Umjesto presude navodnom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu i Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverc kokaina, sutkinja podgoričkog Višeg suda, Sonja Keković, pretvorila je u dokazni postupak.
Sutnkinja Keković, zahtijevala je od tužioca Specijalnog državnog tužilaštva , Zorana Vučinića, da sudu u roku od tri dana, dostavi originalnu dokumentaciju od državnih organa Holandije i Francuske, a među kojima je i dio dokumentacije koji se odnosi na SKY komunikaciju, a koji važan za postupjući predmet.
Advokat Marko Radović kazao je da je sud uvidio u toku vijećanja da dokumentacija u koju je izvršio uvid, a koja se odnosi na sky materijal i dokumentacija od holandskih nadležnih organa vezano za zapljenu droge, nije u originalu.&nbsp;
- Na zapisnicima o glavnom pretresu stoji konstatacija da se vrši uvid u dokumentaciju, što podrazumijeva da je ta dokumentacija originalna. Sada da vidimo kako će sud tehnički izaći iz ove situacije - rekao je Radović i dodao da se sudjenje nastavlja u ponedjeljak.&nbsp;
Iz istražnog zatvora na izricanje presude stigao je samo Igor Božović.
Podsjećamo, Viši sud u Podgorici potvrdilo je optužnicu protiv navodnih pripadnika kavačkog klana kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je učestvovao u švercu 743 kilograma kokaina, koji je otkriven i zaplijenjen u avgustu 2020. godine, u holandskoj luci Roterdam.
Za isto krivično djelo ranije su optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kaćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević.
- Specijalno državno tužilaštvo podiglo je, u decembru 2023. godine, optužnicu &nbsp;&nbsp;protiv R.Z, D.K, M.V. i S.K, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja je, nakon što ju je sud potvrdio, stupila na pravnu snagu - saopšteno je prije iz tužilaštva.

Ivona Đokić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Umjesto presude sud preotvorio postupak protiv kavčana za šverc 743 kilograma kokaina

Bivši visoki funkcioner Uprave policije Milovan Pavićević, početkom mjeseca, iz medija je saznao da je kavački klan još 2022. godine planirao njegovu likvidaciju. Dan kasnije, 4. aprila, obratio se ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću.
<h2>OPASNA PORUKA</h2>
Do danas odgovor nije dobio. Ono što se do sada zna je da je policija u sprovedenoj proceduri dobila informaciju od Europola, te da u momentu saznanja o pripremanju teškog krivičnog djela nije blagovremeno i zakonito reagovala po službenoj dužnosti - iako je bila u obavezi da to uradi.&nbsp;
Vasilije Rafailović u poruci šefu klana Radoju Zviceru, kazao je da planira da ubije Pavićevića.
,,Brate, neka me zovu Bajram a ne kako mi je ime, ne vratim li ovo, eto neću pitati smijem li ili ne, jer ovo što meni rade je nedopustivo… Ja nikad nikog nisam prvi dirao, niti uvaljivao, ni prevario, ni nikad ništa u životu nečasno nisam uradio i preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš”, napisao je Rafailović.
<h2>ĆUTANJE POLICIJE</h2>
Ni ovako monstruozna, direktna poruka, nije izazvala reakciju u redovima policije. Neko iz bezbjednosnog sektora je, očigedno sa namjerom, četiri godine ćutao o informaciji da su životi njihovog dugogodišnjeg kolege i njegove porodice u opasnosti.
<blockquote>Ipak, ANB je na zahtjev bivšeg funkcionera Uprave policije Milovana Pavićevića, o procjeni ugroženosti njegove bezbjednosti, odgovorila djelimično i konstatovala da je prioritetna nadležnost Uprave policije da preduzme zakonom propisane mjere u konkretnom slučaju, saznaje nezvanično portal Standard.</blockquote>
Nije bilo reakcije čak ni zbog činjenice da se radi o vrhunskom profesionalcu koji je obavljao najodgovornije funkcije u policijskom sistemu sistemu zemlje. Preko svega se prećutno prešlo iako policija ima jasne i precizno definisane procedure u sličnim slučajevima.
Naime, prema pravilima i važećim propisima policija je bila dužna da upozna Pavićevića sa saznanjima i preduzme mjere preventivne zaštite do momenta eliminisanja konkretne opasnosti po njega i njegovu porodicu. Takođe i da upozna nadležno tužilaštvo kako bi se sproveo istražni postupak i prikupili dokazi radi krivično pravnog procesuiranja odgovornih ili zatvaranja predmeta ukoliko nema opasnosti po život potencijalno oštećenog.
<h2>MIMO ZAKONA I ETIKE</h2>
Odgovorni u Upravi policije bili su u zakonskoj, profesionalnoj i etičkoj obavezi da iniciraju postupak izrade procjene ugrožavanja bezbjednosti u realnom vremenu i u momentu saznanja za prijetnje prema svom zaposlenom službeniku i izvrše procjenu potrebe bezbjednosne zaštite i da u tom postupku sarađuju sa ANB i razmjenjuju potrebne informacije.
Ništa u slučaju prijetnji Milovanu Pavićeviću nije urađeno u skladu sa procedurama. Međutim, ovakvo flagrantno kršenje pravila i propisa dovoljno je da se pokrene postupak utvrđivanja zloupotrebe službenog položaja ovlašćenih službenika policije koje je dovelo u opasnost živote Milovana Pavićevića i njegove porodice.
Dodatnu sumnju u namjere pojedinih pripadnika Uprave policije podgrijava i činjenica da se već 24 dana od kada mu se Pavićević zvanično obratio ne oglašava ni ministar Danilo Šaranović.
<h2>KAD ANB ,,PRECRTA”</h2>
Sa druge strane, Agencija za nacionalnu bezbjednost, koja se tek u posljednje vrijeme, dolaskom Ivice Janovića, ogradila od prljave akcije kompromitovanja profesionalaca u policiji i formiranje partijske vojske Demokrata pod dirigentskom palicom Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića, reagovala je brzo.
Četiri dana nakon upita ANB je, kako piše portal Standard, uputila odgovor, ali je on Pavićeviću uručen tek deset dana kasnije. I to u otvorenoj koverti iako je službena pošta bila naslovljena na njega lično.
Ipak, ANB je na zahtjev bivšeg funkcionera Uprave policije Milovana Pavićevića, o procjeni ugroženosti njegove bezbjednosti, odgovorila djelimično i konstatovala da je prioritetna nadležnost Uprave policije da preduzme zakonom propisane mjere u konkretnom slučaju, saznaje nezvanično portal Standard.
Akcija protiv Pavićevića, koji je jedan od bivših visokih policijskih funkcionera protiv kojih su pokrenuti postupci na osnovu fingiranih procjena ANB, samo pokazuje na šta je sve spreman vrh bezbjednosnog sektora, kojim nezvanično rukovodi ideolog Demokrata i najbliži saradnik Alekse Bečića - Boris Bogdanović, kako bi uspostavio sistem poslušnika u bezbjednosnom sektoru kao zalog za očuvanje uticaja koji odavno nema izborni ekvivalent.

Draško Đuranović

Siniša Adamović

1250x600

1084x550

ANB neće da procjenjuje ugroženost Milovana Pavićevića

U Hrvatskoj je proteklih dana privedeno 45 osumnjičenih za šverc kokaina, a sumnja se da su se oni u djelovanju oslanjali na balkanski kartel i kavački klan Radoja Zvicera, piše Jutarnji list.
Jutarnji list piše da je očigledno je da su osumnjičeni koji su uhapšeni u najvećoj akciji protiv međunarodnih trgovaca kokainom u istoriji Hrvatske naslonjeni na kavački klan - iako niko zvanično nije potvrdio.
- Tokom sprovođenja tajnih operacija "Ibica" i "Armagedon" policajci su došli do zaključaka kako su osumnjičenici drogu u Albaniji nabavljali od braće Drešaj, ali i od Srbina Miroslava Starčevića, a riječ je o osobama koje su u raznim postupcima u Srbiji i Crnoj Gori povezivani upravo s kavčanima, odnosno njihovim navodnim šefom Radojem Zvicerom kojega Interpol godinama neuspješno pokušava locirati - navode izvori Jutarnjeg lista.
Za saradnju s navodnim "top-level" balkanskim bosovima, prema informacijama hrvatskog USKOK-a, osumnjičen je misteriozni Kristian Palić iz Zagreba koji je Hrvatsku napustio prije 20 godina zbog optužbi za pokušaj pljačke pošte.
- A koji je po svemu sudeći potom imao nevjerovatan životni put, jer ga sada Europol smatra jednim od čelnih osoba za trgovinu drogom u Evropi. Na teret mu se stavlja organizovanje krijumčarenja 6,7 tona kokaina u posljednjih pet godina - navodi Jutarnji list.

Portal ETV

U Hrvatskoj razbijena narko-mreža: Utvrđuje se jesu li osumnjičeni sarađivali sa kavačkim klanom

Službenici Specijalnog policijskog odjeljena tragaju za Bobanom Baćovićem iz Nikšića, saznaje nezvanično iz više izvora portal Dan.
Protiv Baćovića i još nekoliko osoba pokrenuta je istraga od strane Specijalnog državnog tužilaštva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIWy6pkoVmZ%2F%3Figsh%3DbDA2dnY2YXE4cW95&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na osnovu toga je SPO, po nalogu SDT, juče izvršilo pretres na nekoliko lokacija u Nikšiću i Danilovgradu. U sklopu ovih aktivnosti juče je privedena jedna osoba.
Baćović je prema evidenciji policije i tužilaštva označen kao osoba bliska škaljarskom klanu. U ranijim medijskim objavama dovođen je u vezu i sa bezbjednosno interesantnim licima iz Srbije, Beograda.&nbsp;
Takođe, i njegovo ime se u redovima crne hronike povezivalo sa kriptovanom Skaj komunikacijom. Prema ranijim pisanjima medija, sada pokojni Jovan Vukotić, koji je bio označen kao vođa "škaljaraca", Baćovića je ranije u Skaj komunilaciji pominjao u toku prepiske koja se odnosila na pružanje "podrške" za vrijeme određenih političkih aktivnosti.&nbsp;
Pored toga, prema navodima iz medija, Baćovićevo ime se navodilo u Skaj prepiskama kavčana i to navodno kao jedna od potencijalnih meta. Pojedini mediji objavljivali su navode o Skaj komunikaciji u kojoj je takođe Baćovićevo ime povezivano i sa navodnim planiranjem nekih ubistava.
O ovim aktivnostima SDT se juče nije oglasio saopštenjem. To je suprotno u odnosu na druge dosadašnje aktivnosti koje je SDT sprovodilo i za koje se na svom sajtu javno oglašavalo.

Istraga protiv Baćovića i njegovih saradnika: SPO u potrazi za navodnim škaljarcem iz Nikšića

Jedan od vođa kavačkog klana Nikola Vušović uhapšen je u Španiji - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
On je uhapšen po međunarodnoj potjernici koja je za njim raspisana 2022. godine.
Vušović, koji je poznatiji kao „Džoni s Vračara“, optužen je da je blisko sarađivao, održavao kontak i sa Radojem Zvicerom organizovao kriminalnu grupu „vračarski klan“.
Informaciju o njegovom hapšenju zvanično je potvrdio ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić.
- Nikola Vušović Džoni uhapšen je u Barseloni u koordinisanoj akciji UKP i španske policije po našoj Interpolovoj potjernici - rekao je Dačić.

Anja Ivanović

Nikola Vušović uhapšen u Španiji

U Kičevu je poplavljeno nekoliko stambenih objekata i evakuisano je oko 100 osoba, saopštio je danas Centar za upravljanje krizama Sjeverne Makedonije.
Kako se navodi u saopštenju, ti ljudi iz poplavnjenih stambenih objekata u Prilepskoj ulici sada su smješteni u sportskoj dvorani „Hristo Uzunov“ i obezbijeđeni su im hrana, voda, kreveti, dušeci i ćebad.
Na terenu su intervenisale ekipe Crvenog krsta, Direkcije za spasavanje, Regionalnog centra za upravljanje krizama, lokalne vatrogasne jedinice, ekipe Javnog preduzeća Komunalec i Opštine Kičevo.
Registrovana su i izlivanja rijeke Zajaške u području iznad stadiona „Vlazrimi“ i nove škole „Sande Šterjoski“, kao i izlivanja rijeke Treske na poljoprivrednom zemljištu u područjima sela Bigor Dolenci, Vranešti i okoline.
Jake kiše pogodile su i ostale djelove Sjeverne Makedonije, pa je došlo do rasta vodostaja i izlivanja rijeka u Tetovskom, Gostivarskom, Bitoljskom, Prespanskom, Ohridskom i Kičevskom regionu.
Kiša, koja je juče padala cijeli dan, poplavila je pojedine stambene zgrade, poljoprivredno zemljište, podrume, a zabilježena su klizišta i odroni kamenja na nekim putevima.

Poplave u Sjevernoj Makedoniji: Evakuisano oko 100 osoba

Kada se 2025. godina bude analizirala u kontekstu političkih kretanja, moći će se izvući samo jedan zaključak: Ovo je bila godina za desničare, odnosno za populiste koji dolaze s ove strane političkog spektra, piše <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/populisti-ce-slaviti-2025-godinu-cijeli-svijet-skrenuo-udesno-trump-ih-poveo-u-velike-pobjede/251226095">Klix.ba</a>.
Od Evrope, preko sve tri Amerike pa do Japana, desničari su redom osvajali izbore ili utvrđivali svoju vlast, dok se lijeve i centrističke stranke još ne mogu pronaći u novoj političkoj realnosti.
<h2>Evropa krenula u desno, s jednim značajnim izuzetkom</h2>
U 2025. godini nije održano previše izbornih procesa u Evropi, ali tamo gdje jeste može se reći da su desničari odnijeli ogromne pobjede.
Na birališta su tako, između ostalih, izašli i građani Njemačke, zemlje koja je po svim važnijim parametrima najveća država u Evropskoj uniji. Iako je Fridrih Merc, aktuelni kancelar ove zemlje, uspio sastaviti vladu, njegov CDU definitivno nije pobjednik, već ta titula pripada radikalima iz AfD-a.
Pod vodstvom Alis Vajdel, koja je predstavila AfD kao znatno manje radikalnu stranku (iako to baš i nije u potpunosti tačno), njemački desničari su osvojili čak 69 mjesta više u Bundestagu nego što je to bio slučaj na prethodnim izborima.
AfD je učvrstio svoju poziciju glavnog političkog odabira na istoku Njemačke, suvereno osvajajući najviše glasova u Tiringiji, Saksoniji, Saksoniji-Anhalt, Meklenburgu i Brandenburgu.
Ove regije su ranije dijelile svoje glasove između radikalne ljevice (Die Linke) i SPD-a, ali te pokrajine sada, politički, pripadaju desnim radikalima.
Zemlja s kojom Njemačka dijeli najdužu kopnenu granicu, Češka Republika, takođe je u 2025. godini održala parlamentarne izbore, te dobila i novu vlast.
Umjesto dosadašnje koalicije okupljene oko centrista iz SPOLU-a, na vlast se vratio Andrej Babiš, čija je stranka ANO 2011 dobila 80 mandata u parlamentu i s radikalima iz SPD-a te strankom Motorista došao do potrebne većine za formiranje vlade koju će sam predvoditi.
Još jedna zemlja koja dijeli ogromnu granicu s Njemačkom je i Poljska, koja je u godini iza nas imala predsjedničke izbore. Pobjedu je, u drugom krugu i dosta tijesno, odnio Karol Navrocki iz desničarske stranke PiS.
Pobjeda Navrockog došla je kao znak uzbune za aktualnu vladu koju predvodi premijer Donald Tusk, koji ima naredne dvije godine da vrati povjerenje Poljaka u svoju liberalno-centrističku većinu.
Na kraju se kao izuzetak ističe Nizozemska, gdje je zabilježen jedini značajan poraz desničara u Evropi. Na vanrednim izborima organizovanim jer su radikali iz PVV-a napustili ionako krhku većinu u parlamentu pobjedu je, pomalo iznenađujuće, odnijela stranka D66, a koju predvodi Rob Jeten.
Lider PVV-a Hert Vajlders se, računajući na talas populizma koji je zapljusnuo cijeli svijet, odlučio srušiti vlast i nadati se da će u naredne pregovore ući stabilniji, ali je na kraju samo izbacio svoju stranku iz bilo kakve kombinacije za formiranje vlasti.
Iako su izbori održani u oktobru, pregovori o formiranju vlasti još nisu završeni, ali je jasno da će predvodnik biti D66 i da sada biraju između lijevo-liberalne i centrističke koalicije.
<h2>Južna i Centralna Amerika, pod Trampovim pritiskom, sve više padaju u populističke ruke</h2>
U Južnoj i Centralnoj Americi je održano nekoliko važnih izbornih procesa u 2025. godini, a ističu se Argentina, Honduras i Čile, gdje su desni populisti ili konsolidovali vlast, ili došli do nje.
U Argentini, potpomognut finansijskom inekcijom od 40 milijardi dolara koja mu je stigla od Donalda Trampa prije izbora, predsjednik Havier Milei je konsolidovao svoju vlast većinom u parlamentu.
Time mu je otvoren put za još radikalnije politike, koje su već rezultirale u hiljadama izgubljenih radnih mjesta, ali koje očigledno imaju podršku stanovništva.
Iako je Tramp imao svoj uticaj i na izborni proces u Argentini, nigdje ga nije imao tako otvoreno i poprilično nadmeno kao u Hondurasu.
Prije predsjedničkih izbora, Tramp je otvoreno prijetio Hondurasu sankcijama ako novi predsjednik ne bude Nasri Asfura, što se na kraju i desilo, uz pomalo nevjerovatan scenarij.
Zbog brojnih neregularnosti, veliki broj glasova je ručno izbrojan te je tek krajem decembra Asfura i službeno proglašen za pobjednika, čime se Honduras "spasio" američkih sankcija, ali i Tramp, pored Najiba Bukelea u El Salvadoru, dobio još jednog saveznika u tradicionalno nepredvidljivoj Centralnoj Americi.
Na kraju vrijedi spomenuti i Čile, gdje je po prvi put na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat koji je otvoreno podržavao Augusta Pinošeta, desničarskog diktatora koji je 16 godina suvereno vladao ovom zemljom, a iza sebe ostavio hiljade ubijenih osoba.
Hose Antonio Kast je porazio kandidatkinju Komunističke stranke Žanet Žara, a očekuje se da će njegovom pobjedom ova zemlja ponovo krenuti putem Pinošeta i njegove radikalno desne ideologije.
<h2>Japan dobio izrazito radikalnu premijerku</h2>
Na dalekom istoku vrijedi istaći Japan, koji je održao parlamentarne izbore u 2025. godini iz kojih je kao pobjednica izašla Sanae Takaiči, koja je postala prva žena na čelu vlade ove zemlje u istoriji.
Takaiči je na mjesto premijerke došla nakon što je prvo preuzela liderstvo u stranci LDP, porazivši dosta umjerenijeg kandidata Šinjira Koizumija.
Radi se o osobi koja se ponosi svojim nacionalizmom i konzervatizmom, a dovoljno govori i što kao uzora navodi bivšu premijerku Velike Britanije Margaret Tačer.
Iako još nije imala priliku da pokaže kako će voditi Japan, sve što je Takaiči najavila i sugerisala svojim izjavama pokazuje da i ova zemlja nije preživjela nalet populista koji je definitivno obilježio 2025. godinu.
<h2>Tramp kao figura s kojom populisti "žive i umiru"</h2>
Zanimljivo je da je populizam širom svijeta ponovo u porastu po povratku Donalda Trampa u Bijelu kuću.
U tom kontekstu, 2025. godina je dosta slična 2016., kada su se populisti širom svijeta ohrabrili Trampovom pobjedom i "progurali" se među stranke koje se decenijama nalaze na samom vrhu političke scene u svojim zemljama.
Ipak, loše vijesti za populiste su što njihove vlade generalno kratko traju i taj nalet bi mogao biti već na izmaku.
Već sljedeće godine su populističke vlasti u Mađarskoj i SAD-u na ozbiljnim testovima, a sve ankete sugerišu da ih čeka poraz. Vođeni tim sve izvjesnijim rezultatima, može se desiti i da ideja desničarskog populizma doživi svoj drugi krah tokom naredne godine.
Međutim, to je pitanje za budućnost, a populisti od Japana do Argentine mogu 2025. godinu apsolutno smatrati svojim ogromnim uspjehom.

Populisti će slaviti 2025. godinu: Cijeli svijet skrenuo udesno, Tramp ih poveo u velike pobjede

U gradu Gazi, nakon više od dvije godine rata i razaranja, djeca su ponovo sjela u školske klupe. Tamo gdje su nekada bile učionice, danas su šatori koji služe za obrazovanje.
U naselju Tel al-Hava, na jugozapadu grada Gaze, djeca uče među ruševinama škole Lulva Abdel Vahab al-Katami, koja je pogođena u januaru 2024. godine. Mjesecima je školsko dvorište služilo kao sklonište za raseljene porodice.
Danas je to ponovo mjesto učenja bez zidova, struje i interneta, ali s tablama, bilježnicama i nastavnicima koji pokušavaju vratiti djeci barem djelić normalnosti.
Prema podacima UNICEF-a, više od 97 posto škola u Gazi oštećeno je ili potpuno uništeno tokom rata.
Od oko 658.000 djece školskog uzrasta u Pojasu Gaze, većina gotovo dvije godine nije imala formalno obrazovanje. U tom periodu mnoga djeca su umjesto školskih lekcija učila o gladi, raseljavanju i smrti.
Četrnaestogodišnji Naem al-Asmar pohađao je ovu školu prije njenog uništenja. Tokom rata izgubio je majku u izraelskom vazdušnom napadu.
- To je bila najteža stvar kroz koju sam ikada prošao. Mnogo mi je nedostajala škola. Prije rata imali smo prave učionice, sada su to šatori. Učimo samo četiri predmeta. Nije isto, ali je važno. Škola mi ponovo ispunjava dane - kazao je dječak.
Slične osjećaje dijeli i Rital Ala Harb, učenica devetog razreda koja sanja da postane stomatolog.
- Raseljenje je potpuno prekinulo moje obrazovanje. Nije bilo škole, nije bilo vremena za učenje. Najviše su mi nedostajali prijatelji i moja stara škola - kazala je djevojčica.
Improviziranu školu vodi UNICEF i okuplja djecu iz ove i drugih škola koje su uništene u ratu. Nastava se ne odvija po punom palestinskom nastavnom planu i programu, a predaju se samo osnove: arapski, engleski jezik, matematika i prirodne nauke.
Školu trenutno pohađa oko 1.100 učenika, raspoređenih u tri smjene dnevno, uz samo 24 nastavnika. Dječaci i djevojčice nastavu pohađaju naizmjenično zbog nedostatka prostora.
Osim materijalnih nedostataka, djeca se suočavaju i s teškim psihološkim posljedicama rata. Više od 100 učenika izgubilo je jednog ili oba roditelja, mnogi su ostali bez domova ili su svjedočili ubistvima.
UNICEF upozorava da je situaciju dodatno pogoršalo ograničenje ulaska humanitarne pomoći u Gazu. Ukazali su da nedostaju papir, sveske, olovke, gumice te druga osnovna sredstva bez kojih je obrazovanje gotovo nemoguće.

Djeca u Gazi ponovo u školskim klupama nakon dvije godine rata: Šatori služe kao učionice, uče se samo četiri predmeta

Savez Udruženja Paraplegičara Crne Gore upozorio je na ozbiljne nezakonite izmjene predloženog Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji predviđa da sve osobe sa invaliditetom ponovo prolaze kroz komisije. Ovaj postupak može dovesti do ukidanja već stečenih prava, odnosno rješenja o invaliditetu, što je, kako ističu iz Saveza, protivzakonito.
Predsjednica Milijana Ćirković poručila je da zakone treba unapređivati u korist osoba sa invaliditetom, a ne ukidati već postojeća, stečena prava.
- Nama je, prije svega, dosadilo da toliko komisija mora da se prolazi da bismo jedva dobili stečena prava i ono što zaista zaslužujemo. Kada je u pitanju ovaj zakon, ne znamo koliko će adekvatno biti sproveden, ali se nadamo da će nijedno lice sa invaliditetom biti ugroženo ili oštećeno, te da će prava koja su već stečena ostati očuvana i eventualno unaprijeđena - &nbsp;rekla je Ćirković.
Prema podacima Monstata, lica sa invaliditetom čine oko 11 odsto ukupne populacije. Ipak, precizan spisak trenutno ne postoji, a očekuje se da bi novi zakon mogao omogućiti njegovo formiranje. Međutim, kako naglašava predsjednica, mnogi neće pristati da se ponovo podvrgavaju komisijama, što je, prema njenim riječima, opravdano, jer su prava već jednom priznata.
- Ne možemo štetiti onome što već postoji, već samo unapređivati sistem. Dok sam u ovoj organizaciji, trudiću se da apelujem da se sistem unapređuje, a ne pogoršava ono što su ljudi već stekli - istakla je Ćirković.
Savez Udruženja Paraplegičara CG nastavlja da prati predložene zakonske izmjene i najavljuje aktivno uključivanje u proces, kako bi se osigurala zaštita prava osoba sa invaliditetom i spriječilo njihovo narušavanje.

Tag: kavcani