Ajnudin Muradi je godinama državljanin Kazahstana, ali se sada suočava sa deportacijom u zemlju rođenja Avganistan.
Kazahstanske vlasti su u maju oduzele ovom 27-godišnjaku državljanstvo uz obrazloženje da nije etnički Kazah, što on poriče.
Muradi, koji se žali na odluku, odustao je od avganistanskog državljanstva kada je dobio kazahstansko državljanstvo 2019. godine.
Građanima ove centralnoazijske zemlje nije dozvoljeno da imaju dvojno državljanstvo.
Sada je Muradi, čije je dijete rođeno u Kazahstanu, praktično bez državljanstva.
- Neću odustati od svoje zemlje (Kazahstana). Neću se preseliti u drugu zemlju - rekao je Muradi, koji tečno govori kazahstanski, za Kazahstanski servis RSE.&nbsp;
Nije sam. Desetine etničkih Kazahstanaca iz Avganistana su lišene državljanstva od Astane u posljednje dvije godine zbog sumnji u njihovu etničku pripadnost.
<h2>Program preseljenja</h2>
Kazahstan nudi državljanstvo etničkim Kazahstancima koji emigriraju iz inostranstva. Više od milion etničkih Kazahstanaca iz susjednih zemalja preselilo se u ovu naftom bogatu centralnoazijsku zemlju od 1990-ih.
Prema zvaničnim podacima, oko 13.000 etničkih Kazahstanaca iz Avganistana imigriralo je u Kazahstan otkako je zemlja stekla nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Avganistanski migranti deportovani iz Irana stižu u pogranični grad Islam Kala u zapadnom Afganistanu.
Kazahstanske vlasti tvrde da je u Avganistanu ostalo samo nekoliko stotina etničkih Kazahstanaca. Ali etnički Kazahstanci u Avganistanu procjenjuju da je taj broj mnogo veći.
Mnogi članovi etničke kazahstanske zajednice govore dari ili uzbečki jezik i žive među etničkim uzbečkim zajednicama u sjevernom Avganistanu. Većina njih živi u ruralnim područjima i bavi se stočarstvom.
<h2>"Nije Kazahstanac"</h2>
Muradi je rodom iz sjeverne avganistanske provincije Kunduz. Preselio se u Almati, najveći grad Kazahstana, 2016. godine da bi studirao na univerzitetu. Muradi, koji živi u centralnoj Karagandi, a kasnije se oženio u Kazahstanu.
Prošle godine, vlasti su ga obavijestile da mu se državljanstvo oduzima jer je kazahstanska ambasada u Kabulu utvrdila da "nije Kazahstanac već Uzbekistanac", bez navođenja detalja. U maju je lokalni sud potvrdio odluku.
Muradi se žali na odluku, ali se suočava sa teškom borbom da dokaže da je etnički Kazahstanac.
Američki predsjednik Donald Tramp i drugi visoki američki zvaničnici na sastanku s liderima Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana u Bijeloj kući, SAD, 6. novembra 2025.
Bahit Saraj, direktorka nevladine fondacije Elsana Amanat koja pomaže Avganistancima koji pokušavaju da povrate svoje kazahstansko državljanstvo, rekla je da je Astana posljednjih godina oduzela državljanstvo oko 250 Avganistanaca.
Kazahstanska ambasada u Kabulu 2023. je podijelila sa Astanom spisak kazahstanskih državljana porijeklom iz Avganistana za koje se sumnja da nisu etnički Kazahstanci, rekla je Saraj.
Dodaje da su se mnogi od onih kojima je oduzeto državljanstvo vjenčali u Kazahstanu i da su im se djeca tamo rodila. Mnogi su ostali bez državljanstva i vjerovatno će biti primorani da se vrate u Avganistan, rekla je ona.
- Plaše se povratka u Afganistan jer njihova djeca ne mogu da studiraju i integrišu se u društvo - rekla je Saraj za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U komentarima za RSE, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kazahstana je saopštilo da je dobilo informacije "od nadležnih organa" da oni kojima je oduzeto kazahstansko državljanstvo "nisu pripadali kazahstanskoj nacionalnosti" i da su te osobe "predstavile lažna dokumenta koja potvrđuju njihovu kazahstansku nacionalnost".
Ministarstvo je dodalo da se te osobe moraju vratiti u Avganistan da bi dobile pasoš i legalizovale svoj boravak u Kazahstanu.
Među onima koji su izgubili kazahstansko državljanstvo je i Abdul Halil Nadžibulah.
Pedesetšestogodišnjak je rekao da je izgubio farmu i posao u Kazahstanu nakon što mu je oduzeto državljanstvo 2021. godine. Rekao je da je optužen da je lagao o svojoj etničkoj pripadnosti, što on poriče.
Nadžibulah se prvi put preselio u Kazahstan 2000. godine iz sjeverne avganistanske provincije Farjab, gdje je rođen. Žalio se na odluku i vodi borbu na sudu.
- Nekoliko puta sam pitao kako mogu da živim bez ikakvih dokumenata. Rečeno mi je da je to moj problem, ne njihov - rekao je Nadžibulah, koji i dalje živi u Kazahstanu, o svojim žalbama kazahstanskim vlastima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Astana naturalizovanim Kazahstancima iz Avganistana oduzela državljanstvo

Crna Gora je od oktobra 2023. privremeni dom Dinare Smailove – revolucionarke iz Kazahstana, kako je opisuju međunarodne organizacije. - Ja sam žena koja je preživjela grupno silovanje i zato sam decenijama kasnije osnovala organizaciju "Ne ćuti", kako bih osnažila i ostale da ne ćute - kaže u razgovoru za Radio Slobodnu Evropu. Prije devet godina osnovana je organizacija koja pomaže žrtvama da se izbore sa posljedicama porodičnog i seksualnog nasilja. A Dinaru je borba za njihova prava dovela u sukob sa kazahstanskim vlastima. Nakon što ih je javno kritikovala zbog korupcije i neefikasne zaštite žena i djece, vlasti su pokrenule postupke protiv nje. Do sada šest: za korupciju, prevare i širenje lažnih informacija. Zbog pritiska i prijetnji 2021. je napustila svoju zemlju. Prva stanica bila je Gruzija, a potom Crna Gora. Tu je zatražila azil. RSE: Dinara, možete li nas vratiti na početak – šta se dešavalo u Kazahstanu? Zašto ste odlučili da ga napustite? Smailova: Ja sam žena koja je pretrpjela grupno silovanje. I rekla sam ženama da moraju biti snažne. Za tri godine uspjeli smo da promijenimo mišljenje ljudi. Kao i zakon. Prvi zakon koji smo promijenili u Kazahstanu na tu temu je bio zakon o seksualnom nasilju. I on se primijenjuje. To je bio veoma veliki korak da jedna žena koja je i sama žrtva seksualnog nasilja ustaje, podiže glas i osnažuje druge žene da govore. Pozvali su me u Ameriku, kao ženu revolucionarku koja je promijenila mišljenje drugih. Lakše je kada i drugi misle kao i vi. Nakon Amerike sam se vratila u Kazahstan. Podigili su optužnicu protiv mene. Htjeli su da zatvorim svoju organizaciju. Mene su htjeli da ućutkaju da žene ne bih ohrabrivala da pričaju o nasilju. Ali nisu uspjeli. Iz godine u godinu smo imali sve više žena koje su prijavljivale silovanja, i djece koja su bila silovana… Zbog toga je vlastima bilo jako važno da me zaustave u tom procesu. RSE: Zašto je vlast htjela da vas zaustavi? Smailova: Zato što smo otkrili nepočinstva policije, veliku korupciju i vlastima se nije dopadalo to. RSE: Do kakvih ste sve podataka došli, šta ste postigli za pet godina rada? Smailova: Naša organizacija izmijenila je šest zakona o seksualnom nasilju žena i djece. Osim toga, u zatvoru se nalazi 314 prestupnika, odradili smo 55.000 besplatnih konsultacija i napravili call centar gdje žene prijavljuju nasilje. RSE: Zašto vas vlasti Kazahstana optužuju na širenje dezinformacija i prevare? Smailova: Sve što organizacija radi je na račun donacija. Sve što imamo je prijavljeno i sve je transparentno objavljeno na našim društvenim mrežama. 16. oktobra su podigli optužnicu protiv mene. Tek od novembra prošle godine počeli su da me traže. Optužuju me da sam ukrala donacije i da sam otišla preko granice. Govore da smo dobili 56 miliona tengi (95.000 eura) i da smo samo jedan mali dio dali advokatima. Samo za rad sa žrtvama plaćeno je 180 sati psihologa. Imali smo tim od 14 ljudi koji su dobijali platu. Plaćali smo rentiranje kancelarija. Sve to je bilo napisano u svim našim troškovima. A vlast je, uprkos transparentnosti koja je jasno vidljiva na našim socijalnim mrežama, davala lažne informacije o meni. <h2>Gruzija dala, pa povukla gostoprimstvo</h2> RSE: Vaš prvi izbor bila je Gruzija. Ali ste na neki način protjerani odatle, bio vam je zabranjen povratak. Zašto? Smailova: U Gruziju su supruga i mene pozvali pravnici koji su nas uključili u program zaštite. Gruzija nam je dala mogućnost rehabilitacije. Tamo su mi otkrili kancer materice i morala sam da ostanem da bih se operisala. Ostali smo u Gruziji, gdje smo osnovali fond Break Silence i napravili tim. Krajem septembra bili smo u Turskoj, otišli smo na tri dana i kada smo se vratili meni su zabranili da pređem granicu a mužu ne. Rekli su mi da će me ponovo vratiti u Tursku. Muž je rekao da će ići sa mnom, tako da smo se zajedno vratili u Tursku sa jednim ruksakom sa našim stvarima i bukvalno bez ičega. Sav naš rad u Gruziji je bio nasilno zaustavljen. Vlasti Gruzije nisu objasnile zašto su nam to zabranili. U tom momentu pojavilo se dosta pravnika koji su pričali da je to nepravedno. Išli u konzulat Gruzije u Istanbulu ali nismo dobili pomoć. Onda smo došli na ideju da probamo sa Crnom Gorom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418110412_ae4642fbb6e7a3c07fa4b696e669cc86b7bd0d6155eec5ddeda58be1ce73860d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418110412_ae4642fbb6e7a3c07fa4b696e669cc86b7bd0d6155eec5ddeda58be1ce73860d" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dinara Smailova sa suprugom"> <figcaption>Dinara Smailova sa suprugom(Photo: Aleksandar Ljumović (RFE/RL))</figcaption> </figure>  <h2>U Crnoj Gori očekivali zaštitu</h2> RSE: Kako ste se odlučili za Crnu Goru? Smailova: Odlučili smo se za Crnu Goru zato što je to članica NATO i zemlja koja ide ka Evropskoj uniji. To je nama bilo jako važno i nadali smo se da će nas ovdje zaštititi. Kad smo došli u oktobru 2023. odmah smo tražili azil. Policija Kazahstana podigla je protiv mene tužbu da mi Crna Gora ne bi dala taj status. Dakle 12. oktobra smo stigli u Crnu Goru, a već 16. je Kazahstan podnio tužbu. Ali nas to nije zaustavilo. RSE: Međutim i ovdje vam je prijećeno. Da li ste to prijavili policiji i kako su reagovali? Smailova: U Crnoj Gori su nas pratili. Bilo je četiri, pet slučajeva. Bilo je situacija da su nam prijetili građani Kazahstana. Čak i jedan koji živi u Italiji. On nam je prijetio da će nas prijaviti. Mi takođe u Italiji imamo boravak. To smo prijavili policiji. Kada su nas pozvali i pitali gdje tačno živimo, pomislila da to rade zbog zaštite i naivno sam im rekla. Poslije nekog vremena došla su dva policajca i odmah sam znala da će to biti hapšenje zbog ekstradicije. U tom momentu nisam imala prevodioca, slabo govorim jezik i odreagovala sam kako su zahtijevali. Oni su tražili da odemo u policijsku stanicu, gdje su mi uzeli otiske i izjavu i gdje je odmah potegnuto pitanje potjernice. Sve se dešavalo jako brzo. Policija je bila u civilu, mene su brzo izveli na ulicu, tamo je bilo tri automobila i svi su izgledali obično, ne kao policajci. Suprug je ostao kod kuće, a mene su poveli. Rekli su mu da može pješke da dođe. Uplašila sam se, mislila sam da je to neka prevara jer nisu bili uniformi. Tražila sam da suprug ide sa nama jer sam počela da sumnjam da je to policija uopšte, mislila sam da je neka druga organizacija. Kada su nas doveli u policijsku stanicu rekli su mi da moram da budem pritvorena, sve su mi objasnili, doduše bez prevodioca, na nekom polu-konfuznom jeziku, ali su mi ipak objasnili kako će se stvari odvijati po pitanju moje ekstradicije. Ujutru je suprug obavijestio crnogorske pravnike i novinare i svi su se ujedinili jako brzo, i našao mi se advokat koji je pružio pomoć po pitanju ekstradicije. Podržavaju me organizacije - od lokalnih ženskih iz Crne Gore do Evropskog parlamenta. <h2>Živimo u iščekivanju</h2> RSE: Da li strahujete da ćete, ipak, biti izručeni? Smailova: Živimo u iščekivanju, to je jako teško kada ne znaš svoju budućnost, kada ne razumiješ kako će se sve završiti. Ipak se nadam da će se mojim slučajem baviti ispravno i da će ga dobro procijeniti. Kad sam bila na sudu, sudije i advokati su rekli da šteta zbog koje su me osudili i sude mi je svega 42 eura. Ipak, moja nada je Crna Gora, koja je demokratska zemlja. Crna Gora se jako dopada i mom suprugu. Posebno mu se sviđa priroda. RSE: Kako provodite vrijeme dok čekate odluku? Smailova: Počela sam da slikam, idem na izložbe i trudim se da prodam svoje slike. To nas održava u životu što možemo da se bavimo i umjetnošću i da skrenemo misli sa našeg problema. Ovdje se osjećam sigurno za razliku od Kazahstana. Tamo ne bih mogla da djelujem kao što djelujem ovdje. Zato sam zahvalna i Crnoj Gori i ljudima koji nas podržavaju. RSE: Kako vam odavde izgleda situacija sa ženama u Kazahstanu? Smailova: Želim da kažem da su naše žene velike i jake. Vidjela sam mnogo strašnih situacija i kako su se naše žene dizale iz svih tih problema. Vidjela sam i kako jedna naša žena može biti primjer za stotine, za hiljade. U Kazakstanu se dešava ženska revolucija. Sve će se popraviti, ali glavno je da se ne ćuti. Kazahstanskim ženama je potrebna pomoć, kao i novinarima i pravnicima... I molim čitav svijet da pomogne Kazahstanu. Ne ćutite!

500x500

Čekajući azil u Crnoj Gori: Dinarin put od traume do spašavanja drugih

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) poziva pravosudne i organe vlasti u Crnoj Gori i očekuje da oni ne izvrše ekstradiciju aktivistkinje za ljudska prava Dinare Smailove.
Smailova je, kako navode u saopštenju, zatražila azil u našoj zemlji još u oktobru 2023.&nbsp;
- Nedavno hapšenje i pritvaranje gospođe Smailove pokazuje da predstavnici vlasti razmišljaju o njenom progonu, tj. o isporučivanju Kazahstanu, đe joj je ugrožena bezbjednost zbog njene aktivnosti vezane za zaštitu ljudskih prava - ističu iz Crnogorskog helšinskog odbora.&nbsp;
Pozivaju nadležne organe da poštuju međunarodne konvencije i pravila o ljudskim pravima i slobodama koji izričito zabranjuju ekstradiciju u ovakvim slučajevima.&nbsp;
- Očekujemo da se u vezi ovog slučaja hitno i principijelno oglasi i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman). On mora jasno upozoriti vlasti da ne krše ljudska prava gospođe Smailove - navodi se u saopštenju.
Crna Gora, kao demokratska zemlja koja, kako dodaju, bar zvanično baštini evropske demokratske i civilizacijske vrijednosti i principe i koja je potpisnica svih relevantnih međunarodnih dokumenata koji tretiraju ljudska prava i slobode, ne smije dozvoliti da se "zbog neznanja, inertnosti, nekompetentnosti ili korumpiranosti aktuelne vlasti i pravosuđa, flagrantno krše prava, fizička bezbjednost i sloboda osoba koje se, kao u ovom slučaju, zalažu za prava žena i djece u svojoj domovini".
- Progon gospođe Smailove mora biti prekinut. Ne vidimo razloge zbog kojih ona ne bi dobila azil u našoj zemlji i pozivamo Vladu Crne Gore da se pozitivno izjasni o njenom zahtjevu - poručili su iz Crnogorskog helšinskog odbora.

CHO: Vlast u Crnoj Gori ne smije isporučiti Dinaru Smailovu

Almatim Mukamedžanov, suprug kazahstanske aktivistkinje i borkinje protiv porodičnog nasilja i seksualnog zlostavljanja Dine Smailove koja je večeras uhapšena u Budvi, saopštio je Portalu ETV da će o njenoj sudbini sjutra ujutru odlučivati Viši sud.
- Puno se toga desilo u jednom danu, teško je to opisati - poručio je Mukamedžanov u kratkoj izjavi za Portal ETV.
Smailova je uhapšena po prethodnoj molbi za ekstradiciju Kazahstana. O tome bi, kako je precizirao Mukamedžanov, u Višem sudu trebalo da se odrede sjutra oko devet i po ujutru.
Oni su osnovali Fondaciju NeMolchiKZ (Ne - ćutanju), koja promoviše prava i slobode žena, djece, rodnu ravnopravnost i bori se protiv diskriminacije i nekažnjivosti moćnika i nasilnika u Kazahstanu.
BatyrJamal Kazahstan objavio je video poruku Smailove u kojoj &nbsp;saopštava da ne razumije zbog čega je uhapšena i dovedena u podgoričku policiju.
- Ne razumijem zbog čega sam uhapšena. Mogli su me jednostavno odvesti na sud, ali baš do jutra žele da me zadrže.
Prijatelji, molim za vašu podršku. Ne znam kako će se sve ovo završiti, ali se nadam da me neće izručiti - navela je ona.

Mukamedžanov: O sudbini moje supruge sjutra ujutru odlučuje Viši sud

Ministarka turizma Simonda Kordić sastala se danas sa generalnim konzulom Kazahstana u Crnoj Gori Gabidenom Temirbekom, saopšteno je iz Ministarstva turizma, a glavna tema sastanka bila je mogućnost uvođenja bezviznog režima za građane Kahazstana, kojima je Crna Gora veoma atraktivna destinacija.
Kordić je, kako se navodi u saopštenju, istakla da je saradnja dvije zemlje dobra ali da postoji dosta prostora za unapređenje.
- Ministarstvo turizma je veoma zainteresovano za razvoj i širenje saradnje sa novim ili relativno novim tržištima. U tom smislu, i saradnja sa Kazahstanom nam je izuzetno važna, a posebno su u fokusu pitanja koja se tiču avio povezanosti i viznog režima, koji rješavamo u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova- rekla je Kordić.
Temirbek je naveo da je među građanima Kazahstana Crna Gora najatraktivnija destinacija, zbog čega su i otvorili diplomatsko predstavništvo u Podgorici.
- Postoji veliko interesovanje naših građana da odmaraju u Crnoj Gori. Zbog toga nam je važno da imamo informaciju o mogućnosti bezviznog režima, a zainteresovani smo i za potpisivanje memoranduma o saradnji između ministarstava nadležnih za turizam, a nakon toga i razmjenu studenata u ljetnjem periodu u cilju dodatne edukacije u ovoj oblasti- istakao je Temirbek.
Kordić ga je informisala da je već insistirala da se stav o viznoj politici što prije donese, te da očekuje da će MVP u saradnji sa Briselom pronaći rješenje koje će biti u skladu sa standardima EU, ali i koje neće narušiti našu poziciju na tržištu.
Takođe, u saopštenju za medije navodi se da je Kordić navela da se snažno zalaže za pronalaženje trajnog rješenja za izazov koji se ponavlja iz godine u godinu, te u tom smislu i za uvođenje sistema elektronske vize.
Iz ministarstva su naveli da je bilo riječi i o mogućnostima za investiranje, gdje postoji zainteresovanost biznis zajednice Kazahstana.

Kordić-Temirbek: Crna Gora građanima Kazahstana atraktivna, radi se na uspostavljanju bezviznog režima

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je 29. decembra da je putnički avion koji se srušio prošle sedmice, kad je poginulo 38 ljudi, oštećen pucnjavom sa zemlje u Rusiji, te je dodao da su neki u Rusiji lagali o uzroku nesreće, prenosi Rojters.
Pozvao je Moskvu da prizna odgovornost.
- Naš avion je slučajno pogođen. Stoga, priznati krivicu, pravovremeno se izviniti Azerbejdžanu, koji se smatra prijateljskom zemljom, i obavijestiti javnost o tome - sve su to bile mjere i koraci koje je trebalo preduzeti. Nažalost, prva tri dana nismo čuli ništa iz Rusije osim nekih apsurdnih teorija - kazao je Alijev za državnu televiziju.
Citirao je izjave u Rusiji koje su pad aviona pripisale pticama ili eksploziji plinske boce, kazavši da one pokazuju "da je ruska strana htjela da zataška problem".

Predsjednik Vladimir Putin u subotu se izvinio Alijevu za "tragični incident" u ruskom vazdušnom prostoru koji se dogodio u srijedu nakon što je ruska protivvazdušna odbrana ciljala ukrajinske bespilotne letilice.

U saopštenju Kremlja ne stoji da je Rusija oborila avion, samo se navodi da je pokrenut krivični postupak.
Alijev je dodao da je avion bio pod nekom vrstom elektroničkog ometanja, a zatim je pucano na njega dok se približavao južnom ruskom gradu Groznom.
Azerbejdžanski čelnik, koji ima bliske veze s Rusijom i školovao se na jednom od najboljih moskovskih univerziteta, je rekao da želi da Rusija prihvati da je kriva za obaranje aviona i da kazni odgovorne za smrtonosno oštećenje.

Putin i Alijev održali su još jedan telefonski razgovor u nedjelju, saopštio je Kremlj. Nije naveo detalje, ali je u subotu rekao da i civilni i vojni stručnjaci ispituju što se dogodilo.

Let J2-8243 Azerbaijan Airlinesa srušio se u srijedu u blizini grada Aktaua u Kazahstanu nakon što je skrenuo iz južne Rusije gdje su ukrajinske bespilotne letilice napadale nekoliko gradova.
Izuzetno rijetko Putinovo izvinjenje u subotu najbliže je što je Moskva došla u prihvaćanju neke krivice za katastrofu.

Četiri izvora upoznata s preliminarnim nalazima azerbejdžanske istrage o nesreći rekli su Rojtersu u četvrtak da je ruska protivvazdušna obrana greškom oborila avion.

Alijev: U Rusiji lagali o uzroku nesreće, htjeli da zataškaju slučaj

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izrazio je saučešće predsjedniku Azerbejdžana Ilhamu Alijevu povodom avionske nesreće u kojoj je život izgubilo 38 ljudi.
- Duboko sam pogođen zbog prizora avionske nesreće u Kazahstanu, koja je odnijela živote 38 ljudi. U ime građana Crne Gore izražavam najdublje saučešće predsjedniku Azerbejdžana Alijevu i porodicama nastradalih - naveo je Milatović na mreži X.
On je povrijeđenima poželio brz i uspješan oporavak.
- Naše misli su sa svima koji su pogođeni ovom strašnom tragedijom - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1872025786972270890&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović izrazio saučešće Alijevu: Naše misli sa svima koji su pogođeni tragedijom u Kazahstanu

Putnički avion koji je letio iz Azerbejdžana za Rusiju srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu sa 62 putnika i pet članova posade, saopštile su kazahstanske vlasti, rekavši da je 28 ljudi preživjelo.
Neprovjereni snimak pada pokazuje kako se avion, kojim je upravljala Azerbejdžanska erlajns, zapalio kada je udario u zemlju i gust crni dim koji se potom podigao.
Okrvavljeni i natučeni putnici mogli su se vidjeti kako posrću sa dijela trupa koji je ostao netaknut.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBigBreakingWire%2Fstatus%2F1871832008831402038%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1871832008831402038%7Ctwgr%5Edb1a1085aa6d1904fc613cb34b9fe29a87782188%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kazahstansko Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je da su vatrogasne službe ugasile požar i da su preživjeli, uključujući dvoje djece, na liječenju u obližnjoj bolnici. Tijela poginulih su izvlačena.
Azerbejdžan erlajns saopštio je da je avion Embraer 190, sa brojem leta J2-8243, letio iz Bakua za Grozni, glavni grad ruskog regiona Čečenije, ali je bio prinuđen da prinudno sleti oko 3 kilometra (1,8 milja) od Aktaua u Kazahstanu. Grad se nalazi na suprotnoj obali Kaspijskog mora od Azerbejdžana i Rusije.
Vlasti u Kazahstanu su saopštile da je formirana vladina komisija koja će istražiti šta se dogodilo i da su njeni članovi naredili da odlete tamo i osiguraju da porodice poginulih i povrijeđenih dobiju pomoć koja im je potrebna.
Kazahstan će sarađivati sa Azerbejdžanom u istrazi, saopštila je vlada.
Ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva je u saopštenju navela da preliminarne informacije sugerišu da je pilot odlučio da izvrši prinudno slijetanje nakon udara ptice.
Nakon nesreće, predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev vratio se kući iz Rusije gdje je trebalo da prisustvuje samitu u srijedu, javila je ruska novinska agencija RIA.
Ramzan Kadirov, lider Čečenije koji podržava Kremlj, izrazio je saučešće u izjavi i rekao da su neki od onih koji se liječe u bolnici u izuzetno teškom stanju i da će se on i drugi moliti za njihov brzi oporavak.

Pad aviona u Kazahstanu preživjelo 28 osoba, na mrežama objavljeni snimci spasavanja iz olupine

Kazahstanska policija istražuje kratko pojavljivanje ukrajinske zastave na velikom LED ekranu u glavnom gradu Astani tokom posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ove informacije je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Kazahstana nakon što se ukrajinska zastava kratko pojavila kasno u srijedu umjesto ruske zastave na ekranu koji se nalazi na jednoj od glavnih saobraćajnica u Astani.
Putin je tada već bio u gradu, a ekran je ubrzo ugašen, ali su slike i video snimci incidenta ubrzo kružili internetom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffront_ukrainian%2Fstatus%2F1861857470957719990%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1861857470957719990%7Ctwgr%5E183cd0cb1cbd029ffff3721bac2bcdcd6ed5a2d2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je istaklo ministarstvo, istražuju se moguće verzije, uključujući tehnički kvar i hakerski napad.
Prema istraživanju javnog mnjenja sprovedenom prošle godine, većina Kazahstanaca je neutralna u pogledu rusko-ukrajinskog rata, ali među ostalima, pristalice Ukrajine znatno su brojnije od onih koje podržavaju Rusi.

Ukrajinska zastava osvanula tokom Putinove posjete Astani, istražuje se je li riječ o kvaru ili hakerskom napadu

Kazahstan je potpisao osam komercijalnih ugovora vrijednih 2,5 milijardi dolara sa kineskim kompanijama, čime se značajno poboljšavaju bilateralni ekonomski odnosi između dvije zemlje.
Ugovori su potpisani u ponedjeljak tokom posjete kazahstanskog premijera Olžasa Bektenova Šangaju.
Ugovori podržavaju širu strategiju kazahstanskog predsjednika Kasima-Žomarta Tokajeva i kineskog predsjednika Si Đinpinga za udvostručenje trgovinske razmjene, koja je prošle godine dostigla rekordnih 41 milijardu dolara, izvijestio je premijerov kabinet.
Posjeta Bektenova naglašava rastući uticaj Kine u Centralnoj Aziji sa obzirom na tradicionalnu dominaciju Rusije.
Dok Kina intenzivno ulaže u infrastrukturne i energetske projekte, države Centralne Azije diversifikuju svoje spoljne odnose kako bi smanjile zavisnost od Moskve.
Bektenov je na okruglom stolu o ulaganjima naglasio potencijal za zajedničke projekte i industrijsku saradnju.
Veće kineske kompanije su izložile planove za jačanje svojih operacija u Kazahstanu, uključujući energetske inicijative i proizvodnju automobila.
Već postoji oko 5.000 zajedničkih preduzeća između dviju zemalja.

Kazahstan i Kina jačaju ekonomske veze sa 2,5 milijardi dolara novih ulaganja

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: kazahstan