Izborna Skupština Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) biće održana danas u 12 sati, a u igri za novog predsjednika su proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Kako je juče najavljeno, izbor novog čelnika COK-a biće zatvoren za javnost i medije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.1902%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fizbor-celnika-cok-a-zatvoren-za-javnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.&nbsp;
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izborna Skupština COK-a danas iza zatvorenih vrata bira novog predsjednika

Crnogorski olimpijski komitet, mimo očiju javnosti, u petak odlučuje o predsjedniku te organizacije. U trci su rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik Dušan Simonović, koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Skupština COK-a ima 52 delegata, a njih 36 ima pravo glasa. Uoči sjedice, oglasio se nekadašanji vršilac dužnosti direktora Uprave za sport i mlade, Marko Begović.&nbsp;
Smatra da je Vlada u obavezi da reaguje na situaciju u sportu i traži odgovore finansijkih, poreskih i pravosudnih organa zbog, kako kaže, zloupotrebe sredstava građana. To je, podjseća Begović, konstatovala i Državna revizorska institucija, izvještajem o finansiranju organizacije putovanja i boravka za Olimpijske igre 2016. godine. Potrebno je, kaže Begović, ukinuti praksu stvaranja porodičnih biznisa, kao u slučaju Crnogorskog olimpijskog komiteta.
On je u izjavi za Televiziju E kazao da problem crngorskog sporta nije od juče, već traje drugo, a danas se osjećaju posljedice nesposobnosti i sistemske korupcije koja je, kako tvrdi, povezana sa partijski eksponiranim pojedincima, koji su zarobili glavne sportske institucije, uključujući COK.
- Imamo, ne zamjerite na izrazu, jedan nivo perverznosti, pa se pošlo u nepotistički i klijentelistički odnos. Tako je COK više familijarni biznis, gdje su prvi srodnici angažovani u radu ove sportske organizacije, mimo svih pravila i regula, normi ponašanja - napominje Begović.
Tvrdi da je na brojne probleme u sportu ukazivao godinama, posebno dok je bio na poziciji odlučivanja u Vladi, na mjestu v.d. direktora Uprave za sport i mlade.
- Svi ti problemi su precizno komunicirani ka medijima, sportskoj javnosti, Vladi, pravosudnim organima… izgleda da niko neće da se bavi time. Zato sam osjećao potrebu da još jednom skrenem pažnju da sjutra da, prilikom glasanja za predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta, barem vodeći nacionalni savezi ne glasaju, da ne budu dio šarade, neozbiljnosti, da ne budu saučesnici zarobljavanja crnogorskog sporta. Jer sa te pozicije, ne samo da se razvija familijarni biznis, nego gro sredstava koja bi trebalo da idu sportu, sportskim radnicima mi i dalje ne znamo kome idu. COK je dobio tri puta više sredstava u odnosu na kosovski olimpijski komitet, koji se vratio sa medaljama, a mi sa izgovorima da je mala baza, da sada ne valjaju sportisi. Sportisti valjaju, sportisi u Crnoj Gori su jako talentovani, imamo ozbiljne sportske stučnjake, ali imamo neodgovorne donosioce odluka - napominje Begović.
Dodaje da neodgovorni donosioci odluka nisu samo u COK-u, već i u Ministarstvu sporta. Tvrdi da je riječ o povezanim osobama.
- Pogledajte samo kuda idu sredstva koja su namijenjena, navodno, za smještaj ili prevoz sportisa. Znamo da Međunadorni olimpijski komitet i loklani organizatori igara snosne kompletne troškove za smještaj i za više od 80 odsto iznosa od avio karata, a kada se pogleda finansijski izvještaj, vidi se da je riječ o nekih 250, 300 hiljada eura utrošenih na avio karte. Pitanje je kome ida taj novac, ko je putovao o trošku sportista. Taj novac je za sportiste, taj novac nije za političare, ni za VIP ličnosti, nego za sport - ističe Begović.
Simpotmatično je, napominje, ćutanje Vlade.
- Imamo dva kandidata za predsjednika COK-a. Ja sam vruhnskim sportistima, koji su i u Olimpijskom komitetu, dok sam bio na poziciji u Upravi za sport i mlade ukazao na to da će biti iskorišćeni, da je sportista u sistemu sporta samo sredstvo, ali tada nijesu htjeli da me slušaju. Nažalost, sad se bavimo posljedicama, a neophodno je da se bavimo uzrokom. Neregulisano stanje je plodno tlo za korupciju. I nije ni čudo što je korupcija toliko raširena i što imamo gro problema. Mi ne pričamo o razvoju sporta, da nije dostupan svima, da je za djecu jako skup, mi sad pričamo samo o problemima. U to se pretvorio čitav sistem - zaključio je Begović.

Begović: Ukinuti praksu porodičnih biznisa u COK-u

Iz Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) saopšteno je da će sjutrašnji izbor čelnika biti zatvoren za javnost i medije.
U igri za čelnika COK-a su proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.

Izbor čelnika COK-a zatvoren za javnost

Proslavljena rukometašica i kandidatkinja za predsjednicu Crnogorskog olimpijskog komiteteta Katarina Bulatović odgovorila je predsjedniku Kluba crnogorskih olimpijaca Andriji Popoviću koji je na njen zahtjev da kaže što su u tom tijelu uradili u pogledu osnovne uloge tog tijela shodno donijetom Statutu - rekao da je "nesportski medijski plasiran" njen "atak".&nbsp;
Bulatović je istakla da joj je žao što je pogrešno protumačio njeno obraćanje.
- Vaš trinaestogodišnji rad kao predsjednika KCO trebalo je da cijene obavezne redovne i izborne skupštine na kojima ste trebali da delegirate pitanje Vašeg naslednika i sve probleme koje ste naveli. Suštinski, nijeste dali odgovore na upućena pitanja, pri tom, pominjući i naše sportiste koji su osvojili medalje na OI. Ja nijesam protiv Vas i njih, već Vaš dio i to dobro znate. Pominjući njihova imena i sjajne karijere nemojte da tražite alibi i kredibilitet za Vaše eventualne propuste u rukovođenju, jer to je nesportski čin - jasna je Bualtović.
Kao dugogodičnji potpredsjednik COK-a imao je, ističe, mogućnost da više vremena i energije usmjeri na rad KCO.
- Delegirate neke projekte i pošaljete ih fondu olimpijske solidarnosti MOK-a , nađete model kako da se finansiraju aktivnosti kluba, a ne da pustite protoku vremena organizaciju čije ste odgovorno lice toliko vremena. Poštujući Vaš stav i neupečatljiv odgovor crnogorskim olimpijcima i javnosti, ovim završavam polemiku na ovu temu, sigurna i u stav verifikacione komisije i skupštine COK a po ovom pitanju - dodala je Bulatović.
Nije mislila, kaže, da izazove negativnu reakciju kod Popovića.&nbsp;
- Već da dokumentovano i s argumentima date neke odgovore na pitanja koje sam Vam uputila. Smatram to bitnim i za nacionalne saveze koje imaju svoje predstavnike u skupštini, nego olimpijske sportove i udruženja koja su dio COK a - istakla je ona.

Bulatović Popoviću: Nijeste dali odgovore, pominjanjem olimpijaca tražite alibi - to je nesportski čin

Sportisti su najbolji reprezenti svoje države i na osnovu svojih sportskih iskustava mogu mnogo više da doprinesu nego političari, iz tog razloga smatra da može više doprinijeti kao predsjednica COK-a, za čiji izbor se glasa sljedećeg petka. Iako u samom procesu glasanja postoje nelogičnosti, počev od toga da savezi koji rade i podnose izvještaje tokom cijele godine imaju samo dva glasa, a Klub crnogorskih olimpijaca četiri, ona se nada uspjehu jer je dobila podršku od bivših i sadašnjih sportista - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, crnogorska proslavljena rukometašica i kandidatkinja za predsjednicu Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK-a) Katarina Bulatović.
Posle jako uspješne karijere vrhunskog sportiste, najupečatljivije u sjećanju ostaju, kaže Bulatović, definitivno Olimpijske igre, na kojima je samo učešće san svakog sportiste, dodaje ona, a osvajanje medalje je, kako kaže, ravno čudu.
- Dok sam se bavila sportom bilo mi je važno da postignem što više u životu, da osvojim što više, ali Olimpijske igre su imale stvarno specijalno mjesto u mom životu, i u mojoj karijeri. Bavila sam se dvadeset godina profesionalno sportom, i, ne mogu da kažem na samom početku, ali mislim da sam nekako u pravo vrijeme osvojila olimpijsku medalju, što mi je stvarno dalo snage da budem još jača, i tjeralo me da, možda budem bolja na terenu, nego što sam bila do tada - rekla je Bulatović.
Sportisti su najbolji reprezenti države koju predstavljaju, poručuje proslavljena rukometašica, otuda njeno interesovanje da se kandiduje za predsjednicu COK-a, a dodatni vjetar u leđa dali su joj, ističe ona, bivši i sadašnji sportisti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D95eCHryBVLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Osim nje, kandidat za predsjednika COK- a je i Dušan Simonović, podsjeća bivša rukometašica, dugogodišnji predsjednik te organizacije, za kandidate glasaju savezi koji su u Olimpijskom komitetu, dodaje ona, dok su četiri glasa od Kluba crnogorskih olimpijaca i dva glasa sportskih saveza, što je po njoj mala diskriminacija, jer, kako kaže, svi savezi se na godišnjem nivou bave i finansijama i izvještajima, i imaju dva glasa, ističe ona, a Klub crnogorski olimpijaca četiri.
- Sportisti mogu puno da pomognu, na osnovu svih iskustava, koje smo imali u toku svojih sportskih karijera. Na tom planu možemo puno, jer generalno znamo koje su najveće slabosti sporta, i mislim da je vrijeme za neke mlade snage, da pokažu šta mogu i koliko mogu. Nemam ništa protiv nekog dosadašnjeg rada, i prethodno rukovodstvo u Olimpijskom komitetu je radilo najbolje što je moglo u tom trenutku, tako da, mislim da mogu da ujedinim sve sportiste, da se konačno čuje glas sportista. Mislim da svi sportisti treba da se ujedinimo i borimo za neke svoje ciljeve, jer ovo gdje sad nalazi sport, mislim da stvarno nije dobro - poručila je Bulatović.

Bulatović: Mislim da je vrijeme da mlade snage pokažu šta mogu

Nekadašnja rukometašica Katarina Bulatović obratila se predsjedniku Kluba crnogorskih olimpijaca Andriji Popoviću povodom aktivnosti ove nevladine organizacije u prethodnih 15 godina od osnivanja.
Pismo je poslala, kako navodi, u susret predstojećoj izbornoj Skupštini Crnogorskog olimpijskog komiteta, na kojoj NVO Klub crnogorskih olimpijaca ima pravo na četiri delegata.
Povod njenog pisma je njena želja "da se svi zajedno uvjerimo u ispravnost i valjanost rada krovne organizacije olimpijaca u Crnoj Gori".
Pismo Bulatović prenosimo integralno:
"Dragi predsjedniče,
Iskreno sam se obradovala priznanju koje ste dobili na svjetskoj skupštini olimpijaca nedavno u Lozani, čestitke za zasluženi doprinos međunarodnom i domaćem sportu.
Priznanje i čast koju ste dobili, sigurno izaziva pozitivnu reakciju svih clanova Kluba crnogorskih olimpijaca (KCO) u domovini i van nje, crnogorskih sportista i sportskih radnika.
Molim Vas da moje obraćanje shvatite kao krajnje dobronamjerno, u šta sam sigurna da ne sumnjate.
Kao olimpijka, osvajačica medalja sa najvećih sportskih smotri, dva puta izabrana za najboljeg crnogorskog sportistu, kandidatkinja za predsjednicu COK-a, imam pravo da od Vas saznam neke stvari bez primjese ličnog, i u duhu sportskog fer pleja.
Od same ideje osnivanja NVO KCO, kao i održane osnivačke Skupštine na Cetinju, proslo je punih 15 godina.&nbsp;
Nakon tog datuma i međunarodnih aktivnosti vezanih za prijem u svjetsku i evropsku organizaciju olimpijaca, rad KCO, koji je registrovan po tada važećim regulativama za NVO, postaje nepoznanica za našu javnost.
Praveći plan i program rada za period koji slijedi, najavljeno je osnivanje fondacije u znak poštovanja na rano preminulog g-dina Slobodana Filipovića.
Od tada, pa sve do danas, nema tragova aktivnosti našeg kluba u domaćim okvirima.
Nijesam našla veb adresu KCO, nalog na društvenim mrežama, imejl adresu našeg kluba, zato Vam na ličnu elektronsku mejl adresu šaljem ovo obraćanje.
Danas, nakon više od decenije postojanja, pitam se šta je uradio KCO od onoga što je njegova osnovna uloga shodno donesenom Statutu?
U međuvremenu, KCO je dobio i ima jasno definisanu nezavisnu poziciju u Statutu COK, &nbsp;čl 23, čl 31, čl 37, a sa svim aktivnostima koje su navedene i u Statutu KCO.
NVO KCO u skupštini COK-a ima posebno uvažavanje i u smislu četiri (4) delegata koji imaju pravo glasa u odnosu na nacionalne sportske saveze u olimpijskom sportu, koji imaju po dva svoja predstavnika na skupštini COK-a, dok neolimpijski sport ima jednog svog predstavnika uz iste obaveze prema aktuelnom zakonodavstvu, ali bez prava glasa na izbornim Skupštinama.
Svi nacionalni savezi su obavezi da program sprovode po striktnom nadzoru Ministarstva sporta i važećeg Zakona o sportu u Crnoj Gori.
Uz gore navedene stavke, nacionalni savezi imaju obavezu dostavljanja potvrda o poslovanju, predavanje završnih računa, revizije, prezentovanja odluka UO, održavanja sajta, održavanja Skupštine minimum jednom godišnje, usaglasavanje Statuta sa zakonom o sportu na koje Ministarstvo daje pozitivno misljenje.
Što se tiče Zakona o NVO i njihovom registru, to pitanje tretiralo je Ministarstvo javne uprave, a danas Ministarstvo regionalnog razvoja i saradnje sa NVO koje vrši i upravni nadzor.
Statutom KCO, čl 10, jasno su definisane aktivnosti kluba, koje na žalost ili nijesu medijski ispraćene, ili ih nije ni bilo…
Ovim putem Vas molim da crnogorskoj javnosti prezentujete odgovore:
Koliko ima članova KCO shodno čl 12 Statuta?
- Adresar KCO-a na koje su slati pozivi za ranije Skupštine?
- Izgled članske karte i potpisane izjave o poštovanju Olimpijske povelje i Statuta KCO , čl 16.
- Ime sekretara kluba koji komunicira sa članovima i vodi administrativne poslove?
- Zapisnike sa redovnih i izbornih Skupstina od 2011. do posljednje održane Skupstine.
- UO KCO, koliko ima članova i kako se zovu, sastav nadzornog odbora kluba…
Prezentovanje svega gore navedenog otkloniće bilo kakve nedoumice oko perioda iza nas i budućnosti KCO.
Kao vrhunski crnogorski sportista i predsjednik KCO od osnivanja, dugogodišnji poslanik crnogorske Skupštine, sigurna sam da više nego dobro poznajete naš sport i parlamentarni život koji je sličan radu nacionalnih saveza, COK-a i KCO.
15 godina nezavisnosti u radu KCO opisanih Statutima COK-a i KCO-a, dovodi nas do sumnje, jesu li crnogorski olimpijci iz ulice 19. decembra stvarno nezavisni, ili su u zabludi oko svojih statusnih prava i funkcionisanja njihove krovne NVO?
Kako KCO ostvaruje “nezavisnost” sa adrese na kojoj je nacionalni olimpijski komitet, a odgovorno lice Dušan!?
Sa sadržinom ovog obraćanja u kopiji mejla su svi nacionalni savezi u Crnoj Gori, Ministarstvo sporta i mladih, nadležno ministarstvo za NVO, upravna inspekcija i redakcije elektronskih medija.
Nadam se Vašem brzom odgovoru.
Sportski pozdrav,
Katarina Bulatović"

Bulatović u pismu Popoviću: Od osnivanja Kluba crnogorskih olimpijaca rad ove NVO ostaje nepoznanica za javnost

Kandidature za predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) zvanično su potvrđene - a za tu poziciju su aplicirali proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Oni su, kako je Portalu ETV saopštila Bulatović, kandidature potpisali u petak.
Kandidaciona komisija COK-a potom je utvrdila ispravnost dokumentacije za oba kandidata - a kandidature potvrdio i Upravni odbor.
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.
Izbori će biti održani 25. oktobra.

Anja Ivanović

Potvrđene kandidature: U trci za predsjednika COK-a Dušan Simonović i Katarina Bulatović

Legenda crnogorskog rukometa Katarina Bulatović biće kandidatkinja za predsjednicu Crnogorskog olimprijskog komiteta na izbornoj Skupštini zakazanoj za 25. oktobar u Podgorici.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Bulatović su predložili Rukometni, Košarkaški i Stonoteniski savez Crne Gore, a više od deset saveza je najavilo da će podržati njenu kandidaturu za čelnu ličnost COK-a.&nbsp; Nacionalni sportski savezi imali su rok do 25. septembra do dostave svoje predloge za članove Skupštine i kandidate za predsednika i organe Crnogorskog olimpijskog komiteta. Upravni odbor će nakon toga u roku od 15 dana utvrditi listu kandidata za sve pozicije i pripremiti Izbornu Skupštinu Crnogorskog olimpijskog komiteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240925150940_0742f41bed5421f1c936c2ba5e797b36e0523acfb11acd47c1ed4729ae69d232.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240925150940_0742f41bed5421f1c936c2ba5e797b36e0523acfb11acd47c1ed4729ae69d232" data-rendition-name="original" width="2027" height="1239" loading="lazy" alt="Dušan Simonović "> <figcaption>Dušan Simonović(Photo: Dušan Simonović)</figcaption> </figure>  Podsećanja radi, Dušan Simonović je na čelu Crnogorskog olimpijskog komiteta duže od dvije decenije – još od 28. maja 2003. godine.&nbsp; Da li je kandidatura Katarine Bulatović, koja je učestvovala u osvajanju jedine crnogorske olimpijske medalje – srebra na OI u Londonu – znak da će konačno na čelo COK-a doći bivša vrhunska sportistkinja.&nbsp;

Draško Đuranović

Da li vrhunska sportistkinja dolazi na čelo COK-a?

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović učestvovao je u Berlinu na panel-diskusiji „Kreiranje budućnosti Zapadnog Balkana: osnaživanje kreatora sjutrašnjice“, u okviru Desetog ambasadorskog foruma o Zapadnom Balkanu u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer, i tom prilikom naglasio da su mladi u Crnoj Gori najjači podržavaoci evropske integracije, te da ukupna podrška članstvu u Evropskoj uniji, koja iznosi oko 80 odsto, predstavlja značajan resurs za ubrzanje reformi.
Govoreći o dinamici pregovora sa EU, potpredsjednik je podsjetio da Crna Gora očekuje da u decembru zatvori najmanje pet poglavlja, što će biti važan korak ka završnoj fazi pregovora.
- Dodao je da reforme u oblasti vladavine prava, zajedno sa mjerama koje doprinose poboljšanju životnog standarda – uključujući rast prosječne zarade ostvaren zahvaljujući programima aktuelne Vlade – stvaraju preduslove da mladi ljudi „vide razlog da ostanu, da grade karijeru kod kuće i da vjeruju u budućnost u okviru Evropske unije - navode iz Vlade.
Istakao je da napredak u evropskim integracijama jača povjerenje mladih u institucije i otvara prostor za društvene i ekonomske promjene koje doprinose njihovoj profesionalnoj i ličnoj perspektivi.
- Crna Gora, kako je dodao, pokazuje da reformski proces donosi opipljive rezultate i da evropski put ima jasnu, mjerljivu dinamiku koja ohrabruje mlade generacije - ističe se u saopštenju.
Na pitanje o kredibilitetu politike proširenja, posebno za države Zapadnog Balkana, Ivanović je istakao da bi precizno definisanje vremenskog okvira za prijem novih članica, na liniji pristupa zasnovanog na zaslugama, dodatno osnažilo motivaciju građana i ukupnu stabilnost evropske integracije.
- Podsjetio je da je od Samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, te naglasio da zajedničko usaglašavanje evropske perspektive Crne Gore – uključujući i jasnije konturisanu dinamiku – ima snažan mobilizacijski efekat i doprinosi produbljivanju povjerenja između država članica i država kandidata. U tom kontekstu, Ivanović je naveo da se 2028. godina prirodno nameće kao realna i na napretku zasnovana perspektiva Crne Gore, što dodatno učvršćuje njen status najuspješnijeg primjera procesa proširenja. Kako je istakao, jasnija i jedinstvena poruka Evropske unije o daljem toku procesa obezbijedila bi dodatnu energiju za finalizaciju reformi i učvrstila uvjerenje građana u uspješan završetak evropskog puta - dodaje se.
Podsjetio je da je od Samita u Solunu prošlo više od dvije decenije, te naglasio da bi zajedničko usaglašavanje evropske perspektive Crne Gore – uključujući i jasno definisanu dinamiku – imalo snažan mobilizacijski efekat i doprinosilo produbljivanju povjerenja između država članica i kandidata.
U tom kontekstu, Ivanović je naveo da se 2028. godina pojavljuje kao realna i ostvariva perspektiva u svjetlu učinjenog napretka i ambicije da Crna Gora ostane najuspješniji primjer procesa proširenja. Kako je istakao, jasna i jedinstvena poruka Evropske unije o daljem toku procesa dala bi dodatnu energiju za finalizaciju reformi i učvrstila uvjerenje građana u uspješan završetak evropskog puta.
Tokom boravka u Berlinu, potpredsjednik Ivanović učestvovao je i na okruglom stolu „Budućnost Berlinskog procesa: ambicije, rezultati i prepreke“, u okviru kog je razgovarano o značaju proširenja Evropske unije, aktuelnim izazovima i regionalnim inicijativama koje doprinose stabilnosti i saradnji u okviru Zapadnog Balkana.

Ivanović u Berlinu: Precizniji vremenski okvir jača povjerenje u proces proširenja

Stonoteniseri Luče prvi takmičarski dan sedmog međunarodnog turnira za osobe sa invaliditetom, Podgorica open, završili su sa četiri medalje - po jednom zlatnom i srebrnom i dvije bronzane.
Zlatnu medalju, kao i prošle godine, osvojila je Samra Kojić, srebrni je bio Dejan Bašanović, dok su se bronzanzanim odličjima okitili Pjetro Paljušević i Uroš Gugolj.
Kojić je u spojenim kategorijama 2-5 (osobe u kolicima), nakon tri kola i igranja po sistemu svako sa svakim, slavila ispred Kristine Grbović iz Srbije.
Iz Srbije dolaze i bronzane Danijela Lučanin i Smilija Stošić.
Bašanović je drugu godinu uzastopno do srebra stigao u kategoriji S10, a u finalnom meču poražen je od Pauna Vatova iz Bugarske.
Bronzani su bili Ivica Vidiček iz Bosne i Hercegovine (BIH) i Nebojša Kitić iz Srbije, koji je juče slavio na memorijalu Slobodanka Boba Gurešić.
U kategoriji 6-7 bronzani je bio Paljušević, kao i Danijel Šetrajčić iz Hrvatske.
Pobijedio je paraolimpijac iz BIH Haris Eminović, iza druga iz reprezentatcije Ediba Šahmana. Gugolj je bio bronzani u kategoriji osam.
Zlatni je bio Jordan Mitev iz Bugarske, koji je u finalu savladao Srđana Šćekića iz Srbije. Bronzani je bio i Dragan Vujisić.
U spojenim kategorijama 2-5 zlatni je bio Bojan Stamenković iz Srbije, ispred srebrnog Miloša Stojiljkovića i bronzanih Nebojše Ilića i Vlada Petkovića.
Zlatnu medalju u kategoriji 9 bio je Veljko Trujić iz Srbije, koji je u finalnom meču savladao Tomislava Blaževića iz Hrvatske.
Bronzani su bili Dario Stošić iz Srbije i Kasim Cerić iz Bosne i Hercegovine.
U spoenim kategorijama 6-10 najbolja je bila Hrvatica Sanda Vidović, koja je u finalu savladala Bugarku Jordanu Todorovu.
Sa bronzanim odličjem nastup su završile Hrvatice Josipa Debanić i Valentina Orečić.
Turnir će biti nastavljen sjutra takmičenjem u konkurenciji dublova.
Takmičenje u sportskoj dvorani Verde okupilo je više od 60 stonotenisera iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
Organizator turnira je Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, a igra se pod pokroviteljstvom Glavnog grada i uz podršku Paraolimpijskog komiteta, Stonoteniskog saveza i Ministarstva sporta i mladih.
Učesnike turnira pozdravili su predsjendik STK Luča Dejan Bašanović i Paraolimpijskog komiteta Igo Tomić, a otvorenim ga je proglasio Prvi čovjek Stonoteniskog saveza Željan Šoć.

Stonoteniserima Luče četiri medalje u Podgorici

Šef Odborničkog kluba DPS u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac, reagovao je na uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućene direktorici CIN-CG Milki Tadić-Mijović, koju je, parafrazirajući Njegoševe stihove, nazvao „babom“ i „vješticom“.
Klikovac se na mreži X obratio poslaniku Pokreta Evropa sad i Vranešovom koalicionom partneru, Gordanu Stojoviću:
- Poslaniče Stojoviću, pošto se gotovo svakog dana zalažete za članstvo Crne Gore u EU, možete li objasniti koalicionom partneru iz Pljevalja Vranešu da nije civilizovano, niti u skladu sa evropskim vrijednostima, da novinarku naziva vješticom? Ili ipak ne smijete od straha da vas četnički vojvoda Mandić ne bi politički disciplinovao? - poručio je Klikovac.
Podsjetimo, nakon što je Tadić-Mijović javno kritikovala Vranešove interpretacije istorijskih događaja, predsjednik Opštine Pljevlja odgovorio je uvredama, što je izazvalo niz oštrih reakcija u javnosti.

Klikovac Stojoviću: Objasnite Vranešu da nije civilizovano nazivati novinarku „vješticom“ – ili se plašite političke discipline?

Informativnu emisiju 24 sata večeras uređuje i vodi Itana Kaluđerović.
Gost emisije biće Nikola Lunić iz Savjeta za strateške politike, koji će govoriti o geopolitičkim odnosima i bezbjednosnim izazovima u regionu.
U večerašnjem izdanju donosimo:
- Poruke građana Cetinja koji protestuju na Kruševom Ždrijelu, upućene odborniku cetinjskog parlamenta
- Reakcije i osude uvredljivih napada na novinarku Milku Tadić Mijović
- Analizu ekonomskih i trgovinskih odnosa Francuske i Kine i njihovog uticaja na globalnu politiku
Gledajte 24 sata, večeras na Televiziji E od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gost Nikola Lunić

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: katarina-bulatovic