzme duh i želja da se unište. To je lekcija koju svi moramo da naučimo, sa dubokom vjerom u poljske kadete, oficire i generale - rekao je poljski predsjednik tokom ceremonije povodom 195. godišnjice Novembarskog ustanka (ustanak Poljaka protiv Ruske imperije 1830-1831), objavio je šef kancelarije poljskog predsjednika Zbignjev Bogucki na društvenoj mreži Iks (X).
Navrocki je ranije donio odluku da otkaže sastanak sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, nakon njegovog sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.
On je takođe kritikovao američki prijedlog za okončanje rata u Ukrajini, napominjući da svaki mirovni plan "prvo mora da odobri Ukrajina i da ne bi trebalo da nagrađuje agresora".
- Svi prijedlozi za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine moraju uzeti u obzir jednu važnu činjenicu: Rusija je država koja ne ispunjava sporazume i ne drži se svoje riječi - rekao je Navrocki.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Poljski predsjednik: Nema sporazuma sa Rusima

Predsjednik Poljske Karol Navrocki demonstrativno je danas otkazao planirani susret sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom zbog toga što se u petak sreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pa tako u Mađarsku Navrocki putuje samo na samit predsjednika Višegradske grupe, 3. decembra u Estergomu.
- Predsjednik Karol Navrocki dosljedno se zalaže za traženje mirnog rješenja rata u Ukrajini koji je izazvala Ruska Federacija. Bezbijednost Evrope zavisi od solidarnog djelovanja, takođe i u oblasti energetike. Zbog posjete premijera Viktora Orbana Moskvi i njenog konteksta predsjednik Karol Navrocki odlučio je da ograniči program svoje posjete Mađarskoj isključivo na samit predsjednika Višegradske grupe - saopštio je danas savjetnik Navrockog Marćin Pšidač.
Novi poljski predsjednik planirao je da nakon samita predsjednika Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske u srijedu nastavi u četvrtak državnu posjetu Mađarskoj tokom koje je bio planiran i susret sa premijerom Orbanom.
Poljski premijer Donald Tusk, povodom susreta Orbana sa Putinom u petak, kada su tema bile isporuke ruske nafte i gasa Mađarskoj, kritikovao je Navrockog što će se sastati sa Orbanom.
- Orban ide u posjetu Putinu, Navrocki Orbanu. Haos u pregovorima o planu Vitkofa, a u Kijevu politička kriza. Fatalna kombinacija - poručio je Tusk na mreži Iks.
Šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski poručio je Navrockom da, kad se već sreće sa Orbanom, bolje poradi na tome da Mađarska prestane da blokira evropske sankcije Rusiji i novac koji Poljska treba da dobije iz savezničkih fondova kao kompenzaciju za to što je poslala pomoć u oružju Ukrajini.

Poljski predsjednik otkazao susret sa Orbanom zbog Putina

Predsjednik Poljske Karol Navrocki poručio je danas na predavanju na Karlovom univerzitetu u Pragu da istorija uči da Rusija, koja je po njegovoj ocjeni glavni neprijatelj Evrope i država koja ne poštuje dogovorene i potpisane sporazume, ne samo da može biti obuzdana, već i pobijeđena.
- Istorija nam je pokazala da Rusija, bilo carska, boljševička ili sovjetska, može ne samo da se zaustavi, već i da bude pobijeđena. Svaki put kada je poražena to je donijelo talas političkih promjena - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik izrazio je nadu da će Ukrajina uspjeti da se izbori sa svoja dva glavna neprijatelja - Rusijom, ali i svojim unutrašnjim neprijateljem - korupcijom.
- Spoljašnji izazovi su egzistencijalni - preporođeni ruski neoimperijalizam. Unutrašnji izazovi nijesu tako očigledni - kazao je Navrocki o glavnim prijetnjama za Poljsku i Evropu.
Veći dio predavanja posvetio je nabrajanju prijetnji koje, po njegovom mišljenju, dolaze za manje zemlje iz Brisela, i optužio Evropsku uniju da pod maskom federalizacije pokušava da centralizuje Evropu, oduzimajući suverenitet svim narodima osim dvjema najjačim članicama.
Navrocki je rekao da, uprkos rasprostranjenom uvjerenju, poljski konzervativni nacionalisti u koje ubraja i sebe nijesu neprijatelji EU.
- EU je naše prirodno životno okruženje. Ali budimo iskreni, ovo nije Unija naših snova. Ulazili smo u EU da bismo dobili ekonomske šanse. I dobili smo ih. Ulazili smo da bismo mogli da koristimo šengenski prostor. I koristimo ga. Ali cilj nije bio da nam EU diktira uslove našeg društvenog poretka, šta jedemo ili da vaspitava poljsku djecu - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik iznio je i nekoliko prijedloga kako da se zaustave pokušaji dublje integracije EU i njene centralizacije, a dio nadležnosti koje su pripale EU vrati na nacionalni nivo, kao prije usvajanja Lisabonskog sporazuma.
Karol Navrocki danas boravi u posjeti Češkoj gdje je, zajedno sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom, složno ocijenio da je Rusija najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji u cijeloj Evropi i da je u nacionalnom interesu i Poljske i Češke da se nastavi pomoć Ukrajini kako ta zemlja ne bi podlegla agresoru.
I Pavel i Navrocki oprezno su pozdravili činjenicu da se u najnoviji američko-ruski mirovni plan za Ukrajinu unose radikalne promjene, te da se više ne ide samo na štetu Ukrajine i zemalja istočnog krila NATO, a u korist Rusije.
Obojica su na konferenciji za medije konstatovala da saradnju u Višegradskoj grupi, zbog stava Mađarske i Slovačke prema ratu u Ukrajini i njihove podrške Rusiji, nije moguće obnoviti u punoj mjeri, ali da je nužno obnoviti saradnju u oblastima gdje nema sporova, kao što su klimatski ciljevi, migracija i energetska bezbjednost.
Budući češki premijer Andrej Babiš takođe se sastao danas sa Navrockim, a jedna od tema bila je upravo obnavljanje saradnje sa Mađarskom i Slovačkom u okviru Višegradske grupe.
- Želim da se obnovi saradnja tamo gdje se slažemo. Ako neke zemlje V4 imaju različit stav prema ratu u Ukrajini, to ne znači da ne možemo zajedno da rješavamo dozvole za emitovanje gasova zagađivača ETS2, nelegalnu migraciju, prije svega energente i druge stvari koje muče Evropu - kazao je Babiš nakon sastanka s poljskim predsjednikom.

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, sastao se u Njujorku sa novoizabranim predsjednikom Republike Poljske, Karolom Navrockim.
Tokom susreta, predsjednik Milatović zahvalio je Poljskoj na čvrstoj i dosljednoj podršci Crnoj Gori na evropskom putu, naglašavajući da je u vremenu globalne nesigurnosti i ozbiljnih bezbjednosnih izazova politika proširenja EU ključna za očuvanje stabilnosti.
Dvojica predsjednika saglasila su se da Crna Gora i Poljska, kao saveznice u okviru NATO-a, dijele snažnu posvećenost kolektivnoj bezbjednosti i očuvanju zajedničkih demokratskih vrijednosti. Predsjednik Navrocki istakao je da će Poljska i ubuduće snažno podržavati evropske ambicije Crne Gore.
Poseban akcenat stavljen je na jačanje ekonomske saradnje i bolje iskorišćavanje postojećih potencijala. Predsjednik Milatović naglasio je da kroz ovu saradnju Crna Gora i Poljska mogu obezbijediti konkretne koristi za građane i nove prilike za mlade. Razgovarano je i o intenzivnijim vezama među građanima dvije zemlje, koje se posebno ogledaju kroz odličnu avio povezanost i rastući interes poljskih turista za Crnu Goru.
Predsjednik Milatović potvrdio je odlučnost Crne Gore da završi pregovore o članstvu u EU do 2026. godine i bude spremna za pristupanje Uniji do 2028. godine. Takođe, pozvao je predsjednika Navrockog da posjeti Crnu Goru, potvrđujući prijateljstvo i spremnost da se dodatno osnaže bilateralni odnosi.
- Poljska za Crnu Goru nije samo partner i saveznik, Poljska je prijatelj - &nbsp;poručio je predsjednik Milatović.

Milatović i Navrocki u Njujorku: Poljska snažno podržava evropski put Crne Gore

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas &nbsp;će &nbsp;dočekati poljskog predsjednika Karola Navrockog u Bijeloj kući, nakon što ga je podržao na parlamentarnim izborima u Poljskoj, a očekuje se da će njihov sastanak biti fokusiran na ruski rat u Ukrajini i energetsku bezbjednost.
Tramp je uputio poziv nekoliko dana nakon što je Navrocki položio zakletvu početkom avgusta, a potom se umiješao kako bi obezbijedio da on, a ne njegov rival, centristički premijer Donald Tusk, učestvuje na važnom telefonskom razgovoru o Ukrajini sa evropskim liderima.
Predsjednik je već u maju ugostio Navrockog u Bijeloj kući, podržavši ga u ključnom trenutku pred izbore u Poljskoj. Navrocki je mjesec kasnije porazio kandidata Tuskove proevropske, centrističke partije.
Očekuje se da će se današnji razgovori fokusirati na zastale pregovore o okončanju rata i bezbjednosne brige Poljske, u trenutku kada se čini da je Tramp sve više razo­čaran ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog izostanka napretka ka završetku rata.
Tramp je juče rekao da je „veoma razo­čaran“ ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i dodao da njegova administracija planira mjere kako bi se smanjio broj žrtava u ratu.
On će dočekati Navrockog u Bijeloj kući u 11 sati po lokalnom vremenu, a dvojica lidera će se najprije sastati u Ovalnoj sobi, pa zatim imati privatni ručak, navela je Bijela kuća. Poljska, članica NATO-a, graniči se i sa Rusijom i sa ratom pogođenom Ukrajinom.
Čarls Kupčan, viši saradnik u Savjetu za spoljne odnose, kazao je da će Navrocki insistirati da Tramp ostane čvrst prema Putinu i da se uzdrži od smanjenja američkog vojnog prisustva u Poljskoj.
- Sa poljske strane je jasno kakva će poruka biti: ‘Nemoj dozvoliti Putinu da te prevari, suprotstavi mu se i potrebna nam je jedinstvena transatlantska pozicija ako želimo da privedemo rat u Rusiji kraju- rekao je Kupčan.
Očekuje se i da će Navrocki tražiti veće američko angažovanje u bezbjednosti Poljske i više vojnika, ali to bi mogao biti težak zahtjev u trenutku kada je revizija strukture američkih snaga najvjerovatnije nagovijestila manje trupa u Evropi, dodao je on.
Američko vojno prisustvo na istočnom krilu NATO-a, uključujući Poljsku, ostaje jedno od ključnih pitanja za Varšavu, koja traži garancije nastavka podrške.
- Uspjeh njegovog (Navrockog) specijalnog odnosa sa MAGA pokretom i predsjednikom Trampom bio bi ako Sjedinjene Države povećaju svoje prisustvo u Poljskoj- izjavio je u utorak šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski.
Tramp je dugo bio naklonjen Poljskoj, hvaleći njeno liderstvo u povećanju vojne potrošnje i prepoznajući njen geografski položaj u „teškom susjedstvu“.
Ali stručnjaci smatraju da će on očekivati od Varšave da kupi još više američkog oružja i za sopstvene potrebe i za isporuku Ukrajini.
Poljska je veliki kupac američkog naoružanja, poput M1A2 Abrams tenkova, F-35 borbenih aviona, AH-64 Apač helikoptera, Džavelin raketa i HIMARS bacača raketa. U junu je Vašington saopštio da će Poljskoj obezbijediti garanciju za kredit od četiri milijarde dolara za nove kupovine.
- Tramp je, u širem smislu, mnogo više transakcioni nego ideološki, iako će pokazati izvjesnu naklonost prema politici desničarskog poljskog predsjednika“, rekao je Kupčan.
Povećana kupovina oružja i potencijalni zajednički projekti za širenje ukrajinske odbrambene industrijske baze predstavljaju „idealnu tačku''- dodao je.
Sastanak pruža i priliku Sjedinjenim Državama da obnove angažman u Inicijativi tri mora (3SI), pokrenutoj 2015. radi unapređenja energetske, saobraćajne i digitalne infrastrukture između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora. 
Tramp je prisustvovao drugom samitu 3SI u Varšavi 2017. godine.
Bivši američki ambasador u Poljskoj Pol Džouns naveo je u eseju objavljenom ove nedjelje u German Marshall Fundu da bi američko učešće u 3SI moglo donijeti više američke energije i tehnologije u region, što je jedan od ciljeva Trampove politike Amerika na prvom mjestu.
On je dodao da bi snažno partnerstvo SAD i zemalja 3SI takođe vjerovatno ograničilo kineski uticaj u regionu.

Poljski predsjednik danas kod Trampa u Bijeloj kući

Poljski predsjednik Karol Navrocki zatražio je ratnu odštetu od Njemačke tokom današnjeg obilježavanja godišnjice početka Drugog svjetskog rata, tvrdeći da bi to postavilo nove temelje poljsko-njemačkih odnosa.
- Kako bismo izgradili partnerstvo zasnovano na istini i dobrim odnosima, moramo se pozabaviti pitanjem odštete od njemačke države koju, kao poljski predsjednik, nedvosmisleno zahtijevam, za zajedničko dobro- rekao je Karol Navrocki.
Kaže da odšteta nije alternativa istorijskom zaboravu.
- Poljska, kao država na prvoj liniji fronta, kao najvažnija zemlja na istočnom krilu NATO-a, treba pravdu, istinu i jasne odnose s Njemačkom, ali takođe trebamo odštetu od njemačke države- naveo je.
Ove izjave dao je tokom ceremonije na poluostrvu Westerplatte u sjevernoj Poljskoj, gdje je prije 86 godina granatiranje njemačkog bojnog broda Schleswig-Holstein označilo početak Drugog svjetskog rata u Evropi. Na ceremoniji su bili prisutni i poljski premijer Donald Tusk te visoki državni dužnosnici i ministri.
<h3>Tusk: Moramo razumjeti ko je naš neprijatelj, a ko saveznik</h3>
Za razliku od predsjednika, Tusk se fokusirao na aktuelne izazove, naglašavajući da Poljska mora jasno prepoznati svoje neprijatelje. Westerplatte je opisao kao "sveto mjesto" za odavanje počasti nacionalnim herojima i podsjetnik da Poljska nikada više ne smije postati žrtva strane agresije.
- Moramo biti mudri i razumjeti ko je naš neprijatelj, a ko saveznik. Moramo dobro razumjeti odakle danas dolazi ova velika prijetnja i s kim se trebamo ujediniti u naporima da branimo Poljsku, cijeli zapadni svijet, našu civilizaciju, civilizaciju slobode- rekao je Tusk u svom govoru, prenosi agencija PAP.
Tusk je naveo NATO i evropske zemlje kao ključne saveznike Poljskoj suočenoj s rastućim regionalnim tenzijama i povećanim prijetnjama iz Rusije.

Poljski predsjednik: Zahtijevam ratnu odštetu od Njemačke

Karol Navrocki, konzervativni istoričar i obožavalac Donalda Trampa, položio je zakletvu danas u Varšavi, čime je zvanično postao predsjednik Poljske.
Njegov predsjednički mandat trajaće pet godina, a analitičari se boje da bi moglo da dođe da konflikta sa centrističkom Vladom premijera Donalda Tuska, te pogoršanja odnosa sa Ukrajinom.
Navrockog su podržale nacionalističke partije, prije sve Za pravo i pravdu (PIS), nezadovoljni zbog Tuskog pro-evropskog kursa.
Poljska se sada priprema za nastavak zastoja u izvršnoj vlasti koji je bio prisutan pod nacionalističkim odlazećim predsednikom Andžejom Dudom, jer Navrocki može koristiti svoja prava veta kako bi blokirao Vladine planove koji uključuju poništavanje sudskih reformi koje je sprovela stranka PiS, a za koje su kritičari smatrali da podrivaju nezavisnost sudova. 
 Takođe, Navrocki bi mogao predstavljati problem za Vladu predlažući mjere kao što su smanjenje poreza, koje bi mogle biti popularne među mnogim biračima, ali teško ostvarive za administraciju sa zategnutim budžetom.

Nacionalista i konzervativac Navrocki na čelu Poljske

Nova epizoda emisije "Sjenke” emituje se večeras od 23 sata na Televiziji E.
U novoj epizodi, donosimo detalje o tome ko je Kotoranin Igor Božović - Don, koji operativno važi za pripadnika kavačkog kriminalnog klana.
Ekipa Sjenki donosi detalje i o tome zbog čega se Božović godinama nalazi u spuškom zatvoru.&nbsp;
Što pokazuju dokazi o umiješanosti visokorangiranog člana kavačkog klana u brojnim likvidacijama pripadnika škaljarske kriminalne grupe?
Emisiju "Sjenke" pogledajte večeras od 23:00 sata na TV E.

U večerašnjoj emisiji "Sjenke" o tome ko je Kotoranin Igor Božović - Don, koji operativno važi za pripadnika kavačkog kriminalnog klana

Slavko Aleksić, zloglasni četnički vojvoda i komandant paravojne formacije "Novosarajevski četnički odred", umro je jutros u Trebinju.
Aleksić je u javnosti ostao upamćen kao jedno od najspornijih imena iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu, prvenstveno zbog uloge koju je imao tokom opsade Sarajeva, ali i zbog aktivnosti kojima je bio povezan nakon završetka rata.
Aleksić je rođen 1956. godine u selu Bogdašići kod Bileće. Veći dio života proveo je u Sarajevu, gdje je studirao pravo i radio u pošti. Od 1990. godine, uključuje se u formiranje četničkog pokreta u glavnom gradu, a s izbijanjem rata preuzima komandu nad "Novosarajevskim četničkim odredom", čije je sjedište bilo na Grbavici.
Formacije pod njegovim zapovjedništvom djelovale su na linijama razgraničenja i bile su poznate po napadima na civilno stanovništvo, što je dodatno pojačavalo strah i nesigurnost među Sarajlijama tokom višegodišnje opsade. Brojna svjedočenja civila i navodi iz različitih izvještaja povezivali su njegove jedinice s teroriziranjem stanovništva i drugim teškim kršenjima ratnog prava, iako Aleksić nikada nije pravosnažno procesuiran pred domaćim ili međunarodnim sudovima.
Nakon rata, Aleksić se povukao na područje istočne Hercegovine, uglavnom u šumske predjele oko Bileće. Ostao je politički i ideološki aktivan kroz četničke i ravnogorske organizacije, učestvujući na skupovima koji su imali revizionistički i radikalni karakter, a na kojima su često glorifikovani ratni događaji i njegova vlastita uloga u opsadi Sarajeva.
U posljednjim godinama njegovo ime ponovo se pojavilo u javnosti kroz slučaj poznat kao "Sarajevo safari", koji se istražuje pred pravosudnim institucijama u Milanu.

Umro zloglasni četnik Slavko Aleksić koji je terorizovao Sarajevo tokom agresije

Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Joanikije posjetio je pritvorenog predsjednika Atlas grupe i Univerziteta Mediteran Duška Kneževića u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija i poželio mu brz izlazak na slobodu, saopštila je Pravna služba Atlas grupe.
Kako je saopšteno, Joanikije je Kneževića posjetio 17. decembra u pritvoru u Spužu, u kome se nalazi od 30. aprila 2024. godine. Podsjećaju da je mitropolit SPC posjetio Kneževića, na njegov zahtjev, 11. maja prošle godine.
- Druga posjeta Mitropolita Dušku Kneževiću uslijedila je u vrijeme velikog Božićnog posta. Susret je bio veoma srdačan, ispunjen hrišćanskim duhom. Mitropolit Joanikije se pomolio za Kneževićevo zdravlje i poželio mu brz izlazak na slobodu. Mitropolit Joanikije je prilikom ove posjete Dušku Kneževiću poklonio knjigu 'Dragi moj mučeniče' – dokumenti iz zbirke 'Lovćenska kapela' Mitropolita Danila Dajkovića - piše u saopštenju.
Kazali su da prijateljstvo Joanikija i Kneževića "traje dugo".
- Srdačan je bio njihov susret u Londonu, početkom februara 2024. godine, u kojem je Mitropolit crnogorsko-primorski Jonikije boravio na poziv Fondacije 'Nјegoš' i svojim prisustvom uveličao i dobrotvorni Svetosavski bal. Mitropolit Joanikije je svoju posjetu Londonu obilježio služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Sv. Save, kao i zapaženim predavanjem 'Slovo o Nјegošu', što je bila izuzetna radost našim ljudima u Velikоj Britaniji - dodaju iz Atlas grupe.
Ističu i da je Knežević "veliki donator i ktitor" SPC.
- Atlas banka je bila veliki donator izgradnje Hrama Svetog Save u Beogradu, za šta je Knežević dobio Veliku povelju 'za ktitora-zadužbinara Spomen hrama Svetog Save na Vračaru' od patrijarha Pavla, 27. januara 2003. godine. Atlas grupa je finansirala izgradnju spomenika srpskom patrijarhu Pavlu na platou ispred Crkve Svetog Marka u Tašmajdanskom parku. Duško Knežević je pomagao izgradnju Hrama Svetog Jovana Vladimira u Baru, a Mitropoliji crnogorsko-primorskoj je, u avgustu 2018. godine, donirao umjetničku sliku '1 maj 1985 - Raspeće Đorđa Martinovića', rad jednog od najznačajnijih srpskih slikara Miće Popovića, za šta je predsjednik Atlas grupe dobio zahvalnicu Mitropolita Amfilohija - navodi se u saopštenju.

Atlas grupa: Joanikije opet posjetio Kneževića u pritvoru u Spužu

Crnogorsko društvo se sve češće suočava sa različitim oblicima devijantnog ponašanja, posebno na društvenim mrežama, gdje govor mržnje poprima sve veće razmjere, što potvrđuju i dostupni statistički podaci, kazala je članica Ženskog kluba i poslanica Skupštine Crne Gore Sonja Popović.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Vlade, Ženski klub Skupštine Crne Gore organizovao je okrugli sto na temu „Izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore kao odgovor na napade, prijetnje i govor mržnje prema ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa: izazovi, rješenja i primjena u praksi“.
U obraćanju je Popović naglasila da je cilj današnjeg skupa postavljanje važnih pitanja koja predstavljaju poziv na buđenje društva, kako bismo kao zajednica postali bolji i stvorili ambijent u kojem će svima biti bolje.
Posebno se osvrnula na položaj mladih žena u javnom prostoru, postavljajući pitanje da li izbor profesije, poput novinarstva, ikome daje pravo da žene izloži najbrutalnijim oblicima govora mržnje zbog tema kojima se bave ili istina koje iznose.&nbsp;
Govoreći o učešću žena u politici, a kako se dodaje, Popović je ukazala na izazove sa kojima se suočavaju mlade djevojke koje razmišljaju o političkom angažmanu, u atmosferi u kojoj su političarke gotovo svakodnevno izložene uvredama, prijetnjama i ponižavajućim komentarima zbog javno izrečenih stavova.
Popović je naglasila da svako ima pravo na svoj stav, ali ne i na svoju istinu, te naglasila da žene iz javnog života ne smiju biti prepuštene same sebi. Prema njenim riječima, institucije moraju pokazati veći stepen odgovornosti kada je riječ o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog značaja.
U svom obraćanju, kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Zoja Bojanić Lalović istakla je da je tema okruglog stola od posebnog značaja, jer se kroz otvoren dijalog i traženje konkretnih rješenja direktno doprinosi zaštiti demokratskog poretka. Naglasila je da je okrugli sto organizovan u saradnji sa Društvom profesionalnih novinara Crne Gore, na čiju je inicijativu pokrenuto pitanje pooštravanja kazni za verbalno i fizičko nasilje nad ženama koje obavljaju poslove od javnog interesa i koje su zbog toga često izložene neprimjerenoj mržnji i agresiji.
Bojanić Lalović je naglasila da su žene koje djeluju u politici, medijima i civilnom sektoru danas među najizloženijima nasilju u javnom prostoru, te da se one ne napadaju zbog grešaka, već zbog toga što govore, postavljaju pitanja, razotkrivaju zloupotrebe, brane javni interes i odbijaju da ćute. Poručila je da se ovo pitanje ne smije posmatrati isključivo kao žensko pitanje, već kao pitanje slobode izražavanja, jednakosti i bezbjednosti u društvu. Istakla je da je riječ i o testu ozbiljnosti države, upozorivši da se ne smije dozvoliti normalizacija nasilja, niti ćutanje institucija pred govorom mržnje, jer se na taj način žene pretvaraju u legitimne mete napada.
Ministar pravde Bojan Božović, u uvodnom obraćanju skupu istakao je da se tokom ove godine intenzivno razrađuje inicijativa za uvođenje novog krivičnog djela, koja je proistekla, između ostalog, iz bogate prakse koja, nažalost, nije davala očekivani odvraćajući efekat. Naglasio je da su tu potrebu jasno prepoznale poslanice Odbora za rodnu ravnopravnost i Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.
Božović je naveo da je kao rezultat zajedničkog rada, razmjene iskustava i informacija, Ministarstvu pravde dostavljen nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koji sadrži ovaj predlog. Ukazao je da se poslanice i druge žene koje djeluju u javnom prostoru na dnevnom nivou suočavaju sa govorom mržnje, koji je postao toliko učestao da najogavniji komentari i brutalni napadi više ne predstavljaju vijest, već, kako je rekao, zabrinjavajuću normalnost u Crnoj Gori.
Posebno je ukazao na značaj činjenice da je Ministarstvo pravde nedavno zaključilo važan sporazum o saradnji sa reprezentativnim predstavnicima novinara u Crnoj Gori, naglašavajući da novinari i novinarke moraju imati snažniju institucionalnu zaštitu. Božović je izrazio zadovoljstvo što se o ovoj temi razgovara upravo sada, ocijenivši da je pravi trenutak da se inicijativa dodatno razradi i prihvati kao zajednička, iznad političkih razlika, te poručio da će Ministarstvo pravde biti saveznik, partner i snažna podrška u tom procesu.
Članica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Bojana Pićan istakla je da je svaka tema koja se tiče žena istovremeno i tema društva u cjelini, naglašavajući da crnogorsko društvo često pokazuje sklonost ka osudi, naročito kada su u pitanju žene. Ukazala je da se razlike i podjele nerijetko brišu onda kada su kritike usmjerene prema ženama, kada, paradoksalno, dolazi do svojevrsnog društvenog konsenzusa.
Pićan je naglasila da je konstruktivna kritika legitimna i neophodna, ali da je upotreba jezika koji ponižava žene, obeshrabruje ih da učestvuju u javnom životu i pretvara ih u mete uvreda i prijetnji, društveno neprihvatljiva i opasna, jer može voditi ka težim oblicima nasilja. Istakla je da svi akteri na društveno-političkoj sceni imaju obavezu međusobnog poštovanja, naglašavajući da je poštovanje temelj svakog odnosa.
Govoreći o zaštiti žena koje obavljaju poslove od javnog interesa, Pićan je ukazala na brojne primjere nasilja i zloupotrebe moći. Naglasila je da zajednički imenitelj svih ovih slučajeva jeste činjenica da nasilje nad ženama u javnom prostoru ne poznaje političku pripadnost i da nijedna žena nije pošteđena, zbog čega je neophodno zajedničko djelovanje svih aktera.
Pićan je poručila da borba koja se danas vodi nije borba za privilegije žena u javnom životu, već borba za promjenu društvene svijesti u Crnoj Gori. Istakla je da se ta borba ne vodi samo za žene koje imaju javnu riječ, već i za one koje nemaju snagu da se same odbrane, uz jasnu poruku da su žene dobrodošle da aktivno učestvuju u javnom životu i da će svaki pokušaj njihove diskreditacije biti oštro sankcionisan.
Govoreći o zakonodavnom okviru, Pićan je ocijenila da planirane izmjene Krivičnog zakonika, uključujući uvođenje krivičnog djela teškog govora mržnje, predstavljaju važan iskorak. Na kraju, Pićan je poručila da je izmjena zakona nužna, ali da predstavlja lakši dio posla, dok je promjena društvene svijesti dugoročan i zahtjevan proces. Izrazila je uvjerenje da je uspjeh moguć, naglasivši da to nije borba u kojoj žene pobjeđuju muškarce, već zajednička borba žena i muškaraca za bolju i pravedniju Crnu Goru.
Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Mila Radulović, istakla je da je inicijalna ideja razgovora bila da se pronađu načini kako koleginicama novinarkama pružiti konkretnu podršku, kako pravnu, tako i psihološku, u suočavanju sa prijetnjama, uvredama i pritiscima kojima su izložene. Navela je da su tokom debate, kojoj su prisustvovale i poslanice, razmijenjena lična iskustva i konkretni slučajevi, što je dovelo do zajedničkog zaključka da je neophodno mijenjati zakonodavni okvir i sistemski djelovati. Kako je naglasila, predloženo rješenje predstavlja kompromisan, ali važan korak ka preventivnom djelovanju kroz Krivični zakonik, sa ciljem da se zaustavi praksa vrijeđanja i ponižavanja žena koje se često pravda zloupotrebom slobode izražavanja.
Radulović je izrazila nadu da, s obzirom na iskazanu spremnost ministra pravde, predložena rješenja neće biti dovedena u pitanje tokom ekspertiza Evropske komisije i Savjeta Evrope, te da će poslanici dati podršku kada se izmjene Krivičnog zakonika nađu pred Skupštinom. Ukazala je da su u okviru analize rađene na osnovu podataka Vrhovnog državnog tužilaštva, zaključno sa septembrom ove godine, predstavljeni zabrinjavajući statistički podaci o broju prijavljenih slučajeva.
Radulović je upozorila i na problem velikog broja medija i portala koji su djelimično ili uopšte nijesu registrovani, a koji krše Zakon o medijima. Ocijenila je da se tužilaštvo često previše indolentno odnosi prema takvim slučajevima i da se žmuri na zloupotrebu slobode izražavanja. Ukazala je da se pojedini portali koriste kao sredstvo za proganjanje i maltretiranje ljudi, te da se ne smije dozvoliti vođenje organizovanih hajki i obračuna sa pojedincima, naglašavajući da se takve pojave ne smiju olako shvatati niti ignorisati.
Nakon uvodnih izlaganja, održana je diskusija na temu „Mizoginija u javnom prostoru i krivičnopravna zaštita žena koje obavljaju poslove od javnog interesa“, tokom koje su razmatrani izazovi u praksi, postojeća zakonska rješenja i mogućnosti unapređenja krivičnopravne zaštite žena izloženih napadima, prijetnjama i govoru mržnje.
Na kraju skupa, poslanica Sonja Popović je zaključila da je današnji okrugli sto “putokaz za dalje udruženo djelovanje”. Ona je izrazila uvjerenje da će Ženski klub, nakon što izmjene Krivičnog zakona uđu u proceduru, ponovo organizovati okrugli sto kako bi, u slučaju potrebe, pripremili amandmane na predloženi tekst.
- Okrugli sto je okupio predstavnike institucija, stručnu javnost i zainteresovane aktere, uz cilj jačanja institucionalnog odgovora i podizanja svijesti o važnosti zaštite žena koje djeluju u javnom interesu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

U Skupštini održan okrugli sto u organizaciji Ženskog kluba: Izmjene Krivičnog zakonika odgovor na govor mržnje i prijetnje prema ženama u javnom prostoru

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: karol-navrocki