Bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije Vesko Damjanović kazao je da je skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću bila uspješna policijska akcija i naglasio je da su njih dvojica bili pod stalnim nadzorom čim su stupili na crnogorsku teritoriju, a kada su napustili našu državu o tome su odmah obaviještene kolege iz Srbije.&nbsp; Damjanović je u svjedočkom iskazu naveo i da je bio upoznat sa svim aktivnostima koje je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala imao prema srpskim državljanima i zahvaljujući njihovim aktivnostima spriječena su tri krivična djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231044_3d1d17eef3c889d22ed5bc5abdad6620c322ddd61193934f57c02f927160cc66.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028231044_3d1d17eef3c889d22ed5bc5abdad6620c322ddd61193934f57c02f927160cc66" data-rendition-name="original" width="696" height="464" loading="lazy" alt="Zoran Lazović"> <figcaption>Zoran Lazović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Sve ove informacije Damjanović je predočio specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću u istrazi koja je pokrenuta protiv nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koje, između ostalog, terete da su odgovorni za skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću.&nbsp; Osim Damjanovića i iskazi visokih policijskih funkcionera Milovana Pavićevića i Milorada Žižića, koji su navedeni u optužnici u koju je portal ETV imao uvid, opovrgli su navode tužioca Šoškića. <h2>SPRIJEČENA TRI KRIVIČNA DJELA</h2> Damjanović je ispričao da je obaviješten kada su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru, ali nije mogao da se sjeti da li ga je o tome informisao neko sa granice ili načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi.&nbsp; - Nakon što sam obaviješten o njihovom ulasku pozvao sam pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike Enisa Bakovića da ga pitam zašto su ušli u Crnu Goru, na što mi je on rekao da Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala ima aktivnosti prema njima – ispričao je Damjanović.&nbsp; Dodao je da je kontaktirao Lazovića koji mu je saopštio da imaju operativna saznanja da se Belivuku i Miljkoviću sprema likvidacija, a potom informisao da rade na sprečavanju ubistva Marka Ljubiše Kana, koji prema evidenciji policije slovi za visokorangiranog člana škaljarske kriminalne grupe... Treća aktivnost bila je usmjerena na osujećenje likvidacije jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Kada mu je Lazović predočio koje su akcije u toku, prema njegovim riječima, bilo je opravdano da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska i da se puste u Crnu Goru. - Tako bih i ja postupio – skinuo bih im zabranu ulaska. Nekoliko dana nakon razgovora sa Lazovićem realizovani su ovi predmeti, uhapšene su osobe koje su planirale ubistvo Belivuka i Miljkovića i Kašćelana. Takođe, lišeni su slobode i osumnjičeni za pripremanje ubistva Ljubiše Kana – ispričao je bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije. Damjanović je objasnio i da je svaki od pomoćnika direktora Uprave policije u istoj ravni i jedan drugom ne mogu da daju naređenja. Lazović, prema riječima Damjanovića, nije mogao da naredi Bakoviću da Belivuka i Miljkovića skine sa mjera zabrane ulaska u Crnu Goru.&nbsp; - Ukoliko je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala imao operativne aktivnosti uobičajeno je da se na njihov zahtjev Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska. Imajući u vidu da se sa Lazovićem dugo poznajem, bilo bi mi logično da je mene zvao prije Enisa Bakovića da se Belivuku i Miljkoviću skine mjera – smatra Damjanović.&nbsp; Naglasio je i da mu je poznato da su Belivuk i Miljković saslušani u Odjeljenju bezbjednosti Kotor, da su detaljno pretreseni i da su bili pod stalnim nadzorom. On je objasnio da spisak osoba kojima je bila stavljena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru nije „sveto pismo“ i podložan je promjenama. Nikad se nije desilo, kako je rekao, da ga Lazović nije informisao o aktivnostima Sektora ne čijem je čelu. Poneđeljkom su bili kolegijumi u policiji i Lazović ga je uvijek o svim akcijama informisao. Ukoliko bi bilo nekih dešavanja i između redovnih kolegijuma Lazović ga je telefonom ili lično upoznao o njima. <h2>VAŽAN POZIV IZ SRBIJE</h2> I nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala, takođe su potvrdili da su Belivuk i Miljković bili pod stalnim nadzorom, te da ih je o njihovom ulasku obavijestio visoki funkcioner srpske polcije kao i da su kolege iz Srbije obaviještene kada su napustili Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231036_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028231036_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="Milovan Pavićević"> <figcaption>Milovan Pavićević(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  Pavićević je ispričao da ga je 16. januara 2021. godine u večernjim časovima obavijestio načelnik beogradske policije Veselin Milić da će u Crnu Goru 17. januara ući Belivuk i Miljković i da će sletjeti na aerodrom Tivat. Nakon razgovora Milić mu je, prema riječima Pavićevića, poslao poruku sa detaljima kada treba da uđu – datum, vrijeme i broj leta kojim će doći iz Beograda u Tivat. - Miliću sam rekao da Centar bezbjednosti Podgorica, odnosno ja kao načelnik, sigurno nećemo imati aktivnosti za te osobe, s obzirom da sam znao kako se vode u evidencijama, ali da ću informaciju podijeliti sa nadležnim u Sektoru za borbu protiv kriminala – ispričao je Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231040_3d1ab5e42832352b9a0455ccf783196356e6393fad21d4cf9d2a76c8aaf119a4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241028231040_3d1ab5e42832352b9a0455ccf783196356e6393fad21d4cf9d2a76c8aaf119a4" data-rendition-name="original" width="1241" height="811" loading="lazy" alt="Veselin Milić, načelnik policije Beograda"> <figcaption>Veselin Milić, načelnik policije Beograda(Photo: ATAImages)</figcaption> </figure>  On je dodao da je iz tih razloga pozvao Žižića i saopštio mu operativne podatke. Nakon što su završili razgovor, kako je Pavićević rekao, proslijedio mu je poruku od Milića. Dodao je da se, što se tiče dolaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru, tu završavaju njegove aktivnosti kao načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. Istakao je da su službenici kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica preko svojih saradnika došli do saznanja da se sprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i to tokom njihovog povratka u Beograd. Sva ta saznanja, kako je objasnio nekad prvi čovjek Centra bezbjednosti Podgorica, dokumentovana su, označena stepenom tajnosti i dostavljena Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Pavićević smatra da je to bila uspješna akcija i ponosan je na sve policijske aktivnosti koje su preduzimane prema Belivuku i Miljkoviću. - Prvo sam ponosan što sam dobio informaciju da ovakva dva lica dolaze u Crnu Goru i da crnogorska policija može da ih opservira. Posebno sam ponosan na činjenicu da su službenici Centra bezbjednosti Podgorica od saradnika dobili operativnu informaciju da Belivuk i Miljković treba da budu lišeni života - ispričao je Pavićević. Koliko je, kako kaže, bila značajna akcija govori i podatak da su nagrađeni svi članovi specijalnog istražnog tima, među kojima su bili i dva službenika Centra bezbjednosti Podgorica.&nbsp; Naglasio je da kada ga je Milić obavijestio da će u Crnu Goru doći Belivuk i Miljković nije imao informaciju da su te osobe izvršile bilo koje krivično djelo, niti da se pripremaju da ga počine u Crnoj Gori. U slučaju da je te informacije imao proslijedio bi ih nadležnom sektoru. <h2>KONTAKTI BELIVUKA I MILJKOVIĆA</h2> I Milorad Žižić potvrdio je da ga je Pavićević obavijestio da su ga zvali iz Srbije i da su mu saopštili da su Belivuk i Miljković čekirali karte za Tivat. Žižić je rekao da je o tome odmah obavijestio nadređenog starješinu Zorana Lazovića. Prema riječima Žižića, on je predložio Lazoviću da zbog kratkog perioda pozove načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi Gorana Banićevića da vidi kod koga su došli, ko će ih sačekati na Aerodromu i gdje će biti smješteni.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028231044_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241028231044_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Milorad Žižić, policijski funkcioner "> <figcaption>Milorad Žižić, policijski funkcioner(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Banićević me je obavijesto da je u blindiranom „audiju“ Belivuka i Miljkovića sačekao Miloš Radonjić i da su nakon izlaska sa aerodroma kolima uhvatili jedan krug po Tivtu, zatim se uputili prema naselju Kavač. Mješovita patrola koju su činili uniformisana policija i Kriminalistička policija Centra bezbjednosti Herceg Novi 24 sata je opservirala put koji vodi u naselje Kavač u Kotoru. Tim putem se jedino može izaći i ući u naselje Kavač – ispričao je Žižić. On je istakao da je, osim stalne komunikacije koju je imao sa Banićevićem, imao komunikaciju i sa službenicima SBPOK-a u Srbiji. Kolegama iz Srbije, kako je rekao, prenio je sve detalje – kada su Belivuk i Miljković stigli, ko ih je sačekao, gdje su prevezeni u naselje Kavač. - Pošto su kolege iz Srbije iskazale veliko interesovanje za njihove kontakte rekao sam im da zvanično preko Interpola traže te podatke – ispričao je Žižić. On je saopštio i podatak da su tokom 2020. godine podnijeli 13 krivičnih prijava i 26 posebna izvještaja kao dopune krivične prijave protiv 91 osobe za 129 krivičnih djela. Iz kavačke kriminalne grupe, kako je naveo, procesuirane su 43 osobe, a iz škaljarske 14 osoba.&nbsp; U predmetima su imali i pet svjedoka saradnika i sa specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem radili su više od 80 odsto predmeta. Prema riječima Žižića, u 2021. godini rezultati rada su bili još bolji jer su imali podršku EUROPOL-a. Tada su procesuirane sve vođe kavačke i škaljarske grupe, a i veliki broj članova i vođa je uhapšen. Prema podacima Portala ETV, za vrijeme dok je glavni specijalni tužilac bio Milivoje Katnić, a njegov zamjenik Saša Čađenović, podignuto je 89 optužnica protiv pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, a sudski je privremeno blokirano oko 200 miliona eura. Sve to pokazuje da mnogi imaju interes da se obesmisle sva ranija postupanja specijalnih tužilaca i na taj način ,,deblokiraju" ogromna sredstva...

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

DAMJANOVIĆ: I ja bih skinuo zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću, spriječili smo tri ubistva

Crnu Goru vidimo kao ozbiljnu državu i partnera koji pruža velike mogućnosti za investiranje - poručio je predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor kompanije „Faminas Investment Group“ i "Exim Finance Dubai" Salah Al Naser na sastanku sa ministrom pomorstva Filipom Radulovićem u Dubajiu.
Oni su, kako je saopšteno iz resora pomorstva, razgovarali o mogućim investicijama u pomorski sektor Crne Gore, sa posebnim fokusom na saradnju u vezi AD Barska plovidba.
- Današnji sastanak jasno potvrđuje da je pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore - rekao je Radulović.
Planirano je, kako su naveli u saopštenju, da Vlada, odnosno resorno Ministarstvo, potpiše Memorandum o razumijevanju sa „Faminas Investment Group“ do kraja godine čim se za to stvore formalno-pravne pretpostavke.
- Ovaj korak predstavlja značajan podsticaj za unapređenje pomorskog sektora i jačanje ekonomskih veza između Crne Gore i UAE i u potpunosti je u skladu sa potpisanim međudržavnim sporazumima - naveli su u Minstarstvu pomorstva.
Investitor iz Dubajia pokazao je, prema njihovim riječima, interesovanje i za investicije u drugim sektorima o čemu će biti više razgovora tokom njegove posjete Crnoj Gori.

Radulović u Dubaiju: Pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore

Proces evropskih integracija nije samo ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već podrazumijeva suštinsku transformaciju institucija, političke kulture i društva u kome odgovornost i vladavina prava postaju dio svakodnevne prakse.
To je jedna od poruka Evropskog kafea koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Događaj je otvorila Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i kominikacije u CGO-u, a današnji gost bio je ambasador Grčke u Crnoj Gori Dimitrios Joldasis.
Kovač je ukazala da upravo iskustvo Grčke pokazuje da put ka Evropskoj uniji nije pravolinijski, niti lak.
- Izazovi, krize, reforme i ozbiljne političke rasprave, i prije i tokom članstva, doprinijeli su dugoročnoj stabilnosti zemlje i mnogo širim mogućnostima za njene građane - od instrastrukture i razvoja, do slobode kretanja, studiranja i rada širom Evrope - naglasila je ona.&nbsp;
Sa tim je saglasan i ambasador Dimitrios Joldasis koji je podsjetio da je uloga EU bila ključna u prevazilaženju krize koja je u Grčkoj kulminirala 2015. godine.
- Mnogo puta do sada sam rekao da ne mogu zamisliti Grčku bez EU. Većinu života živim kao građanin EU i ona nam je doprinijela na više nivoa. Većina ljudi u Grčkoj je pro-EU i iza sebe smo ostavili krizu koja nije bila samo finansijska, već je bila kriza društva - kazao je Joldasis.&nbsp;
Ambasador je govorio i o važnosti političke stabilnosti.
- Za svaku državu politička stabilnost je možda najvažnija stvar. Pokazali smo u vrijeme krize u Grčkoj, kada nije bilo političke stabilnosti, da je to veliki problem koji direktno pogađa i samu ekonomiju. U Crnoj Gori je specifična situacija, vi imate Vladu sa dosta heterogenih partija i važno je da te partije budu ujedinjene i da na prvom mjestu stave državni interes, a razlike po strani - naglasio je on.
U Crnoj Gori je, kako je ustvrdila jedna od učesnica Evropskog kafea Tamara Andrić, trenutno veliki fokus na ekonomskim koristima članstva EU.
- A građani ne razumiju važnost usvajanja i primijene vrijednosti na kojima počiva EU. Zbog toga su važni događaji poput ovog, posebno za mlade, jer kao budući lideri treba da razumiju pogodnosti, ali i odgovornosti koje podrazumijeva članstvo - ocijenila je ona.
Sličnog stava je i Popović Nađa koja je ukazala da je „Evropski kafe važan zbog trenutne situacije u Crnoj Gori koja pretenduje da bude članica EU, a kako bi se građani upoznali sa postulatima Unije“.
Učesnica Milica Mrvaljević je istakla važnost šansi koje se mladima pružaju kada se organizuju razgovori sa diplomatama.
- Ovakvi događaji nam omogućuju da bolje razumijemo spoljnopolitičke procese, vrijednosti demokratije u drugim državama. Daju nam priliku da uporedimo vrijednosti u tim državama sa onima koje mi njegujemo u našoj - kazala je ona.
Evropski kafe je organizovan u okviru projekta EU Kompas za mlade, kojeg CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova, sa ciljem približavanja procesa donošenja odluka u oblasti evropskih integracija mladima.

Proces EU integracija podrazumijeva suštinsku transformaciju institucija, političke kulture i društva

Iz Ministarstva javne uprave (MJU) saopšteno je da je tim iz Crne Gore proglašen za najbolji na regionalnoj sajber vježbi koja je održana u Estoniji.
- Ovo izuzetno priznanje potvrđuje posvećenost, profesionalizam i stručnost naše sajber zajednice.  Rikardo Junčaj je predvodio tim koji su činili &nbsp;članovi Ministarstva javne uprave - Vladinog bezbjedonosnog operativnog centra (GSOC) Ilija Šofranac, Diana Ljekočević, Nataša Radunović zajedno sa kolegama iz drugih institucija Ivan Bajčeta(Vojska Crne Gore), predstavnik ANB i predstavnici privatnog sektora Aleksandar Mirković (elavirint),Bojan Vukotić, Marko Ivanović (One Crna Gora), Danijel Dušaj (Crnogorski Telekom), koji su pokazali &nbsp;izvanrednu koordinaciju, tehničke vještine i strateško razmišljanje tokom cijele vježbe - naveli su u MJU.
Na vježbi su učestvovali predstavnici svih zemalja Zapadnog Balkana WB6 što, cijene u resoru na čijem je čelu Maraš Dukaj, dodatno potvrđuje značaj i konkurentnost ovog regionalnog događaja.
Vježbu je organizovala e-Governance Academy (eGA) kroz projekat Sajber Balkana.
- Ovo dostignuće predstavlja značajan korak naprijed u naporima Crne Gore da ojača nacionalnu i regionalnu sajber otpornost. Potvrđuje našu posvećenost izgradnji bezbjednijeg digitalnog okruženja i spremnost na efikasan odgovor na savremene sajber prijetnje - naveli su u saopštenju.
Posebno zadovoljstvo im, dodaju, predstavlja činjenica da je tim sastavljen od predstavnika drzavnih organa i privatnog sektora sto potvrdjuje opredijeljenost Ministarstva javne uprave da jača povjerenje i izgrađuje na partnerskim osnovama sa privatnim sektorom ekosistem sajber bezbjednosti.
- Čestitamo cijelom timu na zasluženom priznanju i zahvaljujemo im što su Crnu Goru predstavili na najbolji mogući način - zaključili su u MJU.

Crnogorski tim najbolji na regionalnoj sajber vježbi u Estoniji

Danska vlada danas je saopštila da je postigla politički dogovor kojim će pristup društvenim mrežama biti zabranjen za mlađe od 15 godina.
Ovime bi se postavila starosna granica za pristup društvenim mrežama.
Ali, nekim bi roditeljima, nakon posebne procjene, bila data saglasnost da njihova djeca pristupaju društvenim mrežama od 13. godine.
Takva mjera bi bila među najsveobuhvatnijim koracima koje je do sada preduzeta kako bi se riješila zabrinutost zbog korišćenja društvenih medija među tinejdžerima i mlađom djecom.

Danska: Zabranjene društvene mreže za mlađe od 15 godina

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

Tag: katnic-i-lazovic

DAMJANOVIĆ: I ja bih skinuo zabranu ulaska Belivuku i Miljkoviću, spriječili smo tri ubistva

Radulović u Dubaiju: Pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore

Proces EU integracija podrazumijeva suštinsku transformaciju institucija, političke kulture i društva

Crnogorski tim najbolji na regionalnoj sajber vježbi u Estoniji

Danska: Zabranjene društvene mreže za mlađe od 15 godina

PRATITE TVe UŽIVO