Nasilje nad ženama i djevojčicama nije neizbježno. Ono se može i mora spriječiti - poručila je rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso povodom početka kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama".
Za okončanje nasilja su, prema njenim riječima, potrebni hrabrost, posvećenost i saradnja cijelog društva - institucija, pravosuđa, škola, tehnoloških kompanija i zajednica. &nbsp;
- Zajedno možemo izgraditi Crnu Goru u kojoj su žene i djevojčice bezbjedne, poštovane i osnažene, svuda i svakog dana - kazala je Tiso.
Nasilje nad ženama i djevojčicama je, kako se navodi u saopštenju UN-a, jedno od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava koje pogađa zajednice širom svijeta.&nbsp;
- U Evropi je tokom 2023. godine skoro 2.300 žena i djevojčica ubijeno od partnera ili člana porodice. Zabrinjava i podatak da je 37 miliona žena u Evropi doživjelo silovanje ili &nbsp;seksualno nasilje u djetinjstvu. U Crnoj Gori svaka treća žena je doživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja od svoje 15. godine. Posljedice nasilja nad ženama prevazilaze individualnu patnju - ono razara porodice, dijeli društvo i usporava napredak. Razmjere problema zahtijevaju hitnu, zajedničku akciju - ističu u saopštenju.&nbsp;
Ovogodišnja kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“ poziva na snažnije zakone, pouzdanije podatke i zajednički odgovor cijelog društva, kako bi se nasilje u svim oblicima - oflajn i onlajn - spriječilo i trajno okončalo.
- Neophodno je osigurati da jači zakoni donose jaču odgovornost, a da su pravosudni sistemi fokusirani na &nbsp;zaštitu žrtava. Potrebno je unaprijediti kvalitet podataka kako bi se jasno razumjeli obim i uzroci nasilja. Kroz obrazovanje i kulturu moramo mijenjati nasilne i diskriminatorne norme i predrasude, odbaciti okrivljavanje žrtava i aktivno uključiti muškarce i dječake kao saveznike. Neophodno je obezbijediti potpunu zaštitu i podršku svim ženama i djevojčicama - posebno onim najugroženijima, uključujući žene sa invaliditetom, Romkinje i Egipćanke, LGBTQ+ žene i migrantkinje - navodi se u saopštenju.
Okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama odgovornost je svih nas. Zato u Ujedinjenim nacijama pozivaju Vladu da obezbijedi adekvatno finansiranje, striktnu primjenu zakona, ulaganje u sveobuhvatne strategije prevencije i u servise zaštite, uključujući krizne centre i modele poput Barnahus pristupa.
Pozivaju institucije da jačaju kapacitete socijalnih službi, pravosuđa, policije, zdravstvenih i obrazovnih radnika, kao i specijalizovanih jedinica za sajber kriminal, kako bi se žrtvama obezbijedila puna zaštita, pravda i bezbjedni kanali prijave.
U UN-u pozivaju tehnološke kompanije da obezbijede sigurnost i odgovornost na digitalnim platformama, a muškarce i dječake da budu saveznici u borbi protiv nasilja nad ženama.
- Nulta tolerancija znači nulto opravdanje za nasilje. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti budućnost u kojoj svaka žena i djevojčica živi bez nasilja - zaključili su u UN-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tiso: Nasilje nad ženama i djevojčicama se može i mora spriječiti

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković sastao se sa rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso, sa kojom je razgovarao o reformi pravosuđa, vladavini prava i unapređenju zaštite ljudskih prava.
Na sastanku je zaključeno da Državno tužilaštvo ima ključnu ulogu u zaštiti ljudskih prava i jačanju povjerenja u pravni sistem. Marković je naglasio da je unapređenje efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u radu tužilaštva od presudnog značaja za zaštitu prava svih građana.
Posebno je istakao važnost podrške koju Ujedinjene nacije pružaju kroz programe, projekte i savjetodavnu ekspertizu u oblastima vladavine prava i ljudskih prava.
Karolin Tiso zahvalila je na sastanku i ponovila spremnost UN da kroz partnerstvo sa institucijama Crne Gore nastavi da doprinosi reformskim procesima, uključujući razmjenu iskustava, tehničku podršku i inicijative usmjerene na jačanje nezavisnosti i kapaciteta institucija.
Sastanku je prisustvovala i savjetnica za ljudska prava Anjet Lanting. Sagovornici su izrazili zajednički interes da se saradnja dodatno produbi, uz poseban fokus na jačanje kapaciteta državnotužilačke organizacije.

Marković i Tiso: Državno tužilaštvo ima ključnu ulogu u zaštiti ljudskih prava

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović sastao se danas sa rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso.
Kako je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove, Ivanović je čestitao Tiso na imenovanju i poželio dobrodošlicu u Crnu Goru, izrazivši uvjerenje da će se saradnja sa Ujedinjenim nacijama nastaviti razvijati kroz snažan, partnerski i efikasan okvir.&nbsp;
Naglasio je da je dosadašnja saradnja bila od posebnog značaja za vanjsku politiku Crne Gore, naročito u kontekstu našeg evropskog puta.
"U razgovoru je istaknut značaj rada tijela i agencija Ujedinjenih nacija prisutnih u Crnoj Gori, posebno u oblastima održivog razvoja, klimatskih politika, migracione politike, socijalne kohezije i jačanja kapaciteta za demokratsko upravljanje. Ivanović je naglasio da je dugogodišnja saradnja sa UN sistemom, naročito u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja, komplementarna procesu evropske integracije i predstavlja važan oslonac u reformskim naporima države", navodi se u saopštenju.
Rezidentna koordinatorka Tiso čestitala je Crnoj Gori na rezultatima iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije, u kojem je, kako se navodi, zemlja prepoznata kao najbolje rangirani kandidat za članstvo u EU.
"Tiso i Ivanović saglasili su se da je Crna Gora već jasno profilisana kao aktivna članica Ujedinjenih nacija, zbog čega ima i dodatnu predispoziciju za jačanje uloge države u multilateralnim procesima.
Sagovornici su izrazili spremnost da zajednički rade na produbljivanju saradnje i njenom daljem unapređenju u skladu sa razvojnim prioritetima Crne Gore i mandatom Ujedinjenih nacija", zaključuje se u saopštenju.

Ivanović sa Karolin Tiso: Produbljivanje partnerstva i snaženje zajedničkih razvojnih prioriteta

Ministar javne uprave &nbsp;Maraš Dukaj sastao se sa rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Karolin Tiso, sa kojom je razgovarao o dosadašnjoj saradnji i daljim koracima u sprovođenju reforme javne uprave i jačanju demokratskih institucija, saopšteno je iz ovog resora.
Ministar Dukaj se zahvalio na kontinuiranoj podršci Ujedinjenih nacija, posebno u okviru programa koji doprinose modernizaciji javne uprave i snažnijem uključivanju građana u procese kreiranja javnih politika.
Tokom sastanka, ministar je upoznao rezidentnu koordinatorku sa procesom reforme javne uprave. Govorio je o decentralizaciji lokalne samouprave, unapređenju digitalne transformacije, jačanju sajber bezbjednosti i povećanju dostupnosti elektronskih servisa namijenjenih građanima.
- Imamo rezultate, ali i izazove. Cilj je uspostavljanje transparentne javne uprave po standardima zemalja članica EU. Ministarstvo javne uprave će u skladu sa nadležnostima, istrajati na opredjeljenju da demokratija zaživi na svim niovima vlasti u Crnoj Gori- kazao je ministar Dukaj.
Rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija zahvalila se ministru Dukaju na prijemu, istakavši značaj resora Ministarstva javne uprave za dalji razvoj Crne Gore i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja.
- Naša saradnja sa Crnom Gorom oduvijek je bila konstruktivna. Uvjerena sam da ćemo zajedničkim naporom učvrstiti partnerstvo i doprinijeti ubrzanju ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja Crne Gore- kazala je Tiso.
Na sastanku su razmatrani dosadašnji rezultati i planovi za realizaciju zajedničkih inicijativa, a Tiso je izrazila spremnost da UN nastave da podržavaju Crnu Goru kroz odgovarajuće projektne aktivnosti.

Dukaj sa Tiso: UN nastavljaju da podržavaju Crnu Goru kroz projektne aktivnosti

Ljudska prava su širok pojam, od pitanja osoba sa invaliditetom, porodičnih prava, potrebe za podizanjem svijesti cjelokupnog društva i u Crnoj Gori je bolja situacija po tom pitanju, dok izazov ostaje pitanje rodne ravnopravnosti gdje je potrebno napraviti iskorake - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso.
Osamdeset je godina od usvajanja Povelje Ujedinjenih nacija, a te 1945. se, prema njenim riječima, odigrao važan događaj koji je okupio sve nacije u namjeri da zaštite buduće generacije od užasa rata.
- Namjera je da se zaštite ljudska prava, prosperitet, ali spriječe sve moguće užase poput onih koji su prethodno već zadesili čovječanstvo - rekla je Tiso.
Podsjeća &nbsp;da Ujedinjene nacije imaju projekte u Crnoj Gori, preko agencija kao što je program Ujedinjenih nacija za razvoj dječjeg fonda UNICEF-a, međunarodne organizacije za emigracije koji se bavi pitanjem izbjeglica UNHCR-a, kao i Međunarodna organizacija rada, Svjetska zdravstvena organizacija i druge.
- Tu je niz agencija koje se bave različitim temama, između ostalog u Crnoj Gori pomažemo sa digitalizacijom, zelenom ekonomijom, obrazovanjem i pristupom obrazovanju, prilagođavanju škola i obrazovnih prostora djeci sa smetnjama u razvoju. Na različite načine pomažemo Crnoj Gori - istakla je Tiso.
Kaže da postoji izazov sa fondovima Ujedinjenih nacija širom svijeta koji je pogođen nestabilnostima i finansijskim krizama.
Dodaje da je i Crna Gora djelimično pogođena zbog globalnih dešavanja, ali Ujedinjene nacije u Crnoj Gori dobijaju podršku od građana, Vlade, EU i sprovode, kako ističe, brojne projekte u Crnoj Gori zahvaljujući toj podršci.
- Crna Gora je jedna od zemalja koja je usvojila Strategiju održivog razvoja, koja je odrazila to što Crna Gora želi da uradi, ne samo u kontekstu razvoja, već i u procesu pristupa Evropskoj uniji, jer su mjerila prilično kompatibilna. Nedavno smo imali jednu prezentaciju izvještavanja o stanju ekologije i životne sredine u Crnoj Gori. Riječ je o nečemu što je dalo sliku o tome gdje se Crna Gora nalazi trenutno u smislu biodiverziteta, stanja životne sredine i postoje mnoge stvari u kojima Crna Gora može još da napravi dobar iskorak. Kad je riječ o ciljevima održivog razvoja neki od njih su veoma važni za cjelokupnu Crnu Goru, prvenstveno tu mislim na obrazovanje, kvalitetno obrazovanje, pristupačno obrazovanje, unapređenje kvaliteta kurikuluma i kvaliteta nastavnog rada, samog nastavnog kadra, tako da je jako važno za Crnu Goru da se taj drugi cilj održivog razvoja ispuni- zaključila je Tiso.

Tiso: Postoje mnoge stvari u kojima Crna Gora može još da napravi dobar iskorak

Podrška Ujedinjenih nacija (UN) važna je za ostvarivanje ekoloških ciljeva Crne Gore, ocijenjeno je na sastanku ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa novoimenovanom rezidentnom koordinatorkom UN u Crnoj Gori Karolin Tiso.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), sastanak je bio prilika za obostrano potvrđivanje dobre saradnje Crne Gore i sistema UN, kao i spremnosti za njeno dodatno unapređenje kroz konkretne projekte.
Ćulafić je kazao da MERS ima značajnu saradnju sa UN-om kroz Program UN za razvoj u Crnoj Gori (UNDP), Kancelariju UN za projektne usluge (UNOPS), kao i Dječiji fond UN (UNICEF).
- Crna Gora, kao zemlja u procesu evropskih integracija, doživljava svaku podršku kao dobrodošlu - kazao je Ćulafić.
Tiso je naglasila posvećenost tima UN-a nastavku pružanja podrške Crnoj Gori u ostvarivanju Agende održivog razvoja.&nbsp;
- Zaštita životne sredina kritično je važan dio tog procesa, naročito u kontekstu evropskog puta Crne Gore i rada na zatvaranju zahtjevnog Poglavlja 27. Crna Gora je jasno odredila svoj pravac kao ekološka država, a strateški razvoj turizma predstavlja jedan od važnih preduslova kako bi zemlja ostala na tom kursu - kazala je Tiso.
Prema njenim riječima, neophodno je nastaviti sa jačanjem kapaciteta i partnerstava za održivi razvoj.
- UN će i dalje biti podrška Crnoj Gori u ovom važnom procesu. Očuvanje prirode i borba protiv klimatskih promjena su globalni izazovi koji zahtijevaju zajednički odgovor - istakla je Tiso.
Ćulafić je rekao da je podrška UN od velikog značaja, naročito u procesu evropskih integracija.
On je ukazao na učešće Crne Gore u višegodišnjem CBIT projektu (“Jačanje crnogorskog nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC) i akcija prilagođavanja transparentnosti kroz Inicijativu za izgradnju kapaciteta transparentnosti”).
- Usvojili smo ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos Crne Gore (NDC) za 2030. i 2035. godinu, sa ciljem smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) za 55 odsto do 2030. godine i 60 odsto do 2035. godine - rekao je Ćulafić.
On je kazao i da rade na Zakonu o klimatskim promjenama, kojim se uređuju zaštita od negativnih uticaja od klimatskih promjena, smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte, zaštita ozonskog omotača i druga pitanja.
- Sagovornici su na kraju izrazili uvjerenje da će partnerstvo sa UN dodatno doprinijeti ostvarivanju strateških ciljeva Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Podrška UN važna za ostvarivanje ekoloških ciljeva Crne Gore

Crna Gora želi da energetiku pozicionira kao razvojnu šansu, pored turizma, i da je pretvori u stub ekonomske stabilnosti - poručio je ministar energetike Admir Šahmanović na sastanku sa novoimenovanom rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso.
On je podsjetio da je nedavno usvojen novi Zakon o energetici, Zakon o obnovljivim izvorima energije, kao i Zakon o strateškim rezervama i poručio da da su evropske integracije ključni spoljnopolitički prioritet Crne Gore. Naglasio je i da se one moraju odvijati paralelno sa infrastrukturnim razvojem države. Poseban fokus, kako je naglasio, stavljen je na razvoj objekata iz obnovljivih izvora energije i unapređenje energetske mreže, u cilju dostizanja ambicioznih ciljeva Zelene agende.
Kako je saopšteno iz njegovog resora, istakao je da je u toku završetak Nacrta energetskog i klimatskog plana, te da je već održana prva aukcija za solarne izvore.
- Razgovarano je i o procesu pravedne tranzicije, koji Šahmanović smatra jednim od najvažnijih i najosjetljivijih izazova u narednom periodu. On je naglasio da ovaj proces mora biti sproveden u saradnji sa lokalnim zajednicama, uz podršku međunarodnih partnera i jasno definisanu strategiju - kazali su u resoru Šahmanovića.
Rezidentna koordinatorka UN Karolin Tiso potvrdila je, navode oni, da UN ostaju pouzdan partner Crnoj Gori na njenom putu ka EU, ističući važnost energetske efikasnosti kao dijela pravedne tranzicije i Agende održivog razvoja.
- Takođe je naglasila potrebu balansiranja ekonomskog razvoja, turizma, rastuće potrošnje električne energije i zaštite životne sredine. Sastanak je potvrdio spremnost za dalju saradnju u oblasti energetike i održivog razvoja, kao i zajednički rad na jačanju kapaciteta i sprovođenju reformi - naveli su u Ministarstvu energetike i rudarstva.

Šahmanović - Tiso: Energetika kao razvojna šansa i stub EU integracija

Ujedinjene nacije (UN) kroz podršku Crnoj Gori u sprovođenju Agende održivog razvoja, doprinose ubrzanju reformi i procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU), kazala je rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori, Karolin Tiso, koja je je danas razgovarala sa potpredsjednikom Vlade Aleksom Bečićem.
Kako je saopšteno iz Bečićevog kabineta, na sastanku je potvrđena odlična saradnja Crne Gore i UN, kao i zajednička spremnost da se ona dodatno unaprijedi kroz konkretne projekte i inicijative.
&nbsp;Tiso je, kako se navodi, istakla tima UN nastavku podrške Crnoj Gori u ostvarivanju nacionalnih prioriteta, posebno na putu ka članstvu u EU.
&nbsp;-UN ostaju snažan partner Crne Gore na njenom evropskom putu. Kroz podršku u sprovođenju Agende održivog razvoja, tim UN doprinosi ubrzanju reformi i procesa pristupanja EU- kazala je Tiso.&nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da u partnerstvu sa nacionalnim institucijama, civilnim društvom, privatnim sektorom i građanima, nastavljaju da zajednički rade na osnaživanju Crne Gore u oblastima održivog razvoja i ljudskih prava.
&nbsp;Bečić je istakao da je Crna Gora u prethodne dvije godine ostvarila značajne rezultate na svom evropskom putu. Istakao je da je Crna Gora napravila velike iskorake ka članstvu u Uniji.&nbsp;
&nbsp;-Dobijanjem Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerilai deblokiran je evropski put i otvorena su vrata daljem napretku kazao je Bečić i dodao da je Crna Gora nakon toga zatvorila četiri poglavlja.
Bečić je kazao da je jedno poglavlje interno spremno za zatvaranje, a do kraja godine očekuje završetak još nekoliko pregovaračkih poglavlja.
- Naš evropski put je apsolutno kompatibilan sa ciljevima i vrijednostima na kojima počiva UN- kazao je Bečić.
&nbsp;On je, govoreći o stabilnosti političkog procesa, kazao da je postignut dogovor vlasti i opozicije o izmjenama izbornog zakonodavstva, kojim je predviđeno održavanje generalnih izbora u junu 2027. godine.&nbsp;
&nbsp;To, kako je dodao, znači da će u naredne dvije godine Crna Gora biti pošteđena izbornih procesa što omogućava da se svi činioci društva usmjere ka daljem ubrzanju evropskog puta i ključnim reformskim politikama .
&nbsp;Bečić je, govoreći o prioritetima države, naglasio je da budućnost Crne Gore počiva na četiri stuba.
&nbsp;- Borbi protiv kriminala i korupcije odnosno vladavini prava, daljem ekonomsko-socijalnom snaženju građana, čuvanju gradjanskog karaktera društva i nastavku uspjeha na evropskom putu- dodao je Bečić.
&nbsp;On je, govoreći o jačanju institucija i borbu protiv kriminala, kazao da su potvrđene optužnice za teška krivična djela protiv čelnika najviših institucija.
&nbsp;- Donešene presude u pojedinim slučajevima, uvedene sankcije od naših američkih partnera, najbolje govore o institucionlanom slomu koji smo nasliedili- rekao je Bečić.
&nbsp;Bečić je kazao da se svjedoči odlučnoj borbi nadležnih protiv kriminala.
&nbsp;- Gotovo svakodnevnim akcijama i procesuiranjima kojima se razbijaju narko, duvanska, ekološka i sve druge kriminalne strukture, pokazuje da u Crnoj Gori nema više zaštićenih i nedodirljivih, privode pravdi bjegunci od pravde i godinama nedodirljivi, čime se jasno pokazuje odlučnost države da pobijedi svaku kriminalnu kariku- rekao je Bečić.&nbsp;
Naveo je da procesi vetinga i čišćenja sistema od nedozvoljenih uticaja od nadležnih su veoma važni za ozdravljenje društva, jačanje institucija i izgradnju pravne države.
&nbsp;- Sagovornici su sastanak zaključili saglasnošću o daljem intenziviranju saradnje- kaže se u saopštenju.

Tiso: UN doprinosi ubrzanju EU puta Crne Gore

Karolin Tiso iz Švajcarske imenovana je za novu rezidentnu koordinatorku Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori.&nbsp;
Na toj poziciji, kako se navodi u saopštenju, Tiso će koordinirati rad sistema Ujedinjenih nacija u pružanju podrške Crnoj Gori u oblastima održivog razvoja i ljudskih prava, doprinosеći ostvarivanju nacionalnih prioriteta.&nbsp;
- Čast mi je što sam imenovana na poziciju rezidentne koordinatorke UN u Crnoj Gori, zemlji koja je napravila važne korake na putu ostvarivanja Ciljeva održivog razvoja i koja demonstrira snažnu posvećenost multilateralizmu i globalnoj saradnji - istakla je Tiso.&nbsp;
Posvećenost Crne Gore održivosti i zaštiti ljudskih prava, prema njenim riječima, predstavlja obećanje mladima i budućim generacijama da niko neće biti izostavljen.&nbsp;
- Ujedinjene nacije su partner nacionalnim institucijama, civilnom društvu, privatnom sektoru i zajednicama kako bi pomogle zemlji da ispuni to obećanje - navela je Tiso.
Kao predstavnica generalnog sekretara UN u zemlji, rezidentna koordinatorka vodi zajednički rad 19 agencija, fondova i programa UN u zemlji, što uključuje podršku u razvoju politika, jačanje partnerstava i usklađivanje podrške UN sa reformskom agendom Crne Gore.&nbsp;
- Radujem se saradnji s nacionalnim partnerima na unapređenju ljudskih prava, inkluzivnom ekonomskom razvoju, zaštiti životne sredine, i jačanju ljudskog kapitala i društvene kohezije - dodala je Tiso.&nbsp;
Saradnjom, kako ističe, mogu ubrzati napredak Crne Gore ka ostvarivanju Agende 2030, odražavajući iskrenu posvećenost zemlje međunarodnoj saradnji.
Tiso, kako je precizirano, ima više od 30 godina iskustva u razvojnoj saradnji, humanitarnoj pomoći i izgradnji mira.&nbsp;
Prethodno je obavljala funkciju regionalne šefice za saradnju za Siriju, Jordan, Liban i Irak, te funkciju zamjenice šefa misije u ambasadi Švajcarske u Amanu.&nbsp;
- Njena istaknuta međunarodna karijera uključuje, izmešu ostalog, i vođenje švajcarskog programa izgradnje mira na Zapadnom Balkanu, te više savjetodavnih pozicija u Švajcarskoj agenciji za razvoj i saradnju (SDC), kao i pozicije u Moldaviji i Ruandi - navodi se u saopštenju.

Karolin Tiso stupila na dužnost rezidentne koordinatorke UN u Crnoj Gori

Vlade SAD i Venecuele saopštile su danas da istražuju mogućnost obnavljanja diplomatskih odnosa i da je delegacija američke administracije stigla u južnoameričku državu.
Američki Stejt department je saopštio da je mali tim američkih diplomata i bezbjhednosnih zvaničnika otputovao u Venecuelu radi preliminarne procjene potencijalnog ponovnog otvaranja ambasade SAD u Karakasu.
Vlada Venecuele je danas potvrdila da su američke diplomate doputovale u tu zemlju i najavila da će poslati delegaciju u SAD, ne navodeći kada.
Venecuelanska vlada, na čijem je čelu privremena predsjednica države Delsi Rodriges, navela je da je “odlučila da pokrene istraživački proces diplomatske prirode sa vladom SAD, u cilju ponovnog uspostavljanja diplomatskih misija u obje zemlje”.
Višegodišnje napetosti u odnosima dvije zemlje kuliminirale su 3. januara, kada je američka vojska izvela vojnu operaciju u Karakasu, tokom koje je zarobila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i prebacila ga u SAD radi suđenja za narko-terorizam.

Američki tim stigao u Karakas, SAD i Venecuela rade na obnovi diplomatskih odnosa

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.
Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.
Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.
To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.
Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.

Rusija napala dva strana trgovačka broda u Crnom moru

Oluja Goreti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, snježna oluja Eli u Njemačkoj: dio Evrope pogođen talasom hladnoće suočen je s novim vremenskim nepogodama koje su izazvale prekide u snabdijevanju električnom energijom i poremećaje u saobraćaju.
U Francuskoj „vjetrovi slabe“, ali su „pljuskovi koji se formiraju u pozadini poremećaja praćeni snažnim udarima vjetra“, upozorio je Meteo Frans (Météo France).
Vlasti i dalje preporučuju ograničavanje kretanja, a brojna oborena stabla ometaju drumski i željeznički saobraćaj.
Prema upravljaču elektroenergetske mreže, u petak je 380.000 domaćinstava bilo bez električne energije.
Udar vjetra od 213 kilometra na sat zabilježen je u departmanu Manš (sjeverozapad), gdje su škole i dalje zatvorene.
Na sjeveru je jedna osoba teško povrijeđena.
<h2>Ujedinjeno Kraljevstvo</h2>
Oluja Goreti, praćena obilnim snježnim padavinama, zahvatila je od četvrtka uveče i Ujedinjeno Kraljevstvo. Udari vjetra koji su dostizali gotovo 160 kilometara na sat tokom noći su pogodili jugozapad Engleske i Vels, ostavljajući desetine hiljada domaćinstava bez struje, rušeći stabla i ometajući putovanja.
Nakon crvenog upozorenja zbog olujnih vjetrova u četvrtak za arhipelag Sili i veći dio Kornvola na jugozapadu Engleske, veći dio zemlje je u petak prešao na žuto upozorenje, uz očekivane obilne snježne padavine, poledicu i kišu u Škotskoj, Velsu, Sjevernoj Irskoj i sjevernoj Engleskoj.
Ipak, prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, uticaj ovih vremenskih prilika ne bi trebalo da bude naročito ozbiljan.
Oko 57.000 domaćinstava i dalje je bez električne energije, prema dobavljaču struje National Grid. Više od 250 škola i dalje je zatvoreno u Škotskoj. Svi vozovi u Kornvolu su obustavljeni.
London je izbjegao najgore. Oko pedeset letova otkazano je na aerodromu Hitrou.
<h2>Njemačka</h2>
U Njemačkoj je nekoliko sjevernih gradova, uključujući Hamburg i Bremen, zatvorilo škole zbog prolaska oluje Eli, praćene snijegom i snažnim udarima vjetra.
Njemačke željeznice Dojče Ban (Deutsche Bahn) prekinule su u petak „najmanje do podneva“ saobraćaj vozova na dugim relacijama na sjeveru, koji „više nije moguć“.
Najveći proizvođač automobila na kontinentu, Folksvagen (Volkswagen), zatvorio je u petak pogon u Emdenu (sjeverozapad), u kojem radi 8.000 radnika, saopštio je portparol kompanije.
Oluja bi posebno trebalo da pogodi sjever i sjeveroistok zemlje, gdje se očekuje do 15 centimetara snijega, uz stalne udare vjetra koji pogoduju stvaranju sniježnih nanosa, navodi nacionalna meteorološka služba (DWD).
Temperature bi tokom vikenda mogle pasti na 10 stepeni Celzijusa ispod nule, pa čak i lokalno do 20 stepeni ispod nule, prema DWD-u.
Prema pisanju dnevnog lista Bild, bolnice su pune ljudi povrijeđenih na zaleđenim putevima. List je izvijestio i o snažnim poremećajima u javnom prevozu i na putnoj mreži oko Hamburga.
<h2>Rusija&nbsp;</h2>
U Rusiji su obilne snježne padavine u petak ujutro zahvatile Moskvu. Više od 300 letova odloženo je ili otkazano na četiri aerodroma u moskovskoj regiji zbog obilnog snijega, objavila je agencija RIA Novosti.
<h2>Balkan</h2>
Na Balkanu, koji su početkom sedmice pogodili jak snijeg i bujične kiše, pri čemu su stradale najmanje dvije osobe, poplavne vode su se u petak počele povlačiti. Međutim, upozorenja na poledicu i snijeg i dalje su na snazi u većem dijelu regiona, uključujući Srbiju, gdje su neki zapadni krajevi već nekoliko dana bez struje nakon snježne oluje.

Tag: karolin-tiso