Ministarstvo vanjskih poslova nije upoznato sa zahtjevom Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske. Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice.
To je Pobjedi rečeno iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) povodom dijela zahtjeva pripadnika hrvatske nacionalne manjine o kojima je prošle sedmice za naš list govorio čelnik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković.
On je tada ukazao na činjenicu da pripadnici zajednice koju predstavlja i dalje ne mogu da riješe pitanje vraćanja imovine oduzete 1959. godine, u drugom talasu nacionalizacije koju je sprovela tadašnja Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a koja je originalnim vlasnicima pravosnažno dosuđena još davne 2014. godine. Uz ovo, HNV traži da se riješe i pitanja imovine koja je nezakonito prepisivana na druga lica tokom 90-ih godina prošlog vijeka. No, Deković je istakao da HNV od osnivanja 2007. godine „inicira i podstiče restituciju nepravedno oduzete zemlje Hrvatima i Katoličkoj crkvi u Crnoj Gori“.
- Opšte je poznata priča da u Kotoru, recimo, imate desetak katoličkih crkava koje su danas državne institucije Crne Gore: od Kina „Boka“ (Crkva Gospe od anđela), preko koncertne dvorane Muzičke škole „Vida Matjan“ (Crkva Svetog duha), gradskog Lapidarijuma (Crkva Svetog Mihaila), do Multimedijalne dvorane grada Kotora (Crkva Svetog Pavla) – rekao je Deković ranije za Pobjedu.
Za ovaj i ovakav zahtjev HNV bi se moglo reći jedino da je „zalutao“ među ostala imovinska pitanja koja bi trebalo da se riješe u okviru bilateralnih pregovora sa Hrvatskom, i od čijeg ishoda zavisi zatvaranje pojedinih poglavlja na pristupnom putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Naime, pitanja imovine, koja je bila i koja je sada u vlasništvu Katoličke crkve, definisana su Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice. To ne mijenja činjenicu da je riječ o vjerskoj zajednici kojoj (mahom) pripadaju članovi hrvatske nacionalne zajednice, ali značajno mijenja obim potraživanja Hrvatske prema našoj državi, u slučaju da je nama susjedna članica EU uvrstila među svoje zahtjeve stav HNV-a o vjerskim objektima u Boki Kotorskoj.
<h2>Restitucija</h2>
Kako bi se moglo razlučiti što su želje, a što mogućnosti svih pomenutih i zainteresovanih strana, odgovore su iz "Pobjede" potražili direktno od MVP. Iz Ibrahimovićevog resora je precizirano kako na njihovu adresu nijesu stizali zahtjevi Svete Stolice za restituciju svih objekata na teritoriji Crne Gore koji su nekada pripadali katoličkoj crkvi, odnosno u kojima se služila vjerska služba.
- Bez obzira na tu okolnost, informišemo da je pitanje restitucije crkvene imovine jedno od pitanja koje je normirano Temeljnim ugovorom između Crne Gore i Svete Stolice – istakli su u odgovorima Pobjedi.
Dalje su podsjetili kako je članom 12, stav 1, pomenutog Temeljnog ugovora propisano da se „restitucija dobara, otuđenih ili nacionalizovanih bez naknade, sprovodi u skladu sa zakonom koji uređuje načine i uslove vraćanja dobara u vlasništvo nadležnih crkvenih vlasti“.
- Temeljnim ugovorom je, takođe, predviđeno da Crna Gora i Sveta Stolica međusobnim dogovorom, diplomatskim putem, rješavaju sva otvorena i tehnička pitanja koja se mogu odnositi na primjenu odredaba ugovora. U tu svrhu formirana je Mješovita komisija, sastavljena od predstavnika obje strane, koja će raspravljati o pitanjima od zajedničkog interesa koja zahtijevaju nova ili dodatna rješenja, a svoje prijedloge će podnositi nadležnim vlastima na odobrenje – pojasnili su iz MVP.
Sva pitanja dvije strane i dalje se rješavaju na sjednicama ove komisije i do sada je održano pet sastanaka, posljednji u Podgorici 22. marta 2024. godine. U maju ove godine crnogorska strana je dobila novi sastav Mješovite komisije.
- Očekuje se da se, kroz direktan dijalog, u narednom periodu dogovori termin održavanja naredne sjednice Mješovite komisije za implementaciju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice – dodali su iz resornog ministarstva.
Uz to, iz MVP su takođe rekli da „nijesu upoznati sa zahtjevom HNV u Crnoj Gori u vezi sa restitucijom nekadašnjih crkvenih objekata na području Boke Kotorske“, među kojima su četiri već pomenuta koja se nalaze u Kotoru.
- Međutim, pitanje koje se odnosi na restituciju imovine Katoličke crkve predmet je razmatranja nadležne Mješovite komisije, u skladu sa normama i okvirom koji predviđa Temeljni ugovor između Crne Gore i Svete Stolice – naveli su u odgovoru na ovo pitanje.
Očekivano, iz MVP nije bilo konkretnog stava o tome da li smatraju ispravnim da se zahtjev HNV nađe među bilateralnim pitanjima koje Crna Gora pokušava da riješi sa Hrvatskom, kako bi što prije zatvorila pojedina pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU.
- Kada je riječ o bilateralnim pitanjima između Crne Gore i Republike Hrvatske, ona se razmatraju sa zvaničnicima Republike Hrvatske kroz redovan i otvoren dijalog. Crna Gora ostaje posvećena zaštiti prava manjinskih zajednica, u skladu sa međunarodnim standardima, Ustavom i pozitivno-pravnim propisima države, po čemu je naša zemlja prepoznata u regionu – zaključuju iz MVP.
<h2>Zahtjevi</h2>
Iako su iz resora Ibrahimovića potvrdili da je imovina Katoličke crkve regulisana odnosom Crne Gore sa Svetom Stolicom, dosadašnji pregovori sa Hrvatskom u susret zatvaranju Poglavlja 31 stalno nailaze na nove „kamene spoticanja“.
Ozbiljniji prolemi počeli su krajem juna prošle godine, kada je u Skupštini usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je na to odgovorila određivanjem statusa persona non grata liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Uz to, susjedi su dodatno „zaoštrili retoriku“, te napisali non-pejper, koji je u javnost dospio početkom decembra prošle godine kojim su najavili da Crna Gora neće tako lako moći da dobije „zeleno svjetlo“ za zatvaranje Poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U nezvaničnom dokumentu, Crna Gora se poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“, te da ona podrazumijeva „sveobuhvatnu naknadu za sve logoraše“. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Republike Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima u skladu sa Ugovorom o pitanjima sukcesije koji su potipisale države nastale iz nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Jedna od nezaobilaznih stavki je definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine.
Tačka sporenja je, navodno, i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, kojima „treba obezbijediti zaštitu i očuvanje identiteta“, a pripadnici te manjine moraju imati „zadovoljena manjinska prava koja se tiču obrazovanja“, uz vraćanje određene imovine hrvatskoj zajednici.
Od Crne Gore se takođe očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“ – konkretno: procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore, rješavanje sudbine 14 nestalih, vidno obilježavanje logora u Morinju gdje su bili zarobljeni i mučeni hrvatski državljani, što je na određeni način već učinjeno. Ali, ostalo je neriješeno pitanje o bazenu u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Konačno, očekuje se da budu onemogućeni „pokušaji zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“ u smislu „prekrajanja istorije te zemlje“, pozivajući se na kampanju uoči popisa u našoj zemlji krajem 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.
Ministarstvo vanjskih poslova je reagovalo intenziviranjem direktnih sastanaka sa predstvnicima Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske kojim rukovodi Gordan Grlić Radman, kako bi se ubrzalo rješavanje spornih pitanja iz bilateralnih odnosa dvije države. Tada je Hrvatskoj ustupljen Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi kod Tivta, kao objekat koji je tamošnja lokalna zajednica izgradila početkom 20. vijeka za potrebe svojih okupljanja i svetkovina.
Nakon što je dio vlasti preko Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Dragan Krapović (Demokrate), uputilo nove provokacije izdavanjem značaka sa siluetom Školskog broda „Jadran“ i najava njegove zaštite kao crnogorskog kulturnog dobra, te uklanjanja spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju, Hrvatska je reagovala „podizanjem uloga“. Na pregovaračkom stolu tako su se našla odšteta - više od 17 miliona eura - logorašima iz Morinja i najmanje dvije milijarde eura duga po osnovu vojnog dijela sukcesije nakon raspada SFRJ.
I pored pokušaja da se pitanja o povratu imovine pripadnika hrvatske nacionalne manjine, koja je svojevremeno bila predmet nacionalizacije, „pridruže“ podužoj listi, MVP je očigledno zauzelo čvrst stav da neće proći zahtjevi koji se odnose na vjerske objekte, pošto je za njih ipak nadležna Sveta Stolica, a ne Hrvatska. Jer, ako je crnogorska strana do sada već pristala na mnoge druge ustupke, to ne znači da treba i da ispunjava nerealne želje i, u krajnjem, tome podređuje svoje odnose sa svim drugim državama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Restituciju imovine Katoličke crkve razmatra Mješovita komisija Crne Gore i Svete Stolice

Papa Lav XIV susreo se u petak u Vatikanu sa grupom ruskih katoličkih hodočasnika, pohvalivši ih zbog njihovog putovanja u Rim.
- Vaše prisustvo ovdje svrstava vas među mnoge generacije ljudi koje su željele da dođu i posjete ova mjesta gdje kuca srce hrišćanske duše - rekao je papa Lav.
Rim je, kazao je poglavar Katoličke crkve, simbol samog ljudskog života – „mjesto gdje se ruševine prošlih iskustava, strepnji, nesigurnosti i briga prepliću sa vjerom“.
- Ali „čak i među ruševinama, uprkos grijehu i neprijateljstvima, Gospod može izgraditi obnovljeni život - poručio je papa Lav okupljenima.
Papa je blagoslovio i pomolio se sa hodočasnicima, prije nego što je sjeo sa njima da se fotografišu.
Susret pape Lava XIV sa ruskim katoličkim hodočasnicima poklopio se sa najavom da će se on sljedeće sedmice sastati sa britanskim kraljem Čarlsom III na zajedničkoj molitvi u Sikstinskoj kapeli.
Katolička crkva i Anglikanska crkva bile su podijeljene vijekovima zbog pitanja među kojima je i rukopoloženje žena za sveštenice, ali će sada napraviti istorijski korak ka jedinstvu.
Ekumenska molitva 23. oktobra, zasnovana na zajedničkoj brizi za očuvanje Božjeg stvaranja, označiće prvi put od reformacije prije oko 500 godina da se poglavari dvije hrišćanske crkve javno zajedno mole.
Bakingemska palata i Vatikan su u petak saopštili detalje dvodnevne posjete kralja Čarlsa i kraljice Kamilе, koja će se održati između 22. i 23. oktobra. Posjeta je prvobitno bila zakazana za april, ali je odložena nakon posljednje bolesti pape Franja, neposredno prije njegove smrti.

1084x550

Papa Lav XIV primio ruske katoličke hodočasnike, najavio zajedničku molitvu sa kraljem Čarlsom III u Vatikanu

Papa Lav XIV je prvi lider Katoličke crkve iz Sjedinjenih Američkih Država, a njegov izbor je predmet brojnih analiza. Jednu od njih objavio je i briselski list Politico, gdje su iznijeli neke od glavnih razloga zbog kojih je baš ovaj kardinal izabran.
Sveštenici su bili "nevoljni" da izaberu papu iz globalne sile, rekao je jedan kardinal za Politico. Ali na kraju, kada se 133 kardinala zatvorilo u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali vođu 1,4 milijarde katolika u svijetu, odlučili su se ne samo za Amerikanca, već za onoga koji bi, vjerovatno, mogao djelovati kao protivteža impulsivnom američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
To nije bilo sasvim slučajno, tvrdi Politico. Kada su kardinali konačno postigli jedinstvo oko novog pape, progresivni među njima su bili svjesni da je Robert Prevost, 69-godišnji bivši misionar rođen u Čikagu, vođa koji bi mogao predstavljati alternativni glas Trampu.
Iako to nije bio glavni faktor odluke, koja je bila vođena suptilnijim internim razmatranjima, imati američkog papu koji bi mogao pružiti protivtežu Trampovoj retorici bio je “dodatni dar,” rekao je jedan sveštenik za Politico.
Od njega se očekuje, prema mišljenju progresivnih posmatrača, da nastavi s humanim pristupom papinstvu koji je naljutio pokret blizak Trampu, a koji je bio favoriziran od strane Franja, generalno podržavajući napore svog prethodnika da Crkvu učini tolerantnijom prema grupama koje je istorijski progonila.
Za razliku od izolacionističkog stava američkog predsjednika, od pape Lava XIV se takođe očekuje da nastavi politiku pape Franja davanja većeg glasa lokalnim crkvama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Podrška kardinala iz tih rastućih centara moći u katoličkom svijetu navodno je bila ključna u konklavi koja je dovela do njegovog izbora.
<h2>Mimoilaženja</h2>
Možda najveće pitanje po kojem se Tramp i novi papa ne slažu jeste migracija.
Dok predsjednik SAD-a nastavlja s masovnim deportacijama migranata, Lav je "za migrante, za izbjeglice, za ljudska prava; on stoji uz siromašne", rekao je ovaj izvor briselskog lista.
- On je sigurno problem za Trampa jer je zauzeo veoma ozbiljan stav i predstavlja onu Ameriku koju Tramp prezire – one koji govore španski. Korišćenje španskog i italijanskog jezika, a ne engleskog, u svom prvom obraćanju u četvrtak uveče bilo je namjerno okrutno s Prevostove strane - rekao je crkveni istoričar Alberto Meloni.
Valter Kasper, 92-godišnji njemački kardinal prestar da učestvuje u konklavi, rekao je za Politico da je migracija bila "veoma važno pitanje" među kardinalima tokom pret konklavnih susreta, koji često imaju ogroman uticaj na konačan ishod.
Pitanje migracije biće važno za ovaj pontifikat, rekao je Kasper, dodajući da novi papa "ima mnogo iskustva s tim."
Leovo mišljenje o Trampovoj administraciji već je jasno.
Nalog na mreži X za koji se široko vjeruje da je povezan s novim papom oštro je kritikovao stav Trampove administracije prema migraciji u aprilu. I nakon što je u četvrtak obukao bijeli papinski ogrtač, Leo nije gubio vrijeme u predstavljanju sebe kao glasa u odbranu migranata, osuđujući "zanemarivanje milosrđa i užasna kršenja ljudskog dostojanstva" među onima koji nemaju vjere — što se može protumačiti kao referenca na rastuću antimigrantsku retoriku u njegovoj domovini.
<h2>Liječenje podjela</h2>
Ali podsticaj za izbor Prevosta nije bio isključivo o čovjeku u Bijeloj kući.
Više od Trampa, možda se radilo i o širem, korozivnom uticaju američke politike na Katoličku crkvu u SAD-u, koja se posljednjih godina podijelila na zaraćene, često buntovne frakcije između tvrdokornih progresivaca i tradicionalista, što je zabrinulo kler u Rimu. Tradicionalisti su naročito tvrdili da ih Franjo aktivno progoni i otvoreno su osporavali njegovu vlast, zbog čega su se neki zapitali hoće li se američka Crkva na kraju odlučno odvojiti od Svete Stolice.
To je situacija koju crkveni vođe ne mogu dopustiti da izmakne kontroli. Kardinali prepoznaju da “bez američke crkve nema crkve,” rekao je jedan vatikanski insajder za Politico.
Kada su kardinali izabrali Prevosta mnogi su bili svjesni da je on neko ko bi mogao pomoći u liječenju tih podjela.
- On će sigurno imati uticaj na američku Crkvu, jer je Amerikanac i iz Čikaga, koji je više otvoren, više progresivan - rekao je učesnik konklave.
Ukazao je i na to da je Lav XIV već signalizirao spremnost na pomirenje s tradicionalistima planovima da se preseli u Apostolsku palatu, raskošnu rezidenciju u Vatikanu koja je bila dom prethodnih papa prije nego što se Franjo preselio u skromniji Santa Marta dom za goste.
Preseljenje u palatu je "kao da kaže desnici: "Nismo protiv vas"", rekao je taj izvor. On je insistirao da novi papa nema želju da antagonizira konzervativce, s obzirom na to da je prevladavajuća želja među kardinalima prije njegovog izbora bila za "jedinstvom."
Novi papa bi mogao i "reinterpretirati", bez ukidanja, neke od kontroverznijih progresivnih poteza pape Franja, poput njegove izjave kojom se dopušta blagoslov osoba u istopolnim zajednicama, rekao je kardinal Žan-Klaud Holerik, progresivni nadbiskup Luksemburga.
Neki tradicionalisti već izražavaju nadu da će Prevost zauzeti pomirljiviji ton. Edvard Feser, katolički profesor filozofije na univerzitetu Pasadena Siti, sugerisao je na mreži X da, iako teologija novog pape naginje progresivizmu, on djeluje kao “razuman čovjek koji bi se mogao odgovoriti od nekih Franjinih problematičnih odluka.”
<h2>Izazovi</h2>
Značajno je da se Prevost već lično sastao s uticajnim američkim kardinalom Rejmondom Burkeom, tvrdokornim kritičarem Franja koji se stalno žalio na napore pokojnog pape da ograniči tridentsku misu, stariju verziju latinske mise koju favoriziraju tradicionalisti.
Taj potez je izazvao nelagodu među nekim umjerenima, a jedan je za Politico rekao da se boji da bi tradicionalisti mogli postati "sila u Crkvi" nakon što je Franjo uspio da uglavnom smanji njihov uticaj.
Ali ništa od toga ne znači da će Prevost nužno uspjeti zadovoljiti najvatrenije snage Trampovog svijeta, koji su ga već unaprijed osudili kao subverzivnog ljevičara zbog njegovih komentara o migraciji.
Nakon Prevostovog uzdizanja, Laura Lumer, američka krajnje desna politička aktivistkinja i Trampova savjetnica, bijesno je izjavila da se radi o “woke marksističkom papi” i ustvrdila da je “anti-Tramp, za otvorene granice, i totalni marksista kao papa Franjo,” dodajući da je “odvratno” što je sada on zadužen za Vatikan.
Značajno je da Lumer nije katolkinja, već Jevrejka, što pokazuje koliko simbolika pape znači čak i nevjernicima u Vašingtonu.
Stiv Banon, bivši glavni strateg Donalda Trampa i ultrakonzervativni katolik, rekao je da je izbor Prevosta za prvog papu rođenog u SAD-u bio glas protiv njegovog starog šefa. To je bio “najgori izbor za Trampovske katolike,” rekao je Banon, nazivajući izbor Lava XIV “antitrampovskim glasom globalista."
Ali kardinal Holerik, koji je bio blizak Franju, rekao je da to nije sasvim tačno.
- Nismo izabrali anti-Trampa, izabrali smo učenika Isusa - rekao je Holerik.

Zbog čega je izabran prvi papa iz SAD-a: Pokušaj čuvanja jedinstva Katoličke crkve i jasna poruka Trampu

U političkoj većini ne doživljavaju ozbiljno izjavu predsjednika Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvida Mekalistera, iako bi posljedice takvog zanemarivanja mogle biti dalekosežne, smatra građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
– U političkoj većini se takođe ne doživljava ozbiljno izjava Davida Mekalistera, iako su posljedice tog zanemarivanja ne samo unutrašnja destabilizacija koja je veoma česta, već bi se trebalo zbog uticaja Rusije i Srbije ozbiljno zabrinuti za integritet izbora, kad god oni bile, jer u kontekstu trenutnih dešavanja teško mogu biti u cijelosti fer i slobodni zbog masovnog dezinformiranja stanovništva – rekla je Bajramspahić u centralnoj informativnoj emisiji „24 Sata“ na Televiziji E.
Mekalister je otvoreno kazao da Rusija i Srbija koriste medijske, političke, ali i vjerske kanale kako bi promijenile orijentaciju Crne Gore, plasirali narativ o drugoj srpskoj državi i jačali anti-NATO raspoloženje.
Prema riječima Bajramspahić, ta izjava izazvala je veliku medijsku pažnju, iako ne bi trebalo da bude iznenađujuća, jer je borba protiv malignog uticaja postala zvanični dio pregovora sa Evropskom unijom i nalazi se u jednom od završnih mjerila u poglavlju 23.
Ona objašnjava da se problem malignog uticaja ogleda u kreiranju javnog mnjenja putem neistinitih informacija, što je, kako navodi, ozbiljan izazov i za samu Evropsku uniju, koja od 2014. godine razvija instrumente za suzbijanje takvih pojava.
– Kada smo dobili IBAR u junu 2024. godine naše obaveze u poglavlju 23 su značajno redukovane u odnosu na to da smo imali 84 prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Sada u poglavlju 23 imamo samo tri završna mjerila koja su dalje razrađena kroz 17 podmjerila. Jedno od tih podmjerila je da Crna Gora mora da demonstrira zaštitu slobode izražavanja i da demonstrira borbu protiv stranog uticaja i manipulacija. Međutim, baš sam obratila pažnju, akcioni plan Vlade za postizanje završnih mjerila u poglavlju 23 nema apsolutno nijednu mjeru koja se tiče borbe protiv stranog uticaja. Ta izjava je nešto što nije samo ocjena jednog evropskog &nbsp;poslanika, već nešto što je dio našeg formalnog procesa i za šta mi moramo da demonstriramo da preduzimamo konkretne i jasne mjere da suzbijemo taj problem. Sa druge strane i sami ste svjesni da to uopšte nije tema u većini medija i kod naše političke većine to se apsolutno ne percipira kao problem, a u nekom malom dijelu većine možda se i doživljava kao problem, ali se ništa ne preduzima- rekla je Bajramspahić.
Ona smatra da dio vladajuće većine ne tretira maligni uticaj kao problem jer se nalazi na liniji stavova koji se plasiraju, iako su metode različite.
Prema njenim riječima, dezinformacije najčešće dolaze putem neregistrovanih medija i društvenih mreža, a sadržaj sa tih platformi u velikoj mjeri oblikuje crnogorsko javno mnjenje.
– Mi u svakom trenutku imamo veoma intenzivnu anti EU kamanju a koju nema zvaničnih odgovora iz institucija, a sa druge strane imaćemo ozbiljan problem sa izborima i mislim da će određenim činiocima unutar parlamentarne većine taj problem početi da smeta kada vide kako se odražava na njihov rejting, međutim tada će biti suviše kasno, tako da jeste jedan od problema koji &nbsp;konstituentima vladajuće većine doprinose ovim problemom- istakla je Bajramspahić.
Govoreći o pristupu Evropske unije, navela je da se EU protiv ruskog i kineskog malignog uticaja bori suzbijanjem nezakonitih sadržaja, ali i proaktivnim djelovanjem kroz razotkrivanje netačnih narativa.
– Same zabrane aktera ne daju rezultate, umjesto toga treba proaktivno raskrinkavati sadržaje koji ne odgovaraju činjenicama i narative koji se nameću društvu i taj dio nama izuzetno nedostaje, jer kada biste emancipatorski uticali na stanovništvo ono bi samo odbacivalo i te aktere koji plasiraju sadržaje koji ne odgovaraju javnom interesu- naglasila je Bajramspahić.
Ona ocjenjuje da je čitav proces donošenja zakona, strategija i odluka iz evropske agende obesmišljen, jer se zbog kratkih rokova ne može govoriti o kvalitetu reformi.
– Vremena je toliko malo ostalo da ja vrlo sumnjam da ćemo mi moći da sprovedemo neke od ključnih reformi, međutim još uvijek imamo podršku da se taj proces od strane određenog broja aktera privodi kraju i u našem je interesu, bez obzira na to što su manjkave reforme, da iskoristimo tu šansu. Problem je u tome da svaki od naših internih problema može da posluži kao izgovor državama članicama da blokiraju proces. Mi u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću znati koji od naših internih problema može poslužiti kao izgovor za blokiranje procesa, može bilo koji i zbog toga mi ne trebalo da sami kreiramo situacije koje se nama mogu staviti na teret- rekla je Bajramspahić.
Na kraju, ukazuje na različite aktere na političkoj sceni – od onih koji se deklarativno zalažu za evropski put, a rade na njegovom blokiranju, preko onih koji smatraju da je proces već završen, do onih koji nemaju dovoljno znanja i kapaciteta da ga vode.
– Kada sve saberete situacija je vrlo nevesela i zabrinjavajuća. Djeluje kao da ćemo mi veoma teško uspjeti da ovo izguramo do kraja, međutim, to je i dalje naš najveći državni interes i mi moramo da uradimo sve što je moguće. Moj utisak je da Evropska unija nije stoprocentno odlučila da će Crna Gora završiti pregovore ove godine, demostriramo greške svakodnevno i da nabrajamo do sjutra ne bismo stigli nabrojati sve gdje smo prekršili naše obaveze iz pregovaračkih poglavlja. Takvih je primjera nažalost previše, ali je pitanje u kom trenutku će neka od država članica izabrati bilo koju od tih studija slučaja naših grešaka koja će im poslužiti kao izgovor da se proces blokira- zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Većina ne doživljava ozbiljno Mekalisterovu izjavu, EU nije stoprocentno odlučila da će Crna Gora završiti pregovore ove godine

Službenici Uprave policije uhapsili su državljanina Ukrajine V. S. (21) koji je osumnjičen za izazivanje saobraćajne nezgode danas u Kolašinu u kojoj su učestvovala vozila iz pratnje štićene ličnosti, a u kojima su bila tri policijska službenika, od kojih je jedan teže povrijeđen, saopšteno je iz Uprave policije.
Ova nezgoda se desila danas oko 16.30 sati u mjestu Skrbuša, na putnom pravcu Mateševo-Kolašin, a u kojoj je učestvovalo službeno vozilo marke "Mercedes", prvo vozilo iz pratnje štićene ličnosti, a u kom su bila tri policijska službenika koja su zadobila povrede.
- Nakon okončanog uviđaja, te preduzetih zakonom propisanih mjera i radnji, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, uhapšen je ukrajinski državljanin V. S. zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja - precizirano je u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkolasin-saobracaj-ka-auto-putu-zatvoren-zbog-udesa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Jedan od policijskih službenika je, kako dodaju, u ovoj nezgodi zadobio teške tjelesne povrede.
- Osumnjičeni će sjutra biti priveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu na dalju nadležnost i postupanje - navodi se u saopštenju.
Saobraćaj na ovoj dionici puta je uspostavljen.

Uhapšen Ukrajinac osumnjičen za izazivanje saobraćajne nezgode u Kolašinu, jedan policijski službenik teško povrijeđen

U emisiji Srećan dan o tome kako izgleda život između biznisa i kuhinje, o spoju preciznosti avioelektrotehnike i kreativnosti gastronomije govori Dušan Nešić, preduzetnik i učesnik MasterChef takmičenja.&nbsp;
Da li su disciplina i strast tajna uspjeha?
&nbsp;Snaga elegancije kao lični pečat i poruka – o modi koja traje, stilu koji ne podliježe prolaznim trendovima i ženstvenosti koja se nosi iznutra, govori modna dizajnerka Ana Kovačević.&nbsp;
Istražujemo porijeklo izraza koje svakodnevno koristimo – od „Tantalovih muka“ do „pao sa kruške“. Koje mitove, istorijske događaje i narodne priče kriju izreke?
&nbsp;Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati.

''Srećan dan'' na TV E: Kako izgleda život između biznisa i kuhinje i da li su disciplina i strast tajna uspjeha

The Basic State Prosecutor’s Office in Podgorica has opened two cases concerning the escape of Miloš Medenica, the son of the former President of the Supreme Court.
This was confirmed to Portal ETV by the Basic State Prosecutor's Office.
According to unofficial information obtained by Portal ETV, one case concerns the circumstances and details of Medenica’s escape, the logistics provided to him, etc., while the other relates to videos circulating on social media in which he allegedly appears.
Medenica fled on the day he was sentenced to 10 years and two months in prison. An Interpol arrest warrant has been issued for him.
<h2>POLICE KNOW BUT DO NOT DISCLOSE WHO PROVIDED LOGISTICS</h2>
Director of the Police Directorate Lazar Šćepanović previously stated that the police had determined where Medenica stayed on the night he left his apartment and who provided him with logistical support, but he refused to disclose those details to the public.
Appearing on the program „Načisto“ on Television „Vijesti“, he said that a review of video surveillance showed that on January 27, the day before the sentencing, after 6 p.m., his mother Vesna Medenica came to his apartment, and that he left around 11 p.m.
- In the evening hours at 11:03 p.m., the individual left the apartment for a specific location, which officers have identified, as well as who provided him with logistics, and they informed the state prosecutor who issues orders and obtains court warrants for the undertaking of measures and actions. In order to protect the search, so as not to influence certain individuals and measures that we hope will yield results, I must add that more than 100 facilities in Montenegro have been examined - Šćepanović said earlier.
<h2>THE CALL AND VIDEOS ON SOCIAL MEDIA</h2>
Videos allegedly showing Miloš Medenica have appeared on social media, and the author and host of the program „Načisto“ Petar Komnenić received a video call from an unknown number on the Signal app during a commercial break last week and spoke with the alleged Medenica.
- In front of witnesses, I accepted the call, I did not leave the studio. The phone rang, and a virtual figure appeared who, according to my interlocutors, seemed very real. On the recommendation of experts, I tried to ask as many follow-up questions as possible in order to prevent the continuity of any prepared statement. The reaction was prompt. I even asked the person to mess up his hair, which I don’t have, and he did it in a split second - Komnenić said in the previous program.
He showed the recording at the end, after the guests had left the studio, one of whom was Interior Minister Danilo Šaranović, who did not agree to the video being broadcast publicly, stating that members of organized criminal groups should only appear before competent institutions.
After the program ended, Komnenić was summoned to the police to give a statement as a citizen.
Komnenić stated that after the show, three polite inspectors were waiting for him outside TV „Vijesti“ and asked him to come to the police station to give a statement.
- I explained everything I had already said during the program itself. I see no particular purpose in my visit with these very correct people. I clarified that through the „Istina“ portal I received information that I was being offered a live connection, I don’t know by whom - whether a virtual figure or a real person, and that I later realized that I had received a request via the Signal app to accept the call… Everything else I did in front of the Minister of the Interior (Danilo Šaranović), the former Minister of the Interior (Filip Adžić), and a member of the Security and Defence Committee (Mihailo Anđušić). I repeated what I had already said on the show - Komnenić told reporters outside the police building in Podgorica.
<h2>ŠĆEPANOVIĆ CLAIMS IT IS AI</h2>
Police Director Lazar Šćepanović is convinced that the case involves artificial intelligence (AI). However, the Forensic Centre did not handle the matter, instead, it was examined by the High-Tech Crime Unit within the Sector for Combating Crime.
- For the Forensic Centre to conduct evidentiary actions, there must be an order from the competent prosecutor. The High-Tech Crime Unit within the Sector for Combating Crime, which deals with cyber security, based on its experience, knowledge, and tools used, informed me that this involves artificial intelligence - he said on the program „Načisto“ on Television Vijesti.
Šćepanović emphasized that in order to engage the Forensic Centre to verify these recordings, a criminal offense would need to exist.
<h2>SENTENCES</h2>
Former President of the Supreme Court Vesna Medenica was sentenced to ten years in prison, and her son Miloš Medenica to ten years and two months, and both were ordered to pay 50.000 euros each.
The first-instance verdict was delivered by High Court judge Vesna Kovačević.
All defendants were found guilty, while Miloš Medenica, Marko Vučinić, Nikola Raičević, Petar Milutinović, Jovan Miković, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marjan Bevanja, Stevo Karanikić, Ivana Kovačević and Goran Jovanović were ordered to pay 2,736,715 euros to the state budget in compensation for damages.
Judge Kovačević stated that the judicial panel did not accept the prosecution’s claim that Vesna Medenica committed the criminal offense of forming a criminal organization, instead, she was convicted of unlawful influence.
Miloš Medenica was ordered into detention, while Vesna Medenica was banned from leaving Kolašin and had her passport confiscated.
Marko Vučinić was sentenced to a unified prison term of six years and two months and fined 15.000 euros, and was also banned from leaving Podgorica with his passport confiscated. Nikola Raičević was sentenced to eight years and fined 20.000 euros.
Marko Popović was sentenced to one year, Bojan Popović to six months, and Vasilije Petrović to one year in prison. Milorad Medenica received a unified sentence of three years and two months; Luka Bakoč was sentenced to one year and four months and released from detention. Radomir Raičević was sentenced to one year and four months, Darko Lalović to one year, Petar Milutinović to three years plus an additional fine of 5.000 euros. Marjan Bevanja and Stevo Karanikić were each sentenced to four years, Ivana Kovačević to four and a half years and fined 15.000 euros, Goran Jovanović and Jovan Milović to three years and ten months each, and Vojin Perunović to two years.
According to the indictment of the Special State Prosecutor’s Office, Miloš Medenica’s organization was formed for cigarette and marijuana smuggling and for unlawfully influencing judicial decisions.
The case against the Medenicas and others was initially assigned to Judge Nada Rabrenović, but over the course of one year and ten months, hearings were postponed more than 20 times.
After Rabrenović went on sick leave due to health problems, the case was reassigned to Judge Vesna Kovačević, who took over in April 2025 and the trial began anew.
According to the SSPO indictment, the organization was created for cigarette and marijuana smuggling, as well as unlawful influence on judicial decision-making.
Miloš Medenica was in detention from May 2022 until October 17, 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He left the Investigation Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years.
In their closing arguments, prosecutors Jovan Vukotić and Vukas Radonjić emphasized that the proceedings established that Miloš Medenica had formed a criminal group and that his mother Vesna Medenica, former head of the judiciary, was not „an ordinary member but the institutional shield of the criminal organization“. They argued that the guilt of the other sixteen members had also been proven. Prosecutor Radonjić requested that Vesna and Miloš Medenica each be sentenced to 20 years in prison and fined 100.000 euros.
On the other hand, the defense firmly maintained that no evidence had proven their clients’ guilt.
In her closing statement, Vesna Medenica said: „Vesna will never talk. It is known whose Vesna is, and perhaps they thought that by proposing 20 years in prison I would talk“.
- That will not happen. I will walk with a clean conscience and head held high. I have endured three years and eight months of a difficult life. I am finishing the first half of my life. I dedicated my life to my family, my work, and my profession, and with my kindness I fed the wolves - Medenica said.

Basic State Prosecutor’s Office opens two cases regarding Miloš Medenica: They will examine the circumstances of his escape and videos circulating on social media

Tag: katolicka-crkva