Izborna Skupština Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) biće održana danas u 12 sati, a u igri za novog predsjednika su proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Kako je juče najavljeno, izbor novog čelnika COK-a biće zatvoren za javnost i medije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.1902%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fizbor-celnika-cok-a-zatvoren-za-javnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.&nbsp;
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izborna Skupština COK-a danas iza zatvorenih vrata bira novog predsjednika

Crnogorski olimpijski komitet, mimo očiju javnosti, u petak odlučuje o predsjedniku te organizacije. U trci su rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik Dušan Simonović, koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Skupština COK-a ima 52 delegata, a njih 36 ima pravo glasa. Uoči sjedice, oglasio se nekadašanji vršilac dužnosti direktora Uprave za sport i mlade, Marko Begović.&nbsp;
Smatra da je Vlada u obavezi da reaguje na situaciju u sportu i traži odgovore finansijkih, poreskih i pravosudnih organa zbog, kako kaže, zloupotrebe sredstava građana. To je, podjseća Begović, konstatovala i Državna revizorska institucija, izvještajem o finansiranju organizacije putovanja i boravka za Olimpijske igre 2016. godine. Potrebno je, kaže Begović, ukinuti praksu stvaranja porodičnih biznisa, kao u slučaju Crnogorskog olimpijskog komiteta.
On je u izjavi za Televiziju E kazao da problem crngorskog sporta nije od juče, već traje drugo, a danas se osjećaju posljedice nesposobnosti i sistemske korupcije koja je, kako tvrdi, povezana sa partijski eksponiranim pojedincima, koji su zarobili glavne sportske institucije, uključujući COK.
- Imamo, ne zamjerite na izrazu, jedan nivo perverznosti, pa se pošlo u nepotistički i klijentelistički odnos. Tako je COK više familijarni biznis, gdje su prvi srodnici angažovani u radu ove sportske organizacije, mimo svih pravila i regula, normi ponašanja - napominje Begović.
Tvrdi da je na brojne probleme u sportu ukazivao godinama, posebno dok je bio na poziciji odlučivanja u Vladi, na mjestu v.d. direktora Uprave za sport i mlade.
- Svi ti problemi su precizno komunicirani ka medijima, sportskoj javnosti, Vladi, pravosudnim organima… izgleda da niko neće da se bavi time. Zato sam osjećao potrebu da još jednom skrenem pažnju da sjutra da, prilikom glasanja za predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta, barem vodeći nacionalni savezi ne glasaju, da ne budu dio šarade, neozbiljnosti, da ne budu saučesnici zarobljavanja crnogorskog sporta. Jer sa te pozicije, ne samo da se razvija familijarni biznis, nego gro sredstava koja bi trebalo da idu sportu, sportskim radnicima mi i dalje ne znamo kome idu. COK je dobio tri puta više sredstava u odnosu na kosovski olimpijski komitet, koji se vratio sa medaljama, a mi sa izgovorima da je mala baza, da sada ne valjaju sportisi. Sportisti valjaju, sportisi u Crnoj Gori su jako talentovani, imamo ozbiljne sportske stučnjake, ali imamo neodgovorne donosioce odluka - napominje Begović.
Dodaje da neodgovorni donosioci odluka nisu samo u COK-u, već i u Ministarstvu sporta. Tvrdi da je riječ o povezanim osobama.
- Pogledajte samo kuda idu sredstva koja su namijenjena, navodno, za smještaj ili prevoz sportisa. Znamo da Međunadorni olimpijski komitet i loklani organizatori igara snosne kompletne troškove za smještaj i za više od 80 odsto iznosa od avio karata, a kada se pogleda finansijski izvještaj, vidi se da je riječ o nekih 250, 300 hiljada eura utrošenih na avio karte. Pitanje je kome ida taj novac, ko je putovao o trošku sportista. Taj novac je za sportiste, taj novac nije za političare, ni za VIP ličnosti, nego za sport - ističe Begović.
Simpotmatično je, napominje, ćutanje Vlade.
- Imamo dva kandidata za predsjednika COK-a. Ja sam vruhnskim sportistima, koji su i u Olimpijskom komitetu, dok sam bio na poziciji u Upravi za sport i mlade ukazao na to da će biti iskorišćeni, da je sportista u sistemu sporta samo sredstvo, ali tada nijesu htjeli da me slušaju. Nažalost, sad se bavimo posljedicama, a neophodno je da se bavimo uzrokom. Neregulisano stanje je plodno tlo za korupciju. I nije ni čudo što je korupcija toliko raširena i što imamo gro problema. Mi ne pričamo o razvoju sporta, da nije dostupan svima, da je za djecu jako skup, mi sad pričamo samo o problemima. U to se pretvorio čitav sistem - zaključio je Begović.

Begović: Ukinuti praksu porodičnih biznisa u COK-u

Iz Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) saopšteno je da će sjutrašnji izbor čelnika biti zatvoren za javnost i medije.
U igri za čelnika COK-a su proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.

Izbor čelnika COK-a zatvoren za javnost

Proslavljena rukometašica i kandidatkinja za predsjednicu Crnogorskog olimpijskog komiteteta Katarina Bulatović odgovorila je predsjedniku Kluba crnogorskih olimpijaca Andriji Popoviću koji je na njen zahtjev da kaže što su u tom tijelu uradili u pogledu osnovne uloge tog tijela shodno donijetom Statutu - rekao da je "nesportski medijski plasiran" njen "atak".&nbsp;
Bulatović je istakla da joj je žao što je pogrešno protumačio njeno obraćanje.
- Vaš trinaestogodišnji rad kao predsjednika KCO trebalo je da cijene obavezne redovne i izborne skupštine na kojima ste trebali da delegirate pitanje Vašeg naslednika i sve probleme koje ste naveli. Suštinski, nijeste dali odgovore na upućena pitanja, pri tom, pominjući i naše sportiste koji su osvojili medalje na OI. Ja nijesam protiv Vas i njih, već Vaš dio i to dobro znate. Pominjući njihova imena i sjajne karijere nemojte da tražite alibi i kredibilitet za Vaše eventualne propuste u rukovođenju, jer to je nesportski čin - jasna je Bualtović.
Kao dugogodičnji potpredsjednik COK-a imao je, ističe, mogućnost da više vremena i energije usmjeri na rad KCO.
- Delegirate neke projekte i pošaljete ih fondu olimpijske solidarnosti MOK-a , nađete model kako da se finansiraju aktivnosti kluba, a ne da pustite protoku vremena organizaciju čije ste odgovorno lice toliko vremena. Poštujući Vaš stav i neupečatljiv odgovor crnogorskim olimpijcima i javnosti, ovim završavam polemiku na ovu temu, sigurna i u stav verifikacione komisije i skupštine COK a po ovom pitanju - dodala je Bulatović.
Nije mislila, kaže, da izazove negativnu reakciju kod Popovića.&nbsp;
- Već da dokumentovano i s argumentima date neke odgovore na pitanja koje sam Vam uputila. Smatram to bitnim i za nacionalne saveze koje imaju svoje predstavnike u skupštini, nego olimpijske sportove i udruženja koja su dio COK a - istakla je ona.

Bulatović Popoviću: Nijeste dali odgovore, pominjanjem olimpijaca tražite alibi - to je nesportski čin

Sportisti su najbolji reprezenti svoje države i na osnovu svojih sportskih iskustava mogu mnogo više da doprinesu nego političari, iz tog razloga smatra da može više doprinijeti kao predsjednica COK-a, za čiji izbor se glasa sljedećeg petka. Iako u samom procesu glasanja postoje nelogičnosti, počev od toga da savezi koji rade i podnose izvještaje tokom cijele godine imaju samo dva glasa, a Klub crnogorskih olimpijaca četiri, ona se nada uspjehu jer je dobila podršku od bivših i sadašnjih sportista - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, crnogorska proslavljena rukometašica i kandidatkinja za predsjednicu Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK-a) Katarina Bulatović.
Posle jako uspješne karijere vrhunskog sportiste, najupečatljivije u sjećanju ostaju, kaže Bulatović, definitivno Olimpijske igre, na kojima je samo učešće san svakog sportiste, dodaje ona, a osvajanje medalje je, kako kaže, ravno čudu.
- Dok sam se bavila sportom bilo mi je važno da postignem što više u životu, da osvojim što više, ali Olimpijske igre su imale stvarno specijalno mjesto u mom životu, i u mojoj karijeri. Bavila sam se dvadeset godina profesionalno sportom, i, ne mogu da kažem na samom početku, ali mislim da sam nekako u pravo vrijeme osvojila olimpijsku medalju, što mi je stvarno dalo snage da budem još jača, i tjeralo me da, možda budem bolja na terenu, nego što sam bila do tada - rekla je Bulatović.
Sportisti su najbolji reprezenti države koju predstavljaju, poručuje proslavljena rukometašica, otuda njeno interesovanje da se kandiduje za predsjednicu COK-a, a dodatni vjetar u leđa dali su joj, ističe ona, bivši i sadašnji sportisti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D95eCHryBVLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Osim nje, kandidat za predsjednika COK- a je i Dušan Simonović, podsjeća bivša rukometašica, dugogodišnji predsjednik te organizacije, za kandidate glasaju savezi koji su u Olimpijskom komitetu, dodaje ona, dok su četiri glasa od Kluba crnogorskih olimpijaca i dva glasa sportskih saveza, što je po njoj mala diskriminacija, jer, kako kaže, svi savezi se na godišnjem nivou bave i finansijama i izvještajima, i imaju dva glasa, ističe ona, a Klub crnogorski olimpijaca četiri.
- Sportisti mogu puno da pomognu, na osnovu svih iskustava, koje smo imali u toku svojih sportskih karijera. Na tom planu možemo puno, jer generalno znamo koje su najveće slabosti sporta, i mislim da je vrijeme za neke mlade snage, da pokažu šta mogu i koliko mogu. Nemam ništa protiv nekog dosadašnjeg rada, i prethodno rukovodstvo u Olimpijskom komitetu je radilo najbolje što je moglo u tom trenutku, tako da, mislim da mogu da ujedinim sve sportiste, da se konačno čuje glas sportista. Mislim da svi sportisti treba da se ujedinimo i borimo za neke svoje ciljeve, jer ovo gdje sad nalazi sport, mislim da stvarno nije dobro - poručila je Bulatović.

Bulatović: Mislim da je vrijeme da mlade snage pokažu šta mogu

Nekadašnja rukometašica Katarina Bulatović obratila se predsjedniku Kluba crnogorskih olimpijaca Andriji Popoviću povodom aktivnosti ove nevladine organizacije u prethodnih 15 godina od osnivanja.
Pismo je poslala, kako navodi, u susret predstojećoj izbornoj Skupštini Crnogorskog olimpijskog komiteta, na kojoj NVO Klub crnogorskih olimpijaca ima pravo na četiri delegata.
Povod njenog pisma je njena želja "da se svi zajedno uvjerimo u ispravnost i valjanost rada krovne organizacije olimpijaca u Crnoj Gori".
Pismo Bulatović prenosimo integralno:
"Dragi predsjedniče,
Iskreno sam se obradovala priznanju koje ste dobili na svjetskoj skupštini olimpijaca nedavno u Lozani, čestitke za zasluženi doprinos međunarodnom i domaćem sportu.
Priznanje i čast koju ste dobili, sigurno izaziva pozitivnu reakciju svih clanova Kluba crnogorskih olimpijaca (KCO) u domovini i van nje, crnogorskih sportista i sportskih radnika.
Molim Vas da moje obraćanje shvatite kao krajnje dobronamjerno, u šta sam sigurna da ne sumnjate.
Kao olimpijka, osvajačica medalja sa najvećih sportskih smotri, dva puta izabrana za najboljeg crnogorskog sportistu, kandidatkinja za predsjednicu COK-a, imam pravo da od Vas saznam neke stvari bez primjese ličnog, i u duhu sportskog fer pleja.
Od same ideje osnivanja NVO KCO, kao i održane osnivačke Skupštine na Cetinju, proslo je punih 15 godina.&nbsp;
Nakon tog datuma i međunarodnih aktivnosti vezanih za prijem u svjetsku i evropsku organizaciju olimpijaca, rad KCO, koji je registrovan po tada važećim regulativama za NVO, postaje nepoznanica za našu javnost.
Praveći plan i program rada za period koji slijedi, najavljeno je osnivanje fondacije u znak poštovanja na rano preminulog g-dina Slobodana Filipovića.
Od tada, pa sve do danas, nema tragova aktivnosti našeg kluba u domaćim okvirima.
Nijesam našla veb adresu KCO, nalog na društvenim mrežama, imejl adresu našeg kluba, zato Vam na ličnu elektronsku mejl adresu šaljem ovo obraćanje.
Danas, nakon više od decenije postojanja, pitam se šta je uradio KCO od onoga što je njegova osnovna uloga shodno donesenom Statutu?
U međuvremenu, KCO je dobio i ima jasno definisanu nezavisnu poziciju u Statutu COK, &nbsp;čl 23, čl 31, čl 37, a sa svim aktivnostima koje su navedene i u Statutu KCO.
NVO KCO u skupštini COK-a ima posebno uvažavanje i u smislu četiri (4) delegata koji imaju pravo glasa u odnosu na nacionalne sportske saveze u olimpijskom sportu, koji imaju po dva svoja predstavnika na skupštini COK-a, dok neolimpijski sport ima jednog svog predstavnika uz iste obaveze prema aktuelnom zakonodavstvu, ali bez prava glasa na izbornim Skupštinama.
Svi nacionalni savezi su obavezi da program sprovode po striktnom nadzoru Ministarstva sporta i važećeg Zakona o sportu u Crnoj Gori.
Uz gore navedene stavke, nacionalni savezi imaju obavezu dostavljanja potvrda o poslovanju, predavanje završnih računa, revizije, prezentovanja odluka UO, održavanja sajta, održavanja Skupštine minimum jednom godišnje, usaglasavanje Statuta sa zakonom o sportu na koje Ministarstvo daje pozitivno misljenje.
Što se tiče Zakona o NVO i njihovom registru, to pitanje tretiralo je Ministarstvo javne uprave, a danas Ministarstvo regionalnog razvoja i saradnje sa NVO koje vrši i upravni nadzor.
Statutom KCO, čl 10, jasno su definisane aktivnosti kluba, koje na žalost ili nijesu medijski ispraćene, ili ih nije ni bilo…
Ovim putem Vas molim da crnogorskoj javnosti prezentujete odgovore:
Koliko ima članova KCO shodno čl 12 Statuta?
- Adresar KCO-a na koje su slati pozivi za ranije Skupštine?
- Izgled članske karte i potpisane izjave o poštovanju Olimpijske povelje i Statuta KCO , čl 16.
- Ime sekretara kluba koji komunicira sa članovima i vodi administrativne poslove?
- Zapisnike sa redovnih i izbornih Skupstina od 2011. do posljednje održane Skupstine.
- UO KCO, koliko ima članova i kako se zovu, sastav nadzornog odbora kluba…
Prezentovanje svega gore navedenog otkloniće bilo kakve nedoumice oko perioda iza nas i budućnosti KCO.
Kao vrhunski crnogorski sportista i predsjednik KCO od osnivanja, dugogodišnji poslanik crnogorske Skupštine, sigurna sam da više nego dobro poznajete naš sport i parlamentarni život koji je sličan radu nacionalnih saveza, COK-a i KCO.
15 godina nezavisnosti u radu KCO opisanih Statutima COK-a i KCO-a, dovodi nas do sumnje, jesu li crnogorski olimpijci iz ulice 19. decembra stvarno nezavisni, ili su u zabludi oko svojih statusnih prava i funkcionisanja njihove krovne NVO?
Kako KCO ostvaruje “nezavisnost” sa adrese na kojoj je nacionalni olimpijski komitet, a odgovorno lice Dušan!?
Sa sadržinom ovog obraćanja u kopiji mejla su svi nacionalni savezi u Crnoj Gori, Ministarstvo sporta i mladih, nadležno ministarstvo za NVO, upravna inspekcija i redakcije elektronskih medija.
Nadam se Vašem brzom odgovoru.
Sportski pozdrav,
Katarina Bulatović"

Bulatović u pismu Popoviću: Od osnivanja Kluba crnogorskih olimpijaca rad ove NVO ostaje nepoznanica za javnost

Kandidature za predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) zvanično su potvrđene - a za tu poziciju su aplicirali proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Oni su, kako je Portalu ETV saopštila Bulatović, kandidature potpisali u petak.
Kandidaciona komisija COK-a potom je utvrdila ispravnost dokumentacije za oba kandidata - a kandidature potvrdio i Upravni odbor.
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.
Izbori će biti održani 25. oktobra.

Anja Ivanović

Potvrđene kandidature: U trci za predsjednika COK-a Dušan Simonović i Katarina Bulatović

Legenda crnogorskog rukometa Katarina Bulatović biće kandidatkinja za predsjednicu Crnogorskog olimprijskog komiteta na izbornoj Skupštini zakazanoj za 25. oktobar u Podgorici.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Bulatović su predložili Rukometni, Košarkaški i Stonoteniski savez Crne Gore, a više od deset saveza je najavilo da će podržati njenu kandidaturu za čelnu ličnost COK-a.&nbsp; Nacionalni sportski savezi imali su rok do 25. septembra do dostave svoje predloge za članove Skupštine i kandidate za predsednika i organe Crnogorskog olimpijskog komiteta. Upravni odbor će nakon toga u roku od 15 dana utvrditi listu kandidata za sve pozicije i pripremiti Izbornu Skupštinu Crnogorskog olimpijskog komiteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240925150940_0742f41bed5421f1c936c2ba5e797b36e0523acfb11acd47c1ed4729ae69d232.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240925150940_0742f41bed5421f1c936c2ba5e797b36e0523acfb11acd47c1ed4729ae69d232" data-rendition-name="original" width="2027" height="1239" loading="lazy" alt="Dušan Simonović "> <figcaption>Dušan Simonović(Photo: Dušan Simonović)</figcaption> </figure>  Podsećanja radi, Dušan Simonović je na čelu Crnogorskog olimpijskog komiteta duže od dvije decenije – još od 28. maja 2003. godine.&nbsp; Da li je kandidatura Katarine Bulatović, koja je učestvovala u osvajanju jedine crnogorske olimpijske medalje – srebra na OI u Londonu – znak da će konačno na čelo COK-a doći bivša vrhunska sportistkinja.&nbsp;

Draško Đuranović

Da li vrhunska sportistkinja dolazi na čelo COK-a?

Izrael je počeo avionima i tenkovima bombardovati djelove grada Gaze, a kako bi ostvario plan zauzimanja najvećeg urbanog područja u Pojasu Gaze, gdje živi skoro milion Palestinaca.
Stanovnici ovog grada tvrde da su u njegovom sjevernom i istočnom dijelu stalne eksplozije. Izraelska vojska se u međuvremenu vratila kako bi uništila građevine u izbjegličkom kampu Jabalia na sjeveru Gaze.
Prema Ministarstvu zdravlja, kojim upravlja palestinska militantna organizacija Hamas, u izraelskim napadima u posljednja 24 sata ubijene su 63, a ranjeno 300 osoba. Tvrde da je od početka ubijeno 62.686 osoba dok je 157.951 osoba ranjena.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac je izjavio da će Gaza biti sravnjena sa zemljom ako Hamas ne pristane na razoružavanje i oslobađanje svih talaca.
Izraelska vojska je ranije najavila da će evakuisati sve stanovnike Gaze i premjestiti ih u skloništa na jugu, prije nego što uđe u ovaj grad. Stanovnici Gaze su tokom rata mnogo puta raseljavani, prenosi BiBiSi (BBC).
Izrael je u svrhu zauzimanja Gaze pozvao 60 hiljada rezervista. Ova država je počela rat u Pojasu Gaze nakon Hamasovog napada 7. oktobra 2023. na Izrael, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, te je 251 osoba oteta. U zemlji i iz inostranstva je sve veći pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da okonča rat.

Izrael počeo bombardovati grad Gazu u kojem živi milion Palestinaca

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je danas da je i dalje uvjeren da SAD mogu da posreduju u okončanju rata između Rusije i Ukrajine, uprkos zastojima koji su se pojavili poslije sastanka predsjednika SAD Donalda Trampa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci.
- U posljednjih nekoliko nedjelja već smo vidjeli neke značajne ustupke sa obje strane. Na kraju ćemo biti uspješni, ili ćemo udariti u zid. A ako udarimo u zid, nastavićemo pregovore, ali ćemo pojačati pritisak. Ovo je energična diplomatija koja će okončati rat - rekao je Vens u intervjuu za EnBiSi njuz (NBC News).
Na pitanje o kakvom pritisku je riječ, ako SAD ne žele Rusiji da uvedu nove sankcije, Vens je odgovorio da je Tramp već upozorio da će primijeniti „agresivnu ekonomsku mjeru“, kao što su „sekundarne carine Indiji, kako bi pokušao da oteža Rusima da se bogate od prodaje nafte“.
Vens je ponovio Trampove riječi da Amerika neće slati svoje vojnike u Ukrajinu da pomognu u sprovođenju bilo kakvog mirovnog sporazuma.
- Neće biti naših vojnika u Ukrajini, ali ćemo nastaviti da igramo aktivnu ulogu u pokušaju da osiguramo da Ukrajinci imaju bezbjednosne garancije i samopouzdanje koje im je potrebno da zaustave rat sa svoje strane i da, s druge strane, Rusi znaju da mogu da dovedu rat do kraja - rekao je Vens.
Američki potpredsjednik je odbacio tvrdnje da Putin obmanjuje Trampa.
- Rusi su napravili značajne ustupke prvi put za tri i po godine ovog sukoba. Oni su, zapravo, bili spremni da budu fleksibilni po pitanju nekih od svojih ključnih zahtjeva kada su Tramp i Putin razgovarali o tome šta bi bilo neophodno da se okonča rat - naveo je Vens.
Iako je priznao da su se poslije sastanka Trampa i Putina 15. avgusta pojavili neki problemi, Vens je izrazio optimizam da će istrajnost donijeti rezultate.
- Pregovori imaju uspone i padove. Ponekad osjećamo da smo postigli veliki napredak sa Rusima, a ponekad smo veoma frustrirani, ali nastavićemo da radimo ono što moramo da bismo ovo završili. Ne mislim da će se to desiti preko noći, ali vjerujem da ćemo nastaviti da napredujemo. Na kraju krajeva, da li će ubijanje prestati zavisiće od toga da li će Rusi i Ukrajinci uspjeti da pronađu neki kompromis - kazao je Vens.
Na pitanje kako u Bijeloj kući tumače to što je Putin odbacio sve pozive, uključujući i Trampove, da prihvati prekid vatre, Vens je istakao da niko ne kaže da je Rusija popustila u svemu.
- Ali ono u čemu su popustili je priznanje da će Ukrajina imati teritorijalni integritet poslije rata i prihvatili su da neće moći da instaliraju marionetski režim u Kijevu - kazao je Vens.
Na pitanje o neslaganjima oko toga koliko će Rusija biti uključena u uspostavljanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, Vens je istakao da je sada rano da se to predvidi.
- Prije svega, ne govorimo o bezbjednosnim garancijama dok se rat ne završi, a Rusi će, naravno, biti dio razgovora o njegovom okončanju, što znači da će imati određenog udjela u tome - zaključio je Vens.

Vens: SAD mogu da posreduju u okončanju rata između Rusije i Ukrajine, uprkos zastojima

&nbsp;Vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i prošle sedmice, treće zaredom, jer su ojačala očekivanja da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) smanjiti ključne kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle sedmice 0,1 odsto, na 97,73 boda. Pritom je kurs eura ojačao 0,15 odsto, na 1,1715 USD.
Američka valuta oslabila je 0,15 odsto i u odnosu na japansku, pa je cijena dolara skliznula na 146,95 jena (JPY).
Gotovo cijele sedmice dolarov indeks kretao se iznad nivoa od 98 bodova, dok su ulagači čekali govor predsjednika Feda Jeromea Powella na tradicionalnom godišnjem skupu centralnih bankara u američkom gradiću Jackson Holeu, prenosi SEEbiz.
Najvažnije pitanje na tržištima bilo je hoće li Powell signalizirati smanjenje kamata ili će ponoviti ono što poručuje već duže vrijeme – da Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamata dok se ne vidi kako je povećanje carina na uvoz u SAD uticalo na inflaciju.
Posljednji podaci pokazuju da američko tržište rada slabi, što predstavlja glavni razlog za smanjenje kamata. S druge strane, posljednji podaci pokazuju i da je inflacija i dalje povišena, što ne ostavlja puno prostora za takav potez Feda. I, konačno, u petak je Powell kazao da su sada rizici u privredi uravnoteženi i da se bliži vrijeme za prilagođavanje monetarne politike.
To je na tržištu protumačeno kao signal da će Fed na sjednici 17. septembra smanjiti kamate 0,25 postotnih bodova, pa je vrijednost dolara prema korpi valuta u petak potonula gotovo jedan odsto i tako zabilježila pad treću sedmicu zaredom.

Pad vrijednosti dolara

Crnogorski šahista Predrag Nikač pobijedio je Poljaka Mihala Racisa i nakon sedmog kola ostao u trci za visok plasman na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu.
To je četvrti trijumf Nikača na šampionatu, nakon što je u prva tri kola slavio protiv Francuza Olivijea Devila, Rumuna Mihaija Dime i Poljaka Davida Falkovskog.
Upisao je i tri remija i nakon sedam kola sakupio je pet i po bodova.
U duelu takmičara koji su imali isti učinak do ovog kola igrana je Sicilijanska odbrana.
Mladi poljski takmičar podlegao je u malom broju poteza od crnogorskog šampiona, koji je imao bijele figure.
Kolo je obilježio remi vodećih do ovog kola, Španca Danijela Eduarda Pulveta i Poljaka Marčina Tazbira.
Takav ishod omogućio je Pulvetu da zadrži čelnu poziciju sa šest bodova, dok su Nikač i Tazbir na diobi drugog mjesta sa pola boda manje.
Nikač brani srebro sa šampionata na Rodosu, a postavljen je za petog nosioca.
Šampionat u Žešovu igra se po švajcarskom sistemu, u devet kola.

Nikač pobjedom ostao u trci za medalju

Svjestan da njegovo „ministrovanje“ broji potonje dane, odlazeći ministar odbrane Dragan Krapović obrušio se sinoć nesojski na „glasnika“ da će biti smijenjen – Portal i Televiziju E, „prišivajući“ nam razne etikete, od toga da je tekst naručila mafija, Demokratska partija socijalista, „inostrani elementi“... Da bi na kraju uputio direktnu prijetnju - da će njegove Demokrate u procesu „pročišćenja sistema“ doći ne samo do (po) nas, nego i do svih drugih medija koji, kako reče, prenose ovakve spinove.&nbsp; Što je to u radu Televizije E i Portala ETV tako drastično poremetilo duševni mir ministra odbrane, da je zaprijetio – ne samo metaforično – već vrlo direktno? Poremetile su ga informacije objavljene nakon našeg novinarskog istraživanja.&nbsp; <h2>OBJAVE BEZ DEMANTIJA</h2> Tako su Portal ETV i Televizija E objavili 5. avgusta da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministra odbrane Krapovića, nakon skandala koji je priredio državi Crnoj Gori izradom znački specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ zbog kojeg se Crna Gora spori sa Hrvatskom koja polaže pravo na njega. Odmah je stigla protestna nota Hrvatske, novo ozbiljno upozorenje našoj zemlji da ova članica Evropske unije ponovo može blokirati zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Kao što su to učinili i prošle godine nakon što je crnogorski parlament usvojio, za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Prethodno su nepoželjnima u svojoj zemlji proglasili – predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i lidera Krapovićeve partije, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. Postoje ozbiljne indicije da će se ove godine i Krapović pridružiti ovom proruskom i prosrpskom trojcu. Portal ETV i Televizija E objavili su 7. avgusta da premijer Spajić planira da novi ministar odbrane bude Mirsad Nurković, funkcioner Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Portal ETV i Televizija E objavili su 20. avgusta da premijer Spajić priprema plan rekonstrukcije Vlade, a prema završnom dokumentu u koji smo imali uvid, koji je dostavio svojoj partiji Pokretu Evropa sad, primarno bi na udaru bili ministri koje su kandidovale Demokrate.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>DEMOKRATE SMETNJA EVROPSKOM PUTU CRNE GORE: Šaranović, Bečić i Krapovićetv</figcaption> </figure>  Nijedna od tri informacije koje smo objavili nije demantovana. Ono što je posebno upečatljivo - Demokrate su ćutale čitavih 18 dana.&nbsp; <h2>KAD PARTIJA BIRA ,,MANJE ZLO“</h2> A ćutali su, jer su pokušavali da „saniraju štetu“, kako bi u partiji opravdali Bečićev ostanak u Vladi, bez obzira na najavljenu čistku njihovih funkcionera iz izvršne vlasti, jer u Demokratama već neko vrijeme postoji više frakcija, ali ih fotelje koje su zakučili u Vladi, još drže na okupu.&nbsp; Ipak, nakon brojnih konsultacija u vrhu stranke, svjesni su da za Krapovića više ne može biti mjesta u Vladi koja, navodno, teži evropskom putu Crne Gore, a nakon diplomatskog skandala koji je izazvao. Međutim, u tom slučaju lider Demokrata Aleksa Bečić ulazi u problem: kako da objasni unutar partije da on može ostati na istaknutoj poziciji u Vladi Milojka Spajića, dok će, gotovo svi ostali iz Demokrata biti zamijenjeni?&nbsp; Vjerovatno bijesan da je partija spremna da ga ,,proda“ da bi zadržala poziciju u izvršnoj vlasti, Krapović je sinoć odlučio da „ubije glasnika“, medije koji su objavili informacije. Istinite informacije. Latinska izreka kaže „ne nuntium necare“ – „ne ubij glasnika“. Neka Dragan Krapović istraži zašto.&nbsp; <h2>BUKA I BIJES</h2> Nazvao nas je sinoć „digitalnim pamfletom organizovanog kriminala“ koji, kako je rekao, „finansiraju šverceri akciznih roba, šverceri narkotika, narko klanovi“. - I to želim iz punih usta da kažem – precizirao je Krapović okvir za potencijalnu tužbu gostujući na Televiziji A plus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="vojne značke "> <figcaption>OZBILJNA PROVOKACIJA: Značke za Školski brod „Jadran“(Photo: MO)</figcaption> </figure>  I nije se zaustavljao, pa je rekao i kako ga sve što rade ETV, M portal „upućuje na zaključak da rade i da ih finansira organizovani kriminal u Crnoj Gori, eto tako to otvoreno da vam kažem“. Nemoć proizvodi bijes, a Krapović je očigledno nemoćan da zadrži ministarsku funkciju. Kako su Demokrate prepoznate po opsjednutošću funkcionerskim foteljama sada iz ove partije, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mole premijera Spajića, preko posrednika, da mu se da direktorska funkcija u nekom „velikom državnom preduzeću“. Ali, Krapović bi još da „ministruje“ i još se nada, pa je sinoć imao poruku i za premijera, kojem je, između ostalog, poručio da nije on taj koji bira ministre?!&nbsp; - Niko nema mogućnost da odlučuje o ministrima, osim parlamenta Crne Gore – bio je kategoričan, što mu je posljednja šansa da još malo ostane ministar. Ako poslanici ne bi podržali njegovo razrješenje, pala bi Vlada. Takav scenario je, međutim, gotovo nemoguć. Jer, teško je povjerovati da poslanici opozicije ne bi glasali za Krapovićevu smjenu.&nbsp; <h2>MASAKR NA CETINJU I LJETOVANJE U ITALIJI...&nbsp;</h2> I prije godinu i po Demokrate su „krizirale“ u Vladi Milojka Spajića, kada je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović čak i tužio Vladu, a Krapović prijetio Spajiću da „ukoliko bi Demokratska Crna Gora odlučila ... da izađe iz ove Vlade, to bi bio njen kraj“. Za razliku od marta 2024. sinoć je bio manje bučan u odnosu na premijera, ali se zato razgoropadio na naš portal i televiziju. I jasno je otkuda njegov bijes na „glasnika“. Jer, Televizija E i Portal ETV bili su „glasnik“ ili među „glasnicima“ raznih njegovih sumnjivih poslova, imenovanja, razrješenja, razobličavajući ih. Vjerovatno ga je posebno zaboljelo kada smo otkrili da je u danima kada je Crna Gora tugovala zbog masovnog zločina na Cetinju, kada je ubijeno 13 osoba, on sa porodicom otputovao u italijansko mondensko odmaralište. U pratnji četiri vojna policajca u civilu, koristeći dva vozila Ministarstva odbrane - mercedes E klase i tojotu land cruiser – otisnuo se u Alta Badiu u Dolomitima pozirajući pred kamerom mobilnog telefona sa širokim osmijehom na licu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine"> <figcaption>SKUPI PROVOD DOK JE CRNA GORA TUGOVALA: Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine</figcaption> </figure>  <h2>...POŽARI I MINISTROVO BRČKANJE U MORU&nbsp;</h2> Isto tako, u jeku borbe sa požarima u okolini Podgorici, dok je vatra „gutala“ i kuće, a vatrogasci na izmaku snaga pokušavali da je obuzdaju, u danima tuge zbog smrti pripadnika Vojske Crne Gore koji je poginuo na putu ka Piperima đe se zaputio da pomogne vatrogascima, mještanima i volonterima, ministar odbrane Krapović se, kako su mediji razotkrili, baškario na plaži.&nbsp; I onda on sinoć govori o vrijednostima i kako je misija Demokrata da „Crna Gora ide u Evropsku uniju, ali ne tako što će ići klečeći i saginjući se“, ne „ispunjavajući štrikove“, nego ispunjavajući vrijednosti... A vrijednosti, onako kako ih vide Demokrate, Crna Gora živi već pet godina. I postala je vrijednosno duboko posrnulo društvo. Sve što govore i urade Demokrate isključivo je vezano za njihove partijske i lične interese. Progon neistomišljenika, političke čistke, nepotizam, partijsko zapošljavanje, korupcija, sumnjive diplome, neznanje... Sve to u jednom političkom subjektu – Demokratama.&nbsp; I bestidna beskrupuloznost. Koju je odlazeći ministar odbrane i sinoć demonstrirao. Pred kamerama se pojavio sa značkom na reveru sakoa – onom specijalno rađenom za posadu broda „Jadran“ zbog koje je Crna Gora dobila novu diplomatsku notu od Hrvatske u kojoj je konstatovano da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar Krapović u jeku pregovora Crne Gore za ubrzano pristupanje Evropskoj uniji stao je – umjesto da bude most - kao opasna prepreka, jer sve ukazuje da će Hrvatska opet blokirati zatvaranje Poglavlja 31.&nbsp; Jedini koji bi ostali bez benefita ulaskom Crne Gore u EU su Rusija i Srbija, koje predano rade na usporavanju našeg evropskog puta preko svojih ovdašnjih političkih partnera predvođenih Crkvom Srbije. Demokrate su, naravno i ministar Dragan Krapović, dokazale da su njihove vjerne sluge.&nbsp; Portal ETV i Televizija E će, bez obzira na prijetnje i pritiske ministarstava sile, ali i svih drugih, nastaviti da budu „glasnici“ vijesti koje upozoravaju na one koji ruše građansku, sekularnu, antifašističku Crnu Goru i njen evropski put. Crna Gora nema i ne smije da ima drugi put.&nbsp; A ministar Dragan Krapović, umjesto da prijeti medijima, valjalo bi da, osim što se trudi da omete crnogorski put ka EU, malo pogleda u papire koje je svojevremeno potpisivao. Ima za to 1.560.000 razloga.&nbsp; Da, Državna revizorska institucija je dala negativno mišljenje jer je utvrdila da je minsitar odbrane Krapović krajem 2023. godine nezakonito isplatio 1.560.000 eura varijabila za 700 vojnika, i sve to – bez uplate poreza i doprinosa.&nbsp; Ko zna, ako sjutra ne bude ministar Specijalno državno tužilaštvo moglo bi da, osim što je formiralo predmet, počne i da preduzima radnje za koje je i osnovano?&nbsp; To može da bude veća opasnost za Dragana Krapovića, nego mediji koji objavljuju istine.&nbsp;

Ministre, ne ubijajte glasnika

Da, naslov ove kolumne je provokativan. Da, prejudicira da je stanje u Srbiji veoma loše, čak kritično, i da je zemlja takoreći na aparatima, čije je isključivanje sasvim realna i očekivana opcija.
Srbija će - da odmah rešimo zabrinutost onih koji političke i opštedruštvene procese gledaju kroz maksimu "u se, na se i poda se" - opstati kao država. Pitanje iz naslova se, u stvari, više odnosi na pravac kojim će država - po geografskom i političkom položaju "viđena" da bude zamajac i lider Balkana - ići sutra. Odnosno, ne da li će države biti, već kakva će država biti.
I koliko god se taj put ka "sutra" činio maglovit prethodnih godina, pa i prvih meseci velikog narodnog bunta zbog smrtonosne korupcije i neodgovornosti današnjeg režima, čini se da se u poslednje vreme koprena diže i da slika nije baš idealna.
Ako govorimo činjenicama i ako gledamo stvarnost, a zanemarimo izuzetke i lepe želje, Srbija danas je, baš kao i Srbija 1990, okovana mitom, isfantaziranom istorijom, lažno izgrađenim osećajem sopstvenog nužnog hegemonizma i šovinizmom. Ovako pljusnuto direktno u lice čitaoca deluje baš grubo i poražavajuće. Ali, to je zato što istina jeste gruba i poražavajuća, a njeno zanemarivanje, lakiranje, ublažavanje... ni dosad nije donelo ničega dobrog. I nema razloga za očekivanje da će ubuduće biti drugačije.
Prosečan čovek, a takvih je većina svuda, više voli život bez trzavica, zameranja, bolnih tema, makar i u sopstvenom mehuru nerealnosti - nego suočavanje sa istinom koja je najčešće teška za prihvatiti i nimalo povoljna za verovanja i ubeđenja tog prosečnog čoveka. A upravo u tome se čovek razlikuje od životinje, koja bez obzira koliko manji mozak ima, ipak ne uleti dva puta u istu klopku.
Vlažni srpski san o posebnoj vrednosti, istorijskim granicama, izvornoj dominaciji i natprirodnim pravima nije od juče, ali se tačno može odrediti vreme njegovog nastanka. Nastao je sa nastankom srpske države 1878, kao odgovor Petrograda zapadnim silama koje su Rusiji pokvarile planove.&nbsp;
Za one koji su preskakali časove u školi (a uvek se iznova zaprepastimo koliko mnogo takvih ima): ruski plan za jutro posle ratova 1875-1878. bila je Velika Bugarska, znatno uvećana Crna Gora, i Srbijica, tek malo veća od Crne Gore. Da zapadne sile Berlinskim kongresom nisu pokvarile (ruski) Sanstefanski mir, Pirot, Vranje i cela današnja Makedonija bili bi Bugarska.
Uglavnom, Berlinski kongres je umnogome izmenio tu mapu dirljive ruske ljubavi i upravo je Zapad Srbiji podario granice koje su joj posle omogućile osvajanje Kosova i Makedonije, pa sledstveno i stvaranje prve Jugoslavije. Dosledna onome što je istorijski uvek najbolje radila, Rusija se brzo prilagodila, te je njen vojni logor na Balkanu umesto Bugarske postala Srbija. Jeftino. Uz malo dizanja ega, epova o bratstvu, nežnih pravoslavnih tonova i brižljivo plasiranih mitova i izmišljotina.
Da se razumemo, a i da bi se izbegla stigma: nisu Srbija i srpski narod usamljeni u raznim fantazijama i nerealnim viđenjima sebe, svojih kvaliteta, prava i granica. Samo su, za razliku od većine, ostali zakovani u prošlosti i mitovima, umesto da su - što većina jeste uradila - istoriju ostavili za pijana kafanska busanja, a realnost za svakodnevicu i planove kako da sutra bude još bolje. U tome Srbija ima uzor - Rusiju, takođe nerealnu u sagledavanju istorijske pozicije, kvaliteta, svoje moći i prava ruskog naroda.
Istorija kao nauka je neumoljiva. Ona veli da Srbija mnogo duže nije postojala kao država, nego što je postojala. To, naravno, ne sme da bude nikakav argument protiv Srbije, kao što neke druge činjenice ne smeju da čine argumentaciju "za" činjenje nekakve nepravde Srbiji. Ali je zato uvek zgodno podsetiti nacional-šoviniste da su i drugi narodi imali srednjevekovne države i da se neko posebno pravo ne može i ne sme tražiti iz izabrane idealne vremenske pozicije ("sve što smo ikad držali je naše i sve što sad držimo je naše"), jer onda neko drugi može da "podseti" na drugu krajnost (kada recimo države nije ni bilo, pa otud nema ni prava), već je jedina polazna tačka za svako zahtevanje i obavezu sadašnjost i realnost. I tu se stavlja tačka na neka izmaštana istorijska prava i poseban položaj.
Vraćamo se na naslov. Ima li, dakle, Srbiji spasa?&nbsp;
Stanje, rekosmo, danas nije ružičasto. Ne u smislu državnih granica, one će opstati, već moralno, civilizacijski, biološki. Jer danas čak i oni koji se mesecima bore protiv odnarođenog režima ogrezlog u kriminalu i korupciji, zvuče poput ideoloških predaka tog režima, zaslužnih za katastrofalni raspad SFR Jugoslavije.&nbsp;
Duže od sedam meseci od početka masovnih protesta zbog tragedije koju karakterišu obrasci istočnjačkih uzora srpske vlasti - na ulicama je nemoguće videti zastavu EU. Zato se slobodno viju neki "nedavački" barjaci koje je kreirala BIA za potrebe bezbednog nacionalizma u pravcu Kosova, i zastave s ruskim svecem koji je pod "vagnerovcima" postao simbol agresorskog, genocidnog rata protiv suverene Ukrajine.
Dok Evropska unija sve glasnije kritikuje i osuđuje srpski režim, zbog korupcije i sadističkog nasilja prema demonstrantima, Rusija to otvoreno podržava, a njen ambasador u Beogradu čak javno "crta" smernice srpskim vlastima za nasilno suzbijanje protesta. Sinhrono, predstavnici studenata i najvećeg dela opozicije, građanskih i intelektualnih organizacija i kružoka, kao guje otrovnice skaču kada EU ne ispuni neko njihovo, najčešće nerealno očekivanje, "dokazujući" time da "EU nas ne želi". Na rusko gubernadurstvo, međutim, uočljivo niko ne reaguje i teško je reći da je razlog izostanku osuda i distanciranja samo strah od nekog čaja, davljenja u praznom bazenu ili ispadanja kroz prozor.
U tom smislu, Srbija trpi posledice jednoipovekovne otrovanosti, pa ćete tako i od teško prebijenog studenta iz bolesničkog kreveta čuti salve protiv "mrskog Zapada". Iako su ga prebili upravo oni koji, vrlo osnovano se veruje, rade po direktnim direktivama "voljenog Istoka". Najzad, Moskva i Beograd su javno obelodanili zajedničku borbu protiv "obojenih revolucija", a kad govore o studentskom i građanskom protestu u Srbiji, i jedni i drugi ga "krste" kao obojenu revoluciju. Reklo bi se - pametnom dovoljno. U praksi: ili nije dovoljno - ili nema pametnih.
Ovako gledano, mogla bi da se uvede neka psihološka kategorija pod nazivom "srpski apsurd". Srpski apsurd je, recimo, kada onaj koji do puštanja krvi bije studente ima na rukavu sliku istog ruskog sveca, koji je i na zastavama prebijenih studenata. Ili kada za događaje u Srbiji obe strane optužuju Zapad: on je istovremeno kreirao "obojenu revoluciju" i podržava Vučića zbog iskopavanja litijuma. Ako neko primeti da su to pomalo šizofreni stavovi, u redu je. Jesu.
Stiče se utisak da su sadašnjem srpskom režimu odbrojani dani. On jednostavno ide iz greške u grešku, leluja kao bokser u nokdaunu, a pošto sudija ne prekida borbu, jedino je pitanje da li će bokser na nogama ostati još dva-tri meseca ili godinu.&nbsp;
Sada je prava nepoznanica, u stvari, kako će doći do smene režima, a ne kada. I da li će upražnjene fotelje zauzeti trudbenici sa platnog spiska Moskve, koji su sada u ofanzivi, i koji bi bili "ruskiji" od sadašnjih vlastodržaca, ili će šansu dobiti ljudi koji bi Srbiju najzad i nedvosmisleno u spoljnopolitičkom kursu okrenuli Zapadu i njegovim vrednostima, a na domaćem planu - samoj sebi i problemima koji kipe bukvalno iz svake sfere života.
I kada to budemo znali, znaćemo i odgovor na pitanje iz naslova: ima li Srbiji spasa?

Ima li Srbiji spasa?

Spomenik zlikovcu Pavlu Đurišiću prenijet je u Đurđeve stupove, objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“, emitovanom u srijedu na programu te televizije. Novinar u reportaži navodi da je „ono što je poznato da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji – komandni štab“. RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee" data-rendition-name="original" width="1270" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>  U reportaži se ne otkriva tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede – poručio je Metodije. I, očigledno je bio u pravu.&nbsp; Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara (ili možda baš nije) crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, govori dovoljno sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="Transfer Pavle Đurišić "> <figcaption>Transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, prošao ispod radara državnih institucija?</figcaption> </figure>  Crkva Srbije još jednom je pokazala da je jača od države. Dok su se institucije prethodnih dana u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto. U manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.9622%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-instagram-performans-igumana-iz-berana-cetnicka-himna-uz-durdeve-stupove-amfilohija-i-svetog-savu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spomenik zlikovca Đurišića premješten u Đurđeve Stupove

Balon od sapunice, naduvan egom Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića - ali i samovažnošću drugog ešalona Demokrata - pukao je. Tačnije: bocnuo ga je Spajki najavom rekontrukcije Vlade. &nbsp; Najavu da će oba ministra sile, i Danilo Šaranović i Dragan Krapović, biti smijenjena - Demokrate su javno oćutale iako po kuloarima stranke bjesni pravi mali ,,atomski rat“. No, Aleksa i Boris nijesu pogođeni rekonstrukcijom, a u svakom ratu, kao u onom vicu – „mora da strada i neko od naših“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824110856_e242cb747cc46719b54dc9e2a9be36a4f70f9441cb180643d31f44e7bb4f3be3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824110856_e242cb747cc46719b54dc9e2a9be36a4f70f9441cb180643d31f44e7bb4f3be3" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DOLAZI VRIJEME PREISPITIVANJA: Šaranović i Bečić"> <figcaption>DOLAZI VRIJEME PREISPITIVANJA: Šaranović i Bečić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  A za, uskoro ,,stradale“, bivše ministre, posebno Danila Šaranovića, nastupa zanimljiv period. Jer, nasljednik, ma ko to bio, teško da će pristati da se uvalja u blato koje je Danilo napravio od bezbjednosnog sistema. A jedini način je napraviti otklon - svaliti sve na Danila Šaranovića!&nbsp; Možda ga i procesuirati, ko zna; a možda će mu status Vesne Bratić biti nedosanjan san. Zato valja podsjetiti kako su momci sa crvenim kravatama uništili bezbjednosni sistem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082412080_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082412080_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c" data-rendition-name="original" width="951" height="674" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA RADI PARTIJSKE KONTROLE: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA RADI PARTIJSKE KONTROLE: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IZMJENE ZAKONA, FAMOZNI ČLAN 162 Prvo su bili dio ekipe koja je izglasala izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima 2021, kojima je omogućeno ekspresno penzionisanje velikog broja policajaca, zbog navodnih „bezbjednosnih izazova“.&nbsp; Godinu kasnije, krajem 2022, ponovo je mijenjan Zakon o unutrašnjim poslovima, Demokrate su bile među predlagačima, i tada je starosna granica za penzionisanje spuštena sa 53 na 50 godina, čime je broj policajaca smanjen do granice normalnog funkcionisanja. Pa su - uz pomoć URE čiji je Adžić bio ministar prije Šaranovića - stopirali prijem na posao dvije generacije školovanih policajaca iz danilovgradske akademije. Navodno - zbog bezbjednosnih provjera, iako ih je svaki kandidat, prije upisa morao proći.&nbsp; I time su dodatno devastirali sektor.&nbsp; Onda su opet inicirali izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, septembra 2024, gdje je famoznom članu 162. dodat stav prema kojem, u slučaju pokretanja disciplinskog postupka Uprava policije nije dužna da obrazloži razloge za postupak ili suspenziju. Time je, pored kršenja elementarnih ljudskih i radnih prava osumnjičenom službeniku uskraćeno i pravo žalbe, odbrane i dokazivanja nevinosti. I prekršen Ustav.&nbsp; ,,RETROGRADNI MERKUR“ Prethodilo je tome lupanje o sto Alekse Bečića, na sastanku sa rukovodstvom Uprave policije, mjesec ranije, gdje je diskusiju prekinuo riječima „to je partijski interes i to mora da se sprovede“.&nbsp; Uz zdušnu pomoć ANB-a, pod rukovodstvom Borisa Milića u vidu brojnih naručenih negativnih bezbjednosnih procjena i kolegijalnog tužakanja preko interne aplikacije InfostreamV2 - koja je bila jedan od najvažnijih alata u akciji kodnog imena „Značka“ - krenulo se u lov na iskusne profesionalaca koje je trebalo skloniti iz službe.&nbsp; Više od stotinu pedeset policajaca je disciplinski gonjeno ili suspendovano, među njima najviše vrhunskih profesionalaca, a među prvima bivši nadređeni sadašnjem čelniku Lazaru Šćepanoviću.&nbsp; A onda se u horoskopu Danila Šaranovića ukazao - ,,retrogradni Merkur“, doduše drugog imena.&nbsp; I jeste došlo do promjena, koje se Demokratama nijesu baš dopale: jedan od prvih poteza Ivice Janovića kada je sjeo na mjesto direktora ANB bio je da prekine sa praksom davanja naručenih negativnih provjera. Istovremeno, komisija Vlade Crne Gore za žalbe oborila je desetine i desetine odluka o pokretanju disciplinskih postupaka kao neosnovane.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082412084_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082412084_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PRAVLJENJE PARTIJSKE POLICIJE: Bogdanović i Bečić"> <figcaption>PRAVLJENJE PARTIJSKE POLICIJE: Bogdanović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali, Danilo nije hajao, što bi prost narod rekao. Uredno je ispisivao nove i nove disciplinske prijave i suspenzije. A glasnogovornik, siva eminencija, ideolog i autor najglupljih slogana od početka višestranačja – Boris Bogdanović, alijas mali Berija – davao je Šaranoviću, uglavnom zloupotrebljavajući Skupštinu, verbalnu podršku svom partijskom drugu. Zloupotrebljavajući plenum, ali debelo plaćajući internet platforme kako bi tirade bez smisla stigle do javnosti.&nbsp; Javna je tajna da je mali Berija čak u jednom trenutku zabranio direktnu komunikaciju između ministra Unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i VD direktora uprave policije Lazara Šćepanovića, zamislite. Demokratski, nema što. Panika je polako počela da nagriza jednoumlje partije. ZAKON ,,ZA PONIJETI“ Da bi kako-tako svoje djelovanje uveli u zakonski okvir posegli su za očajničkim gestom. Najnoviji prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji su ovog ljeta inicirale upravo Demokrate, vjerovali ili ne sadržao je i odredbu da se policajcu za kojeg se utvrdi (a utvrđuju Šćepanović i Šaranović) da je napravio disciplinski prekršaj može trenutno dati otkaz. Naravno podrazumijeva se da o razlozima ne može biti obaviješten.&nbsp; No, reakcija „stranih partnera“ stopirala je prijedlog.&nbsp; Zanimljivo će biti čuti, jednog dana kada Šaranović bude morao da objašnjava svoje postupke, pred nekom sudskom instancom, zašto je kolegijum direktora Uprave policije u takozvanom ,,vd stanju“. I to duže od godine?! POSLUŠNICI I OSTALI... Jer to praktično znači da vrh policije čine ugovorci, sezonci, radnici na određeno, bez mehanizama odgovornosti. Ali pod mehanizmom prinude, odnosno ,,držanja na kratkom lancu“: svakom službeniku policije, plata, posao i egzistencija na kraju, zavisi od volje Danila šaranovića, prciznije - Borisa Bogdanovića i Alekse Bečića. Raditi profesionalno u takvim okolnostima prosto je nemoguće, a biti poslušnik postaje jedino moguće.&nbsp; Posebno ako karijera i nije tako „čista“.&nbsp; A da bi prljavština ostala ispod tepiha, valjalo je – biti poslušan. Pa su se tako na čelnim pozicijama, od odjeljenja bezbjednosti, preko regionalnih policijskih centara i dalje prema vrhu našli ljudi koji su bili - pazite sad - procesuirani za seksulano zlostavljanje, krađu službenog goriva, zloupotrebu službenog položaja krivotvorenjem dokumenata... Nije tu kraj: mnogi su sumnjičeni što su oružje dobijala lica koja nijesu prošla bezbjednsne provjere, bili direktno partijski angažovani, hapšeni u akcijama Specijalnog državnog tužilaštva...&nbsp; I nijesu baš bili ,,na ti“ sa istinom: zvuči nevjerovatno, a opet je istina - od pet kandidata za direktora policije njih četvorica nijesu prošli poligraf?! Ili - stvar za Ginisa – državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova koja takođe nema pozitivne bezbjednosne procjene.&nbsp; Sve to Danilo, Aleksa i Boris drže ispod tepiha. Baš kao i istrage o SKY prepiskama u kojima se, vrlo često, pominje pomoć mafijaških klanova Demokratama u izbornim procesima.&nbsp; I, naravno, ovo nije sve. Na primjer, da bi nadomjestili nedostajuću broj policajaca Šaranović je posegao za ugovorima o radu sa osobama bez kvalifikacija, postavljenim na mjesta koja nemaju veze sa službom, da bi im već u prvom produžetku ugovora dodijelio policijske zadatke. Ili bi istim takvim ugovorcima, najčešće očekivanom podmlatku partije, dodjeljivao ovlašćenja za pristup tajnim podacima, naravno bez bezbjednosnih provjera i mehanizma zaštite sistema.&nbsp; Podaci jesu nevjerovatni, ali o svakom detalju su Portal ETV i televizija E izvještavali i izvještavaju mjesecima. Na našim platformama je sve objašnjeno, imenom i prezimenom su navedeni učesnici svih slučajeva. I svi tekstovi i prilozi imenom i prezimenom potpisani.&nbsp; I za nešto manje od osam mjeseci kontinuiranog pisanja o tome - osim prijetnji i uvreda koje su nam u nekoliko navrata uputili i partijski glavešine ali i službenici Uprave policije - nijesmo dobili niti jedan demanti naših navoda. Osim onog, koji su više puta i čelnik partije i ministar policije i drugi javno ponovili kao dokaz da naše pisanje nije tačno – da Boris Bogdanović nema suprugu.&nbsp; Neka to ostane naša najveća greška. I neka Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića spreme odgovore za brojna pitanja na koja će morati da podgovaraju. I to vrlo brzo, odmah nakon rekonstrukcije u kojoj će najviše pripadnika Demokrata biti rekonstruisano.&nbsp; Prvo ministar odbrane Dragan Krapović, pa ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. A onda...

Tag: katarina-bulatovic